Energetika i rudarstvo u Bosni (izgradnja i razvoj)

[atif]

Rudnik mrkog uglja Kakanj: Izvršen proboj tunela Ribnica

Jučer je, nešto malo prije dvanaest sati, izvršen je proboj tunela Ribnica, hidrotehničkog objekta Rudnika Kakanj, čijom konačnom izgradnjom treba biti zadovoljen najvažniji preduvjet za formiranje vanjskog odlagališta čvrste jalove mase, čime će se obezbjediti strateški razvoj Površinskog kopa Vrtlište do kraja njegove eksploatacije.

Projektovana dužina tunela je 2880 metara, a sa ulazno izlaznim objektima dostignuta dužina je 2907 metara. Radovi na otvaranju su obavljani iz dva pravca. Sa napdne tačke Ribnica i sa napadne tačke Tičići. Proboj je izvršen na 1794 metara sa napadne tačke Tičići, odnosno 1113 metara sa napadne tačke Ribnica.

Poslije proboja tunela, počinju radovi armirano betonske obloge debljine 30 centimetara koji bi trebali trajati deset mjeseci. To znači da će ovaj objekat biti završen do kraja oktobra 2016. godine.

Investiciju od 9.650.000 KM, obezbjedila je Elektroprivreda BiH iz sredstava dokapitalizacije rudnika uglja.

Izvođač radova na ovom zahtjevnom i kompleksnom objektu je firma Džekos d.o.o. iz Sarajeva.Na izgradnji tunela izvršeno je upošljavanje domaće radne snage, tako da je u dosadašnjem periodu bilo angažovano oko 60 radnika sa područja Kaknja.

Tokom izvođenja radova naišlo se na niz poteškoća, a jedna od najtežih bila je u vrijeme prirodne nepogode u mjesecu maju 2014. godine kada su velike količine vode i bujice, sa napadne tačke Ribnica, potpuno potopile i devastirale urađeni dio tunela i opremu za izvođenje radova. Pored toga nailazilo se na neočekivane kategorije tla i geološke uvjete koji su zahtjevali posebne motode rada.

Pored tunela kao osnovnog hidrotehničkog objekta za formiranje odlagališta koje će moći primiti 60 miliona kubnih metara čvrste jalove mase, još će biti izgrađeni brana, zatvaračka komora i brzotok. Perspektivno, na kraju ovog hidro lanca predviđena je izgradnja male hidroeletrane. navode iz Rudnika Kakanj.

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/ru ... nica/60764

[ABen]

Faktor na kioscima: U BiH će se graditi 165 hidroelektrana
http://faktor.ba/faktor-na-kioscima-u-b ... elektrana/

– Zemlje Balkana histerično prodaju koncesije: U BiH će se graditi 165 hidroelektrana

Ko moze nabaviti ovo izdanje i postaviti ga ovdje?

[ABen]

HE Vranduk gradiće Joint venture Strabag AG /Končar - Ket
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/he ... oncar--ket

Ugovor za izgradnju HE "Vranduk" između JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo i Joint Venture Strabag AG Austrija/Končar - inžinjering za energetiku i transport d.d. Hrvatska (Končar - Ket), potpisan je danas u Sarajevu.

Ugovor vrijedan 112,3 miliona KM potpisali su Bajazit Jašarević, v.d. generalni direktor JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Besim Imamović, v.d. izvršni direktor za kapitalne investicije i uime kompanija STRABAG AG Austrija, Dragan Pavelić i Končar - KET, Mišo Jurković, prenosi Fena.

Dvije kompanije udružene u Joint Venture dostavile su najbolju ponudu na Međunarodni javni poziv za izgradnju HE "Vranduk". Potpisani Ugovor po sistemu "ključ u ruke" obuhvata izradu projektne dokumentacije, proizvodnju, isporuku i montažu opreme, izvođenje građevinskih radova, testiranje i puštanje u pogon postrojenja.

Početak pripremnih radova na terenu planiran je u prvim mjesecima 2016. godine, a izgradnja objekata Hidroelektrane sredinom godine, nakon izrade i revizije glavnih projekata te dobijanja građevinskih dozvola.

