Energetika i rudarstvo u Bosni (izgradnja i razvoj)

[Zmaj]

Češki TTS posjetio Tešanj, spremni na saradnju na energetskim projektima



Predstavnici češke firme TTS, u društvu predstavnika Ministarstva za privredu ZDK i direktora JP Toplana Tešanj posjetili su prije nekoliko dana Općinu Tešanj kako bi sa Općinskim načelnkom razgovarali o mogućnostima saradnje kroz javno-privatno partnerstvo.

Radi se o firmi koja u vlasništvu ima svoja postrojenja za zagrijavanje u deset gradova u Češkoj, u nekim gradovima u Slovačkoj i Ukrajini, te u svom poslovanju ima proizvodnju kotlova za grijanje na bio masu i proizvodnju agro-biomase, saopćeno je iz Općine Tešanj.

Vlasnik preduzeća TTS Richard Horky iskazao je spremnost na različite oblike poslovne saradnje (javno-privatno partnerstvo i dr.), te predstavio iskustva Češke u upotrebi obnovljivih i ekološki prihvatljivih energenata.

Načelnik se zahvalio gostima i iskazao spremnost za nastavak saradnje, te je najavljen skori kontakt, nakon kompletiranja informacija o energetskom tržištu u BiH, kao i uslovima poslovanja.

Delegacija je osim sastanka u Općini Tešanj, posjetila i JP Toplana, a sve u cilju dobijanja potrebnih podataka za eventualnu saradnju u narednom periodu.

[Zmaj]

Potvrda narednih dana: Končar i Euroasfalt gradit će HE Vranduk



Hrvatski Končar i bh. firma Euroasfalt nastavit će s izgradnjom hidroelektrane Vranduk kod Zenice čija je ujupna vrijednost 114 miliona KM, piše Dnevni avaz. Euroasfalt će u ovom poslu biti podizvođač radova.
Ovaj hrvatsko-bosanski konzorcij zamijenit će austrijski Strabag koji je prošle godine od Elektroprivrede BiH zatražio raskid ugovora nezadovoljan finansijskim uvjetima.

Nakon što je EPBIH sve finalizirala, sada se čeka samo potvrda o promjeni izvođača koju mora dati međunarodni kreditor kako bi ovaj posao bio i ozvaničen. Potvrda se očekuje narednih dana.

Hrvatski Končar u ovom je poslu prema prvobitnom ugovoru iz 2016. godine bio podizvođač.

[Zmaj]

Novi zastoj: Odbijena garancija za kreditno zaduženje za Blok 7 TE Tuzla



Zbog nepotpune dokumentacije Federalnog ministarstva finansija, Vijeće za državnu potporu odbilo je izdati garanciju za kreditno zaduženje potrebno za izgradnju Bloka 7 u Tuzli, izvijestila je FTV.
Time je ova najveća poslijeratna investicija u elektroenergetskom sektoru dovedena u pitanje.
Sindikat rudara rudnika Federacije traži da prestanu političke opstrukcije, jer bez Bloka 7 nema ni budućnosti rudnika Kreka.
"Blok 7 se ispolitizirao, umjesto jako bitnog pitanja po kompletan privredni sistem FBiH postao je političko pitanje. Evidentno, niko u Federaciji BiH ne može dati ozbiljniju garanciju da će taj projekt biti u doglednoj budućnosti realizovan", ističe Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH.

[Zmaj]

Uskoro početak gradnje Bloka 7: Projekat od velikog značaja za FBiH



Do kraja ovog mjeseca se očekuje izbor najpovoljnijeg izvođača za pripremne radove na izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, potvrđeno je za Faktor iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Prema riječima resornog ministra Nermina Džindića, pristigle ponude su najvećim dijelom od domaćih kompanija.

Podsjećamo, izgradnjom Bloka 7 će se zadovoljiti bilansne potreba za energijom, sigurnost i neovisnost snabdijevanja električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Obezbjeđuje se i kontinuitet proizvodnje uglja i prestrukturiranje Rudnika Kreka u sklopu Koncerna EPBiH. Značajne koristi Bloka 7 ogledaju se i kroz povećanje energetske efikasnosti i u skladu s tim smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Projekat od ogromnog značaja za tuzlansku regiju

- U toku je evaulacija ponuda za pripremne radove i ukoliko sve bude po planu, možemo očekivati izbor najpovoljnijeg ponuđača do kraja aprila. Odmah nakon toga počeli bi pripremni radovi. S obzirom da su pristigle ponude najvećim dijelom domaćih kompanija, a vrijednost posla je velika, ovaj projekat ima ogroman značaj za tuzlansku regiju ali i Federaciju uopće. Ujedno ovo znači i početak realizacije dugo očekivanog projekta Bloka 7, koji je vezan i za rudnike tuzlanskog bazena, i ima neizmjeran značaj u očuvanju energetske nezavisnosti Federacije BiH - rekao nam je Džindić.

