Moderator/ica: Drina
Poceo je vec da radi po tom pitanju
http://www.mojprijedor.com/koordinacija ... fpMOYhw7usKoordinacija socijalno-humanitarnih NVO-Koordinisati rad kako bi pomoć stigla do što više korisnika
Islamoski: Obrada metala je dio naše tradicije
Sabahudin Budo Islamoski jedan je od pokretača kompanije “CNC Power” u Prijedoru. Riječ je o investiciji koja je pokrenuta zahvaljujući saradnji bh. dijaspore i lokalne zajednice, a koje je izrasla na temelju ideje uvođenja modernih tehnologija u metalskom sektoru i stvaranju novih radnih mjesta u ovoj industriji, saopćeno je iz USAID projekta Diaspora Investa.
– Metalski sektor je dio naše tradicije. Ja sam krenuo od zanatske proizvodnje, radili smo sa inoks elementima, a onda je krenulo uvođenje novih tehnologija. Uvode se nove mašine i nove prakse, a mi tu moramo ostati konkurentni i pratiti šta nam donosi napredak. Trebamo investirati u školstvo, poboljšati te prilike za praksu prilikom edukacije, nove generacije žele učiti i tražiti svoju priliku u kompanijama u svom rodnom kraju – pojašnjava Islamoski.
On poručuje da je i “CNC Power” stvorio dobre prilike za poslovanje i saradnju zahvaljujući vezama sa bosanskohercegovačkom poslovnom zajednicom u dijaspori.
– Mi smo blizu Evropske unije, pokazali smo se efikasnim u realizaciji svih zahtjeva kupaca na međunarodnom tržištu. Vrlo je značajno da strani investitori dolaze ovdje, a veliki svakako iskorak na tom putu je napravljen prvenstveno zahvaljujući saradnji sa našom dijasporom i našim ljudima koji nas predstavljaju vani. Oni šalju poruku dalje. Zato, pozivam ih da pružaju podršku i potpomažu razvoj mjesta iz kojih vode porijeklo – dodao je Islamoski.
“CNC Power” ovih dana privodi kraju izgradnju nove hale u industrijskoj zoni Celpak gdje prenose svoju proizvodnju.
– Odlučili smo se sagraditi proizvodnu halu od 780 kvadrata. Završili smo je praktično u 2020. godini, te smo sad u finalnoj fazi preseljenja. Radili smo sve svojim sredstvima kada je u pitanju izgradnja. Dodatna ulaganja u opremu i mašine smo realizirali u saradnji sa USAID-ovim projektom Diaspora Invest. Nema odmora ni u ovom januarskom periodu jer veliki posao je tek pred nama – zaključio je Islamoski.
Ttrasa autoputa Banja Luka – Prijedor trebala bi proći kroz Kozarac i u mjestu Hrnići trebalo bi biti srušeno ukupno 97 kuća za što su mještani saznali tek u martu. Međutim, mještani to neće dozvoliti.
Zbog toga su za sutra najavili mirne proteste koji će biti održani na magistralnom putu, najavio je zastupnik u Narodnoj skupštini RS Senad Bratić.
Mještani direktno optužuju Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, stranke čiji kadrovi su trasirali sporni autoput.
Podsjećamo, “Avaz” je još u avgustu pisao o problemu Bošnjaka Kozarca. Inače, cijeli projekt prati nekoliko apsurda. Kozarčane niko ništa nije pitao.
Zerina Dergić rekla je reporteru “Avaza” da je ovo veliki problem.
– Tražimo od Ramiza Salkića, potpredsjednika sumske, da dođe ovdje i da sasluša naše probleme te da, kao predstavnik Bošnjaka u sumske, poduzme sve da se trasa autoputa izmjesti, da se naše kuće ne ruše. Pozivamo Salkića da preko Šefika Džaferovića podigne ovo na sve nivoe vlasti i da se zaštite naša ljudska prava – kaže Dergić.
Nas niko ništa ne pita
Ispred kuće Dževada Hrnića ljetos se okupilo desetero mještana koji su iznijeli svoje probleme. Dževad je sinu napravio kuću i u potpunosti je opremio za useljenje, a, prema postojećoj trasi, morat će je rušiti.
– Zašto me niko nije upozorio da će ovdje ići autoput? Nas niko ništa ne pita. To ne može tako, nije ovo Sjeverna Koreja – govori Dževad Hrnić.