Ukupan rok za izgradnju HE ¨"Vranduk" je 46 mjeseci od dana stupanja na snagu Ugovora čijim zaključivanjem je ozvaničen početak radova na izgradnji prve hidroelektrane u sistemu JP Elektroprivreda BiH od 1990. godine.

Potpisivanju Ugovora su prisustvovali predstavnici Vlade FBiH, ambasadori republika Hrvatske i Austrije, delegacije Zeničko - dobojskog kantona i Grada Zenice, predstavnici kompanija STRABAG AG i Končar - KET, kao i članovi Uprava JP Elektroprivreda BiH i stručnih timova JP Elektroprivreda BiH.

HE "Vranduk" je protočno postrojenje derivacionog tipa ukupne snage 19,63 MW i godišnje proizvodnje električne energije 96,38 GWh. Hidroelektrana je važna s aspekta zaštite okoliša jer proizvodnja tzv. zelene energije doprinosi smanjenju emisije CO2 i drugih materija.

Za elektroenergetski sistem, HE "Vranduk" je značajna zbog stabilnosti sistema, povećanja proizvodnje i pouzdanosti u snabdijevanju kupaca.

Izgradnja će omogućiti zapošljavanja domaće radne snage, posebno građevinske operative dok period eksploatacije objekta osigurava otvaranje novih radnih mjesta i raspodjelom koncesionih, vodnih i drugih vrsta naknada, višemilionske prihode lokalnoj zajednici i FBiH.

JP Elektroprivreda BiH je s ciljem izgradnje HE "Vranduk" investirala 1, 5 miliona KM u realizaciju 34 infrastrukturna projekta u naseljima koja gravitiraju ovom proizvodnom objektu, saopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Kako zele da izvedu ovo ako je ovaj dio zu Bosnu gusto naseljenj?

[ABen]

Birokratske procedure i odugovlačenja obeshrabruju investitore: Četiri godine čekanja za solarnu elektranu
http://faktor.ba/birokratske-procedure- ... elektranu/

Država bez razloga komplicira situaciju, jer se po nekoliko puta traže iste urbanističke dozvole i dokumenti o imovinsko-pravnim odnosima

Veliki energetski projekti, koji bi BiH trebali obezbijediti čiste izvore energije, posljednjih su godina na vrhu agende državnih i entitetskih vlasti. Hidroelektrane, termoelektrane, vjetroparkovi i solarne elektrane samo su neki od raznih projekata za koje postoje zainteresirani investitori. Međutim, birokratske procedure i dugo čekanje na završetak čak i najjednostavnijih projekata, poput solarnih elektrana, prijete da sve najave ostanu samo mrtvo slovo na papiru.

Odugovlačenje

Takav slučaj imao je direktor firme COMP-IT iz Sarajeva Bakir Zaćiragić koji četiri godine čeka da izgradi manju solarnu elektranu “Zaćiragić 1”, snage 10 kilovata na krovu svoje kuće.

Za Faktor kaže da mu država stalno traži neke dokumente i odugovlači s izdavanjem papira za poticaj.

– Četiri godine čekam s izgradnjom, a sada su me odbili za povlaštenu cijenu. Za jednu odluku FERK-a tražili su pet centimetara debelu hrpu papira. Pitali su me: “Odakle ti 40.000 KM”, a imam firmu koja posluje sedam, osam godina – spomenuo je naš sagovornik.

Kaže da ne može shvatiti zašto državi nije u interesu proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, na koju bi se plaćao i PDV i porez na dobit.

Nepotrebni problemi

Sudski vještak Emir Konjhodžić kaže da država bez razloga komplicira situaciju, jer kada se ulazi u poticaj, traže se ponovo urbanistička dozvola, riješeni imovinsko-pravni odnosi, iako u rješenju FERK-a sve to piše.

– Traže više od 20 kojekakvih dokumenata za neko rješenje. U rješenju Elektrodistribucije submilirani su svi dokumenti, i kada se aplicira za poticaj, nema potrebe tražiti neke dodatne dokumente. Ipak, to se radi, jer zakone i interne akte donose ljudi koji nemaju veze s pravom i koji su fakultet u Travniku završili – kategoričan je Konjhodžić.

