Krajina - izgradnja i ekonomija

[dennis]

A ko je Arifagic?

[atif]

Arifagic je vlasnik najvece farme norveskih krava u bih to jest u kozarcu.

Iako su ovi rotary masoni dobro je sto prave pritisak da se sto prije zavrsi put bihac bosanska krupa,
kao i promociju una parka.

http://www.krajina.ba/177031/stotine-uc ... y-kanjonu/

U cilju promocije prirodnih ljepota rijeke Une i grmuškog kanjona, Rotary klub organizirao je veoma uspješno manifestaciju pod nazivom „Rotary kanjon“.

Veliki broj sudionika iz nekoliko općina Unsko-sanskog kantona (USK) etapu od Srbljana do Bosanske Krupe prošao je biciklima, kočijama i trčeći, dok su pješaci prošli dionicu od Grmuše do Bosanske Krupe.

Mafestaciju „Rotary kanjon“, koja se ove godine po prvi put organizuje, svečano je otvorio premijer USK Izudin Saračević, a na otvaranju je bio i gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević.

Stavljanjem ceste grmuškog kanjona u funkciju turističke staze bar na jedan dan, nastoji se potaknuti preusmjeravanje prometa na druge pravce, odnosno podržati izgradnja alternativnog pravca Bihać-Bosanska Krupa preko grmuško-srbljanskog platoa.

Upravo od toga ovisit će da li će kanjon biti pretvoren u turističku destinaciju za aktivnosti poput današnje, u kojima je uživalo više stotina sudionika.

[atif]

Kako bi se povećala plastenička proizvodnja u općinama Velika Kladuša, Sanski Most i Ključ, i ostvarilo održivo upravljanje otpadom u općinama Bosanska Krupa, Bužim i Cazin, predstavnici ovih općina će u srijedu, 13. maja 2015. godine, u Bihaću, potpisati sporazume o međuopćinskoj suradnji.

Sporazume o implementaciji projekta „Razvoj plasteničke proizvodnje pokretanjem međuopćinske suradnje općina Velika Kladuša, Sanski Most i Ključ“ i projekta „Održivo upravljanje otpadom u općinama Bosanska Krupa, Bužim i Cazin“ će potpisati načelnik Velike Kladuše, Edin Behrić, i načelnik Bosanske Krupe, Armin Halitović, sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP). S obzirom da su u pitanju strateški projekti, u njihovoj realizaciji će biti partneri Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Unsko-sanskog kantona, kaoiMinistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona. Ova međuopćinska suradnja se provodi u okviru Projekta integrisanog lokalnog razvoja (ILDP), zajedničke inicijative Vlade Švicarske i UNDP-a u BiH.

Predstavnici medija se pozivaju da proprate ceremoniju svečanog potpisivanja sporazuma koja će se održati u srijedu, 13. maja 2015. godine s početkom u 10h u sali Vlade Unsko-sanskog kantona u Bihaću. Tom prilikom ce biti organizovane i izjave za medije.

Vise informacija o projektima

-Kroz projekat „Razvoj plasteničke proizvodnje“ korisnici će dobiti 44 plastenika površine 150 m2 i na taj način će se plastenička proizvodnja u općinama Velika Kladuša, Sanski Most i Ključ povećati za 6.600 m2. Ovaj projekat je vrijedan 195,500 KM od čega općine učestvuju sa 101,900 KM, a projekat ILDP 93,600 KM.

– Kroz projekat „Održivo upravljanje otpadom“ će se sanirati i postepeno zatvarati deponija Meždare-Vlaški Do i izgraditi reciklažni centar za općine Bosanska Krupa, Bužim i Cazin. Ovaj projekat je vrijedan 156,900 KM od čega općine i projekat ILDP učestvuju sa po 78,450 KM.

– Podrška realizaciji projekata međuopštinske saradnje, koji su od strateškog značaja za lokalne samouprave u BiH, jedna je od aktivnosti ILDP-a, te su putem javnog poziva početkom 2015. godine za finansijsku podršku odabrana četiri projekta međuopštinske saradnje u BiH. Ukupna vrijednosti tih projekata iznosi 598.000 KM, od čega jedinice lokalne samouprave i njihovi partneri na projektima snose dio od 320.000 KM, a Vlada Švicarske kroz ILDP iznos od 278.000 KM.

http://www.krajina.ba/177138/bihac-potp ... -suradnji/

[atif]

MINISTAR KAJTAZOVIĆ U DOMU ZDRAVLJA CAZIN: Gradit će se dijalizni centar

Ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK) Ibrahim Kajtazović i direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Almin Handanagić boravili su danas u radnoj posjeti Domu zdravlja u Cazinu.
Muris Halkić, direktor Doma zdravlja upoznao je ministra Kajtezovića sa projektima koji se trenutno provode i onima koji se imaju namjeru pokrenuti u narednom periodu.Tu se prije svega misli na urgentni i dijalizni centar, koje imaju namjeru graditi u krugu ove zdravstvene ustanove. Za ovu godinu u planu su građevinski radovi, dok je opremaje objekta i nabavka opreme planirana za naredni period.

Prilikom obilaska Doma zdravlja ministar Kajtezović bio je zadovoljan onim što je čuo i vidio. Kako i sam kaže, ova ustanova može služiti za primjer kako treba raditi. Što se tiče namjere izgradnje urgentnog i dijaliznog centra Ministarstvo je stajališta da je to dobar projekt kojeg treba podržati, kazao je ministar.

