Poljoprivreda u Bosni

[Diabolic]

Bez ozbiljnih izbrendiranih preradjivackih kapaciteta poljoprivreda kod nas ne moze da se stabilizuje. Vidjeli smo sta se dogodilo sa malinom za samo jednu sezonu sa razocaravajucom cijenom. Jednostavno pojedinacni proizvodjaci su preslabi da mogu da se izbore sa velikim cjenovnim oscilacijama njihovih proizvoda a nemaju sa kim da potpisu dugorocnije ugovore koji bi stitili sve aktere u lancu.

Ove godine jagoda dobro stoji , prije svega zahvaljujuci coroni i nepostojanju uvozne konkurencije. Drago mi je zbog toga, ali to je sve veoma nepostojano. Nekada su bili pogoni frutija u celicu cini mi se. Imali su sok od jagode da sruse svaku konkurenciju. Medjutim, nekako i to propade dilrtantskim upravljanjem.

"Bijeljinski prerađivači ostali bez domaće jagode - Neophodan uvoz iz Grčke

Branislav Tomić, tehnolog u bijeljinskom Spektar drinku kaže da je ovo preduzeće planiralo da otkupi 25 do 30 tona jagode od domaćih proizvođača, ali su do sada otkupili svega oko pet tona...

...U Podmajevičkom kraju, Čeliću i Koraju, ima jagode, ali su proizvođači orjentisani na plasteničku proizvodnju i na prodaju na pijaci. Puno se proizvodi konzumna jagoda, dok na industrijsku preradu malo ko želi da se orjentiše."

https://ba.ekapija.com/news/2905566/bij ... z-iz-grcke

Znači ne fali prerađivača, nego naprotiv sirovine.

. Nisu ljudi budale. Podji od sebe. Bi li ti nekakvo partnerstvo gradio sa kupcem iz Bijeljine. Oni ti mogu biti tek sporadicni kupci. Mislio sam na nase preradjivacke kapacitete, da se oni oslanjaju na proizvodjace i obrnuto.

[abu seid]

Nisu ljudi budale. Podji od sebe. Bi li ti nekakvo partnerstvo gradio sa kupcem iz Bijeljine. Oni ti mogu biti tek sporadicni kupci. Mislio sam na nase preradjivacke kapacitete, da se oni oslanjaju na proizvodjace i obrnuto.

Ne znam je li tom proizvođaču bitno odakle je kupac. U okolini ima dovoljno prerađivača: Bosnaplod, Spektardrink, Sava, Natura, Fana, Vegafruit.

[abu seid]

Nova investicija Binga - Planirana izgradnja farme za proizvodnju jednodnevnih pilića u Kalesiji

Bingo iz Tuzle podnio je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za izgradnju Inkubatorske stanice za proizvodnju jednodnevnih pilića kapaciteta 8 miliona jajnih mjesta u općini Kalesija, izvještava Indikator.ba.

Kako se navodi u Studiji o uticaju na okoliš koju je uradio Rudarski institut d.d. Tuzla proizvodnja će se odvijati na prostorima u Tojšićima gdje su bili pogoni firme Remontmontaža, a čije je objekte i zemljište Bingo otkupio.

Osnovna namjena inkubatorske stanice je proizvodnja jednodnevnih pilića, a predviđeno je da bude uposleno 12 radnika.

Javna rasprava o zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole će se održati 25. juna 2020. godine u nekadašnjoj proizvodnoj hali Remontmontaže.

https://ba.ekapija.com/news/2905831/nov ... u-kalesiji

Bingo je ranijih godina otvoro farme brojler pilića, jednu u Špionici (na teritoriji općine Srebrenik, kapaciteta 60.000 pilića) i jednu na Dubravama (općina Živinice kapaciteta 90.000 pilića)

[bilbo]

Dobro je sto Bingo ide na zaokruzenje proizvodnje, jos samo da uvedu vlastiti pogon za proizvodnju hrane za pilice i koke nesilice.

[abu seid]

Dobro je sto Bingo ide na zaokruzenje proizvodnje, jos samo da uvedu vlastiti pogon za proizvodnju hrane za pilice i koke nesilice.

Ima farmu koka nosilja u Živinicama.
Farma Bingo se sastoji od Farme koka nosilja i Farme brojler tovnih pilića.
A ovo za hranu za piliće je tačno, jer se preko 70 % te hrane uvozi.

[abu seid]

Jaffa Komerc: Hercegovačka polja proizvode za domaće i strano tržište

.... Hamo je osnovao Jaffa Komerc 1985. godine. Počeo je sa trgovinom i izvozom voća i povrća. 1997. godine započeli su vlastiti uzgoj trešanja, jagoda, breskvi, nektarina, grožđa i mladog krompira. Ipak, i dalje otkupljuju oko 1.500 tona proizvoda od 450 manjih poljoprivrednika iz šireg regiona jugoistočne Bosne i Hercegovine. „Imamo ugovore sa poljoprivrednicima sve od Stoca, preko Nevesinja, Jablanice do Posušja. Stari krompir kupujemo sa Glamoča i Kupresa,“ kaže Nedim i dodaje da se njihovih 90 hektara zemlje proteže između Blagaja i Malog Polja.