Za koga se u BiH donose zakoni

Emir Konjhodžić kaže da ne postoji strategija o obnovljivim izvorima energije, jer država nije orijentisana na ovo.

– Ne stimulira se proizvodnja nego količina potrošenih kilovat-sati. Umjesto da se zagađivačima, kao što su termoelektrane, naplaćuje taksa, subvencionira se potrošnja kilovata. To je zato jer se donose zakoni, ne da bi se uredila neka oblast nego da se formiraju komisije i da se naplati članstvo u tim komisijama – objasnio je Konjhodžić.

(K. Silajdžija/Faktor.ba)

[ABen]

Sigurna dobit: Prva solarna elektrana u BiH nadmašuje očekivanu proizvodnju
http://www.klix.ba/biznis/investicije/s ... /160121113

Na području Federacije BiH postoji 16 solarnih elektrana koje prodaju struju elektroprivrednim preduzećima. Solarne elektrane pokazale su se kao odličan projekat koji može umanjiti račun za struju ukoliko je koristite u lične svrhe ili od kojeg možete ostvariti dobit ako proizvedenu struju prodajete.

Prva solarna elektrana u BiH otvorena je u martu 2012. godine u Kalesiji, a napravili su je Sadik Fatić i njegov sin Selmir, vlasnik firme "Eko Energija". Instalirana je na krovu Gradske dvorane u Kalesiji, a njena izgradnja koštala 800.000 KM. Prikupljenu sunčevu energiju uz pomoć solarnih modula pretvaraju u električnu energiju koju šalju u sistem Elektroprivrede BiH. Solarna elektrana ima snagu od 120 kilovata, a solarni paneli se nalaze na 1.200 metara kvadratnih.

"Zadovoljni smo radom solarne elektrane koja godišnje proizvodi između 130.000 i 150.000 kilovatsati. Mi smo do sada ostvarili proizvodnju za 30 posto iznad očekivane zahvaljujući najkvalitetnijoj opremi koja je instalirana", rekao je za Klix.ba Selmir Fatić.

Ova solarna elektrana godišnje zaradi preko 110.000 KM. Selmir očekuje da će uloženi novac vratiti za manje od pet godina, što znači da će nakon toga ostvarivati dobit, od čega 1.000 KM ide na najam krova dvorane. Fatić ističe kako bi svakome ko je zainteresovan za ovakve projekte, izgradi solarnu elektranu jer se na nju ne plaća koncesija.

"To je nešto novo na našim prostorima, a mnogo toga se može naučiti iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ko god je u mogućnosti neka ulaže u solarne, hidro i vjetroelektrane jer su dosta isplative. Ovakvi projekti zahtijevaju ulaganja ali zato je dobit sigurna i to je najvažnije", kazao je.

Električnu energiju koju proizvede ne koriste za svoje potrebe već cijelu količinu prodaju EP BiH. Često putuje po zemljama EU kako bi bio upućen u novitete kada je ova oblast u pitanju, a istakao je kako ubuduće planiraju izgradnju i novih solarnih pogona na području Kalesije.

Uredba za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesena je sredinom 2010. godine kojim je federalna vlada ovlastila javna preduzeća Elektroprivredu BiH u Sarajevu i Elektroprivredu HZ HB u Mostaru da potpisuju ugovore sa vlasnicima solara o garantovanom otkupu struje na 12 godina. Struja se otkupljuje po garantovanoj cijeni od 736 do 920 KM po megavatu, ovisno od snage elektrane.

[ABen]

Izgradnja hidroeletrana na Buni u junu 2016.: Struja za 1.000 domaćinstava
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/iz ... macinstava

Izgradnja dvije mini hidrocentrale na rijeci Buni trebala bi početi u junu ove godine. Kako su nam kazali u ekološkom udruženju Majski cvijet iz Mostara, obavljena je jedna javna rasprava, ali rezultat ne znaju.

"Investitor je planirao početi gradnju u junu, ali još nije dobio okolinsku i građevinsku dozvolu", kazao je Oliver Arapović iz udruženja Majski cvijet. Mještani i ekološka udruženja od izdavanje koncesije i najava gradnje dvije mini hidroelektrane na Buni protive se igradnji hidroelektrana, smatraju da će se time uništiti ionako narušen tamošnji eko-sistem.

