Energetika i rudarstvo u Bosni (izgradnja i razvoj)

[ABen]

Sa Dačićem sam se dogovorio oko hidroelektrana
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/11126 ... trana.html

S. B. 19/10/2012 17:53:00
Aleksandar Džombić / vijesti.ba
Republika Srpska neće imati negativnih konotacija, ni smetnji pri realizaciji strateškog partnerstva sa njemačkom kompanijom "RWE Inoggy" na izgradnji četiri hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke Drine, izjavio je predsjednik Vlade Srpske Aleksandar Džombić.

Džombić je rekao da Srpska neće imati smetnji, uprkos ranije potpisanom Protokolu o razumijevanju između Javnog preduzeća "Elektroprivreda Republike Srpske" sa JP "Elektroprivreda Srbije", jer je to pitanje, uz obostrano uvažavanje i razumijevanje, riješio sa predsjednikom Vlade Srbije Ivicom Dačićem.

"Sa Dačićem sam dogovorio da ovo pitanje riješimo tako da ni jedna strana ne bude nepotrebno oštećena uz uvažavanje interesa Republike Srpske i Srbije, kao i interesa `Elektroprivrede Republike Srpske` i `Elektroprivrede Srbije`", naveo je Džombić.

On je podsjetio da su na zajedničkoj sjednici Vlada Srpske i Srbije, održanoj 2. oktobra, zadužili resorna ministarstva da ovo pitanje riješe u detalje.

Džombić smatra da je projekat sa strateškim partnerom njemačkom kompanijom "RWE", jedan od najbitnijih za Republiku Srpsku u ovom trenutku, koji će izvjesno omogućiti ekonomski rast u Srpskoj.

"Neću dozvoliti bilo kakve propuste koji mogu diskvalifikovati Republiku Srpsku u očima stranih investitora", zaključio je Džombić.

[ABen]

Džombić: Neće biti posljedica po RS i Srbiju
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Dz ... 63799.html

UROŠ VUKIĆ - 20.10.2012 07:09
BANJALUKA - Republika Srpska neće imati negativnih konotacija ni smetnji pri realizaciji strateškog partnerstva s njemačkom kompanijom "RWE Inoggy", na izgradnji četiri hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drine, uprkos ranije potpisanom Protokolu o razumijevanju zaključenom između "Elektroprivrede RS" (ERS) s "Elektroprivredom Srbije" (EPS).
Ovo je rekao Aleksandar Džombić, premijer RS, i dodao da je "to pitanje uz obostrano uvažavanje i razumijevanje riješio s Ivicom Dačićem, predsjednikom Vlade Srbije".
"S premijerom Dačićem sam dogovorio da ovo pitanje riješimo tako da nijedna strana ne bude nepotrebno oštećena, uz uvažavanje interesa RS i Srbije, kao i interesa ERS i EPS", navodi se u pisanoj izjavi Džombića.
"Nezavisne" su objavile prepisku između njega i Branislave Milekić, generalne direktorice "Elektroprivrede RS", koja ga je samo dan prije potpisivanja ugovora s kompanijom "RWE Inoggy" obavijestila o eventualnim pravno-ekonomskim posljedicama koje RS može imati i to zbog postojanja ugovora s EPS, takođe u vezi s izgradnjom četiri hidroelektrane na rijeci Drini.
Sa RWE-om Vlada RS je potpisala 26. septembra ove godine ugovor o strateškom partnerstvu za izgradnju četiri hidrelektrane na gornjem slivu Drine, okvirne investicione vrijednosti 460 miliona evra.
Džombić u pisanoj izjavi navodi da su na zajedničkoj sjednici vlada RS i Srbije, održanoj početkom ovog mjeseca u Banjaluci, zadužena resorna ministarstva dvije vlade da se ovo pitanje riješi do detalja.
"Smatram da je projekat sa strateškim partnerom, njemačkim RWE-om, jedan od najbitnijih za RS u ovom trenutku, koji će izvijesno omogućiti ekonomski rast u RS. Neću dozvoliti bilo kakve propuste koji mogu diskvalifikovati RS u očima stranih investitora", kategoričan je Džombić.
Naime, Milekićeva je pismom, samo dan prije potpisivanja ugovora o strateškom partnerstvu Vlade RS i RWE-a o izgradnji hidroelektrana, obavijestila Džombića o posljedicama koje bi mogle nastati zbog ovog ugovora s obzirom na to da ERS sa EPS ima potpisan protokol o saradnji takođe o izgradnji ove četiri hidroelektrane.
Odgovarajući na pismo Milekićeve, Džombić najoštrije osuđuje njeno ponašanje, naglašavajući da informaciju o pravno-ekonomskim posljedicama po RS "dostavlja samo dan prije zaključivanja ugovora i istu koristi isključivo kao alibi za eventualne negativne posljedice koje bi mogle nastupiti".
Džombić pismom Milekićevoj naglašava da je potpisivanju ugovora s RWE-om prethodila kompletna procedura, koja je trajala najmanje godinu dana i koju je potvrdila komisija čiji su članovi u punom kapacitetu bili predstavnici ERS.
"Ipak, dostavljanje i sadržaj informacije ne oslobađaju od eventualne odgovornosti za štetu koja bi mogla nastupiti u mogućim sudskim procesima. U tom smislu, Vas i Vaše saradnike koji su učestvovali u radu komisije, kao i ostale članove komisije smatraću odgovornim za posljedice koje su rezultat propusta i nečinjenja, a na koje me upozoravate u informaciji, ponovo ću reći, samo dan pred postpisivanje ugovora. Bili ste obavezni da, u odnosu na probleme navedene u informaciji, reagujete mnogo ranije, kako bi bile donesene valjane odluke i postignuta odgovarajuća rješenja", navodi se u odgovoru Džombića na pismo direktorice "Elektroprivrede RS".