Jaffa Komerc izvozi 60 posto od ukupno 4.000 tona voća i povrća koje proizvode i otkupljuju. Njihova glavna EU tržišta su Hrvatska, Austrija i Njemačka, ali Jaffa Komerc izvozi i na druga međunarodna tržišta.

Ovdje se podrška Sweden/USAID FARMA II projekta pokazala jako korisnom. „2019. godine EU je uvela uredbu kojom se zahtijeva da trešnje i jagode budu upakovane u perforiranu plastiku prije prodaje. Prirodno, neki od naših klijenata iz EU-a zatražili su da se počnemo pridržavati tog pravila jer nemaju svoje mašine za pakovanje, koje su prilično skupe,“ kaže Nedim.

„Prije nekih godinu dana nije bilo lako doći do tih mašina, a mi nismo bili spremni za tako veliku investiciju sami. Ali kada smo dobili grant od FARMA II projekta, koji je pokrio trećinu investicije, odlučili smo se za kupovinu.“

U jednoj minuti mašina može da spakuje do 80 košara s voćem ili komada većeg povrća, poput zelene salate ili kupusa. Sa pet ljudi koji rade na mašini pri punom kapacitetu, moguće je spakovati do 20 tona proizvoda dnevno, što je jednako jednom natovarenom kamionu.

„Iako skupa, mašina je bila dobra investicija. Uspjeli smo zadržati naše klijente iz EU, a pored toga, upakovani proizvodi su deset posto skuplji, tako da su i naše cijene i dobit porasli,“ objašnjava Nedim.

Mašina za pakovanje također može etiketirati proizvode, a ono što izlazi iz mašine su u potpunosti domaći proizvodi; etikete za strane klijente Nedim štampa u štampariji u Čitluku, dok se mašinski termalni štampač koristi za dodavanje datuma proizvodnje i sličnih informacija.

Nedim navodi da će pakovanje određenog voća postati obavezno i u Bosni i Hercegovini, i da mu je drago da su oni za to već spremni.

Jaffa Komerc ima 25 stalno zaposlenih i oko 100 sezonskih radnika. „Uz novu mašinu za pakovanje i povećanu potražnju za voćem i povrćem tokom pandemije COVID-19, zaposlili smo još dva radnika na puno radno vrijeme. U protekle 23 godine smo narasli do ovog nivoa, i nadam se da ćemo nastaviti rasti i u budućnosti,“ kaže Nedim za kraj.

http://miruhbosne.com/?p=60411


https://jaffakomerc.com/

[abu seid]

Mujo Begić u rodnim Begićima kod Vlasenice namjerava zasaditi 100 hektara italijanskog lješnjaka

Bajkoviti predjeli naselja Begići podno Vlasenice zahvaljujući Muji Begiću prekriveni su italijanskim lješnjacima. Begić 28 godina živi i radi u Milanu (Italija) gdje je angažovan na projektovanju, sređivanju i održavanju zelenih površina.

Dugogodišnje znanje i iskustvo Mujo Begić je prenio u rodno mjesto. Godinama je u Begiće donosio biljke iz Italije, pokušavao pronaći onu koja najviše odgovara krajevima prepunih ozona i vjetrova.

“Dvadesetpet godina sam tražio nešto. Unio sam ovdje više od 5.000 biljki, raznoraznog bilja. Isprobao sam sve ovdje na ovim našim terenima. Imamo mogućnosti, imamo dobru vodu, imamo zemlju, imamo sve, i nakon 25 godina konačno sam došao do lješnjaka za koji nisam znao da postoji toliki biznis, da postoje toliki zasadi i da je to jednostavno neiscrpljivi dio industrije“, kaže u razgovoru za Anadolu Agency Mujo Begić.

Raspitivao se koliko je potentna proizvodnja lješnjaka i shvatio kako se ne može proizvesti dovoljne količine kako bi se podmirilo tržište. Obišao je predjele gdje se uzgajaju svjetski poznati lješnici Ferero i tada mu se, kako kaže, upalila lampica. U svoje rodno mjesto doveo je prijatelje, potom inžinjere i agronome iz Italije.

“Uzeli smo uzorke zemlje, uzeli smo uzorke vode. Samo dan po donošenju tih uzoraka i ispitivanja, ljudi su nas nazvali i pitali gdje smo našli tu zemlju i rekli da sto godina traže tu zemlju. Tako da sam ja krenuo sa njima, došli smo ovdje, pregledali sve, uradili projekat i tako je krenuo projekat uzgoja lješnjaka već tri godine. A ovo ostalo bilje koje imam ovdje i koje ćemo zajedno obići od toga ćemo napraviti botanički vrt“, otkriva ambiciozne planove Begić.

Trenutno je u Begićima pod lješnjacima 22 hektara površine. Na proljeće 2021. godine plan je da se zasadi 35 hektara, a krajnji cilj je 100 hektara. Mujo Begić sa svojim partnerima iz Italije 2018. godine je otvorio firmu, potpisao ugovore i krenuo u realizaciju.

