Poljoprivreda u Bosni

[krhan]

Evo ga, naso sam ga

http://www.source.ba/clanak/BiH/393797/ ... esa-goveda

[atif]

Klas pozvao proizvođače malina i jagodičastog voća da se prijave za otkup

Bh. prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo pozvala je zainteresirane proizvođače maline i ostalog jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini da se prijave u Klas kao kooperanti koji će biti evidentirani u bazi podataka za otkup

Iz te kompanije navode da će ove godine otkupiti oko 1.000 tona pretežno malina, ali i ostalog jagodičastog voća od domaćih proizvođača.

Ističu da su prvi u Bosni i Hercegovini koji pokreću otkup, kako bi dali svoj doprinos razvoju ovog sektora domaće primarne poljoprivredne proizvodnje.

Direktor Klasa Rusmir Hrvić izjavio je da je sve veći interes domaćih poljoprivrednika za tu vrstu proizvodnje, kao i da su u zadnje dvije godine prinosi udvostručeni.

"Sadašnja proizvodnja malina u BiH je oko 4.000 tona godišnje. Proširenjem uzgoja malina na 35.000 do 40.000 tona godišnje, BiH bi dostigla jedan posto ukupne svjetske proizvodnje, čime bi bili stvoreni uvjeti za otvaranje velikog broja sigurnih radnih mjesta u našoj zemlji", rekao je Hrvić.

Klas je pozvao i ostale bh. proizvođače hrane da u skladu s vlastitim potrebama najave otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda, kako bi i na taj način utjecali na smanjenje ovisnosti od uvoza u tom sektoru privrede.

U BiH postoje povoljni zemljišni i klimatski uvjeti, kao i vodni resursi za uspješan uzgoj jagodičastog, koštičavog i jabučastog voća, dok u razvijenim zemljama postoji stalna tražnja jagodičastog voća a posebno malina, kao najdeficitarnijeg voća na svjetskom tržištu, saopćeno je iz Klasa.

http://www.maglajinfo.com/vijesti/bih/k ... otkup.html

[ABen]

Za samo pet godina u BiH 40.000 grla manje
http://www.rtvbn.com/375798/Za-samo-pet ... grla-manje
Ponedeljak 22. Feb 2016 07:56

Stočni fond u BiH za pet godina osiromašio je za oko 40.000 grla, podaci su Agencije za statistiku BiH. Zbog nemogućnosti plasmana, nedovoljnih podsticaja i premija na stotine farmera godišnje gasi svoja stada.

Više od 14.000 goveda je manje u štalama od 2009. do danas. Tačnije, od 458 do današnjih 444.000.

Još poraznija slika vidljiva je na primjeru ovaca, jer je u torovima danas 30.000 grla manje. Stalna upozorenja stočara prema resornom Ministarstvu nisu urodila plodom zbog čega se u Republici Srpskoj gasi sve više farmi.

Premije stočarima kasne već sedam mjeseci, pristup obradivim površinama im je otežan, a dodatni problem je neizvjestan plasman.

Resorno ministarstvo, ikao priznaje da postoji osnova za daleko veći obim proizvodnje u stočarstvu, malo šta čini na zaštiti domaće. Konkretni prijedlozi stočara ušli u primjenu.

Procjene stočara o smanjenju fonda još su drastičnije. Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da farmeri, bez pomoći institucija, proizvodnju već dugo finansiraju iz sopstvenih izvora, a takva situacija nije održiva.

U dogledno vrijeme, moglo bi se desiti da na našim trpezama bude meso samo iz uvoza.

-blpCzjx9PA

A Bosna je brdska zemlja i najbolja za stocarsto, mi bi trebalo da hranimo cijeli Balkan sa govedjim i ovcijim mesom.

[amkos]

Trebali bi, ali nismo.

[BosnjackaHercegovina]

Za samo pet godina u BiH 40.000 grla manje
http://www.rtvbn.com/375798/Za-samo-pet ... grla-manje
Ponedeljak 22. Feb 2016 07:56

Stočni fond u BiH za pet godina osiromašio je za oko 40.000 grla, podaci su Agencije za statistiku BiH. Zbog nemogućnosti plasmana, nedovoljnih podsticaja i premija na stotine farmera godišnje gasi svoja stada.

Više od 14.000 goveda je manje u štalama od 2009. do danas. Tačnije, od 458 do današnjih 444.000.

Još poraznija slika vidljiva je na primjeru ovaca, jer je u torovima danas 30.000 grla manje. Stalna upozorenja stočara prema resornom Ministarstvu nisu urodila plodom zbog čega se u Republici Srpskoj gasi sve više farmi.

Premije stočarima kasne već sedam mjeseci, pristup obradivim površinama im je otežan, a dodatni problem je neizvjestan plasman.