Jasmin Dergić se u Kozarac vratio 1999. godine i otad je stekao mnogo. Bavi se poljoprivredom, sagradio je kuću.
– Uložio sam u kuću 80.000 KM i sada je moram rušiti. Ovo je apsurdno, mi naprosto nemamo kome da se obratimo. Nadam se da do toga neće doći, jer niko od mojih komšija neće potpisati i prodati zemlju niti kuću ni pod koju cijenu – ističe Dergić.
Svi oni su povratnici i skoro da ne postoji kuća da neko u agresiji na BiH nije stradao. To dokazuje i tužna slika mezarja Kamičani.
– Ovo je četvrti put da nas sele. Prvo su nas selili zbog pruge, pa su nas u ratu ubijali i slali u logore, sada nas tjeraju da rušimo kuće. Bojim se da je ovo viša politika – kaže Suvad Hrnić.
Ugrožen opstanak
Salih Kenjar je bio dva mjeseca u logoru Trnopolje.
– Taj autoput treba proći dva metra od moje kuće. Nema života više – dodaje on.
Također, povratnici u Kozarac ostali bi i bez stotina dunuma plodne zemlje. Samim tim, ugrožen je i opstanak brojnih farmi.
– Vratio sam se iz Njemačke. Ljudi žele da se vrate na svoja ognjišta, čitav život rade po inozemstvu kako bi izgradili kuće u Kozarcu i po stare dane mogli živjeti ovdje, a sada opet trebamo da selimo, jer je neko tako rekao – ogorčen je Senad Mujkanović.
Draguna Huskić nas dočekuje ispred svoje, tek u potpunosti opremljene kuće.
– Nije rat počeo dok nije familija Huskića pobijena. Tako je bilo u agresiji. Sedam članova porodice mi je pobijeno. Ovdje smo napravili kuću. Moj sin Rifat je gradio od 2000. godine. I sad moram da selim. Ne daju mira – kaže Draguna Huskić.
Prednacrt postao nacrt
Prije šest mjeseci je organizirana javna rasprava na kojoj je bilo govora o prednacrtu trase autoputa. Na toj raspravi nisu doneseni nikakvi jasni zaključci. Međutim, u međuvremenu je prednacrt postao nacrt.
– Samo smo jedno jutro vidjeli geometre koji nešto mjere. Ja sam ih pitao šta rade, rekli su mi ”ovdje će biti autoput” – prepričava Senad Mujkanović.
https://kozarac.eu/index.php/novosti/60 ... manja.htmlAutoput DA, preko naših imanja NE", natpis je na jednom od transparenata.
Mještani Kozarca kod Prijedora okupili su se danas u 12:00 sati kako bi izrazili svoj protest zbog planirane gradnje autoputa koji bi prelazio preko privatnih imanja.Proteste je podržao poslanik u Narodnoj skupštini sumske Senad Bratić.
"Žao mi je što je došlo do ovoga, jer godinu dana traje ova aktivnost oko projektovanja trase autoputa Banjaluka- Prijedor. Dan prije protestnog skupa koji je održan ljetos bio je sastanak u vladi sumske između resornog ministarstva i projektanata Instituta za građevinarstvo i rečeno je da je najveći dio prigovora i primjedbi građana Kozarca opravdan, međutim, nakon javne rasprave u novembru proše godine, urađene su minimalne korekcije te trase autoputa i opet je ostalo oko 90 objekata, što stambenih, što gospodarskih, za rušenje, te 300-400 hektara plodnog zemljišta od kojeg mještani ostvaruju egzistenciju."
Tehničko rješenje postoji, kaže Bratić, ima prostora između željezničke pruge Prijedor- Banjaluka i ribnjaka Saničani, da se ne ugrožavaju postojeći objekti i da se smanji cijena izgradnje koju povećava proces eksproprijacije.
"Narušava se funkcionalnost samog Kozarca i ljudi se pitaju da li je ovo atak na njihov povratak koji je zagarantovan Djetonskim mirovnim sporazumom. Kozarčani su bili predmet ratnog zločina, bili su predmet progona, pljačke i vratili su se ovdje. Uspješni su ljudi, vrijedni, izgradili su svoje mjesto i sada se pitaju koja je pozadina ovoga, jer to su ljudi obrazovani, svjesni, njima je neobično da postoji tehničko rješenje daleko jeftinije, a da se ide na takav način da se ugrožava skoro 100 postojećih objekata."