“Perspektiva je ta da mi ne bi ništa počinjali da nismo bili sigurni i da nemamo već zaleđinu, odnosno ubiranja ploda i predaje tog ploda, odnosno prodaje tog ploda. Već je ugovoreno sa ljudima u Italiji i sav taj proizvod koji se proizvede ovdje trebalo bi, znači mi imamo dogovoreno da po projektu ovdje sakupljamo u magacinu, da radimo sušare, da radimo ljuštionice, pržionice i vakumiranje proizvoda. I zbog samog transporta i svega toga, zbog manjih troškova i sve bi to išlo u fabrike italijanske“, kaže Begić.

Njegovo imanje pregobato je autohtonim bosanskim voćkama. Trešnje, jabuke, kruške… prema ocjenama stručnjaka iz Italije moraju biti sačuvane. Italijani su bili očarani onim što su vidjeli u Begićima.

“Ne mogu da vjeruju da toliko bogastvo imamo, da takve ljepote imamo, a da to nije iskorišteno. Tako da mi imamo ne samo želju nego imamo i samu perspektivu uspjeha ovdje i zbog samih stručnjaka koji su tu nama došli. Mi imamo ideje, a oni su samo naše ideje usmjerili prema pravom proizvodu i prema pravom putu“ ističe Begić.

U njegovom odsustvu dok je u Italiji o imanju brinu komšije, bošnjački povratnici u Vlasenicu. Imanje obilazi i mr. poljoprivrede Rade Mališević, stručni saradnik u Opštini Vlasenica.

“Ovo je jedan svijetli primjer kako može jedan čovjek koji voli svoju zemlju, svoj rodni kraj, da dođe iz dijaspore gdje živi skoro već 30 godina i gdje je čovjek donio mnoge biljne vrste, ukrasno bilje, voćne vrste i sve to ukomponovao u ovaj divni prirodni ambijent Opštine Vlasenica“, kaže Mališević.

Vlasenica se prostire na oko 20.000 hektara površine, a oko 5.000 hektara odnosi se na poljoprivredno zemljište. Poljoprivrednici su se uglavnom bazirali na ekstezivni uzgoj, a Mujo Begić sa svojim idejama pokušava promijeniti percepciju rodnog kraja i poljoprivrednike potaći na intenzivni uzgoj kultura koje donose profit i od kojih se može živjeti.

http://miruhbosne.com/?p=60695

[Mehmed beg Catic]

U Maglaju investicija od preko 2 miliona KM



U Maglaju se otvara novi pogon za proizvodnju i trgovinu crvenog mesa – junetine, teletine i govedine. Investicija kompanije “Euro Meat” je vrijedna preko 2 miliona KM.

– Riječ je o potpuno novom pogonu, rađenom od nule, urađenom po najsavremenijim standardima – kazao je investitor Maid Jabandžić.

Pogon je urađen na bazi dugogodišnjeg znanja i iskustva investitora koji ovim ulaze u jednu potpuno novu kategoriju poslovanja.

– Investicija je u završnoj fazi, u toku je finalna faza instalacije opreme koja je po posljednjim standardima kad je u pitanju procesna obrada – kazao nam je Jabandžić.



Očekuje se dobijanje dozvole a u prvo vrijeme bit će zaposleno više od 10 radnika. Proizvodnja će ići primarno za BiH mada već ima upita i za izvoz ali je o tome prerano govoriti.

– Jako mnogo očekujemo od ove investicije obzirom na svo znanje i iskustvo koje smo uložili kao i investiciiju u opremu i infrastrukturu – navodi Jabandžić, inače poznati poduzetnik iz Tešnja.

[abu seid]

U Maglaju investicija od preko 2 miliona KM



U Maglaju se otvara novi pogon za proizvodnju i trgovinu crvenog mesa – junetine, teletine i govedine. Investicija kompanije “Euro Meat” je vrijedna preko 2 miliona KM.

– Riječ je o potpuno novom pogonu, rađenom od nule, urađenom po najsavremenijim standardima – kazao je investitor Maid Jabandžić.

Pogon je urađen na bazi dugogodišnjeg znanja i iskustva investitora koji ovim ulaze u jednu potpuno novu kategoriju poslovanja.

– Investicija je u završnoj fazi, u toku je finalna faza instalacije opreme koja je po posljednjim standardima kad je u pitanju procesna obrada – kazao nam je Jabandžić.



Očekuje se dobijanje dozvole a u prvo vrijeme bit će zaposleno više od 10 radnika. Proizvodnja će ići primarno za BiH mada već ima upita i za izvoz ali je o tome prerano govoriti.

– Jako mnogo očekujemo od ove investicije obzirom na svo znanje i iskustvo koje smo uložili kao i investiciiju u opremu i infrastrukturu – navodi Jabandžić, inače poznati poduzetnik iz Tešnja.

Maid Jabandžić je direktor MADI-ja. Ne kontam sad šta mu ga znači "...koji ovim ulaze u jednu potpuno novu kategoriju poslovanja" kada su oni najjača MI u Bosni.
Ili hoće da napusti familijarni biznis i otvori nešto svoje?

[Mehmed beg Catic]

Pozitivna priča s jedne od najvećih farmi u KS (Video)




Rad na zemlji i proizvodnja vlastite hrane proteklih mjeseci sve više je predmet interesovanja, ali i konkretnih aktivnosti na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.

