Nije baš veliko, ali odlična stvar. Sa dobrom pratećom infrastrukturum bi ovo mogala biti pozitivna priča.Bh. investitor u Krajini gradi jedno od najvećih vještačkih jezera u regionu
Investitor Emir Velagić započeo je ambiciozan projekt izgradnje najvećeg jezera u Cazinu.
Ovo jezero će služiti kao centar za sportski ribolov, rekreaciju i izletište za lokalno stanovništvo i posjetitelje.
Lokacija ovog impresivnog jezera bit će Vrelo, s površinom koja će se prostirati na čak 4.000 kvadratnih metara, izvijestio je Cazin.ba.
Ono što ovaj projekt čini posebnim jest činjenica da će jezero biti oblikovano i uređeno u etno stilu, dajući mu jedinstven karakter i šarm.
Planirani završetak radova na jezeru očekuje se u proljeće, što će omogućiti ljudima da uživaju u ovoj prirodnoj oazi tijekom toplijih mjeseci.
Ova inicijativa ima potencijal da postane značajna atrakcija u Cazinu, privlačeći ljude iz različitih krajeva kako bi se opustili, uživali u ribolovu i okruženju koje pruža jezero Vrelo.
Krajina - izgradnja i ekonomija
Moderator/ica: abu seid
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left
Never had i imagined.Living without your smile Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.
Never had i imagined.Living without your smile Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Bas I nije
Cazin je poljuprivredni ravnicarski kraj
Nek prave to u brdovitom Buzimu
Cazin je poljuprivredni ravnicarski kraj
Nek prave to u brdovitom Buzimu
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left
Never had i imagined.Living without your smile Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.
Never had i imagined.Living without your smile Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
https://stav.ba/vijest/rekordan-broj-po ... dine/19865
Biser naše domovine
Rekordan broj posjeta Nacionalnom parku “Una” ove godine
“Ta procedura traje od 2017. godine i vjerovatno nismo ni svjesni njene važnosti. Do kraja mjeseca trebamo predati popravljeni nominacijski fajl uredu UNESCO-a u Parizu i nadamo se kako će Generalna skupština u februaru naredne godine Nacionalnom parku 'Una' odobriti status zvaničnog kandidata. Ako Milančev buk bude na kraju upisan u Registar svjetske prirodne baštine, to će značiti da će se ovaj dio BiH pozicionirati na svjetsku ekološku i turističku mapu, što je planetarna promocija i od neprocjenjivog značaja”, naglasio je Mulić.
Nacionalni park Una je u dosadašnjem periodu ove godine posjetilo više od 133.000 turista i gostiju, a realizirana je i većina planiranih programskih aktivnosti. Ove pokazatelje, odnosno trend napretka iz godine u godinu, potvrdio je direktor Javnog preduzeća Nacionalni park “Una” Amarildo Mulić.
“Ponosni smo na rezultate našeg napornog rada, s obzirom da smo uz podršku našeg osnivača Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva okoliša i turizma, uspjeli u tako značajnoj mjeri unaprijediti rezultate poslovanja. Realizirali smo više od 80 posto zacrtanih programskih aktivnosti, dok smo prije nekoliko dana nadmašili i brojku od 133.000 evidentiranih ovogodišnjih posjeta. Riječ je o najboljem rezultatu od početka operativne uspostave rada Nacionalnog parka Una, a podsjetit ću da smo upravo prije 12 godina imali tek 2.500 posjetilaca u cijeloj godini”, izjavio je za Fenu Mulić.
Konstatovao je kako su ovo rezultati zajedničkog angažmana i rada, te umrežavanja sa svim operaterima u turističko-ugostiteljskom i uslužnom sektoru, bezrezervne podrške osnivača, donatora i partnera.
Realizirane su brojne aktivnosti na jačanju kapaciteta, kako opremanju, tako i edukaciji uposlenika. Ozbiljno se pristupilo izradi planskih dokumenata, kao i realizaciji nekoliko važnih projekata za samo zaštićeno područje.
“Do kraja novembra trebale bi biti završene sve aktivnosti oko realizacije projekta Una Valens, odnosno nabavke mobilnih štandova koju finansira donator UNDP. Osigurali smo i sredstva za izradu projektne dokumentacije za konzervaciju i zaštitu srednjovjekovnog grada Ostrovica iznad Kulen Vakufa, u čemu su nam pomogli Italijanska ambasada u BiH i Italijanska razvojna agencija. U završnoj fazi je i projekt istraživanja gljiva u zaštićenom području”, kaže Mulić.