Ukoliko se ne nađe drugo rješenje, mještani razmišljaju da idu u bojkot, kazao je Bratić.
"Do sada su podržavali izgradnju puta jer su svjesni da izgradnja puteva pomaže razvoj privrede i ekonomije i spaja ljude, ali vlada mora da shvati da se može napraviti takav autoput da služiu svrhu razvoja, ali i dobrih odnosa na terenu i da se isprojektuje trasa koja odgovara svima, da bude jeftinija, kvalitetnija, na dijelu koji ne ugrožava postojeće objekte."
Iza stotinjak građana koji su danas izašli na protest stoji hiljadu Kozarčana, kazao je Bratić.
"Ja bih volio da se oni nadležni dozovu pameti i da se nađe tehničko rješenje i da se pokaže da nema nikakve pozadine već u svrhu razvoja.
Mi treba da radimo u interesu građana koje predstavljamo."
Milan Tubin, poslanik SDS u Narodnoj skupštini sumske, rekao je da došao da podrži svoj grad, svoju opštinu i sugrađane.
"Prijedor je multietnički grad i mi gledamo interese našeg grada. Smatramo da trenutan izbor trase nije dobar za grad Prijedor, jer nanosi štetu građanima. Smatramo da postoje mnogo bolji alternativni pravci kojim bi se zaobišlo direktno rušenje kuća zbog čega i jeste ovaj protest. Ovo uopšte ne gledam kao nacionalno pitanje nego kao pitanje građana Prijedora i zato se ovdje nalazim i dajem punu podršku za alternativni put", rekao je Tubin za BUKU.
On je dodao da bi mu bilo drago da se danas na protestima nalazi i novoizabrani gradonačelnik i ostale institucije grada Prijedora i da se bore za građane.
"Građani jako puno gube što će im se porušiti kuće i oduzeti im imanja. Da mi nemamo drugi pravaca ja bih to mogao opravdati, ali imamo ne mogu da stanem iza te uzupracije nečije zemlje i kuće", rekao je Tubin.
https://www.capital.ba/na-trasi-autoput ... -objekata/Prijedlog odluke o usvajanju Plana parcelacije za auto-put Banja Luka – Prijedor, po skraćenom postupku, danas je pred poslanicima u Narodnoj skupštini Rg.
Ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Srebrenka Golić rekla je da su mnogobrojne primjedbe građana, iznesene na projektovanu trasu, prihvaćene.
„Po prvobitnom projektu bilo je predviđeno rušenje 880 objekata, mi smo ukazali na to i tražili da se iznađe drugo rješenje kako bi bilo obuhvaćeno manje objekata. Sadašnjim rješenjem na području grada Prijedora se predviđa rušenje 80 objekata, a na području Banjaluke 157 objekata, od čega 40 odsto predstavljaju stambeni objekti, a 60 odsto pomoćni“, rekla je Golićeva.
Dodala je da su rušenja maksimalno izbjegnuta koliko je dozvoljavao Prostorni plan Rg. LAZ!
„Ne može se mimo tog plana, ne može se prosjecati Kozara i praviti autoput“, rekla je Golićeva.
Istakla je da se u Kozarcu, gdje je bilo naglašeno nezadovoljstvo mještana, ruši 17 objekata, od čega četiri stambena i da nijedan objakat neće biti uklonjen bez nadoknade. NOVO ETNICKO CISCENJE BOSNJAKA
Ona je naglasila da ne treba da se miješaju resorne nadležnosti, ističući da ministarstvo kojim ona rukovodi donosi plana parcelacije i da nije bilo uključeno u sklapanje koncesionog ugovora.
Dušica Lemez iz Instituta za građevinarstvo IG rekla je da je najviše primjedbi na plan parcelacije bilo na planirano rušenje objekata i da je u velikoj mjeri pozitivno odgovoreno na primjedbe. KOZMETICKE PROMJENE
„Gdje se moglo pomjerena je trasa i izbjegnuto je rušenje. Nađena je nova lokacija za petlju u Omarskoj i trasa u tom dijelu je izmještena i izbjegnuto je rušenje. Petlja Prijedor je dobila novu lokaciju zapadno ka magistralnom putu i otklonjene su primjedbe za rušenje objekata“, rekla je Lemezova.