U toku pamdemije korona virusa mnogi su ostali bez zaposlenja. Ipak, za neke je to bio novi početak.

Irmela Solak je završila tekstilnu školu, no bez problema se preorijentirala kada joj je ponuđen posao na farmi u Ilijašu.

-Zaposlena sam pred koronu. Imam dvoje djece, muža i ovo mi zaista znači i dobro mi je. Zemlja uvijek daje plodove, iz zemlje sve raste.. kazuje Irmela Solak.

Na ovoj farmi, jednoj od najvećih na području Kantona, osim što uzgajaju krave, obrađuju 1.500 kvadrata zemljišta pod plastenicima. Tu je i voće, pa čak i žito. Muhamed Mujanović je završio menadžment. No, s ocem i djedom svakodnevno je uključen u svaki segment poljoprivredne proizvodnje.

-Ja sam hvala Bogu vezan za svoju zemlju. Sve se može naučiti. Treba i mati volju i cilj. Mi jesmo u tranzicionom periodu ali doći će nadam se generacije koje će imati svoj cilj a prije svega ljubav prema domovini, istakao je Muhamed Mujanović.

„U Sarajevu kažu ne može žito, eto može. Evo ako kažete, iza nas more žita. Imamo stoku, imamo plastenike i preradu. Ova korona donijela je nedaće ali i nama motiv da radimo više, da proizvodimo“, rekao je Muris Mujanović.

U svakom slučaju, možda je ovo baš pravo vrijeme da razmislimo kako, ako ne da prepolovimo, onda bar malo smanjimo enormni uvoz stranih proizvoda i zamijenimo ih domaćom, u konačnici kvalitetnijom hranom, poruka je proizvođača.

http://miruhbosne.com/?p=61347

[Mehmed beg Catic]

Rekordan prinos borovnice na bihaćkoj plantaži Sušić


U toku je berba borovnice na plantaži Nusreta i Sanele Sušić u blizini Bihaća, a vlasnici kažu kako će ove godine prinos biti rekordan i iznositi oko 12 tona, dok su tokom nekoliko proteklih godina godišnji prinosi bili od pet do šest tona.

Sušići kažu kako su, zahvaljujući pomoći USAID-a, podigli protivgradnu mrežu, a gradske vlasti su im pomogle u nabavci hladnjače i mlina za preradu borovnice. Zbog obima posla tokom berbe angažovali su 25 radnika, te ističu kako se ovih dana radi od jutra do mraka.

"Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu jer se borovnica uzgaja bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata", kaže Sušić za "Nezavisne".

U podizanje plantaže uloženo je više od 300.000 maraka, a ona se prostire na više od 2,5 hektara s oko 600.000 sadnica.

Vlasnici kažu kako se s normalnim prinosom mjesečno po hektaru može zaraditi oko 10.000 maraka, ali ističu kako uzgoj nije ni jeftin ni jednostavan. "Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osjetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtijeva konstantnu pažnju, okopavanje, navodnjavanje, ali i nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada može se očekivati tek nakon tri godine. Ako se sve uradi kako treba, po jednom hektaru prosječno može da se dobije oko 15 tona borovnice", objašnjava Sušić.

Dodaje kako se posljednjih godina na evropskom tržištu odjednom pojavila velika potražnja za plodovima borovnice, te da je prednost u tome da ova kultura jedino na našim prostorima uspijeva u junu i julu, kad zbog nestašice na tržištu dostiže i najvišu cijenu.

Objašnjava kako uzgoj borovnice u odnosu na malinu i jagodu ima brojne prednosti jer ona plodove daje u periodu između 30 i 50 godina, branje je lakše, a plod stabilniji i otporniji na transport.

"Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage", objašnjava Sušić.

Nutricionisti kažu kako ovo bobičasto voće sadrži supstance koje smanjuju rizik od nakupljanja masnih naslaga, a samim time i od bolesti srca, a njihovo konzumiranje pridonosi boljem učenju, poboljšanju motoričkih sposobnosti i usporavanju demencije.

"Sve je veći broj poljoprivrednih proizvođača na području Unsko-sanskog kantona koji se odlučuju na sadnju i uzgoj borovnice, a pretpostavlja se kako je ovom kulturom zasađeno više od sedam hektara zemljišne površine", kažu u Poljoprivrednom zavodu USK.

https://www.akta.ba/vijesti/rekordan-pr ... sic/120228

[Mehmed beg Catic]

Tešanjski voćar Edib Balić ima 3.500 zasađenih voćki, najviše jabuka



Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim ljepotama i resursima koje, ako čovjek želi iskoristiti, mogu donijeti mnogo dobra i pojedincu i zemlji. Ali, samo treba željeti i usuditi se, mišljenja je poznati voćar Edib Balić iz sela Šije u općini Tešanj.

Usudio se on još 2004. godine napraviti nešto sa zemljom. Posaditi ono što uspijeva u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i tako prehraniti svoju porodicu, ali i postati sinonimom za zdravu domaću voćku, posebno jabuku.


Prije rata je bio zaposlen u jednoj dobojskoj firmi kao mehaničar šivaćih mašina. Nakon rata je otišao u Hrvatsku u kojoj nije planirao ostati. Bio mu cilj zaraditi određena sredstva i doći u svoju domovinu. Tamo je radio pet-šest godina gdje je zaradio novac koji je potom uložio u voćnjak ili, kako on kaže, u jedno ruralno domaćinstvo.