Resorno ministarstvo, ikao priznaje da postoji osnova za daleko veći obim proizvodnje u stočarstvu, malo šta čini na zaštiti domaće. Konkretni prijedlozi stočara ušli u primjenu.

Procjene stočara o smanjenju fonda još su drastičnije. Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da farmeri, bez pomoći institucija, proizvodnju već dugo finansiraju iz sopstvenih izvora, a takva situacija nije održiva.

U dogledno vrijeme, moglo bi se desiti da na našim trpezama bude meso samo iz uvoza.

-blpCzjx9PA

A Bosna je brdska zemlja i najbolja za stocarsto, mi bi trebalo da hranimo cijeli Balkan sa govedjim i ovcijim mesom.

Abene,

Pažljivo pročitaj 3ći paragraf - radi se o stočarstvu u Genocidnoj tvorevini. Ovo može na temu o propasti Genocidne.

[ABen]

Abene,

Pažljivo pročitaj 3ći paragraf - radi se o stočarstvu u Genocidnoj tvorevini. Ovo može na temu o propasti Genocidne.

Prica se o cijeloj Bosni, Naravno da je kod njih veci pad i da su najmanje 70-80% pada. Postavio sam o onoj farmi koja je propala. ali ipak. mislio sam da se ovo povecalo i zbog izvoza u Tursku.

[Bosni]

http://bportal.ba/jedinstveni-proizvod- ... h-medalja/

Jedinstveni proizvod iz sela Šćipe: Prozorski sir dobitnik zlatnih medalja

Dvadesetak kilometara od Prozora nalazi se selo Šćipe. Iz ovog su mjesta stanovnici nakon rata u velikom broju selili. Danas u Šćipama živi dvjestotinjak mještana koji su primjer kako se može doći do uspjeha, čak i u sredinama u kojima nema ni bolnice ni srednje škole. Stanovnici ovog sela uzgajaju maline, jagode, borovnice i gljive, a tvrde da najukusnije maline i borovnice uspijevaju baš u ovom kraju. Prolazeći selom, koje se čini kao da je odvojeno od svijeta, teško je pretpostaviti da se upravo u njemu proizvodi jedan od najukusnijih domaćih tvrdih sireva – Prozorski sir.

U mjesnoj zajednici Šćipe djeluje Zemljoradnička zadruga “Promilk”, koja je osnovana u jednom od najnerazvijenijih dijelova općine Prozor. Ibro Daguda, direktor Z.Z. “Promilka” za Stav govori o uspješnoj priči mještana Šćipa.

Deset godina od početka proizvodnje

Ideja da se proizvodnja sira pokrene u Šćipama nastala je nakon rata koji, nažalost, nije mimoišao ni ove prostore. Trebalo je smisliti od čega živjeti i kako vratiti prognanike. Projekt je započeo 2003. godine. “Nismo željeli ostaviti ove prostore. Zadrugu su osnovali mještani ovih planinskih sela da bi lakše rješavali svoje svakodnevne probleme. U okviru zadruge pokrenuti su proizvodnja, otkup i prerada mlijeka, a za te potrebe sagrađena je manja zgrada mljekare, odnosno sirane. Dovedeni su voda, struja, nabavljena osnovna sirarska oprema”, objašnjava Daguda i dodaje da je sredstva osiguralo tadašnje rukovodstvo općine koja je djelovala i u izbjeglištvu i na prostoru Šćipa.

Da bi se sirana do kraja osposobila za proizvodnju, zadruga je uzela kredit. Tako je krajem 2005. godine počelo s otkupom mlijeka, a time i s proizvodnjom Prozorskog sira. Potencijali ovdašnjih livada, pašnjaka, oranica i stočnog fonda bili su potpuno neiskorišteni, kaže direktor “Promilka”, a pokretanje svih aktivnosti u vezi s preradom mlijeka, pored profita, potaknuti su socijalnim i demografskim stanjem u ovom kraju.

“Prozorski sir napravljen je od kravljeg neobranog mlijeka – dobijenog sa sočnih pašnjaka ovih planinskih prostora – potpuno čistog od bilo kakvih neorganskih dodataka. Proizveden je rukama vrijednih majstora sirara koji ga svakodnevno prave s puno pažnje i odgovornosti. Period je zrenja ovog sira dva i po do tri mjeseca. Njegov je ukus poseban i teško ga je opisati, jednostavno ga morate probati”, kaže Ibro Daguda.

Da je ovaj sir zaista poseban i kvalitetan, govore brojne pohvale i medalje kako s domaćih tako i sa stranih sajmova i prezentacija. Jedan od najznačajnijih međunarodnih uspjeha jeste osvojena zlatna medalja na sajmu sira u Austriji krajem 2014. godine, u konkurenciji između četrdeset devet vrsta sira. U januaru je ove godine “Promilk” dobio međunarodnu nagradu za kvalitet hrane i pića koju je dodijelio Globalni klub privrednih lidera iz Madrida.