Almin Handanagić, direktor kantonalnog Zavoda za zdravstveno osiguranje, smatra da bi se izgradnjom dijaliznog centra umnogome olakšalo pacijentima općina Cazin, Velika Kladuša, Bužim, pa i Bosanska Krupa.

Prema riječima Murisa Halkića, direktora Doma zdravlja, svaki drugi dan pedesetak pacijenata iz Cazina, Kladuše i Bužima putuje na dijalizu u Kantonalnu bolnicu, što za njih predstavlja veliko opterećenje, a iziskuje i značajna financiska sredstava za domove zdravlja pomenutih općina.

Pored osiguranja zemljišta za igradnju budućeg centra, u Domu zdravlja u Cazinu za ovu godinu su planirali i građevinske radove čija vrijednost se kreće oko 1,5 milion maraka, dok će se opremanje objekta vršiti u nekoliko faza.

http://www.krajina.ba/177260/ministar-k ... ni-centar/

[atif]

Rijeka Una pred izazovima hidrocentrala: turizam je mizerija

Rijeka Una trebala bi svoj hidropotencijal iskoristiti jer je u njemu više profita nego u turizmu. Ovo već nekoliko godina biva teza lokalne samouprave, ali nije zanemariv procent građanstva koji se i dalje protive pukoj matematičkoj racionalizaciji najljepše i najčišće rijeke u BiH, piše Oslobođenje.

Uloga Bihaća

Vrijeme pred nama zahtjeva da se razmotre mogući oblici hidroelektrana, i nikako ne smijemo zanemariti ni studije respektabilnih institucija, kazao je Ljubiša Samardžija, bihaćki izumitelj i predsjednik udruženja inovatora.

Bez obzira na sve, Grad Bihać nema presudnu ulogu. Kako je pojasnio gradonačelnik Emdžad Galijašević, o hidroelektranama na Uni može odlučiti samo Komisija za koncesije koja je pri Vladi Unsko-sanskog kantona.

– Na osnovu javnog konkursa mogla bi se prijaviti Elektroprivreda, ili bilo koja druga kompanija. Ja nemam svojih ljudi, niti lobija u ovoj stvari. Ništa nećemo donijeti na prečac, ali nećemo biti ni taoci manjine koja bi iz sentimentalnih razloga uvijek kočila mogućnosti razvoja, kazao je gradonačelnik Galijašević.

Na pitanje zašto da se dira jedna od najljepših rijeka u BiH, uz sugestije da to ni građani u glavnom gradu nebi podržali, Galijašević je kazao da iz Federacije, iz glavnog grada, ne stiže dovoljno novca ni da se održava Nacionalni park Una.

– Nužna je potreba da raspravljamo o funkcionalnoj upotrebi resursa, takvu strategiju potrebno je i na državnom nivou donijeti. Unsko-sanski kanton treba da ima zaštićenu prirodu i netaknutu rijeku, ali možda je važnije da proizvodi dovoljno energije bar za svoje potrebe, kao i druge stvari sveukupne održivosti kantona. To je po meni važniji argument i od profitabilnosti jednog ovakvog poduhvata,kazao je Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektialaca Krug 99.

Tehnička inteligencija

– Uvijek čujemo argument da resurse trebamo sačuvati za buduće generacije, što je sasvim opravdano, izuzev u slučajevima kakav je naš, a to je sadržano u pitanju hoćemo li mi uopće imati budućih generacija, jer prisutne tendencije su nam nepovoljne. A što se tiče ekonomske koristi od turizma, sve to lijepo izgleda na razglednicama, ali tu se i završava sve. S ekonomske strane, sve je to mizerija, kazao je Tarik Kupusović, direktor Hidroekološkog instituta iz Sarajeva.

Prema njegovim riječima, izlazak iz krize za mnoga društva su ratovi i revolucije, što u BiH nije opcija, a jedina preostala opcija je nerevolucionarna metoda, znanje ljudi u postojećem društvanom sistemu, uz optimalnu upotrebu dostupnih resursa. Ta tehnička inteligencija treba zemlju da izvuče iz krize.

http://www.krajina.ba/177283/rijeka-una ... -mizerija/

[atif]

Prema riječima Hamdije Abdića, predsjednika Saveza branioca USK-a, ova boračka organizacija prešla je sa riječi na dijela, formiravši poljoprivrednu zadrugu koja , kako je kazao, u svom petogodišnjem planu rada , ima za cilj zaposliti 2.000 demobilisanih boraca sa područja grada Bihaća kroz poljoprivrednu proizvodnju.

“Naš projekat ima za cilj zaposliti demobilisane borce jer prema našoj evidenciji u martu 2015.godine na evidenciji Službe za zapošljavanje imamo 1.520 demobilisanih boraca sa područja grada Bihaća. Imamo podršku gradske uprave Bihaća koja nam je izašla u susret i pri izradi Programa zadruge. Prioritet će biti plasteničarska proizvodnja, a potom slijedi proizvodnja malina, a kasnije tov junadi i proizvodnja mlijeka“ - kazao je Abdić, dodavši da očekuje i podršku kantonalnih i federalnih vlasti pri realizaciji ovog projekta.

Grad Bihać u protekle dvije godine nizom pogodnosti podržao je razvoj poljoprivredne proizvodnje, što je rezultiralo povećanjem poljoprivrednih obrta, povećanjem proizvodnje mlijeka , jagodičastog voća i povrća.