[sarajlija]

Posto se radi o drzavnoj granici morat ce pricekati parlament BIH..

[ABen]

U Trebinju predstavljen projekt ”Gornji horizonti”Višenamjenski projekt uređenja, korištenja i zaštite vodotoka rijeke Trebišnjice “Gornji horizonti” predstavljen je danas u Trebinju tijekom sastanka ministra za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Republike Srpske (RS) Željke Cvijanović sa specijalnim predstavnikom Europske unije u BiH Peterom Sorensenom.

Sastanku su prisustvovali i veleposlanici Francuske i Bugarske u BiH, te generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Branislava Milekić sa izvršnim direktorima kompanije, priopćeno je iz Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu suradnju RS.
Energetski dio projekta predviđa izgradnju tri hidroelektrane (HE) – Nevesinje, Dabar i Bileća, čime se planiraju osigurati akumulacije ukupne zapremine 200 milijuna metara kubnih vode.

Realizacijom ovog projekta osigurala bi se proizvodnja obnovljive energije i navodnjavanje kraških predjela – Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko polje.

“Osnovni zadatak ‘Elektroprivrede RS’ je da osigura dovoljne količine električne energije za sigurno i kvalitetno snabdijevanje kupaca u Srpskoj, vodeći računa o racionalnom korištenju resursa”, navedeno je u priopćenju.

Na sastanku je istaknuto da bi se realizacijom ovog projekta osiguralo navodnjavanje područja Dubrava u općini Stolac u Federaciji BiH, ekološki prihvatljiv protok na rijeci Bregavi u periodu malih voda, te na rijekama Buni i Bunici, što bi povećalo protok na delti rijeke Neretve u periodu malih voda.

Na sastanku je bilo riječi o projektima na Drini, uređenju, korištenju i zaštiti vodotoka ove rijeke. Na Drini je planirana izgradnja 10 hidroelektrana, kojima bi se od poplava zaštitilo područje donje Drine i proizvele bi se značajne količine obnovljive energije od oko 3500 gigavat sati električne energije.

[ABen]

Jesu li "Gornji horizonti" ekološka prijetnja dolini Neretve?
http://www.abrasmedia.info/content/jesu ... ni-neretve

May 10
Evidentno je kako će doći do preraspodjela i smanjenja voda na izvorišta Bune, Bunice i Bregave.Poljoprivrednici i ekološke udruge iz doline Neretve tvrde kako će realizacija druge faze projekta „Gornji horizonti“, imati negativan utjecaj na dolinu Neretve. Nadležni iz Elektroprivrede RS to, međutim, negiraju.