Pripremni radovi za izgradnju Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, podrazumijevaju uređenje lokacije koje treba uraditi Javno preduzeće Elektroprivreda BiH i uređenu lokaciju preda izvođaču. Radovi će se biti u više faza.

Prva, za koju je raspisan tender, podrazumijeva nivelaciju terena unutar obuhvata Regulacionog plana TE Tuzla. Zatim, izmještanje podzemnih instalacija i rušenje nadzemnih objekata na lokaciji izgradnje Bloka. Produžetak glavnog kolektora za odvodnju površinskih voda i izmještanje obodnog kanala na lokaciji i izradu vanjske ograde i ulaznih kapija na lokaciji Bloka.

U prvoj polovini narednog mjeseca planirano je objavljivanje tendera za drugu fazu u kojoj će biti izvođeni radovi na napajanju gradilišta sa električnom energijom i postavci vanjske rasvjete i video nadzora. U trećoj fazi pripremnih radova planirano je izmještanje dalekovoda 220 kV (kilovolti) u krugu TE Tuzla. Komisija Elektroprijenosa BiH odredila je trasu za izmještanje dalekovoda i pripremila Projektni zadatak. Izmještanje dalekovoda DV 220 kV u krugu TE Tuzla će se realizirati do kraja godine.

Podsjećamo, izgradnja ovog bloka se smatra glavnim projektom u BiH u narednim godinama. Riječ je o investiciji vrijednoj 700 miliona eura, od čega 85 posto dolazi iz Izvozno - uvozne banke Kine, a ostatak bi trebalo da pokrije Elektroprivreda BiH.

Dugoročno snabdjevanje toplotnom energijom

- Zbog svoje efikasnosti, ekoloških parametara i isplativosti, Blok 7 će biti zamjena za dotrajale postojeće blokove. Značajne koristi Bloka 7 ogledaju se i kroz povećanje energetske efikasnosti i u skladu s tim smanjenje emisije stakleničkih plinova. Realizacijom ovog značajnog projekta obezbjeđuje se kontinuitet proizvodnje uglja i prestrukturiranje Rudnika Kreka u sklopu Koncerna EPBiH. Blok 7 se gradi kao TE-TO blok i predviđen je za rad u kogeneraciji, čime se obezbjeđuje dugoročno snabdijevanje toplotnom energijom okolnih gradova Tuzle, Lukavca i Živinica i nakon prestanka rada blokova 3 i 4 iz kojih se sada obezbjeđuje grijanje - objašnjavaju nam u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industruje.

Dodaju da izgradnjom Bloka će se zadovoljiti bilansne potreba za energijom, sigurnost i neovisnost snabdijevanja električnom energijom u BiH.

- Realizacija Bloka 7 prilika je za upošljavanje domaćih firmi jer je definirano da približno deset do 30 posto neto ugovorne cijene za Blok, bude realizirano u Bosni i Hercegovini. Pored ovoga, realizacija pripremnih radova koji su obaveza Elektroprivrede BiH i pripadajući radovi u izvedbi EP BiH, realizirat se sa domaćim firmama - kažu u ovom Ministarstvu.

[Zmaj]

Fabrika cementa Lukavac: Blagi rast prihoda, stabilna dobit



Fabrika cementa Lukavac prošle godine je ostvarila poslovne prihode od 62,1 milion KM, što je povećenje u odnosu na 60,8 miliona iz prethodne godine.

Prihodi su najvećim dijelom ostvareni na domaćem tržištu, piše BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja kompanije koji je danas objavljen.

Fabrika cementa je nastavila s uspješnim finansijskim poslovanjem i ostvarila je dobit od 12,3 miliona KM, slično kao 12,7 godinu ranije.

Ova kompanja zapošljava skoro 200 radnika, a u vlasništvu je firme Asamer Baustoffe AG Austrija.

[Zmaj]

Vjetroelektrana Podveležje: Potpisan ugovor za izgradnju trafostanice



Realiziranje projekta vjetroelektrane Podveležje ide u skladu sa dinamičkim planom, rekao je za Faktor Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Dodaje kako su pristupni putevi i montažni platoi u visokoj fazi realizacije. Izgradnjom ove vjetroelektrane obezbjeđuje se pouzdanije snabdjevanje kupaca električnom energijom, a pri radu vjetroelektrane ne dolazi do štetnih utjecaja i emisija zagađujućih materija u zraku. Njena izgradnja će pozitivno utjecati na razvoj turističkih potencijala Grada Mostara.

- Realizacija vjetroelektrane Podveležje ide u skladu sa dinamičkim planom i za sada nemamo kašnjenja na projektu. Pristupni putevi i montažni platoi u visokoj su fazi realizacije i dvije trećine tog ugovora je već realizirano. Potpisan je ugovor za izgradnju trafostanice i trenutno se radi izvedbeni projekat, a do kraja aprila Elektroprivreda će završiti i proceduru izbora isporučioca opreme vjetroagregata. Realno je očekivati da ukupan posao bude završen u decembru naredne godine - rekao nam je Džindić.

U Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije pojašnjavaju da se realizacijom projekta vjetroelektrane Podveležje povećeva udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

- Obezbjeđuje se pouzdanije snabdjevanje kupaca električnom energijom, a pri radu vjetroelektrane ne dolazi do štetnih utjecaja i emisija zagađujućih materija u zrak. Benefit lokalne zajednice je finansiranje rekonstrukcije lokalne putne komunikacije, koja je u završnoj fazi - kažu u Ministarstvu.

Dodaju da će se dio prihoda ostvarenog radom vjetroelektrane uplaćivati u budžet lokalne zajednice.

- Na realizaciji projekta već je angažirano nekoliko domaćih građevinskih kompanija. Najvećim dijelom iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, a očekuje se da će angažman kompanija iz Bosne i Hercegovine biti nastavljen
sve do okončanja realizacije. Izgradnja vjetroelektrane pozitivno će utjecati na razvoj turističkih potencijala Grada Mostara. Na širem lokalitetu Podveležja svakako postoje pretpostavke za razvoj turizma, a sa vjetroelektranom Podveležje bi navedena lokacija bila još atraktivnija turistima - objašnjavaju nam u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva.

Podsjećanja radi, ovaj vjetropark će imati 15 vjetroagregata, a ukupna snaga je 48 MW (megavata), sa godišnjom proizvodnjom od 120 GWh (gigavat - sati) električne energije.

http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... t147389145

[Zmaj]

Gubici u rudnicima u Federaciji BiH iznose 33,974 miliona KM



Investiranje u opremu koja nudi sigurnije i humanije uslove rada rudarima, kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima u rudnicima, prema riječima Sinana Husića, predsjednika Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH, donijet će i bolje rezultate rudnika.

U Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije su nam kazali kako je već evidentno značajno smanjenje gubitaka u poslovanju u rudnicima uglja. Kao pozitivan primjer ističu rudnike Kakanj, Breza i Gračanica koji su pozitivno poslovali u prošloj godini.

- Gubitak u 2017.godini iznosi 33,974 miliona KM i manji je za 73,682 miliona KM u odnosu na ostvareni gubitak u 2015. godini, koji je iznosio 107,656 miliona KM. U prošloj godini rudnici Kakanj, Gračanica i Đurđevik redovno su uplaćivali sve tekuće poreze i doprinose, te izmirivali dio ranije stvorenih obaveza po tom osnovu. Također, stepen uplate poreza i doprinosa u 2017.godini, povećan je i od ostalih zavisnih društava - rudnika uglja u odnosu na raniji period - pojašnjavaju u ovom Ministarstvu.

Dodaju da su rudnici uglja u sastavu Koncerna EPBiH u 2017. godini, po osnovu poreza i doprinosa uplatili 26,76 posto više u odnosu na 2016. godinu, a 49,51 posto više u odnosu na 2015. godinu.

- Značajno smanjenje gubitaka u rudnicima rezultat je poduzetih i aktivnosti koje se i dalje provode od JP Elektroprivreda BiH i rudnika. U narednom periodu bit će poduzete mjere i aktivnosti s ciljem ostvarenja pozitivnog poslovanja i u ostalim rudnicima Koncerna i rješavanje pitanja invalida druge kategorije, kojih je 22 posto od ukupnog broja zaposlenika u rudnicima - kažu u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Navode da se očekuje i postizanje dogovora sa tri kantona Federacije BiH na kojima gravitiraju rudnici uglja u sastavu Koncerna EPBiH, u vezi sa obavezama za zdravstvo i nezaposlene stvorene do 2009. godine, po osnovu Zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH. Iznos obaveza je 92,85 miliona KM.

- Smanjenje gubitaka u rudnicima se svakako odražava i na status rudara. Ipak, u nekim rudnicima, poput Kreke, je stanje i dalje teško. Međutim, pozitivno je to što raste nivo uplate doprinosa. To je evidentno u potpunosti u rudnicima mrkog uglja Đurđevik, Gračanica, Kakanj, Kreka u Tuzli. Do prije godinu dana je bilo teško izvodljiva uplata doprinosa sa plaćama, a sada je to stalna praksa. Nadamo se da ćemo u 2018. godini u svim rudnicima zabilježiti te pozitivne trendove. U Kaknju se ozbiljno investiralo u rudnik, upravljanje rudnikom bilo na zavidnom nivou, i to je rezultiralo pozitivnim poslovanjem - govori Husić.

Dodaje kako je još uvijek najveći problem oprema u rudnicima.

- Treba ulagati u opremu. Ne smijemo stati. Investiranjem u opremu koja nudi sigurnije i humanije uslove rada, kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima i obezbjeđenjem više izvršioca u neposrednoj proizvodnji u rudnicima, imat ćemo još bolje rezultate - rekao je Husić.

https://faktor.ba/vijest/gubici-u-rudni ... m-291423#2

[Zmaj]

Novi rok za izgradnju vjetroelektrane Podveležje decembar 2019.