“Grad Bihać ima odličnu saradnju sa Savezom branilaca USK-a i evo i projekt formiranja poljoprivredne zadruge potvrda je da je riječ o organiziranom udruženju koje iskreno i u partnerstvu sa gradskom upravom želi zaposliti demobilisane borce kroz poljoprivrednu proizvodnju. Grad Bihać konkretno će podržati ovaj projekt sa nabavkom 50 plastenika koje će Savez dodijeliti demobilisanim borcima koji žele raditi i od svoga rada živjeti“ - kazao je gradonačelnik Galijašević.

http://abc.ba/novost/30938/grad-bihac-p ... inaprodukt

[Jack]

Imaju vlaska sela,tako.Duluma nepreglednih ovdje ja vidim.Mogli bi nesto i Rz Krajina da zaposli boraca i posalje u Martin Brod.To je kljucno selo ovdje

[atif]

Apifrucht“ iz Sanskog Mosta ove godine planira, uz vlastite voćnjake, otkupiti i oko 200 tona voća od kooperanata, od kojeg će napaviti visoko kvalitetne sokove, koje će plasirati na domaće tržište, piše bh. novinska agencija Patria.

Ova firma proizvodi prirodne sokove tehnologijom pranja, mljevenja i cijeđenja plodova čime se dobivaju prirodni voćni sokovi sa 100% udjelom voća bez dodatka vode, šećera, konezervansa ili aditiva, i kao takvi predstavlju sokove visoke kvalitete, koji odgovaraju najzahtjevnijem svjetskom tržištu. Sokove uglavnom rade o jagode, jabuke ili dunje.

Sokovi „Apifrucht“ nastali su prije nekoliko godina u okviru kompanije „Apimed“, također iz Sanskog Mosta, a koja se bavi proizvodnjom i otkupom pčelinjih proizvoda u BiH.

Direktor „Apimeda“ Nijaz Kadirić rekao je za agenciju Patria da je misija firme kojom rukovodi proizvodnja zdrave hrane i pića visoke kvalitete od domaćih sirovina netretiranim pesticidima, antibioticima i bilo kakvim drugim neprirodnim, štetnim sredstvima, koja će postati poznata ne samo u BiH već i van granica naše zemlje.

– Naš cilj je da jačamo male farmere, proizvođače voća, pčelare, sakupljače ljekovitog bilja u BiH, a sve s ciljem zajedničkog ekonomskog jačanja i duguročne kooperantske saradnje privrednika u BiH – rekao je Kadirić. On je dodao da su potencijali iz sektora voćarstva, pčelarastva a naročito ljekovitog bilja u BiH ogromni i da mogu predstavljati snažnu privrednu granu naše zemlje, ukoliko bi se iskoristili u cijelosti, piše NAP.

http://www.inmedia.ba/kadiric-voce-pcel ... rcegovini/

[atif]

Protekle sedmice u Ključu je realizovan još jedan projekat s ciljem unapređenja i povećanja proizvodnje jagodičastog voća. Riječ o aktivnosti koju općina Ključ realizuje u saradnji sa UNDP-om pod nazivomMigracije i razvoj kroz koju je podignuto 20 dunuma zasada maline. Završetak aktivnosti bila je podjela sadnog materijala a svaki korisnik je dobio 2000 komada maline. U ranijem periodu učesnicima u projektu već je podijeljen sistem za navodnjavanje, zaštitna sredstva i đubrivo za prvu godinu, betonski stubovi te leđna prskalica. U podizanju ovih dvadeset dunuma malinjaka svaki korisnik je dao svoje učešće koje se ogleda u obezbjeđenju 30% sredstava, 30% je učešće općine Ključ a ostatak su sredstva UNDP. Sa ovim projektom općina Ključ povećala je ukupno površinu zasada maline na 35 dunuma. U sklopu istog projekta napravljeni su i štandovi koji su postavljeni na Trgu Alije Izetbegovića koji su također namijenjini za pomoć domaćim proizvođačima i promociju poljoprivredne proizvodnje.

http://media-kljuc.ba/realizacija-proje ... -i-razvoj/

[atif]

Ovakve sredine trebaju da budu naši gradovi abd!

Ovdje vidim više stvari bratsko pomirenje (Bosna-Abdićevci), liječi se virus od tita (manje se radi a dobro se zivi), ekonomski napredak i Bosnjaci se privikavaju da uzmu odluku i rad u svoje ruke! Masallah!

Al-Jazeera: Cazin – grad koji ne trpi lijenost

Cazin je najveći proizvođač mlijeka u BiH, a na području opštine djeluje i 1.400 malih i srednjih preduzeća.

Piše: Harun Cero

Tri riječi opisuju građane Cazina: red, rad i disciplina. Građani ovog grada ne znaju za odmor, jer kažu da se lijenost ne trpi u Cazinu.

Svako jutro na cazinskim ulicama hvataju se kolone vozila, svi negdje žure i sve do kasnih večernjih sati gužva ne jenjava.

Svaki petak je u ovom gradu pijačni dan, gdje cazinski poljoprivrednici predstavljaju produkte svog rada, a građani kažu da im ne pada na pamet, pored domaćih poljoprivrednih poizvoda, kupovati strane.

Ekspanzivni ciljevi

Prema zvaničnom registru, ova opština ima više od 3.000 poljoprivrednika.

Jedan od onih koji svoj hljeb zarađuje poljoprivredom je i Said Kapić.

Kaže da se poljoprivredom počeo baviti 2013. godine, a prvo je zasadio dva dunuma jagoda i dunum krastavaca, da bi u 2015. počeo proizvoditi i krajiške maline.


Said Kapić pored svoje zemlje [Al Jazeera/Haris Kustura]

Kada se radi, kaže on, i posao ide. Njegov rad je prepoznala firma Agromerkantilija iz Velike Kladuše, a sa njima ima ugovor za prodaju jagoda.