U Hercegovini je ponovno aktualizirano pitanje negativnog utjecaja energetskog projekta „Gornji horizonti“ na dolinu Neretve. Drugom fazom realizacije tog projekta predviđena je izgradnja tri hidroelektrane u Republici Srpskoj - Nevesinje, Dabar i Bileća, te u Hrvatskoj hidroelektrane Dubrovnik. Tunelima, od kojih su dva već probijena, jedan dug 3,8, a drugi 15,8 kilometara, vode s Nevesinjskog, Dabarskog, Gatačkog i Fatničkog polja, bi se dovodile do akumulacijskih jezera ovih hidroelektrana i potom usmjeravale prema akumulaciji buduće hidroelektrane Dubrovnik.

Predsjednik Seljačkog saveza u Federaciji BiH Dragan Pavlović kaže za Deutsche Welle kako će ovo preusmjeravanje voda iz Kraških polja u istočnoj Hercegovini rezultirati smanjenjem dotoka voda na izvorišta pritoka Neretve, rijeka Bune, Bunice i Bregave.

Stručnjaci upozoravaju, poljoprivrednici strahuju

„Smanjenjem tih voda doći će do poremećaja, i to ni u jednom segmentu neće biti dobro za poljoprivredu“, kaže Pavlović, koji je i član regionalne UNESCO-ve komisije za vode Dinarskog područja.

On podsjeća da su relevantni stručnjaci na okruglom stolu, kojeg je potkraj prošle godine organizirao UNESCO u Sarajevu, upozorili kako bi zbog smanjenja razine Neretve moglo doći do prodora morske vode u Hercegovinu, zaslanjenja izvorišta pitke vode i uništenja tla, a time i poljoprivrednih kultura. Upozorava se i na negativne posljedice na Park prirode Hutovo blato, koje se također opskrbljuje vodom iz istočne Hercegovine. No energetski sektor kojeg, kako kaže Pavlović, samo zanima novac, ne mari puno za upozorenja stručnjaka i poljoprivrednika.

Gornji horizonti - projekt star 56 godina

Gornji horizonti su, podsjetimo, projekt, čija je realizacija započela u bivšoj Jugoslaviji 1956 godine. Do početka rata završena je njegova prva faza - izgrađene su hidroelektrane: Trebinje I, Trebinje II, PHE (pumpna hidroelektrana) Čapljina i HE Plat. Prve dvije hidroelektrane sada su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede Herceg Bosne u Federaciji BiH, a HE Plat u sastavu Hrvatske elektroprivrede. Nekada jedinstvenim sustavom sada upravljaju tri elektroprivrede iz dvije države i dva bosanskohercegovačka entiteta, bez međusobne koordinacije.

Direktor HE Dabar u izgradnji Radivoje Bratić tvrdi kako ne bi trebalo biti negativnih posljedica realizacije druge faze projekta „Gornji horizonti“ na dolinu Nertve. No i ako ih bude, kaže, predviđene su mjere za njihovo ublažavanje. „Ako se utvrde negativne posljedice, postoji mogućnost upuštanja voda u ponorske zone i da se vode nadoknade. Pa zar mislite da bi netko nešto radio što bi štetilo drugom?“ - kaže Bratić u izjavi za Deutsche Welle,

Naš sugovornik ističe kako je nacrt studije utjecaja na okoliš druge faze „Gornjih horizonata“, kojeg su radili stručnjaci iz Banje Luke i Sarajeva, a u stručnom savjetu bili i eksperti iz Zagreba, Splita i Mostara, dostavljen vladama Federacije BiH i Republike Hrvatske te kako će kroz javnu raspravu svatko moći iznijeti primjedbe na studiju. „Uostalom dva tunela kojima se prikupljaju vode iz Fatničkog i Dabarskog polja već su davno završena, pa smo svjedoci kako to nema nikakvog utjecaja na rijeku Bregavu“, tvrdi Bratić.

