Iliri Bosne

[Abidaga]

Baton Daesitiates u nacionalnom muzeju bratske Albanije:

[327]

Zanimljivo je da vecinu podataka o Ilirima crpimo od Rimljana i Grka, a koji su ih u najmanju ruku "voljeli" kao nas Srbi i Hrvati. Osim Velikog ili Batonovog ustanka (bitno je napomenuti da su bila dva Batona koji su se borili protiv Rima) meni je najzanimljivija borba vodje Histrijana izvjesnog Epulona protiv nadiranja Rimljana. Rimski izvori malo dolaze sami sa sobom u konfrontaciju jer kazu da je nakon bitke kod Akvileje 181 p.n.e palo citavo podrucje Histrijana bez znacajnijeg otpora. Medjutim na drugom mjestu tvrde da su lomili Histrijane od 181 p.n.e do 175 p.n.e (znaci ipak nisu tako lahko ovladali njima), jos navode o povremenim prodorima Histrijana u rimske vojne logore. I ono sto mi je jos ostalo onako nejasno, je to da li su ilirska plemena bila svjesna svoje medjusobne veze, tj. da li se kod njih moze govoriti o nekom osjecaju "panilirizma" ili su bili nesto tipa Slaveni (mnogo plemena koja se ne trpe), buduci da koliko god da sam procitao o tome i dalje ne mogu razluciti, jer od vremena do vremena govori se o Ilirima kao jedinstvenoj sili, a onda kao plemenima koja medjusobno ratuju i cak stupaju u saveze sa Rimom i Grcima protiv drugih ilirskih plemena (medjutim kako rekoh ne mozemo bas da se pouzdamo u te izvore jer vecina ih je rimskog ili grckog porijekla, koji su opet prema Ilirima bili u najboljem slucaju neprijateljski raspolozeni).

[sarajlija]

Upravo to htjedoh napisati "(bitno je napomenuti da su bila dva Batona koji su se borili protiv Rima)"

[327]

Upravo to htjedoh napisati "(bitno je napomenuti da su bila dva Batona koji su se borili protiv Rima)"

S tim sto je Breucki izdao Pinesa i Batona Dezidijata i presao Rimljanima..nego mozes li ti odgovoriti na ovo pitanje o Ilirima koje sam postavio?

[Dezidijat]

Ne slazem se sa tekstom iz skeniranog clanka, Dezidijati su obitavali i na podrucju Zenice a danasnji Vranduk tadasnja Arduba je posljednje utociste Dezidijata nakon masakra kojeg su prezivjeli od rimljana, Baton Dezidijat je rodjen u danasnjem Vranduku, sirom Zenice posebno naselja Lukovo Polje, vrh Hamide, Klopce i Radinovici imas Ilirske Tulume, nazalost situacija je takva da su zakopani ponovo krajem 90tih da se grobnice ne bi ostetile. Dok ne dodje ljepse vrijeme i Bosnjaci koji ce ih zastiti i istrazit u potpunosti. Ako Vam fali informacija otidjite u muzej Zenice i pogledajte artifekte od Dezidijata

Mezeji su imaju tabor kotor ili centralu na prostoru danasnjeg Travnika.

[327]

Ne slazem se sa tekstom iz skeniranog clanka, Dezidijati su obitavali i na podrucju Zenice a danasnji Vranduk tadasnja Arduba je posljednje utociste Dezidijata nakon masakra kojeg su prezivjeli od rimljana, Baton Dezidijat je rodjen u danasnjem Vranduku, sirom Zenice posebno naselja Lukovo Polje, vrh Hamide, Klopce i Radinovici imas Ilirske Tulume, nazalost situacija je takva da su zakopani ponovo krajem 90tih da se grobnice ne bi ostetile. Dok ne dodje ljepse vrijeme i Bosnjaci koji ce ih zastiti i istrazit u potpunosti. Ako Vam fali informacija otidjite u muzej Zenice i pogledajte artifekte od Dezidijata

Mezeji su imaju tabor kotor ili centralu na prostoru danasnjeg Travnika.

Upravu si za Dezidijate, Arduba je bila najznacajnije njihovo uporiste. Bitna cinjenica koja moze pomoci pri rasvjetljavanju organizovanja teritorijalnih uprava kod Ilira je i momenat proglasenja prvih kraljevstava.

Izvijesni Bardilis iz plemena Dardanaca sin rudara koji su kopali ugljen se javlja kao prvi ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. pr. Kr. i osnivač je istoimene dinastije. Grčka historiografija, "pamti" Bardilisa pod nazivom Bardilis iz Ilirije, a Ciceron ga zove "Bardullis Illyrius".