Dodala je da su svi nekategorisani i drugi putevi koji su poremećeni trasom autoputa izmješteni i da je omogućen prolazak „kroz autoput“ na način da će na teritoriji Banjaluke biti 13 nadvožnjaka, pet podvožnjaka, sedam mostova i sedam vijadukata, a na teritoriji Prijedora 10 nadvožnjaka, dva mosta i jedan vijadukt.
Petlja će biti u Kuljanima, Omarskoj i Prijedoru, a jedno odmorište u Bistrici.
U toku je rasprava o ovom planu parcelacije u Narodnoj skupštini Rg. Poslanici nemaju ništa protiv gradnje, ali zahtjevaju da se pojasni koliko će autoput koštati i da se objelodane ugovori.
Podsjećamo, CAPITAL je ranije pisao da Plan parcelacije za autoput Banjaluka – Prijedor kasni dvije godine.
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje autoputa treba da košta Budžet Rg oko 21,5 miliona evra.
Kada je potpisan ugovor o koncesiji, u decembru 2018. godine, u Vladi su istakli da je rok za otkup zemlje dvije godine. Taj rok istekao je krajem 2020.
Podsjećamo, kineska kompanija „SDHS-CSI BH“, koja je dobila koncesiju za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, nije ispoštovala zadane rokove za izradu projekata, a Vlada Republike Srpske nekoliko puta im je dala dodatno vrijeme, sve pravdajući virusom korona.
Za autoput Banjaluka – Prijedor predviđeno je da Rg 30 godina plaća godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra.
Kinezi, s druge strane, treba da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od iznosa prikupljene putarine.
Planirano je da autoput Banjaluka – Prijedor bude dug 42 kilometra, a za uloženih 297 miliona evra, Kinezima na kraju Rg treba da plati 975 miliona evra.
Mještani Kozarca su se na protestima 8. februara usprotivili Planu parcelizacije, te zatražili izmještanje trase autoputa kroz njihovo naselje
Ja to neću pokloniti, neću potpisati nikada, zato što to nisu radili kako spada, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Salih Kenjar, preko čijih 6,5 duluma zemlje (6.500 m2) bi trebala da ide trasa autoputa od Banjaluke prema Prijedoru.
„Neću potpisati, jer su mi faktički došli do kuće na dva, tri metra. Imam šest junica u štali, imam sto komada ovaca, žena bolesna, ja bolestan, penzije nemam, nemam primanja. Od čega ćemo ja i moja žena da živimo? To je velika neizvjesnost“, dodaje Salih Kenjar.
Njegovo imanje nalazi se u povratničkom naselju Kozarac (Grad Prijedor, sjeverozapad Bosne i Hercegovine) u kome, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi nešto manje od 5.000 stanovnika, većinom Bošnjaka. Kuću je, kaže, bio sagradio prije rata.
„U to nesretni rat dođe, poruši to, bio sam u logoru, otišao sam u Njemačku, tri i po godine, vratio sam se dobrovoljno, nadao sam se da će ovdje život biti kao što je bio prije. Međutim, ovo što se danas dešava, nas je sve pogodilo. Samo kuću i štalu mi ne ruše, to ispada 350 m2 da mi zemlje ostaje. Mi smo tražili neke izmjene plana, da se s njima dogovorimo, međutim, oni rade kao da mi ne postojimo“, navodi Salih.
Skupština RS o parcelizaciji za autoput
Na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske (RS), čije zasjedanje je počelo u utorak (9. februara), nalazi se Odluka o planu parcelizacije za autoput Banjaluka-Prijedor i to po skraćenom postupku. Nakon usvajanja Plana parcelizacije, trebala bi da bude izrađena tehnička dokumentacija, a potom i započet proces rješavanja imovinsko- pravnih odnosa i eksproprijacije.
Mještani Kozarca su se na protestima 8. februara usprotivili Planu parcelizacije, te zatražili izmještanje trase autoputa kroz njihovo naselje. Iznijeli su podatak da je ugroženo oko 60 stambenih objekata, te da je problem što autoput presijeca na dva dijela zemljište ukupne površine oko 7.000 hektara koje koriste mještani. Istovremeno im se, tvrde, oduzima više od 300 hektara zemljišta.
Salih Kenjar dodaje da će se i sa drugim nezadovoljnim mještanima, preko čijih imanja će ići zamišljena dionica autoputa, boriti svim pravnim sredstvima za izmještanje lokacije.