Potreban zajednički monitoring

Direktor vodnog područja Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen kaže, međutim, kako to nije točno. „Već izgradnja prva faze projekta 'Gornji horizonti', hidroelektrana Trebinje I, Trebinje II, Plat i Čapljina su doveli do znatne izmjene okoliša donje Neretve ali i priobalnog dijela u Republici Hrvatskoj“, tvrdi Mrđen. On ističe kako sudjelovanje u javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš II. faze „Gornjih horizonata“ i davanje primjedbi nije dovoljno već je, ističe, neophodno da tu studiju verificiraju nadležne institucije u Federaciji BiH. Mrđen dodaje da je potrebno uspostaviti zajednički monitoring kako bi oba entiteta raspolagala istovjetnim podatcima jer, kaže, štete ne mogu pripasti jednom, a koristi drugom entitetu.

„Moramo dogovoriti načine kako ćemo to zajednički moći pratiti i djelovati. Evidentno je kako će doći do preraspodjela i smanjenja voda na izvorišta Bune, Bunice i Bregave. Važno je, međutim, utvrditi koji je to minimum voda koji mora doticati na izvorišta ovih rijeka i kako to osigurati, kako time zajednički upravljati. Jer mi moramo minimizirati eventualne štete“, kaže Mrđen.

Direktor HE Dabar Radivoje Bratić kaže kako zajednički monitoring uopće nije problem. No direktor Agencije vodno područje Jadranskog mora Damir Mrđen tvrdi kako u proteklih 10 godina unatoč nastojanjima nisu uspjeli uspostaviti zajednički monitoring tim iz Federacije i RS-a za „Gornje horizonte“.

Zaštita okoliša je u BiH po daytonskom ustavu u nadležnosti entiteta, i entitetski zakoni su usklađeni s europskim standardima. Bosna i Hercegovina je, pak, potpisnica međunarodnih konvencija koje je obvezuju da zatraži suglasnost od susjedne države za realizaciju projekta koji može imati negativan utjecaj na okoliš te države. U BiH, međutim, tu istu obvezu nemaju entiteti jedan prema drugom.

[ABen]

Projekt "Gornji horizonti" i njegove prijetnje opstanku Stoca i Donje Neretve
http://www.h-alter.org/vijesti/pritisak ... a-rasprava

/ Javna rasprava
19.09.2012. Pritisak odozdo Komentiraj Print
.U petak, 28. rujna, od 18 sati u Hotelu Bristol u Mostar održat će se javna rasprava o projektu Gornji horizonti i njegovom utjecaju na dolinu Neretve. .Uvodni govornici: Dalibor Ballian, Mirela Handan-Mulalić, Vesna Hercegovac-Pašić i Ivo Lučić

Voditelj rasprave bit će Nerin Dizdar.

Raspravu organiziraju Centar za zaštitu prirodnog naslijeđa i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Forum mladih Stolac, Udruženje Obnova građanskog povjerenja Stolac, Udruga Lijepa naša iz Ploča i Građanska inicijativa Spasimo dolinu Neretve iz Metkovića.

Projektom "Gornji horizonti" predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice, te niza manjih i većih vrela neretvanskih voda, radi njihovog prisilnog prevođenja u sliv Trebišnjice. Time se te vode otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sustava, pa uglavnom završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu pripadale. Samo manji dio tih voda dospijevao bi u hidroelektranu "Čapljina" i ulijevao se u Neretvu.

Kakve je ekološke, kulturološke i demografske posljedice uslijed tog projekta moguće predvidjeti na cijelom području bosanskohercegovačkog i hrvatskog juga? U kojoj mjeri ti zahvati ugrožavaju opstanak i razvoj života u najširem smislu u dolini Bregave, Bune i Bunice te Donje Neretve? Zašto se o tim sudbinskim pitanjima odlučuje protiv volje građana tih područja?

Na ovoj javnoj raspravi organizator i sudionici žele razmotriti ta pitanja, upozoriti na teške političke i upravne prijestupe u dosadašnjem razvoju događaja, te omogućiti stanovništvu ugroženih područja da iskažu svoje stavove o projektu "Gornji horizonti". Da bi rasprava bila što kompetentnija, pozvani su stručnjaci, političari i građani, kao i zainteresirana javnost. Uvodni govornici su odabrani priznati stručnjaci za pitanja prirodnog i kulturnog naslijeđa.