Pet megavata

Dvije mini hidroelektrane Buna I i Buna II trebale bi biti kapaciteta od pet megavata i u Vladi HNK-a smatraju kako je, barem prema studiji, riječ o dobrom projektu koji će zadovoljiti sve eko standarde. Projekat je vrijedan 10 miliona maraka.

Prema mišljenju stručnjaka, mala hidroelektrana kapaciteta pet megavata, ukoliko bi radila punom instalisanom snagom tokom cijele godine mogla bi podmiriti potrebe 1.000 domaćinstava. Međutim, ni jedna hidroelektrana ne radi punim kapacitetom svaki dan u godini pa se češće dešava da radi samo nekoliko mjeseci tokom godine sa smanjenom snagom, što znači da može podmiriti potrebe tek stotinjak domaćinstava. Vrijedi li uništiti prirodne ljepote zbog malo struje?

Mještani i ekološka udruženja vjeruju da ne vrijedi i poručuju da će nastaviti da se bore.

Spomenik prirode

"Ovakav mikrolokalitet je vrlo rijedak u Evropi, stanište je mrijestilište za 20-ak ugroženih vrsta riba. Ribarsko društvo, koje ima koncensiju i gospodari tom vodom, u ovom slučaju se ne oglašava", kazao je Arapović i dodao kako je ovaj lokalitet spomenik prirode po tri kategorije.
Prema njegovim riječima, mišljenje stručnjaka je da na ovom lokalitetu ne bi smjelo biti ništa izgrađeno. Ukoliko se izgrade hidroelektrane za pet godina će se osjetiti posljedice, nestaće endemske vrste riba.
"Struka se ovdje ne poštuje, i to što ima stručnjaka, kupili su ih za nekoliko hiljada maraka", kazao Arapović.

Koncesiju za izgradnju hidroelektrana na Buni dobilo je preduzeće Hercegovina-građevinsko zanatstvo iz Mostara.

[atif]

Enver Merdić: Nove tehnologije, investicije i radna mjesta u TE Kakanj

Koji su Vaši planovi što se tiče TE Kakanj? Na kojim projektima ćete raditi i koji projekti su od izuzetne važnosti za Kakanj i Federaciju BiH?

-Prvi i osnovi plan je proizvodnja električne energije i tu treba da budemo održivi u svakom pogledu. Sa razvojem Termoelektrane Kakanj moramo pratiti i razvoj rudnika, gdje je nova uprava Elektroprivrede dala veliki primat a koji se odnosi na na konsolidaciju rudnika. Bez rudnika ne možemo planirati neki veći razvoj u termoelektrani.

U TE Kakanj planirano je da se gradi jedan generacijski blok, gdje bi se jedan dio bloka koristio za proizvodnju električne energije, a drugi za proizvodnju toplotne energije, gdje bi mogli razviti sistem daljinskog grijanja u gradovima Zenica i Sarajevo. Grad Zenicu možemo vrlo brzo snadbjeti samo ako se politika složi.

Konkretno koji su planovi na projektu daljinskog zagrijavanja Sarajeva i Zenice?

-Ovo je projekat koji treba započeti i koji se ne može realizovati preko noći. Sa postojećim kapacitetom od 450 megavata ne možemo snabdijevati Sarajevo, ali planiranom izgradnjom bloka 8 gdje bi se pravila kogeneracija, jedan dio tolotne energije direktno bi išao za grad Sarajevo. Proble grijanja Sarajeva jesu različita mjesta toplotne energije i plina. Trebalo bi to sve sinhronizovati na jedno mjesto odakle bi išla distribucija toplotne energije za Sarajevo, jer problem nije cjevovod Kakanj- Sarajevo, problem je unutar grada, te se tome treba posebna pažnja posvetiti.

INVESTICIJA OD 100 MILIONA EURA

Koje su to investicije koje očekuju TE Kakanj u ovoj godini?