Realiziranje projekta vjetroelektrane Podveležje ide u skladu sa dinamičkim planom, rekao je za Faktor federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Dodao je kako su pristupni putevi i montažni platoi u visokoj fazi realizacije, te da je dvije trećine tog ugovora već realizirano.
- Potpisan je ugovor za izgradnju trafostanice i trenutno se radi izvedbeni projekat, a do kraja aprila Elektroprivreda će završiti i proceduru izbora isporučioca opreme vjetroagregata. Realno je očekivati da ukupan posao bude završen u decembru naredne godine - rekao je Džindić.
U Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije pojašnjavaju da se realizacijom projekta vjetroelektrane Podveležje povećeva udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
- Obezbjeđuje se pouzdanije snabdjevanje kupaca električnom energijom, a pri radu vjetroelektrane ne dolazi do štetnih utjecaja i emisija zagađujućih materija u zrak. Benefit lokalne zajednice je finansiranje rekonstrukcije lokalne putne komunikacije, koja je u završnoj fazi - kazali su u ministarstvu.
Dodaju da će se dio prihoda ostvarenog radom vjetroelektrane uplaćivati u budžet lokalne zajednice.
- Na realizaciji projekta već je angažirano nekoliko domaćih građevinskih kompanija. Najvećim dijelom iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, a očekuje se da će angažman kompanija iz Bosne i Hercegovine biti nastavljen sve do okončanja realizacije.
Podsjećanja radi, ovaj vjetropark će imati 15 vjetroagregata, a ukupna snaga je 48 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 120 GWh električne energije, piše Faktor.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... embar+2019.

[Zmaj]

Elektroprivreda BiH ulaže 55 mil KM u rudnike - Uskoro i analiza isplativosti eksploatacije na svim pogonima

Elektroprivreda BiH će tokom ove godine uložiti 55 mil KM u više rudnika uglja, rekao je Oslobođenju Nevad Ikanović, izvršni direktor za proizvodnju u Elektroprivredi BiH.

Time će, kako je rekao, biti zaokružen ciklus ulaganja u rudnike, te nakon realizacije ovih projekata rudnici bi trebali pozitivno poslovati i izvršavati sve svoje obaveze.

- Ono što preostaje za naredni period je dovršetak ulaganja u rudnike Kreka i u RMU Bila. Projekti koji su preostali za RMU Bila su modernizacija tehnoloških procesa pripreme i transporta i projekti u rudnicima Kreka i to nabavka novog KMŠČ-a za potrebe Rudnika Mramor, nabavka novog rotornog bagera za potrebe Rudnika Dubrave, generalni remont rotornog bagera SRs-401-1 za Rudnik Šikulje i eksproprijacija.

Od 55 mil KM dio novca ide i za nabavku širokočelne opreme u RMU Breza, nabavku dampera, bagera i bušaće garniture u RMU Đurđevik i ovim projektima će biti završeno ulaganje i u ovim rudnicima.

- Ono što se treba hitno uraditi je proces restrukturiranja rudnika, koji treba da dovede do ekonomski održive proizvodnje u rudnicima. U postupku restrukturiranja će se utvrditi isplativost eksploatacije u svakom pogonu svih rudnika uglja.

Elektroprivreda BiH trenutno radi reviziju rezervi uglja u rudnicima, koje će biti podloga za dalji nastavak eksploatacije na pojedinim lokalitetima.

https://ba.ekapija.com/news/2095625/ele ... plativosti

[Mehmed beg Catic]

RMU Banovići s dobiti od 6,2 miliona KM

Rudnici mrkog uglja Banovići ostvarili su prošle godine poslovne prihode od 147,7 miliona maraka, što je manje u odnosu na 150,4 miliona godinu ranije, piše BiznisInfo na osnovu danas objavljenog finansijskog izvještaja.

Poslovni rashodi su iznosili 135,8 miliona KM, slično kao i 2016. godine.

Uprkos tome, zarada je znatno povećana. Neto dobit prošle godine popela se na skoro 6,2 miliona KM, sa 1,1 milion godinu ranije.

Ovaj rudnik upošljava 2.741 radnika.

[Zmaj]

Njemački Kalkwerke preuzeo Geoinženjering: U Kladnju će izgraditi fabriku kreča

Kompanija “Geoinženjering” d.o.o. Kladanj ovih dana je prešla u vlasništvo njemačke kompanije Kalkwerke H.Oetelshofen GmbH & Co. Njemačka kompanija bavi se proizvodnjom kamenih agregata, kamenog brašna i kreča i do sada nije bila prisutna na tržištu BiH.
„Geoinženjering“ je ujedno potpisao ugovor kojim mu je produžena koncesija na ležištu “Hrastić” u općini Kladanj i u naredne dvije godine.