Ilirsko pleme Dardani pod Bardilisom su bili moćno kraljevstvo u 4. stoljeću prije nove ere. Za Bardilisa se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, tiranina iz Sirakuze. Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. p.n.e, na što je Filip II. Makedonski, otac Aleksandra Makedonca, uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do Ohrida. Iste godine, 358. prije nove ere, Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu.

Pod Aleksandrom Velikim, 355. p.n.e., ilirska plemena su ucestovala u pohodu na Perziju. Nakon Aleksandrove smrti, 323. pr. Kr., Iliri su se oslobodili i kralj Glaukijas je otjerao Grke iz Drača u Albaniji. Krajem 3. st. pr. Kr. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod Skadra i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i Hercegovine.

Dakle prvi ilirski kralj je bio "kralj iz naroda" sto znaci da su imali bitno drugaciji pogled na to od Grka i Rimljana koji su za vodje imali "krvno predodredjen sloj drustva". Vjerovatno je i organizacija "kraljevstva" Ilira bila znacajno drugacija od tadasnjih kod drugih naroda.

[sarajlija]

Upravo to htjedoh napisati "(bitno je napomenuti da su bila dva Batona koji su se borili protiv Rima)"

S tim sto je Breucki izdao Pinesa i Batona Dezidijata i presao Rimljanima..nego mozes li ti odgovoriti na ovo pitanje o Ilirima koje sam postavio?

Oprosti sto se ne javih ranije. Vjerujem da su ilirska plemena ratovala medjusobno ne tako cesto ali ponekad. Sama cinjenica da ne mozes naci pretjerano mnogo o ilirskim kraljevima/kraljicama cija se drzava prostirala na cijelom prostoru "Ilirika" ili barem velikom dijelu je meni indikator za to.

Dok ne donesemo sve dokumente iz srednjovjekovne BIH koji se cuvaju u Turskoj (pad Bobovca pa su sve odnjeli) tesko da cemo nesto vise saznat a u gore spomenutim dokumentima vjerujem da ima barem ponesto spomenuto o nasim precima ali eto strpimo se do tad..

Sve nesto imam osjecaj da su vodje ilirskih plemena bile kao i nasi despoti za vrijeme nasih banova i kraljeva tj. kad ih sviju neka sila pritisne tad su zajedno a onda i izdaje i podvale rade svoje, sve radi licnog interesa..

[ban]

Naletim na ovu mapu koja je nadjena u Francuskoj pa da je zalijepimo.Izvinjavam se ako ona vec postoji.Datira iz doba prije Krista


http://www.udarno.org/wp-content/upload ... osne-1.jpg

[Gost1]

Mapa nije prije Krista nego hoce da pokazu gdje su zivjeli ljudi u to doba. Mozes vidjeti po detalje geographije da nije stara mapa.

[Abidaga]

Treba naglasiti da postoji dobro potkrepljena teorija koje ime Bosna stavlja na sami početak nove ere. Naime, u području današnje središnje Bosne u predrimsko doba je živjelo malo ilirsko pleme Basijati (lat. Bathiatae). Za vrijeme Velikog Batonovog ustanka, 6-9. g.n.e., jedna od velikih bitaka između pobunjenih Ilira i rimskih legija se odigrala upravo na području plemena Basijati, i to na rijeci Basinus (lat. Bathinus). Bitka na rijeci Basinus se odigrala 8. g.n.e. Pretpostavlja se da je rijeka Basinus današnja rijeka Bosna, te da je ona sa svojim Basijatima dala ime kasnijoj Bosni i Bosancima, odnosno Bošnjacima.

..Zanimljivo da su na sličan način kao i nazivi Bosna i Bosanci/Bošnjaci nastali nazivi Albanija i Albanci - od malog ilirskog plemena Albanoi.

http://www.preporod.com/index.php/drust ... stvarnosti

[Barsad]

Treba naglasiti da postoji dobro potkrepljena teorija koje ime Bosna stavlja na sami početak nove ere. Naime, u području današnje središnje Bosne u predrimsko doba je živjelo malo ilirsko pleme Basijati (lat. Bathiatae). Za vrijeme Velikog Batonovog ustanka, 6-9. g.n.e., jedna od velikih bitaka između pobunjenih Ilira i rimskih legija se odigrala upravo na području plemena Basijati, i to na rijeci Basinus (lat. Bathinus). Bitka na rijeci Basinus se odigrala 8. g.n.e. Pretpostavlja se da je rijeka Basinus današnja rijeka Bosna, te da je ona sa svojim Basijatima dala ime kasnijoj Bosni i Bosancima, odnosno Bošnjacima.