“Na početku smo proizvodili samo 25 kilograma sira dnevno. To je bio period pripreme i obuke radnika za ozbiljniju proizvodnju. Danas dnevno proizvodimo oko 85 kilograma. Ipak, mogućnost dnevne proizvodnje znatno je veća i iznosi oko 150 kilograma sira dnevno. Trenutno mljekara radi s pola kapaciteta, što znači da bismo proizvodnju mogli znatno poboljšati”, uvjeren je Daguda. Kao glavi problem navodi potpuno uništenje stočnog fonda na širem prostoru općine Prozor. Fond se od završetka rata do danas nije u potpunosti obnovio.

Mlijeko dobiveno pašnjom ljekovitog bilja

Izgradnjom mljekare, odnosno sirane, u Šćipama su se stvorili uvjeti da mještani prodaju sav višak mlijeka. Značaj mljekare veći je zna li se da je mnogima mlijeko jedini izvor prihoda. Stoga stanovnici ovog kraja itekako podržavaju rad sirane. Međutim, Daguda naglašava da bi bilo izrazito korisno i za mještane a i za siranu da ih se veći broj posveti proizvodnji mlijeka i iz malih proizvođača izrastu u ozbiljne farmere jer, kako kaže, to je njihova budućnost zajedno s pokrenutom mljekarom-siranom. “Cilj nam je poboljšati sirovinsku bazu pomažući osnivanje manjih farmi muznih krava kako bi se osigurala potrebna količina mlijeka za mljekaru. Imamo u planu povećati i obim otkupa, prerade i proizvodnje, zatim pokrenuti proizvodnju još dvije vrste sira, kao i kajmaka, te osposobiti liniju za preradu surutke”, pojašnjava Daguda.

Admir Mubar iz Šćipa zaposlen je u “Promilku” otkako je zadruga počela s proizvodnjom mlijeka. Trenutno je u mljekari zaposleno šest mještana, a Admir ističe da rade svih sedam dana u sedmici. “Nije teško, mijenjamo se, tako da imamo po jedan slobodan dan. Ali najbitnije je da ima posla. Ja sam prezadovoljan i volim svoj posao, a olakšavajuća okolnost jeste i to što mi je posao blizu kuće”, priča Admir.

Prozorski sir, kazao nam je Admir, pravi se od mlijeka dobivenog od krava koje u Šćipama pasu ljekovito bilje, što mlijeku daje poseban okus. To je i glavna specifičnost ovog sira. Osim toga što se sir pravi od kvalitetnog kravljeg mlijeka, posebnim ga čini i recept korišten u njegovom spravljanju.

“Svaki dan obrađujemo od 1.000 do 1.500 litara mlijeka, a kada imamo dovoljno mlijeka, dnevna obrada dostigne i 1.800 litara. Kada smo počeli 2005. godine, obrađivali smo samo 300 litara, iz čega se vidi koliko smo napredovali. Ali još uvijek imamo mnogo veći kapacitet koji, nažalost, ne možemo iskoristiti. Trenutno postoji problem nedostatka mlijeka”, ističe Admir i dodaje da se Prozorski sir može kupiti u skoro svim većim tržnim centrima u Bosni i Hercegovini.

U prostorijama u kojima se proizvodi Prozorski sir Admir nam objašnjava proces proizvodnje koji traje više mjeseci. Nakon što je mlijeko obrađeno, pasterizira se na 75 stepeni te mu se dodaju sastojci iz recepta. Taj proces traje oko sat i po, a potom se sir reže, istresa u kalufe i presuje se četiri do pet puta. Takav stoji 48 sati, a zatim se prebacuju u posebnu prostoriju u kojoj period zrenja traje dva i po do tri mjeseca. Na policama ispod svakog sira napisan je dan kada je sir prebačen u prostoriju. Sir se svakodnevno provjerava i okreće. Nakon što prođe period zrenja, pere se, suši, a zatim pakira i priprema za prodaju.