Resorni kantonalni ministar Osman Puškar zadovoljan je što su u kratkom roku završene procedure oko potpisivanja ugovora o koncesiji, te otvoren prostor za strane investitore.

– Nadam se da je naš partner zadovoljan i da će biti zadovoljna lokalna zajednica u Kladnju, kao i građani koji će dobiti šansu, radna mjesta i proizvodnju koja je izvozno orijentisana – rekao je Puškar.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i vlasnik kompanije Kalkwerke H.Oetelshofen GmbH & Co Moritz Iseke koji je izrazio zadovoljstvo sklopljenim poslom, te kazao da je ovo veliki iskorak i za njegovu porodičnu firmu koja postoji već 118 godina.

– Vrlo sam zadovoljan brzinom i načinom na koji je postupak regulisan u Ministarstvu privrede TK, te pokazanom profesionalnošću koja će sigurno biti značajna i u daljnjem radu ove kompanije – naveo je Iseke.

Nakon preuzimanja privrednog društva “Geoinženjering” investitor planira izgradnju fabrike kreča, a cjelokupan proces bi trebao biti finaliziran u periodu od tri godine od zaključivanja dugoročnog ugovora o koncesiji za eksploataciju kamena krečnjaka na navedenom lokalitetu.

Kako je rečeno, u početnoj fazi planirano je investiranje u mašine i uređaje, čime bi se izvršila modernizacija kamenoloma i nastavak proizvodnje agregata svih vrsta, uz zapošljavanje minimalno 15 radnika.

Podizanjem nivoa proizvodnje i proširenjem asortimana proizvoda broj zaposlenih bi se i povećavao. Do kraja 2018. bi se vršila optimizacija proizvodnje i investiranje u postrojenja za proizvodnju kamenog brašna.

http://www.biznisinfo.ba/njemacki-kalkw ... iku-kreca/

[Zmaj]

gDDhFKaRc0I

Četvrti po redu Energetski samit u BiH otvoren je u Neumu panelom Održivi razvoj energetskog sektora u našoj zemlji, na kojem je u fokus stavljen razgovor o izazovima i načinima nalaženja strateškog energetskog puta za BiH. Energetski samit okupio je četiri stotine najvećih stručnjaka iz elektroenergetskog sektora i donosioce odluka. Ovogodišnji samit predstavit će rezultate dvogodišnjeg rada na analizi i preporukama za jednostavnije ishodovanje dozvola za izgradnju novih energetskih objekata, što će u konačnici voditi rastu investicija, nagalasio je direktor USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije. Drugog dana samita biće definirani i pravci u kojima će se bh. energetski sektor kretati ubuduće. BiH ima svoje potencijale, ona je neto izvoznik električne enrgije u ovom trenutku i svako oragnizovano tržište omogućava takvoj jednoj zemlji, takvom sektoru da se bolje pozicionira, tako da njena ponuda viškova bude transparentna, pisutna na tržištu i da donje mogu doći svi oni koji su zainteresovani, istakao je direktor USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije Ognjen Marković. Direktorica GIZ-ovih projekata istakla je da je cilj samita provedba svih preporuka i konkretnih akcija u energetskom sektoru BiH, kao i pravni okvir za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Mi podržavamo BiH u tome da bude dio energetske zajednice te da ostvari napredak u tom smislu. Međutim, riječ je i o političkim odlukama koje ne možemo komentirati. BiH je mnogo uradila prethodnih godina, raste stalno, te će sigurno kvalitetne i interaktivne panel diskusije dovesti do konkretnih rezultata, navela je direktorica GIZ-ovih projekata Sibylle Strahl. Ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sistema naglasio je kako je vrlo važno da naša zemlja uđe u proces tranzicije, koji će dovesti do skidanja sankcija Energetske zajednice, ali i do razvojnih procesa u našoj zemlji. Neće nas niko isključiti iz energetske zajednice, to jedino možemo mi sami. Ipak, to ne bi bilo dobro jer je put koji vodi u EU je put preko funkcionalnog povezivanja, odnosno onog što se naziva Energetska zajednica. To što se nalazimo pod sankcijama ne znači da će nas neko isključiti, ali istovremeno ne znači da možemo prihvatati obaveze koje u startu neprovodimo, istakao je ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sistema Mirza Kušljugić. Ključno za BiH je da budemo brži, jer naša zemlja kasni za EU u sofisticiranim izmjenama zakonske regulative. BiH je energetski bogata, ali sve su mogućnostu da će doći u poziciju da uvozi električnu energiju. Mora se pronaći u regionalnom razvoju energetskog tržišta, kako bi sustigla sve partnere u ovom procesu.

[Zmaj]

BiH potrebno tri milijarde eura da energetski sistem podigne na nivo EU-a



Ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Hohmann kazala je da je ovaj događaj ponudio korisne informacije i rasprave o temama poput energetske sigurnosti, energetske efikasnosti te da se vidi dokle se stiglo sa razvojem energetskog sektora.