Tvrdi da nije teško baviti se poljoprivredom u Cazinu. “Zemlja je plodna, a i opština Cazin pomaže gdje može. Bez te pomoći mnogi ne bi ostvarili svoje snove”, tvrdi Kapić.

Cazinski poljoprivrednici, kaže Kapić, pomažu se i međusobno i među njima vlada harmonija.

Zaključuje da šta ima jedan poljoprivrednik u Cazinu, ima i drugi.

Kapić je optimističan. Kaže da ima ekspanzivne ciljeve i želi iskoristiti puni potencijal svojih 15 dunuma zemlje.

Opština Cazin je najveći proizvođač mlijeka u BiH, a godišnje se proizvede više od 15 miliona litara mlijeka.

Više od hiljadu domaćnistava u ovoj opštini bavi se proizvodnjom mlijeka, a Zuhdija Nadarević, predsjednik Skupštine udruženja mljekara, jedan je od onih koji proizvode mlijeko za austrijsku kompaniju Meggle.

“Evo prije nekoliko dana smo dobili zeleno svjetlo za izvoz u Evropsku uniju i do sada nije bilo obustave prodaje mlijeka”, kaže Nadarević.

Smatra da bi sve bilo bolje kada bi vlast bila kao kompanija Meggle i radila po njihovom principu.

“Isplata je redovna, svaki Bajram dobijemo bonuse jer oni znaju da je naš praznik, a mi im uredno isporučimo mlijeko. Nedavno nam je i platio posjetu centrali Megglea u Roseneimu”, tvrdi on.

U vrijeme Tita, kaže, imao je više novca, ali je više i radio. Sada manje radi, ali opet se živi dobro.

Zuhad Porčić, stručni savjetnik za lokalni razvoj Opštine Cazin, tvrdi da je poljoprivredna proizvodnja u opštini u ekspanziji.

Proizvodnja mlijeka, voća i povrća je, tvrdi on, u velikom usponu u odnosu na 2014, a pogotovo u odnosu na prethodne godine.

“Posebno se ističe proizvodnja jagodičastog voća. Godine 2014. je proizvedeno 760 tona jagoda i malina”, ističe Porčić.

Preduzetnička opština

Ali u Cazinu ne cvjeta samo poljoprivreda, jer je to i preduzetnička opština.

Na području opštine Cazin, prema zvaničnim statistikama, registrirano je 1.400 malih i srednjih preduzeća različitih djelatnosti.

Lepeza u proizvodnji je široka, a značajan broj kompanija se bavi preradom metala i drveta.

Dževad Civić je jedan od mnogih Cazinjana koji je svojim radom i krajiškom upornošću napravio sjajan biznis.

Kompanija Čivić, čiji je on direktor, bavi se proizvodnjom i ugradnjom profilisanih limova, a sve je počelo kao porodični biznis.


Kompanija se bavi proizvodnjom i ugradnjom profilisanih limova [Al Jazeera/Haris Kustura]

Ova firma je, tvrdi on, nastala iz obične zanatske radionice, a svi članovi njegove porodice su zanatlije.

“Prije rata smo se bavili nekim manjim poslovima u građevinskoj limariji i tek nakon rata smo počeli da ulazimo u ozbiljne poslovne vode i sada smo jedna respektabilna firma”, kaže Civić, koji je nekoliko puta osvajao nagradu za menadžera godine u BiH.

Kaže da se danas bavi proizvodnjom i preradom profilisanih limova i da okruženje u Cazinu doprinosi pozitivnoj radnoj atmosferi i kvalitetnom radu.

Odmah nakon rata u njegovoj firmi bilo je zaposleno pet do šest ljudi, a sada ova firma zapošljava blizu 80 radnika.

“Djelujemo na području BiH, tako da i dosta poslova proslijedimo našim kooperantima”, objašnjava Civić.

Njegova firma djeluje i u inostranstvu.

Tvrdi da su se njegovoj firmi kroz sektor građevinske limarije otvorila neka nova vrata i da su se počeli baviti i proizvodnjom opreme za centralno grijanja i hidrantske ormare.

Trenutno, kaže, proizvode hidrantske ormare za jednu austrijsku firmu.

Grad budućnosti

Civić kaže da zahvaljujući opštini Cazin njegova firma ima sve uvjete za rad i da je Cazin pozitivna ekonomska priča u odnosu na realnost većine bosanskohercegovačkih gradova.

“Ljudi ovdje u Cazinu su radiše, a ovaj grad je specifična sredina u BiH. Ko imalo hoće da radi, taj će sigurno i uspjeti”, zaključio je Civić.

Ni podjele na nacionalnoj osnovi u ovom gradu nisu bitne jer svi zajedno rade za dobrobit grada. Građani Cazina kažu da su se i pristalice Fikreta Abdića, osuđenog ratnog zločinca i bivšeg šefa privrednog giganta Agrokomerc, uklopile u ovaj sistem i da niko ne spominje politiku, već samo privredu.

”Sine moj”, kaže građanin Cazina Hikmet, ”ovdje toga više nema – da se gleda ko je ko i šta je, bez obzira na to šta se dešavalo u prošlosti. Privreda je naš spas i na dobrom smo putu da to postane jedina tema u ovom gradu”.

Gradonačelnik Opštine Cazin, Nermin Ogrešević, tvrdi da Abdića malo ko još i spomene, a i što bi, jer, kako kaže, on je dio prošlosti, a Cazin je grad budućnosti.

http://www.cazin-danas.com/al-jazeera-c ... -lijenost/

[atif]

Upute krajiske komore za oporavak u krajini.