“Godine 2004. zasadio sam prvu hiljadu sadnica jabuke. Dominirao je Idared, pratio sam ga sa Granny Smithom, Jonagoldom i Golden Deliciousom. Tada sam ušao u jedan projekat Ministarstva poljoprivrede Zeničko-dobojskog kantona jer su oni tražili dvadeset aplikanata, poljoprivrednih proizvođača, koji bi se bavili ozbiljnom voćarskom proizvodnjom. I od njih smo dobili prvu hiljadu sadnica“, kaže Balić, poznati voćar iz Tešnja

Domaće stanovništvo je, navodi, prihvatilo njegovu jabuku jer je ekološki proizvod, nema tu previše tretmana kao što to rade na velikim plantažama. Većina sadnica je došla sa rasadnika iz Srebrenika, iz Špionice.


“Preporuka je bila da se sadnice kupuju u Srebreniku, pošto je to certificirani rasadnik, a sadnice su pouzdane. I na kraju, mi smo tu blizu, Srebrenik i Tešanj su udaljeni stotinjak kilometara. Pod kojim su uslovima proizvedene, faktički su i nastavile dalje da žive u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, u Tešnju, trenutno u Šijama“, ističe Balić, dodajući kako su se od 3.500 sadnica, ustvari, sve omladile.


Ako se čovjek želi baviti ozbiljno voćarstvom, postoji pet karika koje je potrebno ispuniti.


“Pripremiti tlo onako kako struka nalaže, da ima hranjivih i mikro i makroelemenata, pripremiti navodnjavanje u slučaju sušnog perioda, zato imam dva bazena u kojima imam zahtjev vode u rezervi 1.000 metara kubnih. Potrebno je pripremiti mjesto za skladištenje plodova jer je tržište nemilosrdno, u jeku berbe cijena jabuke je mizerna. Također, u trećoj-četvrtoj godini ovdje je prošla jedna oluja, bilo je mnogo leda, imao sam štetu tu, pa mi je preporuka bila da se podigne protivgradna mreža, i to sam uradio, i cijeli je voćnjak osim ovih 150 komada šljive obavijen protivgradnom mrežom. I na kraju, morate biti dobar trgovac, morate to dobro i prodati“, kaže Balić za Anadolu Agency (AA).

...– Svake godine oko 50-60 tona jabuke....

.

http://miruhbosne.com/?p=61543

[Mehmed beg Catic]

Žetva pšenice u Semberiji: Cijena dobra, godina rodna

Na semberskim njivama pali su prvi otkosi pšenice, tako da je sjetva počela i prije uobičajenog roka. Očekuje se prosječno rodna godina. Prve analize pokazuju da je kvalitet zrna dobar, a poljoprivrednici su zadovoljni cijenom.

Izvještaj BHRT:

[Mehmed beg Catic]

Iz SAD-a u rodni kraj: Nadomak Dervente niče velika plantaža lješnjaka


U selu Velika niče velika prantaža lješnjaka koja se trenutno prostire na 26 hektara. Investitor je Sead Dizdarević, uspješni privrednik u Sjedinjenim Američkim Državama, rodom iz ovog sela.

Drugi dio zemljišta, površine 30 hektara, je u pripremi i plan je da na jesen bude zasađen novim zasadima. Želja investitora je da, osim oživljavanja porodičnog imanja, ovom poljoprivrednom djelatnošću okolno zemljište privede njenoj namjeni, kaže Ahmed Karabegović, koordinator poslova.

"Ovim ulaganjima Sead je pokazao vezanost za svoj zavičaj i dao je svoj doprinos da ovu divnu obradivu zemlji vrati u funkciju. Nadamo se da ćemo za koju godinu već biti u prilici da dobijemo plodove i da ćemo od toga svi imati koristi. Na čitavom poslu, koji traje već nekoliko godina, angažovane su sve domaće firme, od građevinskog preduzeća “Geokoa” do “Eko Posavine”, koja operativno realizuje ovo sve što je Dizdarević zamislio", kaže Karabegović, izražavajući zadovoljstvo zbog posjete načelnika Dervente Milorada Simić koji je od početka dao punu podršku ovom projektu.

Radi se o velikoj investiciji od nekoliko stotina hiljada maraka, kada se uzme u obzir kupovina zemljišta, njegova priprema i sadnja, dodaje.

Načelnik opštine Milorad Simić izrazio je zadovoljstvo jer realizacija projekta, sa kojim je upoznat još prije nekoliko godina, teče po planu, kao i činjenicom da su operativni nosioci tako vrijednog projekta domaća preduzeća poput "Eko Posavine".


"Posao ide planiranom dinamikom i najbolje pokazuje koliko dijaspora može da učini za ovaj kraj, da ga ne zaboravi i da da svoj doprinos da ovo zemljište ne zaraste. Iako su ove površine prevelike za podsticaje koje mi pružamo za ovu vrstu proizvodnje, vjerujem da je investitoru značila naša iskrena podrška koju smo pružili. Pored domaćih privrednika i stranog kapitala ovo je još jedna mogućnost za razvoj ovog kraja, ulaganja ljudi koji nisu zaboravili svoj kraj, uz podršku lokalne politike", poručio je Simić.