[Jack]

https://en.wikipedia.org/wiki/Norwegian_Red

Ove Norveske krave su zakon.Zive duze,imaju vise misica.Daju vise mlijeka.Od ostalih krava.Dok nije dosao Jusuf Arifagic iz Norveske.Bosna nije imala ovakve vrste krava.Kazu Norvezani da je klima nasa idealna za ove krave.I da mozda oni presele par hiljada grla u Bosnu.Sad ima samo 700 grla u Bosni.Jel se isplati ova vrsta krave?

https://kozarac.ba/vijesti/kozarac/item ... -nam-bolje

Najveca farma crvenih krava u svijetu van Norveske.Naravno u Norveskoj imas 280 000 grla te krave.Mi imamo samo 700 tinjak.Neki Norvezani kazu radi njihove klime.Da ce nam gratis pokloniti par stotina krava.Ako bude sve kako treba a zadovoljni su klimom.Nije mala stvar jr Norvezani nikom ne daju svoje krave

[ABen]

BiH nema zemljišta za velike uzgajivače: Velikim farmerima je svaka općina mala
http://faktor.ba/bih-nema-zemljista-za- ... cina-mala/

Problem Jusufa Arifagića iz Prijedora pokazuje da grad poput Prijedora, ne može osigurati dovoljne količine slobodnog zemljišta za uzgajivače.

Vlasnik najveće i najmodernije farme u Bosni i Hercegovini Jusuf Arifagić iz Prijedora, odlučio je dio stočnog fonda, koji broji oko 600 grla, preseliti u Bosanski Petrovac. Razlog je činjenica da zbog komplikovanih procedura i razuđenih parcela ne može pronaći 300 hektara poljoprivrednog zemljišta sa kojeg bi se njegove krave hranile. Grad Prijedor ima problema zbog imovinsko-pravnih odnosa, kao i iscjepkane parcele u državnom i privatnom vlasništvu.

Problem razuđenosti

Kako je za Faktor objasnila načelnica Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Grada Prijedora Zinajda Hošić, Arifagić je dobio od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a dio zemljišta pod koncesiju, a da bi dobio veće parcele potrebno je odobrenje Vlade RS-a.

– Po zakonu, Vlada RS-a daje pod koncesiju velike parcele, a 30 posto daje grad ili općina i tu se radi o manjim parcelama. Resorno ministarstvo ne može sad tek tako uzimati zemljište od ljudi i dati ga nekom drugom. Mi smo Arifagiću primjerice isfinansirali trafo tanicu – spomenula je Hošić.

Prema njenim riječima, u BiH ne postoji tržište poljoprivrednog zemljišta.

– Kad vam dođe investitor i kupi objekat, desi se da ne može kupiti zemljište. Radile su se neke izmjene zakona, jer se želi olakšati kupovina objekata. Od 36.000 hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u BiH spadaju privatna, državna i zemljišta u vlasništvu zadruga. Nešto je pod koncesijom nešto nije, a razuđenost parcela glavni je problem – precizirala je Hošić.

Kazala je da je pravo pitanje da li koncesionari stvarno koriste ili ne koriste poljoprivredno zemljište.

– Činjenica je da se na terenu svašta nešto pojavljuje. Ima slučajeva gdje oni zemljište pokušavaju nekom drugom iznajmiti i to se ne kontrolira koliko bi trebalo Velike parcele, koje na koncesiju daje Vlada RS, lokalne zajednice ne mogu kontrolirati niti vršiti inspekcijski nadzor nad njima – izjavila je Hošić.

Manje parcele koje Grad Prijedor daje pod zakup uglavnom se prate i riječ je o manjim porodičnim gazdinstvima.

Viši asistent na odsjeku Agrotehnike na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Mirza Tvica za Faktor je pojasnio da ne postoji ozbiljna evidencija zemljišta na državnom nivou, kojeg bi trebala imati Agencija za statistiku BiH.

– Poljoprivredno zemljište može biti i pašnjak na 1.500 metara nadmorske visine, a može biti i ravnica u Posavini. Dobar dio plodnog zemljišta već je dat pod koncesije na korištenje. Višegodišnji zasadi, poput voćnjaka, ne daju se na koncesije, jer bi se ugovor morao praviti na otprilike 20 godina, koliko traje njegova iskoristivost – spomenuo je Tvica.

Skupa proizvodnja

Naš sagovornik navodi da u BiH nema tako velike parcele od 300 hektara.

– Većina naših parcela ima površinu od hektar do hektar i po. Velikim farmerima problem je organizirati proizvodnju, jer bi morali uzeti mnogo malih parcela na kojima je primjena agrotehnika veoma skupa. Preskupo bi bilo da se ide sa đubrenjem, navodnjavanjem, transportom itd. – objasnio je Tvica.

(K. Silajdžija/Faktor.ba)

[ABen]

Na selu se za 2 mjeseca može zaraditi koliko u gradu za 12 mjeseci
http://www.cazin-danas.com/na-selu-se-z ... .publishes
by ASMIR P / April 18, 2016/

Na selu se za 2 mjeseca može zaraditi koliko u gradu za 12 mjeseci.

Poljoprivreda Bosne i Hercegovine posljednjih godina doživljava nagli razvoj, naročito u polju izvoza, i to u najzahtjevnije zemlje Evrospke unije.