Ističe da su u proteklih 12 godina realizirali više od 40 projekata koji su vezani za zaštitu i očuvanje prirode, kao i naučno-istraživačke radove. Mnogo je urađeno i kada su u pitanju infrastrukturni projekti, a Mulić izražava nadu da će u narednom periodu upravo u tom segmentu imati još značajniju podršku gradske i kantonalne vlasti.
U toku je i procedura upisa u Registar svjetske prirodne baštine pri UNESCO-u mikrolokaliteta Milančev buk s kompleksom sedrenih barijera u Martin Brodu.
“Ta procedura traje od 2017. godine i vjerovatno nismo ni svjesni njene važnosti. Do kraja mjeseca trebamo predati popravljeni nominacijski fajl uredu UNESCO-a u Parizu i nadamo se kako će Generalna skupština u februaru naredne godine Nacionalnom parku 'Una' odobriti status zvaničnog kandidata. Ako Milančev buk bude na kraju upisan u Registar svjetske prirodne baštine, to će značiti da će se ovaj dio BiH pozicionirati na svjetsku ekološku i turističku mapu, što je planetarna promocija i od neprocjenjivog značaja”, naglasio je Mulić.
Također, potvrđen je i sve veći interes za posjete Nacionalnom parku “Una” van udarne ljetne turističke sezone, što bi trebalo značajno poboljšati sve brojke i pokazatelje do kraja tekuće godine.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Ima li ijedan bošnjak ili da ima svoju kompaniju da pravi solarne?
https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5% ... e-se-u-USK
Gradnja dvije nove solarne elektrane planirana je na području Unsko-sanskog kantona.
Kompanija Green AMED US d.o.o.Bihać, iza koje stoji slovački kapital, planira izgradnju solarne elektrane Credo 1 snage 4 MW u naselju Bara, na području Općine Bosanki Petrovac.
Vlasnici preduzeća Green AMED US su CREDO AGENCY d.o.o. Banska Bystrica i FVE Systems d.o.o. Bratislava sa po 50 posto učešća.
Preduzeće S -Elektro d.o.o. Bosanski Petrovac, čiji je vlasnik Aleksandar Stanivuković, ima namjeru graditi solarnu elektranu Suhača 1 na području općine Sanski Most. Elektrana je planirana u naselju Donji Kamengrad.
Preduzeće S-Elektro odranije je angažovano na projektima solarnih elektrana u općini Bosanski Petrovac - Krnjeuša 1,2 i 3.
Za dvije solarne elektrane uređeni su idejni projekti a Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK stavilo ih je na uvid javnosti.
Foto: Pexels
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Svjetski lider u oblasti drvne industrije gradi fabriku u Bosanskoj Krupi
U Kabinetu gradonačelnika upriličen je sastanak predstavnika multinacionalne kompanije Fantoni iz Udina (Italija) i gradonačelnika Bosanske Krupe Armina Halitovića.
Povod sastanka je bio nova investicija na području grada Bosanska Krupa u oblasti drvne industrije.
– Danas smo imali zadovoljstvo i priliku biti domaćini predstavnicima multinacionalne kompanije Fantoni iz Udina, Italija, koji su započeli novu investiciju u Bosanskoj Krupi u oblasti drvne industrije i okončali prvu fazu. Ono što nam je prezentirano zvuči jako optimistično, te u sljedeće dvije do tri godine možemo očekivati još dvije faze i dalje investicije i razvoj njihove firme Flakes d.o.o. Bosanska Krupa – rekao je Halitović.
Halitović je ovom prilikom također istakao da im je jako bitno da su italijanski investitori još jednom potvrdili dobar poslovni ambijent u Bosanskoj Krupi, te da su opravdali njihova očekivanja.
Sastanku sa italijanskim investitorima su prisustvovali i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi USK Adis Džanić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, direktor ŠPD „Unsko-sanske šume“ Šerif Kaljiković sa saradnicima, savjetnici premijera Vlade USK Samir Jašaragić i Husnija Kudić, te predstavnici privrednog društva „Holz Transporti“ Haris i Asim Harbaš.