Dalibor Ballian je profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Centra za prirodno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna.

Mirela Handan-Mulalić je izvršna dužnosnica u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Vesna Hercegovac-Pašić je šefica katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ivo Lučić je novinar, ekološki aktivista i doktor karstologije (znanosti o kršu).

Rasprava je otvorena za javnost.

[ABen]

Polemika oko energetskog projekta 'Gornji horizonti' - Al Jazeera Balkans

cMNcxmlMQpM

Ovaj bi projekat znacio za HN kanton totalnu propast. Posebno za opcinu Capljinu i njenu poljeprivredu. Cak bi dijelovi Hrvatske, kao sto su Metkovici i sva mijesta dolinom rijeke Neretve propali.

To bi znacio prpoast za cijelu regiu, a najvise za Hrvate.

[ZV Keli]

Zato sumnjam da ce uraditi to,prvo sto nemaju novca drugo sto bi unistili cijelu jednu regiju...

[ABen]

Ovdje se prica o zajednickom projektu Hrvatske i Genocidne. Sta znaci da ce Hrvtska gledati svoj cilj na stetu bosanskih hrvata.

A u drugu ruku moglo bi lako biti da se morska obala podigne do nase granice.

Neretvanska dolina bi mogla postati slana pustara
http://www.futura.ba/web/vijesti/3046-n ... stara.html

16/07/2012 10:13:00
Veličina slova:
Bivši direktor Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg upozorava kako na prvi pogled hvale vrijedan zajednički projekt Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane "Dubrovnik 2" ima i pozadinu...

Bivši direktor Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg upozorava kako na prvi pogled hvale vrijedan zajednički projekt Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane "Dubrovnik 2" ima i pozadinu, koja je ostala prešućena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida.

Naime, činjenica koju se vješto prešućuje je ta da je za realizaciju ove investicije neophodno Republici Srpskoj dati i saglasnost za nastavak druge faze za neretvansku dolinu kobnog projekta "Gornji horizonti". Šiljeg pojašnjava kako se ovim projektom u istočnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebišnjice, kako bi se ojačao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagrađenih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.

Šiljeg objašnjava kako bi time enormne količine voda, koje se podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slijevno područje Trebišnjice, i na koncu u novosagrađene akumulacije. Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.

Ugrožen biološki minimum rijeke

"Posljedično bi se povećao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, što bi gotovo u cijelosti onemogućilo poljoprivrednu proizvodnju od Čapljine i Metkovića sve do ušća. Procjenjuje se kako će se, realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje, što znači da će ozbiljno biti ugrožen biološki minimum rijeke, a time i onemogućen sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina ovog područja", objašnjava Šiljeg, uvaženi tehnolog za vode i hidrotehniku, za Index.hr.

Već sada, realizacijom prve faze "Gornjih horizonata", odnosno izgradnje tunelsko-kanalskih kompleksa, kojima će se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poremećaja i u vodoopskrbnom sistemu, jer je smanjena izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve, južno od Metkovića, upozorava Šiljeg. Malostonski zaljev, poznat po uzgoju školjkaša, također bi bio direktno ugrožen zbog nedostatka hranjivih tvari, koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna privredna grana koja je imala veliki razvojni potencijal.

"Bivša ministrica za zaštitu okoliša Mirela Holy, je, prema vlastitim riječima, tražila zaustavljanje ovog projekta, što joj je kao predstavnici ugrožene strane bilo omogućeno ESPOO konvencijom (konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica). Danas je i na ovom primjeru jasno kako ministarstvo, kojem je bila na čelu, ne smije više biti 'sedamnaesto prase u vladi', kako ga je u jednoj TV emisiji nazvala nakon odlaska s mjesta ministrice.