Privrednici i članice komore u USK pokušali su dati najbolje prijedloge i savjete Vladi u USK ako ih bude htjela uvažiti.
Svi se pozivaju na Goražde i Goraždanski kanton kako je izišao iz krize, a zapravo u Goraždu su samo uklonjene brojne prepreke i nameti, omogućen lakši i jednostavniji pristup u pokretanju i vršenju biznisa i kanton je za kratko vrijeme sam se oporavio.
U našem slučaju trend je grozan.
Sve više mladih ljudi završavaju škole i fakultete i nemaju posla. Nezaposlenost je najveća upravo kod ovih naraštaja, a generalno imamo najveću stopu nezaposlenosti u BiH, također imamo i najmanje plaće.
Nemamo rasta proizvodnje niti samoodrživih ekonomskih projekata.
Što je najgore, nemamo ni u planu priključenje nekom autoputu koji bi nas povezao sa Evropom i ostatkom svijeta.
Imamo visoke notarske troškove kod pokretanja biznisa, haos kod pristupa informacijama, naročito kod potrebnih dozvola te odsustvo podrške nakon osnivanja i registracije.
Treba urediti Zakon o poticaju, oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u prve tri godine poslovanja, kao i privremeno finansiranje doprinosa za novozaposlene.
Obezbijediti simulativne mjere i povoljne kredite.
Država privredne subjekte pretjerano opterećuje raznim fisikalnim i parafisikalnim nametima.
Potrban je i registar neporeznih nameta, ujednačenje komunalnih taksa, kreirati stimulativne poslovne zone i poslovne inkubatore, donijeti zakon o prestečajnoj nagodbi, dobijeti Zakon o agroturizmu i izmjeniti Zakon o radu.
Zatim poboljšati Zakon o izvršnom postupku i učiniti mogućim naplate putem sudskih potraživanja. Striktno primjenjivati odredbe Zakona o konkurenciji a sačiniti set mjera u fisikalnoj politici koji će omogućiti finansijsku disciplinu u trošenju budžetskih sredstava i spriječiti daljna opterećenja privrednih subjekata.
Sve to i mnogo više, privrednici su pribilježili, prezentovali i dostavili Vladi, ako ih bude htjela uvažiti.
Jer kod nas ima taj ružan običaj da one koji kritikuju, savjetuju i predlažu da se šta pametno napravi, odmah smatraju neprijateljima njihovih pozicija, tako da uglavnom ne prolazi.

[atif]

http://www.krajina.ba/177626/bihac-natu ... -modernog/

Nova Etno selo u Bihaćkom bošnjačkom selu Lohovo.

Eko-selo „Natura Art“, dio „Opal“ grupacije Bihać, smješteno u naselju Lohovo, na ulazu u Nacionalni park „Una“, ozvaničilo je početak ljetne turističke sezone.

Stari zanati

U narednim mjesecima, osim odmora u prelijepom prirodnom ambijentu u kojem se prožimaju bosanska tradicija i moderno, gosti će se moći upoznati i sa starim zanatima, prije svega mlinarskim i kovačkim.

Na jučerašnjem otvaranju sela rečeno je da je perspektiva „Nature Art“ promocija tradicije, ali i stvaranje novih umjetničkih djela u okviru kolonija na kojima će umjetnici slikati ili fotografirati rijeku Unu ili druge motive u ovom prelijepom ambijentu.

– Od ove godine „Natura Art“ je još ljepša i bogatija, jer smo je nakon nedavnog požara uljepšali, tako da naši gosti ni u kojem slučaju neće ostati uskraćeni za naše kulinarske specijalitete. Također, obogatili smo ponudu dijelom s domaćim životinjama, što je posebno interesantno našim najmlađim gostima. Brojni su sadržaji kojima ćemo upotpuniti sezonu, a počinjemo već ovog vikenda, kada slavimo Dan rijeke Une – istaknula je Dijana Lipovača, portparol „Opal“ grupe.

Ugodan ambijent

Osim u ugodnom ambijentu, s vrhunskim specijalitetima, u selu „Natura Art“ posjetioci mogu uživati nekoliko dana, jer „Natura“ raspolaže i smještajnim kapacitetima, koji imaju bežični internet, klimu…

http://www.krajina.ba/177546/bihac-etno ... mena-foto/

Etno selo “Natura Art” na rijeci Uni u Lohovu kod Bihaća počelo je sa radom čime je simbolično na području tog grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine označen početak turističke sezone, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon požara u februaru ove godine u kojem je pretrpjelo štetu, etno selo je obnovljeno, restauirano i obogaćeno s novim objektima i sadržajima.

“Iako je turizam nisko profitabilna grana, ovdje na Unsko-sanskom kantonu i na rijeci Uni ipak treba ulagati i mi ćemo pokazati da se može uspješno poslovati”, kazao je u izjavi za AA Haris Ćoralić, direktor kompanije koja upravlja etno selom.

Natura Art je smješten na veoma interesantnom dijelu rijeke Une, u blizini je atraktivnih vodopada “Dvoslap” i “Troslap”. Svojim sadržajem predstavlja bosansku tradiciju s akcentom na ovaj dio Krajine gdje su mlinovi i vodenice stoljećima mljeli pšenicu i kukuruz. Tu su i stare bosanske kućice i stara kovačnica sa nekadašnjim alatima kojima su se kovale alatke za rad na seoskim domaćinstvima.

Kako je za AA kazala službenica etno sela Dijana Lipovača, posebno su se potrudili da tokom ove sezone imaju i privlačne sadržaje za djecu, prije svega domaće životinje koje se slobodno kreću parkom i čiji će broj povećati tokom sezone.

