Krajina - izgradnja i ekonomija

[atif]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... g+Petrovca

ASA Energija gradi dvije solarne elektrane kod Bosanskog Petrovca

Predstavnici ASA grupacije zvanično su u petak Adnanu Alagiću, ministru za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi Unsko-sanskog kantona predali zahtjev za odobrenje građenja dvije fotonaponske elektrane u Unsko-sanskom kantonu.

Elektrane ASA L1 i ASA L2 su instalisane nazivne snage 4 MW, odobrene snage priključenja ukupno 8 MW, a njihova gradnja je planirana na području općine Bosanski Petrovac.

Ministar Alagić zahvalio je predstavnicima investitora i u ime premijera Unsko-sanskog kantona Mustafe Ružnića te istaknuo profesionalan i efikasan rad resornog Ministarstva da bi ovaj, značajan projekat došao do faze da se uskoro može očekivati faza izgradnje, saopšteno je na sajtu Vlade USK.

Prethodno je Vlada FBiH dala saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za izdavanje energetskih dozvola privrednom društvu ASA Energija Sarajevo.

ASA grupacija, kroz ASA Energiju kao nosioca poslova, 2020. godine izrazila je opredijeljenost za ulaganje u objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području USK.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... g+Petrovca

[atif]

Bihaćka firma primjer odnosa prema radnicima, ni ne razmišljaju o odlasku

Malo je poslodavaca u Bosni i Hercegovini, a naročito iz realnog sektora koji su ispoštovali preporuku Vlade Federacije i svojim radnicima isplatili oko hiljadu maraka pomoći. Međutim, u mjestu Turija kod Bihaća posluje firma čiji su vlasnici isplatili preporučeni iznos za sve radnike. Ovim činom pokazali su da cijene predanost radnika poslu i upravo to je razlog zbog kojeg ova firma uspješno posluje više od 20 godina, piše federalna.ba.

Firma je specijalizirana za proizvodnju svih vrsta zastora i ima 34 uposlenika. Vlasnik Muhamed Selimović smatra da pored redovnih plata, dobrih uslova i nagrada za rad – radnike treba zadržati prije svega ljudskim odnosom.

“To nije ni prvi, a nadam se niti zadnji put da ćemo nešto takvo napraviti. Čovjek sam koji, prije svega, nastoji gledati radnika kao čovjeka koji je došao da zaradi za sebe i svoju porodicu. Imali smo takvih primjera i prije gdje smo radniku kupili automobil, častimo ih i za bajrame, Novu godinu”, navodi vlasnik firme SMM Muhamed Selimović.

Uz sve uvjete koje pruža – uposlenici, naročito oni mlađi i ne razmišljaju o odlasku u inostranstvo. Pored ostalog, ova firma je i pokazatelj kako inkluziju primijeniti u praksi. Uposlenik Hari, iako ima potpuno oštećenje sluha, ovdje radi više od pet godina, a između njega i ostalih ne postoji razlika.

“Uvjeti su ekstra, tu smo svi ekipa, dobro se slažemo”, kaže uposlenik Dženan Rekić.

“Ne pomišljam ići vani, super je. Ne radimo vikende, imam godišnji ljeti sedam, zimi 15 dana”, navodi uposlenik Sead Hodžić.

Stariji uposlenici koji su tu od prvog dana kažu – ovaj čin od poslodavca ih uopće ne čudi.

“Nije nas iznenadilo jer to se kod njega često dešava. Malo je direktora i šefova koji mogu biti prema radnicima baš korektni. Bilo bi dobro da ih ima više, narod bi manje bježao, bilo bi više ove omladine što ostaje”, ističe Asmir Mehonić, prvi uposlenik firme.

I prije ovog gesta, upiti za posao su bili gotovo svakodnevni.

“Svi su nas hvalili, mi ne radimo za to da nas hvale. Radimo prvenstveno za sebe i za svoje ljude. Puno je upita, stvarno puno. Nažalost, nemamo toliko mjesta da bismo mogli zapošljavati”, dodaje Selimović.

U vrijeme pandemije ni jedan radnik nije otpušten iz ove firme. Ovo je primjer kako bi se svaki poslodavac trebao odnositi prema svojim uposlenicima, jer da ih je više ovakvih – sigurno bi i stanje u našoj državi bilo bolje.
Izvor: Cazin.net

[atif]

Prvi u Bosanskoj Krupi: Prema odluci Vlade FBiH, firma “DOO RADIAL” isplatila financijsku pomoć svim svojim uposlenicima po 1080,00 BAM

Prema odluci Vlade FBiH danas je Nedžad Šarić, direktor firme d.o.o Radial iz Bosanske Krupe isplatio financijsku pomoć svim svojim uposlenicima po 1080,00 BAM.

Ovom prilikom želimo pohvaliti ovaj potez firme d.o.o Radial Bosanska Krupa, te se nadamo da će i druge firme slijediti ovaj primjer.