– Fabrika Flakes još je jedan proizvodni pogon koji će doprinijeti daljem razvoju Bosanske Krupe koja je u prvih osam mjeseci 2023. godine imala izvoz u vrijednosti od 101, 5 miliona KM – poručio je ovom prilikom potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
https://www.cazin.net/vijesti/da-li-je- ... om-kantonu
U Bihaću je danas održan zajednički sastanak predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti Unsko-sanskog kantona, te gradova i općina u sastavu USK, na temu mogućnosti uspostavljanja kapaciteta namjenske industrije na ovom području.
Sastanak je nastavak razgovora vođenih za vrijeme posjete ministra odbrane Zukana Heleza, a stručne savjete o inicijalnim aktivnostima predočio je direktor bugojanske kompanije „Binas" Abaz Mandžuka.
Opširnije informacije očekujemo nakon sastanka.
Izvor:
RTV USK
U Bihaću je danas održan zajednički sastanak predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti Unsko-sanskog kantona, te gradova i općina u sastavu USK, na temu mogućnosti uspostavljanja kapaciteta namjenske industrije na ovom području.
Sastanak je nastavak razgovora vođenih za vrijeme posjete ministra odbrane Zukana Heleza, a stručne savjete o inicijalnim aktivnostima predočio je direktor bugojanske kompanije „Binas" Abaz Mandžuka.
Opširnije informacije očekujemo nakon sastanka.
Izvor:
RTV USK
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/32 ... trije.html
KUJU SE OZBILJNI PLANOVI: U Unsko-sanskom kantonu razgovarali o pokretanju namjenske industrije
Predstavnici gradova i općina USK koji su prisustvovali sastanku usaglasili su se kako bi pokretanje namjenske industrije bilo ekonomski opravdano.
Unsko-sanski kanton je zainteresovan za pokretanje proizvodnje iz oblasti namjenske industrije koja uključuje proizvodnju naoružanja i vojne opreme, a tim povodom održan je sastanak predstavnika kantonalnih i vlasti ovdašnjih općina i gradova.
Ovu mogućnost je, tokom svoje posljednje posjete ovome kantonu, nagovijestio Zukan Helez, ministar odbrane BiH, a premijer USK Mustafa Ružnić ističe kako bi to dovelo do otvaranja novih radnih mjesta i razvitka privrede na ovim prostorima.
"Donijeli smo zaključke da bi najbolja varijanta bila da postojeće firme i preduzeća koja se bave ovom granom privrede svoje ispostave i proizvodne pogone izgrade na ovim prostorima, s obzirom na to da već imaju razvijenu proizvodnju i stabilno tržište", istakao je Ružnić.
Ovom sastanku prisustvovao je Abaz Mandžuka, direktor firme "Binas" iz Bugojna, koja se bavi namjenskom proizvodnjom.
"Ovdje postoje dobri uslovi da se pokrene ta vrsta proizvodnje jer široka je to lepeza proizvoda. Jedino se treba uokviriti u postojeće zakonske propise i to su osnovne stvari koje se moraju ispoštovati prije svega. S druge strane, nije teško zaključiti da to opet sve zavisi od političkih odluka", istakao je Mandžuka.
Predstavnici gradova i općina USK koji su prisustvovali sastanku usaglasili su se kako bi pokretanje namjenske industrije bilo ekonomski opravdano.
S obzirom na to da je metalska industrija veoma razvijena na ovim prostorima, ne bi bilo problema u pokretanju takvih pogona, zaključeno je na sastanku.
"Mi smo raspoloženi za takve vrste investicija bilo da je riječ o zajedničkom ulaganju s državom, koja je većinski vlasnik preduzeća iz oblasti namjenske industrije, ili samostalnim projektima naših privrednika. Imamo objekte, radnu snagu i kadar koji je kvalificiran za takvu vrstu proizvodnje", smatra Admir Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Evropska unija obnovila Gradsku tržnicu u Bosanskom Petrovcu
Jedna od najznačajnijih promjena na Gradskoj tržnici u Bosanskom Petrovcu bila je instalacija 18 solarnih panela na krovu dijela tržnice gdje se prodaju mliječni i mesni proizvodi. Ti solarni paneli ne samo da smanjuju energetske troškove tržišta, već i promiču održivu energiju i smanjenje ekološkog otiska lokalne zajednice.
https://faktor.ba/vijest/evropska-unija ... cu-/215647
Jedna od najznačajnijih promjena na Gradskoj tržnici u Bosanskom Petrovcu bila je instalacija 18 solarnih panela na krovu dijela tržnice gdje se prodaju mliječni i mesni proizvodi. Ti solarni paneli ne samo da smanjuju energetske troškove tržišta, već i promiču održivu energiju i smanjenje ekološkog otiska lokalne zajednice.