“Imamo i bicikle koje iznajmljujemo ali imamo i ugovore sa rafting kjlubovima u Bihaću i sa klubovima za ekstremne sportove, tako da ovdje kod nas mogu dobiti sve, od kajaka, raftinga, planinarenja, izleta u Nacionalni park, a ponudu često dopunjujemo kako se razvijaju i druge usluge u Bihaću”, dodala je Lipovača.

[atif]

Konkretni projekti: Turske općine pomažu lokalnim zajednicama u BiH (VIDEO)
Fondacija za razvoj odnosa između Bosne i Hercegovine i turske, BIGMEV, organizovala je učešće predstavnika 17 bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica na Samitu pametnih općina koji se održava od 13. do 16. maja u Bursi.

U okviru Samita, centralni događaj za bh. predstavnike su bilateralni razgovori sa kolegama iz njihovih pobratim općina koje pripadaju “Uniji općina regije Marmara”. Primarni cilj ovih razgovara je razvijanja ekonomskih, trgovačkih i naučnih odnosa dvije zemlje, ali i uspostavljanja boljih odnosa kroz predstavljanje konkretnih projekata bh. lokanih zajednica sa akcentom na one koji mogu doprinjeti otvaranju novih radnim mjesta u našoj zemlji.

Konkretni projekti bh. lokalnih zajednica prezentirani su predstavnicima turskih pobratim općina i gradova, a već je dogovorena realizacija nekih od njih.

Sve ovo je realizovano zahvaljući Fondaciji BIGMEV koja je aktivna u unaprijeđenju prijateljskih odnosa Bosne i Hercegovine i Turske.

Ib5tJ7tTKiY

[ABen]

Etno selo “Natura Art” na rijeci Uni u Lohovu kod Bihaća počelo je sa radom čime je simbolično na području tog grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine označen početak turističke sezone, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon požara u februaru ove godine u kojem je pretrpjelo štetu, etno selo je obnovljeno, restauirano i obogaćeno s novim objektima i sadržajima.

“Iako je turizam nisko profitabilna grana, ovdje na Unsko-sanskom kantonu i na rijeci Uni ipak treba ulagati i mi ćemo pokazati da se može uspješno poslovati”, kazao je u izjavi za AA Haris Ćoralić, direktor kompanije koja upravlja etno selom.

Natura Art je smješten na veoma interesantnom dijelu rijeke Une, u blizini je atraktivnih vodopada “Dvoslap” i “Troslap”. Svojim sadržajem predstavlja bosansku tradiciju s akcentom na ovaj dio Krajine gdje su mlinovi i vodenice stoljećima mljeli pšenicu i kukuruz. Tu su i stare bosanske kućice i stara kovačnica sa nekadašnjim alatima kojima su se kovale alatke za rad na seoskim domaćinstvima.

Kako je za AA kazala službenica etno sela Dijana Lipovača, posebno su se potrudili da tokom ove sezone imaju i privlačne sadržaje za djecu, prije svega domaće životinje koje se slobodno kreću parkom i čiji će broj povećati tokom sezone.

“Imamo i bicikle koje iznajmljujemo ali imamo i ugovore sa rafting kjlubovima u Bihaću i sa klubovima za ekstremne sportove, tako da ovdje kod nas mogu dobiti sve, od kajaka, raftinga, planinarenja, izleta u Nacionalni park, a ponudu često dopunjujemo kako se razvijaju i druge usluge u Bihaću”, dodala je Lipovača.

Sta je ova Lipovaci u rodu?

http://www.inmedia.ba/hamdija-lipovaca-u-sanskom-mostu/
Za sve je drugo mogao i imao moralno pravo osim za to. Lipovača već duže vrijeme razvija naš Kanton u smjeru državnog socijalizma iz pedesetih godina prošlog vijeka. To je najcrnje razdoblje bivše nam Juge, zapamćeno po progonu Cazinjana i Krajišnika koji su se usudili oponirati Komunizmu. Odlučna težnja vlasti SDP-a i SBB-a da ovlada svim segmentima vlasti principom represije i prijetnji u školama, medijima, policiji, mogla bi se ovim partijama o glavu razbiti. Krajišnici nikada nisu prihvatali diktat. Priča o borbi za mlade ljude sa jasnom vizijom, svela se na borbu za ljude rođake, što je najjasnije demonstrirano u bihaćkom SDP-u. Najgrublji oblik nepotizma u Bihaću ogleda se u činjenici da je Albin Muslić na listu za općinsko vijeće postavio stričevića, Jasmina Muslića (21), Amarildo Mulić sestru Kerimu Mulić (17), Farko Hodžić, kćerku Melindu Hodžić (8), a neustrašivi borac protiv nepotizma Premijer Hamdija, osim sebe na poziciju (33), na mjestu (28) Lipovaču Adnana i na mjestu (23) se nalazi Lipovača Dijana, uz još ukupno četrnaest rođaka SDP kandidata. Što je previše, previše je. Na listi za vijeće u Sanskom Mostu nisam pronašao ni jednog Kambera, Avdagića, Halimovića, Mahića (osim Sanela kao nosioca liste).

Znaci cerka? Ili neki drugi rod? Ti reklamiras Etno selo Lipovace?

[atif]

]

Znaci cerka? Ili neki drugi rod? Ti reklamiras Etno selo Lipovace?

Ne, uopste mi nije bio cilj da promovisem lipovacin klan, nego sam sublimirao
dogadjanja ili migraciju oko Lohova, tj prema ljutackoj dolini i bosanskom petrovcu.