Inače, na pomenutih 26 hektara površine do sada je gusto zasađeno 16.500 sadnicakojih 80 odsto čine rimski, a ostatak istarski lješnjak. Plantaža je posijana jesenas, dok se dodatnih 30 hektara planira zasijati do kraja godine.

Za ove sorte potrebno je kvalitetno zemljište odgovarajuće pH vrijednosti, pa je površina tretirana stalnjakom, fosforom i kalijumom.

"Prvi veći plodovi očekuju se u petoj godini, a većina će biti prikupljena i plasirana na inostrano tržište sa kojima "Eko Posavina" sarađuje", kaže inžinjer ovog preduzeća Branislav Čokić.

https://www.akta.ba/vijesti/iz-sad-a-u- ... aka/120384

[atif]

Gdje se nalaze fitosanitarne inspekcije?

Izvoznici šljive u problemu zbog inspekcije na hrvatskoj granici, vlast konačno reagovala

U Ministarstvu vanske trgovine i ekonomskih odnosa danas bi trebalo da bude održan hitan sastanak sa predstavnicima "Markentiške asocijacije BiH šljive" i predstavnicima drugih relevantnih asocijacija i udruženja iz ove oblasti kako bi se riješili problemi izvoznika šljive i drugog voća na evropska tržišta.

Izvoznici se suočavaju sa teškoćama jer je ograničen rad fitosanitarne inspekcije na dva granična prelaza na koje pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji podliježu nadzoru mogu ulaziti iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku.

Mile Stojić iz Tutnjevca kod Ugljevika kazao je RTRg-u da na graničnom prelazu Hrvatske u BOSANSKOJ Gradišci fitosanitarna inspekcija ne radi vikendom.

- Nevolja je što voćari idu na jedan granični prelaz i što fitosanitarna inspekcija na granici Hrvatske radi svega osam sati dnevno i ne rade u dane vikenda, a naši proizvodi ne trpe čekanje, naveo je Stojić i ukazao da je plasiranje kvalitetnog i svježeg voća interes stanovnika EU.

Prema riječima Stojića, dio rane šljive već je izvezen na tržište EU i voćari od Savjeta ministara očekuju pomoć da se riješi problem pri izvozu, koji traje od septembra prošle godine.

- Uputili smo apel svim institucijama već u januaru i molimo da fitosanitarna inspekcija produži radno vrijeme i da radi bar subotom, jer u sezoni imamo narudžbi po 100 tona dnevno, a naša roba ne može da čeka, rekao je Stojić.

On je naveo da je planirano da u sezoni bude izvezeno 2.500 tona konzumne šljive iz Ugljevika u zemlje EU.

Reakcija je konačno uslijedila nakon što je Komisija za spoljnu trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zaključkom zadužila Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da hitno organizuje sastanak sa predstavnicima "Markentiške asocijacije BiH šljive" i drugih relevantnih asocijacija i udruženja iz ove oblasti.

Na ovom sastanku očekuje se donošenje zajedničkih zaključaka kojim bi se riješili navedeni problemi.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... +reagovala+

[Mehmed beg Catic]

Sezonsko voće i povrće iz Hercegovine i ove godine u Bingo trgovinama


Sezona je grožđa, breskve, lubenice, te paradajza, kupusa, paprika. Veliki dio ovog, ali i drugog voća i povrća koje se može uzgojiti na našem podneblju, u Bingo trgovine svakodnevno stiže iz svih dijelova BiH, a ovih dana uglavnom iz Hercegovine.

Revita Plant Buna d.o.o. Mostar jedna je od kompanija koja ima plantaže grožđa na preko 100 ha, koje Bingo otkupljuje već drugu godinu zaredom: "Tržištu nudimo stolno grožđe u apsolutnoj svježini i ubjedljivom kvalitetu, a što je domaći trgovački lanac Bingo prepoznao. Na plantaži uberemo godišnje preko 2.000 tona svježeg stolnog grožđa. Pratimo savremene svjetske trendove proizvodnje zdrave i sigurne hrane, a pri tome vodimo računa o zaštiti okoline i očuvanju prirode u svom okruženju. Nosioci smo standrda GLOBAL GAP i GRASP, što garantuje iznimne kvalitete naših proizvoda, koje kupci od jula do oktobra mogu pronaći u Bingo trgovinama diljem naše zemlje“, kazao je Zlatko Huskić, direktor Revita Plant „Buna“.

Više od 100 domaćih proizvođača ima osiguran plasman kroz Bingo trgovine. Dobra logistička organizacija, rasprostranjenost trgovina, te jednostavnost procesa kod ugovaranja otkupa, rezultiraju svakodnevnom odličnom ponudom svježe ubranog domaćeg voća i povrća u Bingu.

"Nastavljamo širenje i jačanje saradnje sa domaćim proizvođačima, s ciljem da našim kupcima ponudimo kvalitetno domaće voće i povrće a našim proizvođačima osiguramo plasman i put do potrošača. Domaće grožđe, breskve, nektarine, lubenice, paradajz i paprike iz Hercegovine će i ove godine biti dostupno našim potrošačima širom Bosne i Hercegovine", istakao je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Binga.