„Ovdje je problem što su oni to mogli kompletno izbjeći. Sva sela su ispresijecali, a mogli su proći ispod sela. Naše selo je sada jedan dio gore, jedan dio dolje“, ističe Kenjar.
Mještani Kozarca i susjednih naselja Kozaruša i Kamičani protestovali su i u septembru 2020. godine, tvrdeći da je, po tada radnoj verziji dionice, ugroženo više od 90 objekata mještana, što bi potpuno promijenilo život stanovnika na tom području.
Nadležno ministarstvo: Nacrt trase bio na javnoj raspravi
Sa druge strane, u odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Rg na upit RSE navodi se da se na trasi autoputa, kroz Kozarac, nalazi 17 objekata predviđenih za rušenje, od čega 4 kuće, 12 pomoćnih objekata i jedan objekat u ruševnom stanju. Prema podacima Ministarstva, prvobitni projekat je predviđao oko 880 objekata za rušenje duž cijele trase autoputa.
Nacrt dokumenta bio je izložen na javni uvid od 20. februara 2020. godine do 5. marta 2020. godine. Tim Nacrtom plana parcelacije, smanjen je broj objekata za rušenje duž cijele trase, i bilo je predviđeno rušenje 109 objekata na području grada Prijedor i 245 na području Banjaluke.
Korigovani Nacrt plana predstavljen je u oktobru 2020. godine, te je stavljen na ponovljeni javni uvid od 16. novembra 2020. godine do 30. novembra 2020. Nakon završetka ponovljenog javnog uvida, izrađen je postojeći Prijedlog plana parcelacije za autoput Banja Luka – Prijedor po skraćenom postupku.
„Najnoviji prijedlog plana parcelacije za auto-put Banja Luka – Prijedor po skraćenom postupku predviđa rušenje 80 objekata na području grada Prijedor, od čega oko 30% predstavljaju stambeni objekti a 70% pomoćni objekti, i 157 objekata na području grada Banjaluka, od čega 40% predstavljaju stambeni objekti a 60% pomoćni objekti“, navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Mještanin Kozarca Nijaz Huremović ističe da Kozarčani nisu protiv autoputa, ali da je najveći problem što nisu dovoljno obaviješteni, niti ih je neko pitao.
„Kad god bi bili na onoj parcelaciji (javnom predstavljanju Prijedloga plana parcelizacije), u Prijedoru, stručnjaci iz Instituta (Institut za građevinarstvo Banjaluka) nisu objašnjavali narodu kako i šta će biti. Nisu im govorili ni cijenu zemlje, kuće po kvadratu. Oni su to, onako, u globalu samo govorili“, priča Nijaz.
On navodi da je najveći strah mještana da će im imanja biti odvojena ili da će biti odsječeni od drugih dijelova naselja.
˝Mještani su ovdje izgubili sve što su mogli. Najžalosnije što su izgubili svoje najrođenije. Još za njih 700 nestalih i ubijenih tragamo. Šta će dalje biti ne znamo, ali su mnogi spremni svoja imanja životima braniti. Ja sam izgubio svu svoju familiju, pa neka nema ni mene˝, rekao je na protestima 8. februara predsjednik Udruženja logoraša Prijedora Hamdija Joldić.
Za zločine počinjene na području Prijedora do sada je doneseno 56 presuda. Otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine. Ubijeno je ili nestalo više od 3.000 građana prijedorske opštine, dok ih je oko 30.000 prošlo kroz logore Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Poslanik u Narodnoj skupštini Rg Senad Bratić (Stranka demokratske akcije-SDA) istakao je da je tačno da je dionica blago korigovana, ali da i dalje ugrožava i privredne subjekte u Kozarcu.
˝Predmet ugrožavanja ove blago korigovane trase autoputa jesu i privredni subjekti. Ova trasa prolazi kroz buduće planirane hale investitora, povratnika iz Švicarske, koji planira da pokrene proizvodnju ovdje i zaposli dobar dio mještana Kozarca. Takođe, prolazi i pored izgrađene farme Arifagić, jedne od najvećih u BiH˝, naveo je Bratić na protestima 8. februara.
Na dan protesta član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović zatražio je od vlasti Rg da poštuju zahtjeve Kozarčana.
“Gradnja puteva treba da olakša život za 5.000 građana Kozarca, a ne da oteža, jednako kao što put treba da povezuje različite dijelove BiH, a ne da unosi podjele i nepovjerenje, niti da dovodi do ponovnog raseljavanja”, navedeno je iz Džaferovićevog kabineta.