[atif]

Alternativni putni pravac Bihać - Bosanski Petrovac

Jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata gradske uprave Bihaća, asfaltiranje lokalnog puta Golubić-Lohovo, današnjim asfaltiranjem posljednjih stotinu metara završen je u potpunosti. Kao jedini alternativni putni pravac prema Bosanskom Petrovcu i dalje, put Golubić –Lohovo čekao je svoj završetak decenijama, a zahvaljujući sredstvima gradske uprave Bihaća u iznosu skoro 800.000 KM za dvije godine završeno je asfaltiranje kompletne dionice puta u dužini od 2,5 kilometra.

Završetak radova na asfaltiranju puta danas je zajedno sa mještanima Golubića, Lohova i Ripča, obišao i mr.sci.Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća, istaknuvši da je put Golubić-Lohovo za grad Bihać izuzetno važan pravac, sa posebnim akcentom na razvoj turizma jer omogućuje bolju prometnu vezu sa turističkim destinacijama u Lohovu , Golubiću i Dobrenici.

„Ono što smo obećali na početku mog mandata to smo i evo ispunili i završili ovaj izuzetno bitan putni pravac za sve građane Bihaća. Nije mala stvar u ovim teškim vremenima izdvojiti u budžetu preko 20 miliona KM i asfaltirati preko 35 km lokalnih puteva širom grada , ali to smo uspjeli i zbog toga sam posebno sretan. Ono što ću posebno tražiti od nadležnih policijskih institucija i naših službi jeste da već od ponedjeljka se na ovom putnom pravcu zabrani promet teškim kamionima koji bi mogli uništiti ovu cestu „- kazao je gradonačelnik Galijašević.

Prema riječima Samira Derviševića, predsjednika MZ Golubić, završetkom asfaltiranja puta Golubić-Lohovo , mještani naselja Dobrenica, Golubić, Lohovo i Ripač dobili su konačno normalan putni pravac zahvaljujući kojem će lakše doći do svojih kuća i parcela, ali i do samog grada Bihaća.

http://www.krajina.ba/177569/sredstvima ... ic-lohovo/

[ABen]

]

Znaci cerka? Ili neki drugi rod? Ti reklamiras Etno selo Lipovace?

Ne, uopste mi nije bio cilj da promovisem lipovacin klan, nego sam sublimirao
dogadjanja ili migraciju oko Lohova, tj prema ljutackoj dolini i bosanskom petrovcu.

Salim se, ali svi imaju zaposljenju po Bihacu. Mala 23 godine i ima posao. Sta je zavrsila?

[Jack]

Drzite se teme.Covjek je lijepo postavio clanak.Kakve veze on ima s Lipovacom.Vijesti.Bez trolanja,spamanja..itd

[Jack]

Bihaćkom bošnjačkom selu Lohovo.

Od 2025 mora da bude

Bihaćko bošnjačko selo MARTIN BROD

[atif]

Tržačka Raštela: Mjesto gdje mještani gledaju svoja zemljišta u EU

Selo kod Cazina od Hrvatske je udaljeno samo nekoliko metara, ali mještani ne mogu na svoja imanja.

Selo Tržačka Raštela kod Cazina je mjesto, kažu njegovi mještani, koje je uvijek bilo poznato po trgovini i stabilnoj ekonomskoj situaciji, ali puni trgovački potencijal, sada ne može iskoristiti.

Većina od 12.000 mještana Raštele, čiji naziv potiče od turske riječi za pijacu, preko granice, u Hrvatskoj, ima svoje parcele i, kažu, skoro 15 kilometara zemlje duž Korane pripada njima.

Selo je od Hrvatske, a samim tim i Evropske unije, udaljeno bukvalno nekoliko metara, ali mještani tu blizinu ne mogu iskoristiti, jer ih od njihovih parcela i druge države dijeli rijeka Korana.

“Inicijativa o otvaranju malograničnog prelaza preko Korane, na mostiću koji spaja dvije države u blizini našeg sela, već nekoliko godina je aktuelna priča, ali ovaj prelaz nije u funkciji već 20 godina“, priča Memaga Nuhanović, predsjednik Mjesne zajednice Tržačka Raštela.

Slijepi čvor

Ljudi koji posjeduju parcele preko granice, kaže on, oštećeni su jer moraju obilaziti po 80 kilometara da bi došli do svojih zemljišta, iako svakodnevno gledaju ta zemljišta sa bosanske strane granice.

“Mi smo slijepi čvor sa ove strane granice, a oni su slijepi čvor sa one strane granice“, tvrdi Nuhanović.

On kaže da su ljudi koji imaju parcele preko Korane već digli ruke od svoga zemljišta i da se ne nadaju da će se pitanje malograničnog prelaza riješiti uskoro.

“Godine 2007. i 2008. uveliko se radilo na tome da se ovaj granični prelaz otvori. Sa naše i hrvatske strane su formirane međunarodne komisije sa po tri člana, koje su dale odobrenje za taj granični prelaz. Čak je i kroz službeni list BiH prošla inicijativa o otvaranju prelaza, ali onda je, bojim se, politika odradila svoje“, smatra Nuhanović.

U to vrijeme potpisan je ugovor između opštine Cazin i granične policije, tvrdi Nuhanović, i izgrađena je infrastruktura i sa jedne i sa druge strane granice, ali 2008. nakon izbora sve je stalo.