Paradoksalno je kako je nakon prošlosedmičnog banjalučkog dogovora posljednja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bh. entitet, odnosno Vlada Federacije BiH, koja je, prema najavama, prije dvije sedmice trebala raspravljati o realizaciji "Gornjih horizonata". Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je direktno ugrožen i park prirode Hutovo blato, koji se nalazi na njenom teritoriju, najveće evropsko stanište ptica, čiji ekosistem u potpunosti ovisi o režimu protoka voda Neretve", napominje Šiljeg.

Ekološka katastrofa

Pritom naglašava kako su razmjeri ekološke katastrofe, koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekt, mnogo veći od potencijalnih, ali još uvijek jednoznačno nepotvrđenih štetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Međutim, medijski vješto potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slučajno ili ne, zasjenila nepredvidive "Gornje horizonte", koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.

"Iako je u Banjoj Luci projekt izgradnje hidroelektrane 'Dubrovnik 2' ocijenjen kao jedan od 'najpotentnijih i najkvalitetnijih evropskih energetskih projekata u omjeru uloženog i dobivenog', stručna javnost opravdano strahuje kako je ovaj put ulog za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije i neretvanske doline s obje strane granice - preveliki", zaključio je Šiljeg.

[ABen]

Zato sumnjam da ce uraditi to,prvo sto nemaju novca drugo sto bi unistili cijelu jednu regiju...

Tuneli za preusmjeravanje rijeka se kopaju i skoro su zavrseni. Pa imali oni para ili ne.

[Dezidijat]

Zato sumnjam da ce uraditi to,prvo sto nemaju novca drugo sto bi unistili cijelu jednu regiju...

Tuneli za preusmjeravanje rijeka se kopaju i skoro su zavrseni. Pa imali oni para ili ne.

Hrvatska je odustala od ovog projekta nedavno je i zvanicno potvrdjeno na ekapiji a cisto sumnjam da se ovo moglo izvesti jer nemaju oni tolikopara a ni mogucnosti da dobiju kredite, ovaj projekat je kao i mnogi drugi megalomanski projekti koje je megaloman Dodo iskorisito da potpali srbe u BH da bi glasali za njega,

[ABen]

Izgradnjom HE Dubrovnik 2 dolina Neretve će postati slana pustinja
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... a-pustinja
Smanjenje vodoopskrbe će uzrokovati prodor slane vode duboko u korito Neretve, a što će za posljedicu imati enormno smanjenje poljoprivrednog zemljišta u tom području Hercegovine

Izgradnja hidroelektrane Dubrovnik 2, koju zajednički provode Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Republika Srpska, dolinu rijeke Neretve pretvorit će u slanu pustinju.

Na ovo je upozorio izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Stjepan Krešić i zatražio hitnu akciju Vijeća ministara BiH kako bi se spriječili potezi koji će naštetiti građanima, nastanjenim u dolini rijeke Neretve u BiH. Isto će se desiti i u dijelu delte rijeke Neretve u Hrvatskoj nazvane Kalifornija.

Gradnjom HE Dubrovnik 2, snage 152 megavata, planirano je probijanje tunela od 16 kilometara od kojega će pet kilometara prolaziti kroz BiH, odnosno Općinu Ravno. Ovaj poduhvat HEP-a i RS-a, kao i potezi koje namjerava poduzeti RS gradnjom HE Nevesinje, dovest će do oduzimanja čak dvije milijarde četvornih metara vode godišnje.

[ABen]

Sta ako stvarno izgrade HE i uniste katolike u HNK.

Cito sam negdje da bi more moglo da poplavi taj dio skroz do Metkovica i da Bosne dobije jos jedan izlaz na more.

[sarajlija]

Sta ako stvarno izgrade HE i uniste katolike u HNK.

Cito sam negdje da bi more moglo da poplavi taj dio skroz do Metkovica i da Bosne dobije jos jedan izlaz na more.

A sta ako nestanu Bosnjaci? Granica sa Hrvatskom je takva kava je i nema vise mjenjanja a to sto cmeo dobit jes jedan "slauf" na moru kakve fajde od toga? Pa kad nam so kroz desetljeca unisti zemlju a uz to dodaj i klimatske promjene ima da nestanemo svi kolektivno u par stoljeca jer ce ovdje ostat samo so i hercegovacki krs. Svaku rijeku treba cuvat a ja jednostavno ne mogu zamisliti Bosnu sa "izlazom" na more kod Metkovica a bez Hutovog blata i Neretve.