Put gradi kineska kompanija
Ugovor o koncesiji za gradnju autoputa Banjaluka-Prijedor potpisan je 13. decembra 2018. godine sa kompanijom “SDHS-CSI BH’, koja je u Banjaluci registrovana kao predstavništvo kineske Kompanije „China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group“.
Autoput će biti dužine oko 42 kilometra, a planirana vrijednost gradnje je 297. miliona evra.
Od potpisivanja koncesije, kineska kompanija tri puta nije ispoštovala rokove da se izradi studija izvodljivosti, završi procjena uticaja na životnu sredinu i pribave lokacijske uslove.
Kineska kompanija bi gradila autoput pet godina, a poslije naplaćivala putarinu u narednih 30 godina.
Koncesioni ugovor je sporan za opoziciju u Rg, jer kineski investitor očekuje godišnje 30 miliona evra od putarina. Vlasti Rg su se ugovorom obavezale da će plaćati razliku između prikupljene putarine i tog iznosa.
„Ja moram da vas podsjetim da Rg svake godine ima značajno povećanje broja motornih vozila i Rg će biti tranzitna zemlja i za Federaciju BiH, i ta dionica će usmjeriti, kada posmatrate, od Slovenije preko Banjaluke, Doboja, Tuzle prema Nišu i Solunu, skraćenje puta skoro za 200 kilometara u odnosu na trenutni koridor 10", izjavio je u julu 2018. godine tadašnji ministar saobraćaja i veza Rg Neđo Trninić pravdajući gradnju.
Ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da je izvjesno da će nastati velika šteta koju će na kraju plaćati građani. Kinezi bi na uloženih oko 300 miliona evra, na kraju mogli inkasirati tri puta više.
Prema Ugovoru, za autoput Banjaluka-Prijedor predviđeno je da Rg plaća godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra. Kineski investitor se obavezao da će plaćati godišnju naknadu od pet odsto od iznosa prikupljene putarine.
„Ja bih odlučio da se iz tog ugovora Rg povuče, jer će to biti previše skupo za građane, a ovog momenta ne vidim nikakvu perspektivu takve jedne investicije, a troškovi su već ionako očekivani na nivou od milijarde maraka, što je potpuno neopravdana investicija za takav put“, ističe Pavlović.
Dodaje da studija opravdanosti nije dobro urađena, odnosno da je pogrešna analiza prolaznosti vozila, jer trenutnu cestu koristi isključivo lokalno stanovništvo Banjaluke i Prijedora koji će se teško odlučiti na plaćanje putarine.
„Ono što je potpuno jasno i laiku, da to ne može biti isplativa investicija, da su obaveze iz ugovora previsoke i da je u ovom momentu privredna aktivnost, kako u Banjaluci, tako i u Prijedoru, nedovoljna kao opravdanje za bilo koji autoput. Eventualno za neku brzu cestu – da, ali ne u ovom momentu, pogotovo ne u ovom periodu pandemije kada su prihodi vrlo niski, a privredna djelatnost je u problemu zbog navedene situacije“, poručuje Pavlović.
Iz nadležnih ministarstava Rg nisu odgovorili na upit RSE kada će početi niti koliko će koštati eksproprijacija zemljišta, kao i šta će biti sa vlasnicima zemlje i objekata koji ne žele da ustupe imovinu za gradnju autoputa.
Ni od kineske kompanije za RSE nije dobijen odgovor kada bi mogla početi gradnja autoputa Banjaluka-Prijedor.