“Te kućice (granične policije, op.aut) već šest godina stoje prazne. Kada se pređe granica ilegalno preko Korane, to je za obje strane isto kao da si ratni zločinac. Jednom prilikom je jednom mještaninu sa naše strane pobjegla krava tamo i on je, da bi je vratio, otišao za njom, međutim kada su ga policajci uhvatili, dva dana su ga zadržali tamo. Zanimljivo je da je prije postojao problem i sa ilegalnim migrantima. Najveći problem su predstavljali kurdski migranti“, ističe Nuhanović.

Nuhanović se boji da će ovaj historijski granični prelaz, gdje se 1995. general Petog korpusa Armije BiH, Atif Dudaković, sastao sa generalom hrvatske vojske Marijanom Marekovićem da bi ozvaničili vojnu saradnju, zauvijek ostati zatvoren.
Zuhdija Nadarević, predsjednik Skupštine udruženja mljekara, tvrdi da on lično više zemlje ima u Hrvatskoj nego u BiH.

“Ovo je kraj koji živi od poljoprivrede, a ja kod moje zemlje koju tamo imam, moram ići kupovati zemlju da bi se bavio poljoprivredom“, tvrdi Nadarević, koji je u selu poznat kao Hadžija, jer preko granice ima oko pet hektara zemlje, a kaže da sveukupno ljudi u selu imaju oko 100 hektara zemlje na hrvatskoj teritoriji.

“I Hrvati imaju zemlje na našoj teritoriji i ne znam zašto do sada niko nije pokušao stupiti u kontakt s tim Hrvatima, pa da se izvrši neka vrsta razmjene parcela ili zemlje“, ističe Nadarević.

Nadarević je bio u Hrvatskoj i razgovarao je sa hrvatskim čelnicima o parcelama, zanimalo ga je šta mora uraditi da bi dokazao da je ta zemlja njegova. Rekli su mu da treba dva svjedoka koja će potvrditi da je to njegova zemlja : “Oni su popisivali nas, koji tamo imaju zemlju. Ali već neko vrijeme, nakon što je taj popis napravljen, niko nas nije kontaktirao. Pa da nam makar isplate neki novac, eto im i zemlja“,tvrdi Nadarević.

Otvaranjem granice, smatra Nadarević, selo bi procvjetalo.

Sađenje konoplje

Dedo Nurija, mještanin Raštele, tvrdi da je na svojoj zemlji, do koje je je došao ‘ilegalanim’ putem, tako što je prešao rijeku Koranu, jer nije mogao obilaziti 80 kilometara zbog zdravstvenog stanja, našao posađenu konoplju.

“Kada sam se usudio jednom da odem da vidim tu moju zemlju u Hrvatskoj, tamo sam našao i gnojivo i kantu za zalijevanje. Rekao sam da ću maksuz doći jedan dan i presjediti cijeli dan ako treba, samo da vidim ko tu dolazi da zalijeva moju zemlju, do koje ne mogu doći“, priča Nurija.

Muke mještana razumije i načelnik opštine Cazin, Nermin Ogrešević.

Opština Cazin je, kako je kazao Ogrešević, kandidirala ovaj projekat za viši rang.

Cilj im je bio, ističe on, da ovaj prelaz ne bude samo malogranični, nego da služi i za prelazak putničkih vozila.

“Sam Cazin u dijaspori ima preko 12.000 ljudi i ovaj prelaz bi bio i više nego koristan i njima, koji su velika podrška ovom gradu i ovoj opštini. Oni maltene pola puta provedu čekajući na granici“ kaže Ogrešević.

On tvrdi da je malogranični prelaz kod Korane čak i na spisku utvrđenih lokacija za malogranične prelaze i da je on faktički jedini koji je ostao na čitavom graničnom području BiH, a da nije otvoren.

“Formirana je međudržavna komisija koja je bila aktivna dugi niz godina i mi smo sa naše strane dobili obavijest da je taj proces završen i da možemo krenuti u tehničku pripremu za otvaranje malograničnog prelaza. Kazali su nam da bi bilo efikasnije i brže da lokalna zajednica uredi prelaz sa naše strane granice. Mi smo to uradili, ali je onda to jednostavno 2008. godine stalo“, objašnjava Ogrešević.

Zapostavljeno područje

Ovo je jedan od primjera, zaključio je načelnik opštine Cazin, gdje se ovo područje BiH osjeća zapostavljenim.

“Mi imamo i turističke ambicije, a imamo i resurse. U neposrednoj blizini tog graničnog prelaza je i izvorište termalnih voda. S jedne strane Plitvice, a s druge naša Gata, gdje planiramo izgraditi neke kapacitete, zato bi taj granični prelaz bio zlata vrijedan. Otvaranje turističke ceste kroz ovo područje bi donijelo samo pozitivne stvari“, zaključio je on.

Zastupnik Stranke demokratske aktivnosti u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Jasmin Emrić uputio je zastupničko pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, a u vezi otvaranja ovog graničnog prelaza, ali je do sada, njegova inicijativa bezuspješna.

“Opština Cazin je nekoliko puta na različite načine pokušala da našim državnim organima ukaže na potrebu da se otvori ovaj malogranični prelaz. Interes je veoma velik i građani su ogorčeni“, kaže Emrić.

Slična situacija je, tvrdi on, i sa građanima u Republici Hrvatskoj, koji također žele komunikaciju.

“Ovaj kraj je pasivan zbog ovog graničnog režima i zbog toga što nema mogućnosti komunikacije“,tvrdi Emrić, te dodaje da se sada čeka da Hrvatska imenuje svoje članove u međudržavnu komisiju.

“To je navodno u fazi dogovora između dvije države, ali sve predugo traje. Možemo se nadati da će se prelaz desiti jer ima želje sa obje strane granice“, zaključio je on.