Nedžad Bićo iz Saveza poljoprivrednih udruženja FBiH rekao je za novinsku agenciju Patria da je posebno u porastu uzgoj malina, kao i kornišona.

Tako naglom razvoju poljoprivrede u našoj zemlji doprinijela je teška ekonomska situacija, ali i sve popularniji život na selu. Takav trende u Bosnu i Hercegovinu došao je iz Evropske unije.

– Ljudi su uvidjeli da je rad na selu častan, vrlo unosan i da daje određenu vrstu zadovoljstva – rekao je Bićo.

– Neki odlaze na sela i siju za svoje potrebe, a mnogo je onih koji pokreću ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju – kaže Bićo, dodajući da se uz ozbiljan angažma na bh. selima može zaraditi za nekoliko mjeseci koliko u gradu za cijelu godinu.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske rekao je za Patriju da bi rezultati u bh. poljoprivredi mogli biti mnogo bolji, ali da još uvijek nedostaje adekvatne poljoprivredne strategije, zaštite domaćih proizvoda, adekvatne edukacije za poljoprivredne proizvođače.

– Vlasti u BiH moraju početi više raditi na edukaciji poljoprivrednika, uporedo sa raznim vidovima stimulacije i zaštite domaće proizvodnje – kaže Usorac.

Federalni zavod za statistiku objavio je kako je ukupna poljoprivredna proizvodnja u FBiH u 2015. godini veća za 16,5% u odnosu na 2014. godinu.

Biljna proizvodnja veća je za 22,2% a stočarstvo za 7,6% u odnosu na 2014. godinu.

[BosnjackaHercegovina]

Na selu se za 2 mjeseca može zaraditi koliko u gradu za 12 mjeseci
http://www.cazin-danas.com/na-selu-se-z ... .publishes
by ASMIR P / April 18, 2016/

Na selu se za 2 mjeseca može zaraditi koliko u gradu za 12 mjeseci.

Poljoprivreda Bosne i Hercegovine posljednjih godina doživljava nagli razvoj, naročito u polju izvoza, i to u najzahtjevnije zemlje Evrospke unije.

Nedžad Bićo iz Saveza poljoprivrednih udruženja FBiH rekao je za novinsku agenciju Patria da je posebno u porastu uzgoj malina, kao i kornišona.

Tako naglom razvoju poljoprivrede u našoj zemlji doprinijela je teška ekonomska situacija, ali i sve popularniji život na selu. Takav trende u Bosnu i Hercegovinu došao je iz Evropske unije.

– Ljudi su uvidjeli da je rad na selu častan, vrlo unosan i da daje određenu vrstu zadovoljstva – rekao je Bićo.

– Neki odlaze na sela i siju za svoje potrebe, a mnogo je onih koji pokreću ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju – kaže Bićo, dodajući da se uz ozbiljan angažma na bh. selima može zaraditi za nekoliko mjeseci koliko u gradu za cijelu godinu.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske rekao je za Patriju da bi rezultati u bh. poljoprivredi mogli biti mnogo bolji, ali da još uvijek nedostaje adekvatne poljoprivredne strategije, zaštite domaćih proizvoda, adekvatne edukacije za poljoprivredne proizvođače.

– Vlasti u BiH moraju početi više raditi na edukaciji poljoprivrednika, uporedo sa raznim vidovima stimulacije i zaštite domaće proizvodnje – kaže Usorac.

Federalni zavod za statistiku objavio je kako je ukupna poljoprivredna proizvodnja u FBiH u 2015. godini veća za 16,5% u odnosu na 2014. godinu.

Biljna proizvodnja veća je za 22,2% a stočarstvo za 7,6% u odnosu na 2014. godinu.

Ovo je jako dobra vijest. Odlična.

[ABen]

Sve je dobro sta dize ekonomiju. Mi moramo se nauciti da proizvodimo sve sto nam je potrebno i da se hranimo. Jos lakse bi islo kad domaci lopovi nebi uvozili u Bosnu voce i povrce ispod prodajne cijene i tako unistavali poljeprivredu.

[amkos]

Ovo je za mene očekivano, ljude će muka natjerati da se "vrate" na selo i da nešto pokrenu.

U gradu se ne može cigla jesti ili stiropor, moraš nešto konkretno staviti u kljun.

Ja sam neke ljude pitao da li je moguća "remigracija" ljudi iz grada na selo, kažu da je to teško očekivati,

možda pojedinci i oni koji imaju pare pa pokupuju te kuće kao vikendice i da povremeno dodju na odmor,

većina naroda kažu teško da se "vrati" na selo.