Domaći poljoprivredni proizvođači s kojima Bingo sarađuje imaju za prioritet snabdijevanje domaćeg tržišta, čime bi se smanjio uvoz, a ovaj domaći lanac je pouzdan partner.

Karakteristične oznake na domaćem voću i povrću u Bingo trgovinama, pomoći će kupcima pri donošenju važne odluke kada je u pitanju podrška bh. privredi.

https://www.akta.ba/vijesti/sezonsko-vo ... ama/120533

[ljiljan89]

Domaći poljoprivredni proizvođači s kojima Bingo sarađuje imaju za prioritet snabdijevanje domaćeg tržišta, čime bi se smanjio uvoz, a ovaj domaći lanac je pouzdan partner.

Ovo je cista laz samo da se zna. Bingo ne mari ni 2% od koga kupuje, bitna je najniza cijena. Izabrali bi srpski proizvod da je samo 1 fening jeftiniji nego nas proizvod.

Nama treba bingo v2 i v3. Nama treba bosnjacka konkurencija ili cemo doci u situaciju kao konzum u hrvatskoj gdje oni kao distributeri mogu diktirati cijenu zbog same njihove velicine.

Sta mislite sto su silni farmeri iz slavonije spakovali kofere i otisli u njemacku? Zbog konzuma i predatorskog odnosa prema istim.

Nama treba 3-4 binga da bismo bili sigurni.

[Mehmed beg Catic]

Proizvođači kornišona – jedna od najuspješnijih godina

Nevrijeme koje je nedavno zahvatilo Tuzlanski kanton nije utjecalo na uzgoj i proizvodnju kornišona. Proizvođači kažu da je ovo jedna od uspješnijih godina.

Problema bi moglo biti sa izvozom ukoliko Hrvatska ne pojednostavi kontrole na granicama.

O berbi i konkretnim problemima iz Živinica za BHRT govorio je Jasmin Selimović, predsjednik udruženja “Kornišon”

Berba je krenula 27.6. i evo kako vidimo berbe su ekstra dobre i postižemo dobre rezultate kaže Selimović.

Mi smo ove godine krenuli sa zadrugom ZZ Gračanka i do sada smo radili za mnoge firme. Evo ove godine smo ušli u kooperaciju sa njima i njima isporučujemo krastavac kornišon. Ove godine mogu očekivati oko 150 do 200 tona što se tiče Udruženja Kornišon.

Možemo biti zadovoljni otkupnom cijenom mada bi mogla biti još viša jer je ovaj krastavac pravo teško uzgajati, kazao je on .

To ko radi može se zaraditi, ali je non stop rad. Moraš biti 24 sata uključen i moraš paziti krastavac ako hoćeš da bude kako treba.

Selimović je govorio i o izvozu za zemlje EU, među kojima je i Hrvatska.

Vidite, EU je postavila standarde. To je bilo mao spor, međutim prvi kamioni su otišli. Standarde moramo poštovati ko ristiti preparate koje traži Evropska unija.

Proizvođači kornišona najavili su i neke proteste ako im ne budu ispunjeni uslovi. Iz Udruženja kažu da političari moraju uložiti više truda da ih prije svega razumiju i pomognu im.

http://miruhbosne.com/?p=61923

[Mehmed beg Catic]

Bihaćka plantaža američke borovnice sa 6000 sadnica opravdava svoje postojanje



Sanela i Nusret Sušić u bihaćkom prigradskom naselju Vikići podignuli su plantažu američke borovnice sa 6000 sadnica na površini dva i pol dunuma koja ovih dana opravdava svoje postojanje. U ovaj obiteljski projekt supružnici Sušić uložili su više od 300 000 KM. Plantažu su uredili po svim europskim ekološkim standardima uz stručno primjenjene mjere prehrane i zaštite zasada koji su rezultairali rekordnim prinosom, piše Večernji list BiH.

Očekuju ubrzo povrat uloženog

Za nekoliko godina, kažu vlasnici, ukoliko sve budu kao i ove, očekuju povrat uloženih sredstava. Na plantaži zdravlja, kako su je nazvali njezini vlasnici Sanela i Nusret, ovih dana radno je. Uvelike beru borovnice, a ove godine očekuju rekordne prinose.



Sin vlasnika plantaže Elmin Sušić kaže kako je prethodnih godina bilo većinom između pet i šest tona. "Svake godine se to udupla, tako da se ove godine očekuje tih dvanaest tona", kaže Elmin. Ovaj četverogodišnji zasad u saksijama sa zemljom posebnih svojstava i kvalitete rađen je po ekološkim standardima. Isključena je uporaba bilo kakvih kemijskih sredstava.

"Nemamo tog kemijskog dijela u borovnici, već pravimo organski dio voća. Borovnica prati tu zaštitu da voda nije samo voda za piće, nego da je to prirodna izvorska voda koju imamo na privatnom posjedu i dakako, borovnica zahtjeva tu protugradnu mrežu koju ste mogli vidjeti da bi zaštitila svoj plod i ostale proizvodnje", dodaje Elmin.