Poslodavci u Federaciji ne mogu na rate isplatiti 1.080 BAM jednokratne pomoći radnicima, kako su tražili, već isključivo odjednom i to do kraja godine, potvrđeno nam je u Federalnom ministarstvu finansija.

Udruženje poslodavaca FBiH je tražilo donošenje fleksibilnije odluke o jednokratnoj pomoći da je mogu isplatiti radnicima na rate, da se raščlani da li 1.080 BAM treba da dobije radnik koji je zaposlen, primjera radi, dva mjeseca i onaj koji radi šest mjeseci. Odgovoreno im je kako se pomoć treba isplatiti svima.

Isplata u više rata suprotna zakonima

Naime, u Uredbi Vlade Federacije BiH za pomoć stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena je sugerisano poslodavcima da kao pomoć isplate radnicima po 1.080 BAM do kraja godine i navedeno je da ta pomoć neće biti oporezovana.

– Odredbama člana 19. Uredbe za pomoć stanovništvu propisano je da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku, bez plaćanja poreza i doprinosa, kao vid dodatne podrške dohotku radnika usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, u visini do 1.080,00 BAM isključivo na transakcijske račune radnika, i to najkasnije do 31.12.2022. godine, pri čemu se navedena novčana pomoć ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu – navode nam iz Federalnog ministarstva finansija i dodaju:

– Prema uvjetima Uredbe, poslodavac može jednokratno isplatiti novčanu pomoć svim zaposlenicima do kraja ove godine, a isplata ove pomoći u više rata bi bila suprotna odredbama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, a to bi značilo da se u takvim slučajevima moraju obračunati porezi i doprinosi.

Zatražili smo komentar Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.

– Apsolvirali smo da pomoć ne možemo isplatiti na rate. Nakon toga nas je interesiralo da li svima moramo isplaćivati 1.080 BAM isto. U jednom tumačenju koje su poslali Bihaćkoj pivovari su jasno napisali da se mora isplatiti svim radnicima i da se svima isto treba isplatiti, ako se isplaćuje i to odjednom – govori nam Smailbegović

Upitali smo i šta sada.

– Ništa! Tako se trebamo ponašati. Ko hoće isplatiti, to će uraditi, ko neće, ne mora i tema je završena. Ja sam to tako rekao i premijeru, svima ostalima. Time će značajno smanjiti broj korisnika. Puno bi više radnika dobilo tu pomoć kada bi bila ta fleksibilnost veća. Ovako će oni to prepoloviti. To je na njima. Smanjit će se broj konzumenata – odgovara Smailbegović.

Poslodavac može isplatiti 100 BAM, 700 BAM, 1.080 BAM, pa i 25 BAM

Pojasnio je šta znači kada je 1.080 BAM neoporezovano, kolika je to ušteda za poslodavce.

– Porez na to bi bio 65 do 70 posto. To je značajna ušteda ako se ne oporezuje. Ipak, to je jednokratna pomoć koja nije obavezna i sa ovom fleksibilnosti koju smo mi tražili, moglo se olakšati kompanijama da što više isplate. Ovako… Lakše je isplatiti četiri puta po 200 BAM nego odjednom 800 BAM. Imate vi situacija gdje imate radnika koji rade mjesec, dva, tri. Nije isto da njemu date isto kao i onom koji radi više godina.

Imate vi radnike koji imaju visoke plaće dvije-tri hiljade KM. Nije uredu i njemu i onome ko ima 600-700 BAM isplatiti 1.080 BAM. Mi bismo se možda odlučili da tim sa manjim primanjima isplatimo više, a ovima manje. Ovako svaki poslodavac će odlučiti – kaže Smailbegović.
Izvor:
Krupljani.ba

[atif]

Prezentiran projekt brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska
.
U okviru Međunarodnog ‘EKOBIS’ sajma u Bihaću, predstavnici Autocesta Federacije BiH i Instituta za građevinarstvo iz Banja Luke održali su prezentaciju radova na idejnom projektu Koridora Vc i brze ceste na relaciji Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska u dužini 46 kilometara. Istaknuto je kako će početkom naredne godine biti završen idejni projekt brze ceste, kada će se pristupiti realizaciji ovog veoma značajnog projekta za USK. Prema povoljnijoj varijanti koja je u izradi, za izgradnju ceste bit će potrebno izdvojiti oko 683, 5 miliona BAM…

Konzorcij, kojeg čine Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka i „Trasa“ Sarajevo, već više od dva mjeseca radi na izradi idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska. Kako se moglo vidjeti tokom prezentacije koja je održana u okviru ‘EKOBIS’ sajma, već se naziru konture buduće trase puta duge 46 kilometara.

Prema dostupnim informacijama, trenutno se rade dvije varijante idejnog projekta. Puno zahtjevnija trasa puta je ona koja bi se radila u okviru Prostornog plana USK-a koji je u izradi i na koji se čeka već 20 godina. Ova trasa bi imala 22 tunela i 15 mostova i koštala bi blizu milijardu i 184 miliona maraka.