-Ove godine planirali smo raditi odsumporavanje bloka 5, 6 i 7. To je jedan veliki investicioni projekat i on se treba prvi realizovati u sistemu Elektroprivrede BiH. Idejni projekat je u fazi implementacije i vrše se prezentacije. Očekujemo da projekat bude implementiran u ovoj kalendarskoj godini. Vrijednost investicije je od 80 – 100 miliona eura.

Kako vidite TE Kakanj u narednih pet godina?

-TE Kakanj je uređen sistem koji radi po svim procedurama i pravilnicima. Vidim elektranu visokorangiranu jer se ovdje radi sa visoko sofisticiranom opremom. Mi težimo održati taj trend i pratimo tehnološko proizvodne kapacitete, odnosno tehnologije na tržištu. Sve nove tehnologije na tržištu ovdje ćemo primijeniti. Smatram da TE treba da bude organizovana dobro i da je to lider ZDK.

Da i ste upoznati sa investicijama u rudnike?

-Kako sam upoznat, u rudniku Kakanj biće instalisana širokočelna oprema za podzemnu eksploataciju u vrijednosti 20 miliona maraka. Rudnik Zenica će dobiti dokapitalizaciju sa širokočelnom opremom iste vrijednosti kao i rudnik Kakanj. U rudniku Breza, uloženo je u širokočelnu opremu od 20 miliona maraka. Na osnovu ovoga možemo reći da ima volje i sluha da se rješavaju problemi prisutni u rudnicima.

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/en ... kanj/62352

[ABen]

31.01.2016. / 19:44h Ekonomija - Agencija za statistiku BiH
Pao izvoz struje iz BiH
http://vijesti.ba/clanak/295743/pao-izvoz-struje-iz-bih

BiH je u 2015. godini izvezla 7,9 odsto manje električne energije nego u prethodnoj godini, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Bh. elektroprivrede su prošle godine izvezle električnu energiju u vrijednosti 284,4 miliona KM u odnosu na 308,6 miliona konvertibilnih maraka godinu ranije. Izvoz električne energije držao se u 2015. godini na približnom nivou u odnosu na prethodnu godinu sve do oktobra, ali su krajnji rezultat pokvarila posljednja dva mjeseca u godini. Kako se navodi u statističkim podacima, naročito se to odnosi na novembar, kada je izvoz iznosio svega 7,3 miliona KM, dok je decembar bio bolji sa izvozom od 21,7 miliona KM. BiH je godišnji rekord zabilježila 2013. godine, kada je zbog izuzetno povoljnih hidroloških prilika ostvaren izvoz od 471,9 miliona KM. Uvoz električne energije 2015. godine povećan je 19,3 odsto, a iznosio je ukupno 106,4 miliona KM. (Vijesti.ba / NN)

[atif]

U rudnike će biti uloženo 320 miliona KM

Vlada Federacije BiH in­vestirat će u naredne dvije godine ukupno 320 miliona maraka u pet rudnika koji posluju u sklopu koncerna "Elektroprivrede BiH" (EPBiH).
Radi se o investicionom ciklusu od 2016. do 2018. go­dine, potvrdio je Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i indus­trije, piše "Dnevni avaz".
Ovo su do sada najveća ulaganja Vlade u rudnike u Federaciji. Prethodna Vla­da investirala je u četiri godine gotovo 150 miliona KM.

Novim ulaganjima po­boljšat će se uvjeti rada u ru­dnicima, ali i podići sigurnost na viši nivo.
Za narednu sedmicu, po riječima Džindića, zakazan je i tematski sasta­nak sa svim predstavnicima rudnika, a prisustvovat će mu i premijer Federacije BiH Fadil Novalić, ali i čel­nici EPBiH.
Cilj investiranja je pobo­ljšati uvjete rada, ali i, zauz­vrat, omogućiti Federaciji određene benefite.

Na sastanku će se detalj­no razraditi plan kako da sredstva bude utrošena i na koji način te šta se i koliko očekuje od kojeg.
- Sve mora biti transparentno. Vlada mora znati gdje ide novac i kako se on troši, a ne da bude kao ranijih godina, rudnici dobiju investiciju, a ona se potroši u druge svrhe. Od sada ćemo sve nadzirati i prionaći mehanizam kontroliranog utroška ovih sredstava - istaknuo je Džindić.
Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudara Federacije, rekao je da je riječ o ozbiljnom projektu, od kojeg rudari očekuju i mnogo i koji uveliko podržavaju.
- Ovo je prilika koja se ne smije propustiti. Mi moramo uraditi sve ono što je do rudara i dati puni doprinos na terenu. Naravno, očekujemo da se podigne nivo sigurnosti na radu i da, zauzvrat, ostvarimo bolje poslovne rezultate. Ovaj novac ne smije se rasuti na pogrešan način - kaže Husić.