[ABen]

Donji Vakuf: U Kopčiću otvorena prva faza Centra za proizvodnju organskog povrća
http://saff.ba/donji-vakuf-u-kopcicu-ot ... xZz05VJmpo

April 19th, 2016



Uz predstavnike preduzeća „Sphere“ , koje je vlasnik Centra, ceremoniji otvaranja prisustvovali su implementatori projekta, kao i brojni gosti s državnog, kantonalnog i općinskog nivoa vlasti.

Prva faza Centra za proizvodnju organskog povrća prostire se na 80 dunuma zemljišta. U 40 plastenika, od kojih je svaki 1 200 metara kvadratnih površine, već su zasađene prve sadnice paradajza i drugih povrtnih kultura. Implementatori projeka, uz preduzeće „Sphere“, su „Poljoprodukt“, općina Bugojno i „Esof “, preduzeće iz Donjeg Vakufa koje se već par godina bavi istom proizvodnjom.

Prisutnima se prvi obratio generalni direktor „Esofa“ Enver Avdić, istakavši da je priča o organskoj proizvodnji povrća počela 2013.godine u Donjem Vakufu sa prvih 5 plastenika ukupne površine 2 000 metara kvadratnih. Kako je istakao Avdić prva faza budućeg Centra u Kopčiću realizovana je u rekordnom roku od 6 mjeseci, iako je bilo predviđeno godinu dana da se izvrši implementacija 40 plastenika na terenu.Na ovom poslu je bila angažovana 31 domaća i 7 stranih firmi, a u prvoj fazi će biti uposleno 60 radnika.

Resorni kantonalni ministar Salkan Merdžanić istakao je kako je riječ o projektu od posebnog značaja za razvoj poljoprivrede na području Srednjobosanskog kantona, te dodao da u narednim fazama B i C i Vlada SBK želi da bude partner a ne nikako neko ko bi eventualno administrativnim i drugim barijerama usporavao ovakve i slične projekte.

Naglasivši da za preduzeće „Sphere“d.o.o. ovaj Centar predstavlja prvijenac angažmana u našoj zemlji generalni direktor Abdulhalim Khoj ovom prilikom je posebno istakao dobru saradnju sa kantonalnim premijerom i načelnikom općine Bugojno, a u cilju postizanja višeg stepena iskorištenosti prirodnih potencijala, a time i postizanja regionalne i globalne konkurentnosti u organskoj proizvodnji, pokretanju i upravljanju takvim projektima, oslanjajući se na znanje i radnu snagu ove zemlje.

Načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić u svom obraćanju je naglasio kao ovakvi projekti Bugojno vežu za Bosnu i Hercegovinu, a Bosnu i Hercegovinu sa čitavim svijetom, jer će se proizvodi iz Kopčića plasirati na police domaćih supermarketa ali i u Holandiju, Švedsku, Dansku, Njemačku, Sloveniju, Hrvatsku i druge evropske zemlje.

Istakavši da se ovim okupljanjem želimo zahavaliti investitoru za ono što je uložio u ovaj projekat, ali i da ukažemo na potencijale naše zelje, prisutnima se obratio i r Dževad Mahmutović, izaslanik Bakira izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, te istakao da su najznačajnije komponente ovog projekta proizvodnja i zapošljavanje, po okončanju treće faze 200 radnika.

Ceremonija je okončana dodjelom prigodnih poklona onima koji su pomogli realizaciju prve faze ovog Centra te presjecanjem vrpce na jednom od plastenika i na ulazu u upravnu zgradu Centra, izgrađenu od ekoloških materijala.

Inače, preduzeće „Sphere“ kao investitor do sada je uložilo 5,5 miliona KM, od kojih je za prvu fazu Centra utrošeno 4 miliona, dok je u infrastrukturu faze B investirano milion i po KM. Ukupna investicija će iznositi oko 8 miliona KM, a godišnja proizvodnja će biti 8 hiljada tona organskog povrća namijenjenog bh, ali i zahtjevnom evropskom tržištu.

Dvvijesti.info

[ABen]

BiH: Maline su postale glavni izvozni artikal
http://www.rtvbn.com/3816212/BiH-Maline ... ni-artikal
Četvrtak 28.4.2016. 13.20

BiH u posljednje četiri godine bilježi kontinuirani rast izvoza voća i povrća, a u tome prednjači malina, koje je samo u 2015. godini izvezeno u vrijednosti od oko 50 miliona KM, pokazuje analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH u posljednjih pet godina, koju su prezentovali predstavnici Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH i firme "CDS Consalting" Sarajevo.

Prema tim podacima, za četiri godine izvoz voća i povrća je skočio za oko 63 miliona maraka, dok je uvoz u BiH takođe imao trend rasta, pa je u zadnjih pet godina veći za 84 miliona maraka.

Kada je u pitanju prošla godina, izvoz voća i povrća iznosio je 149 miliona maraka, dok je uvoz i dalje mnogo veći i dostigao je 293 miliona KM.