..Zanimljivo da su na sličan način kao i nazivi Bosna i Bosanci/Bošnjaci nastali nazivi Albanija i Albanci - od malog ilirskog plemena Albanoi.

http://www.preporod.com/index.php/drust ... stvarnosti

Mislim da je bolje reci da smo ogranak Panonskih plemena, posto sjeverno od obale "ilirska plemena" su se veoma razlikovala.

[ABen]

Ima li neko vise informacija o ovoj tvrdjavi sto o njoj govori Muftija Muamer ef. Zukorlic

ZOiBum5x8iM

[Sandzo91]

Ima li neko vise informacija o ovoj tvrdjavi sto o njoj govori Muftija Muamer ef. Zukorlic

ZOiBum5x8iM

Cuo sam za tu tvrdjavu, i kao sto uvazeni Muftija rece ucili su nas da je to ostatak starog Srpskog grada. A nismo mogli ni da je obilazmo, nikad nisam cuo da je neki Pazarac bio tamo, verovatno jer tu ima jos nekih skrivenih stvari

[ABen]

Ali ima pokraj ovog jos jedan srednjovjekovni grad u Novom Pazaru? Je li tako?

[Sandzo91]

Ali ima pokraj ovog jos jedan srednjovjekovni grad u Novom Pazaru? Je li tako?

Koliko znam nema. Ta tvrdjava Stari Ras se nalazi pored mesta kojeg su Turci nazvali Trgoviste(Pazar) i ono je danas potpuno napusteno, imaju samo ostaci kuca koje se popularno zovu "Pazariste", postoji restoran sa tim nazivom na tom mjestu.

A kasnije su Turci, tacnije Isa-beg Ishakovic 5km odatle, na uscu rijeka Raske i Josanice podigao grad Novi Pazar(trgoviste). Mozda si mislio na drugu tvrdjavu u Pazaru, ona se nalazi u samom centru sa bedemima i motriljama, i to su Turci podigli.

[ABen]

Da mislim na ovu kasarnu Ejup Musovic

http://www.avlija.me/stari-tekstovi/eju ... vom-pazaru

[ABen]

Imam jos jedno pitanje za tebe na ovoj temi.

viewtopic.php?f=11&t=938

[Sandzo91]

U prvom djelu teksta govori se o bedemu u centru grada, danasnjem parku, to su Turci napravili, a kasnije se govori o vojnoj kasarni, koja je danas na Vojnickim livadama na sjeveru grada, i tu je smjestena srpska vojska, tj. nekolicina vojnika, nista posebno, kao ni sama kasarna. Nema tu skoro nikakve vojne opreme..

[ABen]

Hvala na odgovorima i ziv bio.

[ABen]

Tomislavgrad: Pri izvođenju radova pronađeno ilirsko groblje
http://www.klix.ba/vijesti/bih/tomislav ... /151215030

Prilikom izvođenja radova na uspostavi vodovodne mreže u naselju Omolje pored Tomislavgrada pronađeno je ilirsko groblje iz perioda drugog stoljeća p.n.e



Prema riječima mještanina ovog naselja Bože Radoša, kod iskapanja kanala za polaganje vodovodne cijevi za kuću njegovog susjeda naišlo se na groblje koje datira još iz vremena ilirskog doba.

Na to arheološko otkriće, kaže, pozvan je kustos Franjevačkog muzeja "Fra Jozo Križić“ iz Tomislavgrada, Stipan Dilber, koji je potvrdio njihovu pretpostavku dodavši da je lokalitet vrlo interesantan za istraživanja jer se radi o groblju iz vremena Dalmata kao i nekoliko grobova srednjeg vijeka.

"Svako bi trebalo razjasniti radi li se o groblju u kojeg su se pokapali Dalmati, koji su živjeli u i oko omoljske gradine ili o groblju koje je nastalo nakon prvog dalmatsko – rimskog rata iz vremena 156. godine p.n.e. Svakako, ovaj lokalitet bi trebalo arheološki istražiti jer su moguća i druga otkrića", prenio je Radoš izlaganje kustosa.

Pronađeni su grobovi tipični za dalmatski način ukapanja umrlih, koji se sastoje od ploča koje su postavljene dvoslivno u pravcu sjever – jug s tim da su dodirne ivice isklesane kao i trokutasta prednja i zadnja kamena ploča koja zatvara grob.

Također, ovo je jedno od nekoliko ovakvih arheoloških nalazišta groblja na Duvanjskom polju iz vremena ilirskih plemena koja su živjeli na ovim prostorima, što je za arheologe pravo mjesto za daljnja istraživanja.

"Nadamo se da će se ovaj lokalitet arheološki istražiti kao i još nekoliko sličnih koji se nalaze na području Omolja, o čemu je govorio i arheolog Stjepan Dilber, kako bi se više saznalo o životu ilirskih plemena koja su obitavala na ovim prostorima“, istaknuo je Radoš.