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/u- ... a-km/63166

[atif]

O Planu investicija u rudnicima uglja u TK-u i TE Tuzla razgovarano u Kantonalnoj privrednoj komori

Plan investicija u rudnicima uglja na Tuzlanskom kantonu i Termoelektrani Tuzla bila je tema sjednice Udruženja energetike, rudarstva i industrije Kantonalne privredne komore Tuzla.

Nurudin Žunić, sekretar Udruženja energetike, rudarstva i industrije, istakao je da je fokus današnje sjednice na planovima investicija u tri rudnika: Banovići, Đurđevik i Kreka, te u Termoelektranu, pojasnivši da ti planovi predviđaju sve ono što će biti uloženo u proizvodnju i neke velike buduće investicione projekte.
Prema njegovim riječima 167 miliona KM je obim plana investicija za tri rudnika i TE Tuzla.

-Važno je da mi kao društvo smognemo snage da u okviru važećih zakona, preporuka i standarda učinimo da što veći dio novca od prihoda ovih rudnika ostane na ovom području - kazao je Žunić.
Ukupan prihod svih rudnika u FBiH, proizvedenog uglja od oko šest miliona tona, za prošlu godini iznosi 391 milion KM, a tri rudnika s područja TK umnogome doprinose ovom broju, navodi on.

Osman Bleković, direktor za tehničke poslove, investicije i razvoj u Zavisnom društvu rudnici Kreka, navodi da je rudnik na dobrom putu u prevazilaženu problema, koji su ga zadesili tokom poplava 2014., dodavši da bi do kraja godine trebalo biti završeni radovi na sanaciji problema, istakavši da te poslove obavljaju u vlastoj režiji.
Po njegovim riječima počeo je remont opreme u rudniku Šikulje.

Tvrdi da su previđene investicije za rudnike Kreka za 2016.godinu oko 50 miliona KM, a najviše sredstava ide u revitalizaciju opreme i nabavku nove opreme.
Dodaje i da se radi dokumentacija za drugo čelo u rudniku Mramor, te da će biti objavlje tender za efikasniji bager za rudnik Dubrave.
Irfan Hatunić, tehnički direktor TE Tuzla, istakao je da TE Tuzla ima u planu da održi proizvodnju na prosjeku iz ranijih godina.

Investiranja će se usmjeriti u pravcu održavanja pogonske spremnosti i raspoloživosti postojećih proizvodnih kapaciteta, te investiranja u projekte održavanja zadovoljavajućeg nivoa zaštite životne sredine, navodi on.

Po njegovim riječima na dnevnom nivou u TE Tuzla potroši se 10.000 tona lignita i oko 3.000 tona mrkog uglja iz rudnika Đurđevik i Banovići.
Dodaje da prema usvojenom planu kreće idejni projekt odsumporavanja u TE Tuzla, a njegova realizacije se očekuje 2018. godine.

Biznis.ba / FENA

[atif]

Korak bliže izgradnji Bloka 7 TE “Tuzla” – “Elektroprivreda BiH” intezivira pregovore sa China Exim Bank

Tuzla – Vlada FBiH prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o realizaciji projekta izgradnje Bloka 7-450 MW u TE “Tuzla”, sačinjenu na osnovu informacija “Elektroprivrede BiH” Sarajevo.

Data je saglasnost na tekst pisma podrške koje, u ime Vijeća ministara BiH, treba uputiti premijeru Narodne Republike Kine. Premijer Federacije BiH je zadužen da, u ime Vlade Federacije, Vijeću ministara BiH proslijedi pismo podrške koje, u ime Vijeća ministara BiH, treba uputiti premijeru NR Kine.