Tako je izvoz porastao za 36 odsto, ili 39 miliona KM, u odnosu na 2014. godinu, dok je zabilježen rast uvoza od 10 odsto, ili 26 miliona KM.

Posmatrano po strukturi, podaci iz ove analize pokazuju da se od ukupnog izvoza voća i povrća koji je prošle godine iznosio 149 miliona KM, 69 odsto odnosi na voće, 21 odsto na povrće, a 10 odsto na preradu, dok je ukupan uvoz iznosio 293 miliona KM, od čega se 50 odsto odnosi na voće, 26 odsto na povrće i 24 odsto na preradu.

Feđa Begović, predstavnik firme "CDS konsalting", rekao je da su smrznute maline ključni proizvod koji je izvezen iz BiH, čija je ukupna vrijednosti iznosila 50 miliona KM, zatim slijede svježe jabuke, kojih je izvezeno 14 miliona KM, 11 miliona KM svježih krušaka, koliko i svježih kornišona, i šest miliona KM svježih šljiva.

Kod izvoza malina, treba istaći podatak da je od 2012. do 2015. godine on veći za čak 255 odsto, odnosno sa 14 miliona maraka skočio je na 50 miliona KM.

U prošloj godini, ovaj proizvod je u najvećem procentu izvezen u Srbiju, a potom u Švedsku i Njemačku. Snažan rast u odnosu na 2012. godinu zabilježio je i izvoz jabuka, i to za 408 odsto, te je u prošloj godini iznosio 14 miliona maraka, a ovaj domaći proizvod je ubjedljivo najviše izvožen u Rusiju, a potom u Srbiju.

Inače, kada su u pitanju ključna bh. izvozna tržišta za voće i povrće, analiza pokazuje da su to u prošloj godini bili Srbija i Rusija, s istim procentualnim učešćem od oko 16 odsto, a da potom slijede Njemačka i Hrvatska.

U ovom dokumentu napravljena je i analiza tržišta koja su zabilježila najveći rast i pad izvoza iz BiH u prošloj godini, u odnosu na 2014.

Tako je tržište Rusije imalo najveći rast izvoza iz BiH i to za 17,3 miliona maraka, dok su iza njega tržišta Hrvatske i Njemačke, na koja je takođe povećan izvoz.

Sa druge strane, ubjedljivo najveći pad izvoza je u Italiju, a zatim u Crnu Goru i Izrael. Mljekarstvo i peradarstvo BiH je prošle godine zabilježila pad izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina za šest odsto, odnosno za četiri miliona KM, u odnosu na 2014. godinu, ali i pad uvoza za isti procenat, odnosno za 7,5 miliona KM, što sugeriše da raste potrošnja domaćih prizvoda.

Amila Šehić, stručni saradnik u sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, rekla je da se od ukupno ostvarenog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina, koji je u prošloj godini iznosio 61 milion KM, 77 odsto odnosi na mlijeko i pavlaku. Ključna izvozna tržišta su Crna Gora, Srbija i Makedonija.

Kada je riječ o sektoru peradarstva, Šehićeva je rekla da je u prošloj godini zabilježen pad izvoza od šest odsto, ili 3,3 miliona KM, u odnosu na prethodnu godinu, ali i pad uvoza od 11 odsto, odnosno 4,4 miliona KM. Dodala je da je ključno tržište za BiH bila Srbija.

Izvor: Nezavisne novine

[ABen]

Krenuo izvoz jagoda iz Čelića za Evropu, isporučena prva tura od osam tona
http://www.cazin-danas.com/krenuo-izvoz ... map=%5B%5D
by Haris / Maj 4, 2016/



Uzgajivači jagoda iz Čelića ovih dana trljaju ruke od zadovoljstva pošto je počeo izvoz njihovih proizvoda u zemlje zapadne Evrope, tačnije u Njemačku i Austriju.

– Prvi dio od osam tona jagoda izvezen je jučer za Njemačku i Austriju. Otkupna cijena jagode po kilogramu bila je 3 KM, rečeno nam je u čelićkoj firmi “Soff” koja se bavi izvozom voća i povrća.

Kako su nam kazali, izvoz će se u Austriju i Njemačku nastaviti i u narednom periodu, a uskoro će biti isporučena još jedna tura od nekoliko tona jagoda. U izvoz će se, kako su nam kazali, uključiti još jedna firma.

Da je pred uzgajivačima jagodičastog voća u BiH dobra sezona govori i podatak da će ovogodišnja proizvodnja nadmašiti prethodnu.

Naime, BiH je prošle godine proizvela 12 hiljada tona jagodičastog voća i to je svrstalo na 12. mjesto na svijetu. Ove godine očekuje se da će količina proizvedenog jagodičastog biti još veća.