https://faktor.ba/vijest/evropska-unija ... cu-/215647
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
https://faktor.ba/vijest/investicija-od ... onu/217093Investicija od 10 miliona maraka: Bh. div pravi vodeće energetsko čvorište u regionu
Kompanija Hifa-Oil 2020. godine odlučila se na preuzimanje prijedorskog Energopetrola i kupovinu Terminala u Brezičanima kod Prijedora. Prije kupovine ovi terminali nisu korišteni te nikad ranije nisu stavljeni u funkciju.
U prijedorski terminal bilo je neophodno investirati kako bi se u potpunosti osavremenio i osposobio za rad.
Planovi kompanije Hifa-Oil bili su da se u ovaj terminal investiraju značajna finansijska sredstva kako je već ranije slično urađeno i s terminalom u Zenici
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
POZITIVNO
https://faktor.ba/vijest/promjene-u-vla ... oru/217628
Promjene u Vladi USK: Više od 100.000 građana živi i radi izvan BiH, dobit će ministarstvo za dijasporu
Unsko-sanski kanton mogao bi uskoro dobiti i tri nova ministarstva zbog, kako nam je pojasnio premijer Mustafa Ružnić, funkcionisanja u organizaciji nekoliko postojećih.
https://faktor.ba/vijest/promjene-u-vla ... oru/217628
Promjene u Vladi USK: Više od 100.000 građana živi i radi izvan BiH, dobit će ministarstvo za dijasporu
Unsko-sanski kanton mogao bi uskoro dobiti i tri nova ministarstva zbog, kako nam je pojasnio premijer Mustafa Ružnić, funkcionisanja u organizaciji nekoliko postojećih.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
https://krajina.ba/cazin-dobija-fabriku ... -decenija/Cazin dobija fabriku vrijednu 23 miliona KM, Ogrešević: ‘Projekt ovih razmjera nismo u BiH zabilježili već nekoliko decenija’
13. Decembra 2023.
U poslovnoj zoni Ratkovac u Cazinu svečano je ozvaničen početak radova na izgradnji objekta austrijske fabrike “Asta”.
Novi poslovni objekat prostirat će se na 20.000 metara kvadratnih, a ukupna površina koju je kupio austrijski investitor u poslovnoj zoni je 50.000 metara kvadratnih.
Kako je to saopćio i Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina, u protekle tri godine prikupljena je sva potrebna dokumentacija i izrađeni planovi za realizaciju ovog značajnog projekta, iako je kompanija već odavno počela sa radom i sada zapošljava oko 50 radnika, a sa završetkom novog objekta zapošljavat će između dvije i tri stotine radnika.
“Smatram da je ovo investicija koja nije bitna samo za Cazin i Krajinu, već i za cijelu BiH jer projekat ovih razmjera nismo ovdje zabilježili već nekoliko decenija”, napisao je Ogrešević putem svog Facebooka.
Kompanija “Asta” je vrlo značajna kompanija u svojoj energetskoj oblasti i bavi se proizvodnjom specijalnih komponenti od pljosnatog bakra koje se koriste u elektro energetskom sektoru i njihovo tržište se odnosi na prostor cijele EU i šire.
“Ovakvi projekti, kada se realiziraju, mijenjaju sve. Nisu u pitanju samo nova radna mjesta već i način rada ove kompanije koja razmišlja o energiji i njihova proizvodnja i inovacije su usmjereni upravo na taj način pa će i naši studenti i učenici srednjih strukovnih škola ovdje imati priliku učiti, napredovati i razvijati svoje vještine”, dodao je Ogrešević.
Kako je ranije saopćeno, “ASTA Energy Transmission Components GmbH” posredstvom svoje filijale “ASTA Bosnia” d.o.o. planira investirati više od 23 miliona KM u ovaj projekat.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Muštuluk! Kreće izgradnja brze ceste kroz krajinu akobogda!
Autoceste Federacije raspisale su javni poziv za izradu glavnog projekta dijela brze ceste Bihać – Cazin – V. Kladuša – granica sa Hrvatskom, u dužini od oko 18 kilometara, izvještava BiznisInfo.ba.
Predmet nabavke je izrada svih faza Glavnog projekta trase i objekata za dionicu brze ceste od Bihaća (Kamenica) do Ćoralića dužine 17,95 km.