PRIJEDOR NAKON PRESUDE KARADŽIĆU
I da ih zaposli 100 % vazno je ko kontrolise ekonomiju. Vidjelo se to najvise na djelu kako je bilo dok su sokci kontrolisali ekonomiju pogotovo po S.Bosni i sire, nije im smetalo da zaposljavaju Bosnjake po svojim firma kao hamale koji ce za njih da rade a oni da zgrcu pare, tek kada se pocelo da okrece, da Bosnjaci pokrecu firme, da ukrupnjavaju kapital vidjelo se kako im sokci sami dolaze i doslovno prodaju im se, najbolje se vidi na ovim zadnjim izborima, oni su se napregli iz zadnjih zila da ostvare sto bolji rezultat ali su ih same ustase izdavale sta i kako planiraju i sami su pravili smicalice jedni drugima zbog para. Para je u miru sto je metak u ratu i onaj ko kontrolise ekonomiju taj ima pare, ne onaj ko je hamal. Sigurno se sjecas citanki iz komunjarskog vakta pa kako Milan cita knjigu a Mujo kopa, sada je obrnuto u Prijedoru, svi oni koji rade za Bosnjake RADE ZA BOSNJAKE a to je ogromna stvar. Stavi se u situaciju tog cetnika, sve im je srusio, pobio , protjerao i danas mora da savija grbacu zbog BosnjakaJack je napisao/la: ↑15 apr 2021 10:16 Moras zaposliti 25% cetnika za svaku firmu koja se otvori.Inace ne moze da dobije radnu ''dozvolu''.Ili papire.Pa sad skopcaj.A ima istine ovdje.Po Kozarcu imas cetnika koji dolaze raditi tamo iz VERICA.A to je Bl opstina inace.Jer po Kozarcu nema puno Srba.Zamisli ironije.Zaposljavas cetnika koji ti je sve srusio,pobio pola rodbine,srusio cijelo selo,pobio toliko ljudi
Ironija zesce vrste
Taman ono što šumnjaci i očekuju od Bošnjaka.bilbo je napisao/la: ↑15 apr 2021 13:39 Opet bih više volio da Bošnjaci Prijedora dislociraju firme i proizvodne pogone u susjednu općinu Sanski Most i uposle naše ljude, a uposlenim Bošnjacima iz Prijedora obezbijediti prijevoz. Nije to daleko, 10-15 minuta vožnje.
Isti ovaj princip primijeniti na sve granične općine u genocidnoj, a kad pogledamo mapu vidjećemo da je najveći broj naših povratnika smješten upravo na tim graničnim općinama.
Nema od tih simboličnih akcija ništa brate, bilbo je u pravu. Nema smisla hraniti 25% vlahadije, uplaćivati im namete i plaćati harač krmetnjaku. Pametnije bi bilo riješiti se tog odliva novca ili ga u najgorem slučaju preusmjeriti tamo gdje treba tj. u Federaciju.abu seid je napisao/la: ↑15 apr 2021 14:33Taman ono što šumnjaci i očekuju od Bošnjaka.bilbo je napisao/la: ↑15 apr 2021 13:39 Opet bih više volio da Bošnjaci Prijedora dislociraju firme i proizvodne pogone u susjednu općinu Sanski Most i uposle naše ljude, a uposlenim Bošnjacima iz Prijedora obezbijediti prijevoz. Nije to daleko, 10-15 minuta vožnje.
Isti ovaj princip primijeniti na sve granične općine u genocidnoj, a kad pogledamo mapu vidjećemo da je najveći broj naših povratnika smješten upravo na tim graničnim općinama.
No kada Bošnjak otvori firmu u šumskoj, stavlja do znanja da je to i njegova teritorija. Šumnjacima nije svejedno kada to vide.
Nema tu odricanja, već čisti pragmatizam. Jedna marka bošnjačkog povratnika vrijedi ko tri naše u Federaciji. Uostalom, vlasi će tu imati vlast i većinu sve do budućeg preslagivanja.
Iznad je forumaš Vjernik napisao ono što sam mislio, samo bih dodao da se ovdje radi o maratonskoj borbi za Bosnu i iscrpljivanju neprijatelja. Što su slabiji i što ih je manje, tim bolje po nas jer biće nam lakše da se konačno obračunamo sa njima kad dođe vakat za to.abu seid je napisao/la: ↑15 apr 2021 14:33Taman ono što šumnjaci i očekuju od Bošnjaka.bilbo je napisao/la: ↑15 apr 2021 13:39 Opet bih više volio da Bošnjaci Prijedora dislociraju firme i proizvodne pogone u susjednu općinu Sanski Most i uposle naše ljude, a uposlenim Bošnjacima iz Prijedora obezbijediti prijevoz. Nije to daleko, 10-15 minuta vožnje.
Isti ovaj princip primijeniti na sve granične općine u genocidnoj, a kad pogledamo mapu vidjećemo da je najveći broj naših povratnika smješten upravo na tim graničnim općinama.
No kada Bošnjak otvori firmu u šumskoj, stavlja do znanja da je to i njegova teritorija. Šumnjacima nije svejedno kada to vide.