U Savezu proizvođača jagodičastog voća u BiH da bi rezultati bili i bolji kada bi se uveo sistem koji bi kontrolisao proizvodnju i sadnju, te kada bi uzgajivači dobili institucionalnu podršku.

[ABen]

BiH: Moguća otkupna cijena maline od 4,5 KM po kilogramu?
http://www.cazin.net/clanci/vijest/bih- ... -kilogramu
Autor Azra K. 04.05.2016 15:39

Prema pisanju srpskih medija koji se pozivaju na informacije od pojedinih otkupljivača i udruženja, početna cijena za otkup maline bit će oko 2,3 eura po kilogramu, što je u našoj...



Prema pisanju srpskih medija koji se pozivaju na informacije od pojedinih otkupljivača i udruženja, početna cijena za otkup maline bit će oko 2,3 eura po kilogramu, što je u našoj valuti oko 4,6 KM.

Predsjednik Asocijacije proizvođača jagodičastog voća “Malinari Srbije”, Dobrivoje Radović, na sjednici Upravnog odbora udruženja se složio i s drugim članovima Udruženja da početna cijena za otkup maline ne smije biti ispod 4,5 KM, odnosno ne smije biti manja od izvozne cijene griza po kilogramu.

Proizvođači u Bosni i Hercegovini očekuju sličnu otkupnu cijenu. U razgovoru s nekoliko malinara iz Busovače saznali smo kako pojedini otkupljivači najavljuju cijenu od 3,70 do 4 KM, no proizvođači se nadaju da će otkupna cijena za kilogram maline iznositi oko 4,5 KM, što bi bila njena stvarna vrijednost.

Iz Saveza proizvođača jagodičastog voća Bosne i Hercegovine dobili smo informaciju kako je Savez dogovorio direktan izvoz 650 tona maline u Švicarsku. Na sreću brojnih malinara iz BiH ovo je tek početak suradnje koja bi se trebala ovjekovječiti s novim sporazumima i dogovorima o većem izvozu iz Bosne i Hercegovine.

[Abidaga]

u5Vf5TS19YU

[Drina]

Hamdija Bilajbegović zarađeni novac u Skandinaviji ulaže u izgradnju farme

U izgradnju modernog poljoprivrednog gazdinstva i štalskog objekta u selu Čaplje, kod Sanskog Mosta, čiji je kapacitet sedamdeset grla, Hamdija Bilajbegović je, skupa s prijateljem, uložio oko 200 hiljada maraka.

Inače, radi se o mladom čovjeku koji već duže od dvadeset godina živi i radi u Švedskoj, a zarađeni novac u toj skandinavskoj zemlji odlučio je investirati u rodni kraj. Bilajbegović kaže kako trenutno na farmi drži 12 muznih krava i devetoro teladi, te da je trenutno isključivo orjentisan na proizvodnju mlijeka. U narednom periodu, kako ističe, planira povećanje kapaciteta, kao i proizvodnju mesa za izvozno tržište. Bilajgebović kaže kako je ideja o osnivanju poljoprivrednog gazdinstva u njegovoj glavi prisutna već duže vremena, ali da je sada došlo vrijeme za reaizaciju ovog projekta.

Namjera mu je da zaposli domaću radnu snagu te je u sklopu gazdinstva izgradio kuću koja je namjenjena za boravak radnika. Ipak, susreo se s problemom pronalaska zainteresiranih radnika u Sanskom Mostu, iako uz osiguran boravak nudi i platu od hiljadu maraka. Naposlijetku, zainteresirane da rade na njegovoj farmi pronašao je u Bihaću.

Bilajbegović kaže kako je nailazio na različite reakcije kada je započeo realizaciju svoje ideje. Smatra kako se uslovi za ulaganje u Bosni i Hercegovini ne razlikuju mnogo od onih u Švedskoj. Ovaj vrijedni Čapljanac nema sumnje u uspjeh svog projekta i uvjeren je u njegovu dugoročnu isplativost. Smatra kako je došlo vrijeme da Sanjani, koji su u proteklim decenijama stekli kapital u inostranstvu, ulažu u rodni grad i domovinu.

kozarac.ba
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/ha ... arme/72711

[Mehmed beg Catic]

Učenik Benjamin proizvodi povrće: Vršnjaci misle da je ovo posao za “seljake”

Uz redovne školske obaveze, srednjoškolac Benjamin Crljenković (18) iz Sanskog Mosta bavi se plasteničkom proizvodnjom i u proteklih nekoliko godina uspio je postati jedan od većih proizvođača na ovom području, pišu Nezavisne novine.

http://www.inmedia.ba/ucenik-benjamin-p ... a-seljake/