- Iako razmatramo tehničke projekte, važno je da razmotrimo i politički okvir za sve ove djelatnosti i zato je naglasak u ovom samitu na usvajanju državne energetske strategije koja će pokrenuti BiH i približiti je Evropskoj uniji. Ja sam zadovoljna saradnjom GIZ-a i USAID-a koji su dosta postigli ali još je puno posla ostalo – kazala je Hohmann.

Paul Horowitz, zamjenik šefa misije Ambasade SAD-a u BiH, kazao je da je "veliko zadovoljstvo to što su tu predstavnici iz privatnog sektora, ali i državnog te se nadam da će preporuke iznešene na samitu naći svoje mjesto u politikama i predizbornim platformama svih nosioca vlasti".

- Električna energija predstavlja stub razvoja ekonomije i u slučaju BiH pozitivno je da zemlja izvozi električnu energiju te je to dobar potencijal za daljnji rast. Želimo da se uspostavi energetska sigurnost i nezavisnost te u tom smislu predstoji dosta rada na izmjeni regulativa – kazao je Horowitz.

Britanski ambasador u BiH Edward Ferguson istaknuo je da je energetski sektor ključan za ekonomski i društveni razvoj bilo koje zemlje.

- Bilo da se radi o opskrbi, zaštiti okoline ili cijena, to je kompleksan sektor koji zahtijeva strateški dobro isplanirani okvir da bi se optimalno iskoristio. BiH ima komparativnu prednost kao neto izvoznik električne energije, ali Svjetska banka procjenjuje da će BiH morati uložiti tri milijarde eura da bi dovela svoj energetski sistem na nivo standarda Evropske unije. Iako je usvojena strategija energetskog sistema u FBiH i RS-u, loša vijest je da je čitav proces trajao dugo i što zemlja nema Okvirnu državnu strategiju za razvoj energetskog sektora a što bi otvorilo vrata za značajnu finansijsku podršku – poručio je Ferguson.

Jan Snaiduf, šef političkog i ekonomskog odjela Delegacije EU u BiH, je istaknuo da je "energetska održivost jedan od ključnih prioriteta Evropske unije i fokus je na energetskoj efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije, što su teme koje su raspravljane na ovom Energetskom samitu".

- Energetski sektor BiH treba ići u skladu sa ovom politikom, i želim reći da je potrebno da se usvoje neophodni strateški dokumenti koji bi omogućili EU da izdvoji finansijska sredstva te da pomogne ne samo ovom sektoru već i svim ljudima u BiH. Vaša zemlja je član Energetske zajednice i već godinama je u ozbiljnom prekršaju obaveza koje je preuzela pristupanjem ovoj zajednici. Potrebne su izmjene zakonodavstva kako bi BiH ispunila sve obaveze koje je preuzela. U energetskom sektoru postoji potreba za reformama koje nisu pretjerano zahtjevne ali im je potrebna politička podrška i stalna opredijeljenost u tom smjeru – zaključio je Snaiduf.

https://faktor.ba/vijest/bih-potrebno-t ... u-a-293732

[Zmaj]

Elektroprivreda BiH: U vjetroelektranu Podveležje investiramo 83 miliona eura









Elektroprivreda BiH na platou Podveležja iznad Mostara investira 83 miliona eura u izgradnju svog prvog vjetroparka. VE Podveležje prva je takva investicija Elektroprivrede BiH, a procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh.

Aktivnosti ispitivanja vjetropotencijala u BiH pokrenute su 1999. godine kada je i urađena prva baza meteoroloških podataka za BiH (temperatura zraka, jačina i pravac vjetra, količina padavina i dr.). Početkom 2000. godine, nakon završenog postupka selekcije, kao prva potencijalna lokacija s evidentnim elementima o dobrom vjetropotencijalu, odabran je planinski plato Podveležje.

Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, Elektroprivreda BiH pokrenula je aktivnosti na pripremi i izgradnji Vjetroelektrane Podveležje na mikrolokacijama Mali Grad i Svetigora, na oko 760 metara nadmorske visine. Na ovoj lokaciji Elektroprivreda BiH je za korištenje vjetropotencijala od Hercegovačko-neretvanskog kantona dobila koncesiju na period od trideset godina.

Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH nam kaže kako je projekt VE Podveležje u fazi realizacije koja bi, prema planu, trebala da bude završena u trećem kvartalu 2019. godine.

"Planirano je da se projekt realizuje zaključivanjem tri zasebna ugovora. Prvi ugovor za izgradnju pristupnih puteva i montažnih platoa je potpisan i njegova realizacija je u završnoj fazi. Drugi ugovor, koji podrazumijeva projektovanje i izgradnju trafostanice i srednjenaponskog kablovskog raspleta također je potpisan i u toku su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije. U vezi s trećim ugovorom za projektovanje, proizvodnju, isporuku i montažu vjetroagregata, JP Elektroprivreda BiH je u završnoj fazi evaluacije ponuda", kaže Salkić.