[ABen]

Ma salim se to za more. :stareci:

Ali bi mogli stvarno napraviti pustinju dole u HNK, kuda ce onda sa svojih 125.000 katolika iz HNK.

[don kacunko]

Ma salim se to za more. :stareci:

Ali bi mogli stvarno napraviti pustinju dole u HNK, kuda ce onda sa svojih 125.000 katolika iz HNK.

prejako

[Dezidijat]

ma projekat je cisti idiotizam, koji se nece nikad realizirat osim u ludim snovima kleptomanijaka iz snsd i hdz,da bi ovo poceli da grade mora da se pita i vlada u sarajevu jer 5km tunela ide kroz opcinu Ravno,
ovim projektom bi se unistio zivot u hercegovini zauvijek, a sile i politicke elite poput snsd i hdz koje zele da nestanemo dobili bi ogroman izvor finansija za svoje projekte ,

[sarajlija]

Ma salim se to za more. :stareci:

Ali bi mogli stvarno napraviti pustinju dole u HNK, kuda ce onda sa svojih 125.000 katolika iz HNK.

Nema se tu sta salit i bez ovoga postoje crni scenariji gdje bi more moglo potopit dijelove BIH naravno u pitnaju su klimatske promjene. Takodze i bez otopljenja leda kada uzmes u obzir vrucine zadnjih par ljeta nije nemoguce da nivo Neretve opadne tako puno da more opet zada jak udarac.

A sto se tice nekih nasih politicara pa bolan sta njih briga za nase katolike oni ce radije da Dubrovnik ima sta mu treba nego ovi u Mostaru barem imam takav osjecaj. Toliko potencijala za solarnu energiju i vjetrenjace jer kad naidzu one bure i ljetnje vrucine nema sanse bolan da ti se investicije u ovu vrstu energije ne isplati ali eto valjda je lakse ovako jer je vec "upola" uradjeno.

[ABen]

Mislim posto su Italija i Srbija potpisali ugovor, bez Crne Gore i Bosne. Da treba blokirati ovaj projekat dok se ne izvuce maksimum za Bosnu. Ako ce samo genocidna i Srbija profitirati od ovog projekta onda od tog nema nista. Ali izgleda da su Talijani skuzili da bez BiH nema nista od toga.

Za uključivanje u projekte na Drini čeka se odgovor iz FBiH

SARAJEVO - Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je danas da je putem Ambasade Italije u Bosni Hercegovini Ministarstvo dobilo upit u vezi sa zainteresiranošću za uključivanje BiH u regionalni energetski projekt u koji su se na osnovu sporazuma između Srbije i Italije o realizaciji projekata i hidroelektrana na Drini, uključile Crna Gora i Republika Srpska.

Šarović je na pres-konferenciji kazao da Ministarstvo priprema odgovor prema Vijeću ministara BiH na osnovu poslaničkog pitanja, te naveo da još nema odgovora o zainteresiranosti Federacije BiH i njenih energetskih subjekata da pristupe tom energetskom projektu.

"Italija traži da se u ovaj proces na određen način uključi i BiH, ne samo entitet Republika Srpska već i BiH uključujući i energetske potencijale FBiH i RS-a. Konačan epilog još se ne zna i ne mogu da procjenjujem zainteresiranost drugog entiteta u BiH", kazao je ministar Šarović.

Italija i Srbija potpisale su u Rimu u oktobru 2011. sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energije kojim je predviđena zajednička gradnja hidroelektrana na Ibru i Drini i izvoz električne energije preko Crne Gore i podvodnog kabla za Italiju. Tim sporazumom tada je najavljena i investicija u iznosu od 800 miliona eura za izgradnju hidroelektrana na Ibru i Drini.

[Logan]

Doslo budalama konacno iz guzice u glavu. Skontali graditi na granici a da nista ne pitaju drzavu Bosnu. Eh malo morgen. Ako se EP BiH koja je vec trazila koncesiju da gradi na Drini tu ne uglavi po tom zahtjevu treba sve blokirati.