Ova cesta je dio brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH. Riječ je o projektu do nivoa potrebnog za dobijanje odobrenja za građenje.
Izgradnjom ove ceste Krajina bi konačno trebala izaći iz saobraćajne izolacije i povezati se bolje sa Sarajevom i ostatkom BiH sa jedne strane, a s Hrvatskom s druge strane.
Riječ je o cesti čija se gradnja dugo najavljivala i koja bi konačno trebala ubrzati putovanje kroz Krajinu. Procijenjena vrijednost ugovora bez PDV-a je 5,1 milion BAM.
Rok izvršenja ugovora je 18 mjeseci od dana dostavljanja zahtjeva za pružanje usluga od strane ovlaštenog predstavnika ugovornog organa.
Ponude će biti otvorene do 12. februara 2024. godine.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Ponude,pa izbor,pa žalba,pa ponude,izbor.....ne vjerujem da ce gradnja početi prije 2029.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Piši propalo!
Bihaćki aerodrom dobija prve obrise: Milion za zemlju oko piste
By BiznisInfo on 08/01/2024 Ekonomija
Iz Javnog preduzeća Aerodrom Bihać nedavno su završili isplate u procesima eksproprijacije, u ukupnom iznosu od 1.081.582 BAM prema potpisnicima sporazuma o naknadi i prenosu vlasništva.
Nakon što je Vlada FBiH zaprimila od JP Aerodrom Bihać sporazume o naknadi i prenosu vlasništva za potpisane nekretnine na području Aerodroma, Vlada FBiH je još u 2022. godini doznačila sredstva, da bi tek sad ona bila i realizovana.
Od ukupnog broja vlasnika zemlje, po javnom pozivu JP Aerodrom Bihać se do sada javilo oko 60 posto osoba u vezi s navedenim sporazumom. Do dogovora i isplate došlo je u 32 posto slučajeva. Uglavnom su to nekretnine koje su usaglašene katastarski i gruntovno, te na kojima nema spornih zabilježbi, izvještava Oslobođenje.
– Za one katarske čestice na kojima ima odstupanja katastarski i gruntovno, na kojima treba provesti ostavinsku raspravu, za njih će po završetku procesa usaglašavanja resorna služba Grada Bihaća pripremiti sporazum – najavili su iz Gradske uprave.
Za dio parcela iz ovog javnog poziva podneseni su zahtjevi za cijepanje, nakon dobijene saglasnosti vlasnika nekretnina, a sve da bi se stvorili uvjeti za sporazum.
Novac je već osigurala Vlada FBiH za nastavak procesa eksproprijacije i, sa zaokruženjem ovog dijela faze, JP Aerodrom Bihać će imati površinu oko 520.000 kvadratnih metara, što je dovoljno da se izgradi sva potrebna infrastruktura. Ostatak zemljišta od 160.000 kvadratnih metara služit će kao zaštitni pojas, sukladno prvoj fazi aeronautičke studije.
JP Aerodrom Bihać čeka još jedan važan preduslov, a radi se o inicijativi da se izmijeni zakon na nivou države, kako bi se osiguralo lakše izdavanje upotrebne dozvole za aerodrome u BiH.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Lideri bh. privrede zauzimaju svoje mjesto u energetskoj tranziciji: Hifa Oil i ASA energija
Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliku razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu čiji potencijal se ogleda u brojnim područjima pogodnima za izgradnju objekata koji proizvode energiju iz prirodnih izvora.
U vremenu kada se zbog klimatskih promjena i energetske krize sve veći fokus stavlja na obnovljive izvore energije, investicije u obnovljive izvore energije prave pomak na bh. tržištu i predstavljaju primjer koji je potrebno slijediti na putu energetske tranzicije naše zemlje.
Važnu ulogu u tranziciji BiH imaju i privatne kompanije koje su među prvima prepoznale značaj i potrebu za promjenama u segmentu većeg iskorištenja potencijala obnovljivih izvora energije i krenule u vlastitu energetsku tranziciju. Kompanija Hifa-Oil, kao i ASA Grupacija svjesno ulažu u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čime doprinose kako energetskoj tranziciji BiH tako i svojoj energetskoj tranziciji omogućavajući dostupnost i veće korištenje obnovljive energije.