Planirano je petnaest vjetroagregata pojedinačne snage do 3,2 MW i ukupne instalisane snage do 48 MW. Procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh.

"Procijenjena vrijednost investicije je 83 miliona eura, što uključuje finansiranje nabavke vjetroagregata, odnosno njihovu proizvodnju, transport, montažu i testiranje, zatim finansiranje trafostanice 110 kV, izgradnju pristupnih puteva i montažnih platformi i izgradnju novog priključnog dalekovoda 110 kV. Od ukupne procijenjene vrijednosti projekt se finansira iz kredita njemačke KfW banke u iznosu 65 miliona eura, a preostali iznos iz vlastitih sredstava JP Elektroprivreda BiH", izjavio je Senad Salkić.

6UWKSNGwA6M

Uz direktne ekonomske koristi, realizacijom projekta VE Podveležje povećava se udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, osigurava pouzdano snabdijevanje električnom energijom, efikasno korištenje prirodnih resursa države BiH, smanjenje utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš i klimatske promjene jer, pri radu vjetroelektrane ne dolazi do štetnih utjecaja i emisija zagađujućih materija u zrak, stimulisanje privrednog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta, kao i razvoj poduzetništva, poticanje razvoja novih tehnologija i domaće privrede u cjelini.

"Nema sumnje da je Hercegovina najperspektivniji dio BiH za razvoj vjetroelektrana gledano s pozicije raspoloživog vjetropotencijala. Ukupan potencijal u smislu raspoloživosti prostora je više stotina MW. Međutim, kod izbora pogodnih lokacija treba sagledati i eventualna ograničenja kao što su pristup lokaciji, mogućnost priključenja na elektroenergetski sistem, eventualno okolinska ograničenja. Također, važno pitanje koje motivira ili demotivira investitore je zakonska regulativa kojom se reguliraju slobodne dinamičke kvote", kaže Salkić.

Procijenjeni utjecaji na stanovništvo, odnosno valorizacija štete i koristi od implementacije projekta, usmjeravaju na zaključak da je projekt socio-ekonomski i okolinski prihvatljiv, odnosno planirani zahvat u prostoru Podveležja opravdan. Vjetroelektrana Podveležje će proizvoditi čistu energiju na bazi obnovljivog izvora.

https://www.klix.ba/biznis/elektroprivr ... 80423094#8

[Burek]

OTVOREN RUDNIK OLOVA BRITANSKE GRUPACIJE MINECO U OLOVU

http://www.hayat.ba/vijest.php?id=114385


Dali iko zna ko ce bit Direktor i koliko ce nova radna mijesta bit?

[BosnjackaHercegovina]

Australijska kompanija ‘namirisala’ veliko bogatstvo u Bosni: Tone zlata u Varešu!




Australijsku berzu “zatresao” je, prethodnih sedmica, rast kompanije Adriatic Metals nakon što je iz ove kompanije objavljeno da su otkrili izdašna nova nalazišta zlata, srebra i baznih metala u Srednjoj Bosni, tačnije u Varešu.

Kako su objavili australijski mediji, vrijednost dionica ove kompanije udvostručila se nakon objave otkrića iz Vareša, dok The West Australian list prenosi kako će ova spektakularna vijest na mnogobrojne načine utjecati na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Inače, kompanija Adriatic Metals posajeduje koncesiju za istraživanje i eksploataciju minerala i ruda na pojedinim lokacijama općine Vareš, čija je vrijednost sada povećana za nekoliko puta nakon spektakularnog otkrića.

O vrijednosti ovog otkrića najbolje govori podatak o rastu dionica Adriatic Metals na ASX berzi i to samo nakon što je bjavljeno da su sa dubine od više desetaka metara iz probnih bušotina izvađeni uzorci rude koju je ova kompanija opisala kao “koktel visokokvalitetnih minerala”. Tačnije, na lokalitetu Rupice uzorci su pokazali da jedna tona iskopanog materijala sadrži 4,6 grama zlata, pola kile srebra, 7,7 posto olova, 10,8 posto cinka, 46 posto barita, te 0,9 posto bakra.

To, u praktičnom smislu, znači da je Adriatic Metals upravo pronašla ogromno bogatstvo i to vrlo blizu površine zemlje u gotovo propalom bh. gradiću.

“U istraživanje minerala u Bosni i Hercegovini investirano je jako malo novca poslije završetka rata u ranim ‘90-im godinama i potpisivanja Deytonskog sporazuma. Ipak, sada bi mogao biti napravljen veliki preokret na ovom polju istraživanja, posebno uz poboljšane zakonske osnoveu 2018. godini, zbog približavanja ove zemlje Evropskoj uniji”, istaknuto je u izvještaju australijske ASX berze.