“Elektroprivreda BiH” je obavezana da nastavi pregovore sa China Exim Bank kao i dalje aktivnosti na realizaciji projekta Bloka 7-450 MW u TE “Tuzla”, te da o svim daljim aktivnostima i njihovom napretku redovno informiše Vladu i resorno ministarstvo koje je zaduženo da prati aktivnosti na realizaciji ovog projekta.

Vrijednost ovog projekta je 722 mil EUR i predstavljaće najveću poslijeratnu investiciju u Bosni i Hercegovini.

http://bosnapress.net/korak-blize-izgra ... exim-bank/

[Jack]

Elektroprivreda Herceg Sumske -100 miliona km
Genocidnog entiteta -39 miliona Km
Ep Bih +3.3 Miliona km

Cetnici i ustashe -140 miliona km u 2015

Eto.Bosna propada.Raspa se Bosna.Bosnjaci nestaju.Pametni lukavi skutori.Oba vlaha imaju minus od 140 miliona km u jednoj jedinoj godini

[krhan]

Odkud im toliki minus?

[interista_1908]

Odkud im toliki minus?

Otpisali dug Aluminijskom

[Jack]

Pa ako se zna da He Mostar u Vrapcicima u ratu je drzala Armija Bih pa je to prepusteno nekoj hidroelektrani Herceg Bosne.Onda je to poraznije jer oni bas imaju hidro-potencijala

He Jajce 1 i 2,He Rama.He Mostar

Niko nije pa cak ni ja nisam ocekivao toliki minus tamo

[kliker]

Pa problem je u tome sto je to nekad bio jedan sistem ovi su naslijedili samo hidroelektrane. Nemaju nista drugo. Nekad smo imali kompatibilne sisteme gdje su naizmjenicno radile hidroelektrane i termoelekrane, sada kad im ne padne kisa nemaju druge opcije nego da kupuju struju sa strane. Ne znam da li je ovo objasnjenje al jest sigurno dio objasnjenja.
Da smo pametni pa da ukinemo ovo blesavo preduzece i pripojimo ga EPBiH mnogo bi bilo isplatljivije nego ovako.

[Jack]

Ustashe su imale jake Hidroelektrane.He Rama naprimjer.Istina je da oni nemaju termoelektrane kao mi tipa Kakanj i Tuzla.No,takodjer je istina da mi opet imamo neki plus.Kod njih minus je ogroman.He Rama bi mogla da zaposljava par stotina ljudi.Sumnjam da je toliko danas

Ovo za cetnike je gore jer oni imaju Te Ugljevik i Te Gacko kao i ova Te Stanari kraj Doboja imaju par hidroelektrana.Mene su ove cifre sokirale

Inace slazem se da treba naci alternativne metode energije.Vjetrolektrane,solarne elektrane.Sve sem nuklearnog jer mi nismo supersila

[kliker]

Ustashe su imale jake Hidroelektrane.He Rama naprimjer.Istina je da oni nemaju termoelektrane kao mi tipa Kakanj i Tuzla.No,takodjer je istina da mi opet imamo neki plus.Kod njih minus je ogroman.He Rama bi mogla da zaposljava par stotina ljudi.Sumnjam da je toliko danas

Ovo za cetnike je gore jer oni imaju Te Ugljevik i Te Gacko kao i ova Te Stanari kraj Doboja imaju par hidroelektrana.Mene su ove cifre sokirale

Inace slazem se da treba naci alternativne metode energije.Vjetrolektrane,solarne elektrane.Sve sem nuklearnog jer mi nismo supersila

Stvar je u tome sto u manjem entitetu su zaposlili i kuse i repate samo da glasaju za SNSD to naravno kosta i to svakog mjeseca a ti ljudi nista ne rade... Zato oni propadaju mislim da je ova TE Gacko rodjeni gubitas nikad to cudo nije bilo pozitivno...

[Jack]

Elektroprivreda Bih 1682 Mw.Od tog 1165 Mw 2 Termoelektrane Kakanj i Tuzla
Herceg Sumske 762 Mw.Sve hidroelektrane.+ Prodana He Mostar
Cetnitet 1675 mw.3 Termoelektrane

Iz magazina Stav prepisano

[amkos]

Jak četnitet, skoro ko mi.