Hifa-Oil i ASA Grupacija
Hifa-Oil i ASA Grupacija
Dokaz ovoj konstataciji je implementacija projekta izgradnje fotonaponske elektrane (FNE) snage 10 MW na području općine Bosanski Petrovac koju kao investitor implementira kompanija ASA Energija doo (članica ASA grupacije).
Povjerenje za izgradnju navedene fotonaponske elektrane dato je kompaniji Hifa-Oil koja djelujući kroz sektor Euro Solar iza sebe ima uspješne projekte izgradnje nekih od najvećih fotonaponskih elektrana u BiH. Kao dokazano pouzdan partner Euro Solar je u stanju odgovoriti najzahtjevnijim projektima zahvaljujući partnerstvu i tehničkoj podršci svjetskih proizvođača solarne opreme kao što su Longi, Huawei, Trina, Risen, SMA…
Hifa-Oil i ASA Grupacija
Hifa-Oil i ASA Grupacija
Oprema ovih renomiranih proizvođača korištena je prilikom izgradnje FNE u Bosanskom Petrovcu.
Kompanija Hifa-Oil i Euro Solar osim vlastitog puta ka energetskoj tranziciji predstavljaju i pouzdanog partnera svim subjektima koji se odluče na ovaj korak i investicije u obnovljive izvore energije s ciljem ostvarivanja dodatnog profita kroz kupoprodaju električne energije ili za vlastitu potrošnju.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Bh. grad dobija objekat kakvog se ne bi postidjele ni metropole
Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 36 miliona BAM U Velikoj Kladuši u toku je izgradnja objekta koji će promijeniti izgled centra grada i kojeg se, sasvim sigurno, ne bi postidjele ni metropole. Riječ je o Melka City Centru koji će se sastojati od tržnog centra i rezidencijalnog dijela, kao i garaže. Ovo je u...
https://www.boljiposao.com/clanci/vijes ... ole/60879/
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
Dok se ustaše bune onda jd razlog više da se napravi aerodrom.
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/33 ... ncije.htmlUPOZORENJE IZ HRVATSKE VLASTIMA U BiH: "Nonsens je potrošiti novac na aerodrom koji neće imati niti putnike niti frekvencije...“
Građani bi bili bi više nego sretni da se napravi aerodrom u njihovom gradu.
Što se tiče zemljišta za izgrađenost objekta, tu je završeno oko 92%, ostaje još 8% parcela da zaokružimo katastarsku česticu gdje će se vršiti i gradnja objekata poput poletno-sletne staze, stajanke, putničkog terminala, kontrolnog tornja, tehničkog bloka...", kaže Anel Hadžić, direktor JP "Aerodrom Bihać".
Godine 2015. kada je preduzeće osnovano aerodrom nije imao ni centimetar vlastitog zemljišta, podsjetio je Hadžić. Sve što je do sada urađeno je finansirano sredstvima Vlade Federacije BiH, međutim bez stranog ulagača projekat će biti teško privesti kraju.
"Mi smo već sa nekoliko investitora obavili razgovore, s nekima potpisali memorande o saradnji, razmjeni projektno-tehničkih informacija, a sa jednim otišli prilično daleko u toj mjeri da imamo garancije da su zainteresirani za investicije u projektu aerodroma“, kazao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.
Re: Krajina - izgradnja i ekonomija
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/33 ... u_bih.htmlU Sanskom Mostu dobio je prvi vakufski tržni centar u Bosni i Hercegovini. Novi vakufski tržni centar u Hamzi-begovoj ulici, koji se prostire u blizini istoimene džamije sa četiri munare, nalazi se na mjestu stare pijace. Centar je izgrađen na osnovu potpisanog Protokola između Generalne direkcije vakufa Republike Turske i Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.
Vakufski tržni centar u Sanskom Mostu najveći je vakuf ove vrste u Bosni i Hercegovini i jedan od najznačajnijih projekata Islamske Zajednice u BiH. Izgradnja je koštala šest i po miliona KM, prostire se na tri duluma zemljišta i ima 7.400 metara kvadratnih korisnog prostora. Kamen temeljac položen je u aprilu 2018. godine, a gradnja je krenula u septembru 2021. godine. Centar je sagrađen na vakufu Hamzi-bega po kome će i da nosi ime. Projektovan je u stilu islamske arhitekture, a potpisuje ga domaći arhitekt Enes Kartal. Izvođač radova je sanska kompanija ErG Inžinjering i Inžinjering1 iz Jelaha, piše Preporod.