S mogućim uspjehom slaže se i predsjednik kompanije Adriatic Metals Geraint Harris, koji tvrdi da je ovo otkriće uveliko pomoglo u ekonomskom razvoju kompanije.

“Rezultati su uzbudljivi na više različitih načina.Kao prvo, otkrili smo da mineralizirani sloj vjerojatno seže dublje nego što smo mislili, a kao drugo kvaliteta rude se pokazala kao izvanredna gledajući sastav baznih i plemenitih metala”, rekao je predsjednik kompanije Adriatic Metals Geraint Harris.

Ova kompanija, inače, sa poslovima kopanja u Varešu započela je u maju 2018.godine, a dosadašnji rezultati pokazali su kako bi itekako isplativo bilo otvaranje novog rudnika u Varešu za jednu ili sve pronađene rude, što bi itekako utjecalo i na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Navodno, upravo zbog ovog otkrića australijska kompanija trebala bi u istraživanje uložiti 10 miliona dolara.

(RadioSarajevo/MiruhBosne)

http://miruhbosne.com/?p=43667

[krhan]

Mozeli neko pojasniti koju bi mi imali korist od ovoga.
Osim zaposljavanja.

[kliker]

Mozeli neko pojasniti koju bi mi imali korist od ovoga.
Osim zaposljavanja.

Pa eto investicije, zaposljavanje, koncesije, porezi al neboj se nista od ovoga nece bit... sve je ovo poznato od prije...

[BosnjackaHercegovina]

Hifa Oil uskoro otvara tehnološki najsavremeniji terminal tečnih goriva na Balkanu 0
BY BIZNISINFO ON 29/06/2018 KOMPANIJE

Realizacijom investicije u ukupnom obimu od više desetina miliona KM Hifa Oil će uskoro u Zenici otvoriti tehnološki najsavremeniji terminal tečnih goriva na Balkanu.

Ova kompanija je kao lider u distribuciji nafte i naftnih derivata u našoj zemlji prošle godine kupila Terminale Željezare Zenica, čim je osim jačanja konkurentskih prednosti novim investicijama omogućena još veća sigurnost i stabilnost snabdijevanja tržišta Bosne i Hercegovine naftom na duži rok, navodi se u saopćenju za javnost Hifa Oil.

Provedbom ovog projekta Hifa Oil je postala kompanija za trgovinu i distribuciju nafte sa najvećim privatnim terminalima u Bosni i Hercegovini, čime je tržišna pozicija ove kompanije znatno poboljšana.

Ukupan kapacitet terminala je 13 miliona litara goriva što je cca. 13.000 m3. Logistički posmatrano, punjenje teminala će se vršiti isključivo vozovima, što podrazumijeva otvaranje poslova i saradnju sa Željeznicama FBiH.



«Veoma smo ponosni na ovaj projekat, tim više jer se ovdje radi o najsavremenijim tehnologijama, ali i nemjerljivom značaju za tržište i cijelu državu. Ovaj terminal koji se nalazi u srcu Bosne bit će izuzetno dobar balans koji neće dozvoljavati ekstremna dizanja cijena na našem tržištu. Terminal će biti potpuno automatizovan. Neće postojati mogućnost nikakvog mehaničkog točenja. Cijeli proces će biti kompjuterizovan, što podrazumijeva i vaganje kamiona, točenje i izlazno vaganje, a što znači da vozač neće imati potrebu napustiti kabinu cisterne kada uđe na terminal. Poseban akcenat je stavljen na protupožarnu zaštitu koja zadovoljava najstrožije EU standarde. Terminal će također biti opremljen povratom isparavanja, tako da emisija štetnih gasova praktično i ne postoji. I još da dodam da će terminal imati dvije vrste utovara robe, standardni nadzemni utovar, i savremeni eco – utovar koji se vrši iz zemlje», pojašnjava Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave Hifa Oil.

Novom investicijom Hifa Oil je u poziciji da kao kompanija sa najvećim privatnim terminalima u zemlji, bude pokretač razvoja cestovnog i željezničkog saobraćaja.

Također, na ovaj način Hifa Oil daje doprinos razvoju industrije Zenice i cijele BiH, a otvaranje terminala u Zenici značit će i otvaranje novih radnih mjesta. Realizacija investicije i završetak radova se očekuje do kraja ljeta.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20% udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivate na domaćem, i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u drugim zemljama regiona.

https://www.biznisinfo.ba/hifa-oil-usko ... a-balkanu/

[Drina]

Ovo je odlicna vijesti. Mislim na ovaj HIFA Terminal u Zenici. I Lokacija je odlicna jer je Zenica najsgurunija lokacija.
Neophodno je imati velike rezerve energanata. Uvjek postoji mogucnost blokade i mi nemamo slobodan pristup i slobodan tranzit robe ka nasim mjestima.

Citao sam da se obnavljaju i Terminali u Bihacu. Postoje i veliki terminali u Ilijasu.

Ovo je isto bitno kao i vojna industrija