U podizanje plantaže, kako su nam rekli Sušići, uloženo je više od 300. 000 maraka. Uz pomoć USAID-a podignuta je protugradna zaštita, a Grad Bihać potpomogao je nabavku hladnjače i mlina za preradu borovnice.

"Ovdje se radi od jutra do mraka, kazali su nam, ali zadovoljni smo, jer nam epidemiološka kriza u svijetu nije ugrozila izvoz, imamo osigurano tržište za sav urod. Odmah po isporuci smo i plaćeni, tako da i mi na vrijeme možemo isplatiti radnike koje angažiramo u berbi i time se krug zatvara", kaže Nusret Sušić.

Angažoali 25 radnika


Ove godine su za berbu angažirali dvadeset i pet radnika. Među njima i značajan broj djevojaka, različitih profesija koje čekaju na stalno zaposlenje. Hazema Rekić medicinska je tehničarka.

"Želim poručiti svojim vršnjacima kako je ovo lijepo iskustvo i da se ne srame ovoga posla iako se ne možemo zaposliti u svojoj struci. Što se tiče gospodarstva našega susjeda Nusreta, stvarno je fer što se tiče plaćanja i kilaže i svega što podrazumjeva ova plantaža", kaže Hazema.

Među beračima već treću godinu je i Rasema Rekić, koja unatoč šestom desetljeću koje gazi svaki dan ubere najviše plodova. "Naberem i do sedamdeset kilograma. Nije teško. To ti je smirenje živaca nama starijima, a nešto se i zaradi, eto tako da nisam kod kuće", kaže Rasema.

Za one koji su već naviknuli na proizvode s ovoga obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, i ove godine jedna količina uroda bit će prerađena u sokove, džemove, čajeve. Svježe borovnice mogu se kupiti na samoj plantaži. Isplativost ove proizvodnje je vidljiva, a za nekoliko godina plantaža će vratiti sve ono što je u nju uloženo.

https://www.akta.ba/vijesti/bihacka-pla ... nje/121154

[Mehmed beg Catic]

Bosanski proizvođač BIO proizvoda od meda ‘Ecomedico’ se sprema za izvoz u EU i region


Adnan Čučuković, iz Ecomedico-a iz Sarajeva, želi doprinijeti tom vrlo pozitivnom trendu. Posao, koji on i njegova supruga vode zajedno, proizvodi preparate od meda, prirodnu kozmetiku, i zdravu hranu i dodatke hrane. Tokom proteklih šest mjeseci, Sweden/USAID FARMA II projekat pomogao im je u provedbi HACCP-a i ISO 22000, međunarodnih standarda sigurnosti hrane, te ISO 22176-GMP standarda, koji se odnosi na dobre proizvođačke prakse.

Međunarodni standardi za međunarodna tržišta

“Mi sad prodajemo isključivo na tržištu Bosne i Hercegovine,” kaže Adnan. “U 2019, obrađivali smo nekih šest tona meda, a naš spektar proizvoda uključuje i 50 preparat i dodataka prehrani, i sedam različitih proizvoda iz segmenta prirodne kozmetike.”

Ecomedico proizvodi u dostupni u preko 110 prodavnica i apoteka širom zemlje. Oni također imaju svoj dućan u Sarajevu i primaju online narudžbe, ali oni žele proširiti svoje poslovanje.

“Već smo dobili upite o našim proizvodima iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, kao i iz Saudijske Arabije i Katara. Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, prošlog oktobra smo izlagali na beogradskom Food Show-u (Belgarde Food Show – BFS), gdje smo razvili kontakte s potencijalnim kupcima iz Kanade,” pojašnjava Adnan i dodaje: “Sa HACCP-om i novim ISO standardima, sad će nam biti lakše da dobijemo pristup tim tržištima.”

Rast proizvodnje i izvoz

Prema riječima Adnana, Ecomedico trenutno ima ugovore sa devet pčelara u BiH, od kojih kupuju med. Provedba procedura koje propisuju tri standarda pomoći će im u daljnjem unaprjeđivanju kvaliteta njihovih proizvoda i obezbijediti daljnje sigurnosne garancije.



“Već četiri godine smo aktivni na bosanskohercegovačkom. Proizvodnja kvalitetnih, siguranih i djelotvornih proizvoda za nas je bio imperativ, i nastavit će biti, “kaže Adnan. “Već smo pratili procedure koje se prepisuju HACCP-om i GMP-om. To nam je dalo dobru početnu tačku i proces certifikacije je prošao glatko.”

Adnan naglašava da će provedba HACCP-a i ISO standarda njima olakšati da dobiju sve potrebne potvrde iz veterinarske službe, što je također jedan od uslova za izvoz.

“Naši naredni koraci su da počnemo sarađivati sa više pčelara i povećavati količine meda koje kupujemo, te samin tim i količine naših proizvoda. Rad sa većim količinama meda će nam omogućiti i dalju diverzifikaciju proizvode. Sve ovo bi nas trebalo učiniti mnogo konkurentnijim na stranim tržištima i željno iščekujemo početak izvoza, “kaže Adnan.

“Nadamo se da će Sweden/USAID FARMA II projekt biti u mogućnosti da nas podrži i u tom pogledu,” zaključuje Adnan.

http://miruhbosne.com/?p=62385