Druga, povoljnija trasa izlazi iz okvira projekcija Prostornog plana i imala bi 7 tunela i 10 mostova i koštala bi dvostruko jeftinije, tj. oko 683,5 miliona maraka. Sasvim je izvjesno da će se investitor Autoceste F BiH, odlučiti za povoljniju varijantu i u vezi s tim već su postignuti određeni dogovori oko izmjena Nacrta Prostornog plana kantona. Pored ovog projekta, Autoceste F BiH su prezentirale i druge projekte koje provode u Federaciji, a neki od njih završavaju u USK-u, piše RTVUSK.

Cazin.net

https://www.cazin.net/vijesti/prezentir ... a-hrvatska

[atif]

Topla ljudska priča mladih iz Sanskog Mosta koji se zajedno bave poljoprivredom


Život na selu nije lagahan, ali ni odlazak u treće zemlje nije nužno rješenje za svakog. Dokaz tome je i Sanjanin Mehmed Alagić.

Svoju perspektivu vidio je u poljoprivrednom gazdinstvu koje je naslijedio od oca. Najozbiljnije se prihvatio posla u kojem ga podržava i njegova dvadesetogodišnja supruga Admira. Zajedničkim trudom grade svoju budućnost. Kako sam kaže, njih dvoje su odlučili da se pobrinu za gazdinstvo i ostanu. Trenutno ima ukupno 50 grla od čega 24 muznih krava, što namjerava u predstojećem vremenu udvostručiti.

Poslu kojeg su se prihvatili Alagići pristupaju najodgovornije iz dana u dan. Vedrinom kojom zrači ovaj mladi bračni par pokazuju svoju ustrajnost i posvećenost zanimanju uz pomoć kojeg grade budućnost u svojoj zemlji.
Izvor:
Inmedia.ba

[atif]

Nova solarna elektrana u Bosanskom Petrovcu investitor nijemac.

Najveća pojedinačna investicija na USK-u, 45 miliona EUR, na ličnu inicijativu u ulozi ministra privrede.

Juče izdana urbanistička saglasnost za najveći solarni park u regiji, na 1200 duluma nekvalitetne zemlje, 8. klase, lokacija Bosanski Petrovac.

Govorili su mi da od toga nema ništa, da je to demagogija, međutim, njemački investitor je vjerovao meni i ja njemu.

Solarni park ukupne snage 88,5 (3x29,5) MW (megavata) najveći je u cijeloj regiji.

Više o ovom projektu i drugim projektima na RTVSANA 28og....

[atif]

Bosanska Krajina postaje oaza za proizvodnju obnovljive energije

Oktobar u Krajini pored izbora i jeseni obilježava i produktivna aktivnost izvršne vlasti u oblasti promocije i afrimacije obnovljivih izvora energije.

Moglo bi se reći, ako se pozovemo na činjenice, da je dugogodišnja faza koncesionarskog mrtvila Unsko-sanskog kantona okončana prije tri godine i da se od tada vlada još uvijek aktuelnog premijera Mustafe Ružnića vrlo angažirano fokusira na ovu oblast.

Lahko provjerljiv podatak da se i zakonodavni nivo Kantona 1 jasno opredijelio protiv fosilnih goriva izbacivanjem iz prijedloga budućeg Prostornog plana “kineske” Termoelektrane Kamengrad ukazuje da ovaj dio Bosne i Hercegovine vrlo jasno nastoji uhvatiti korak u pravcu tzv. niskougljične budućnosti, odnosno smanjivati ovisnost od fosilnih goriva u korist tzv. čiste energije.

Brentrupov solarni park

Premijer Ružnić je nedavno posjetio firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta kojoj su zvanično uručena rješenja odnosno urbanističke saglasnosti za izgradnju solarnog parka Bjelajski Vaganac na području općine Bosanski Petrovac. Radi se o tri solarne elektrane, pojedinačne snage 29,5 megavata (MW). Vlasnik Promondis Energy je Nijemac Berthold Brentrup, a za Bosanski Petrovac se odlučio zbog najpovoljnih administrativno-finansijskih uslova. Brentrup je prije dvije godine počeo pregovore oko investicije u solarni park ukupne snage 88,5 MW na području Unsko-sanskog kantona. Projekat je vrijedan 60-ak miliona eura.

– Vlada Unsko-sanskog kantona bila je opredijeljena da potakne projekte proizvodnje čiste energije stvaranjem povoljnog okruženja za investicije. Krajina ima izvanredne potencijale energije vjetra i sunca, ali trebalo je stvoriti uvjete za korištenje ovih resursa i privlačenje investitora jer je riječ o višemilionskim ulaganjima u projekte izgradnje postrojenja kojima prethodi dugotrajna pripremna procedura. Kada sam, prije četiri godine, poručio da će Unsko-sanski kanton, kad je u pitanju privredni razvoj, krenuti uzlazno da bude Kanton broj jedan u Federaciji BiH, bili smo svjesni koliko će rada trebati, a da je prioritet da se Vlada Kantona partnerski stavi na raspolaganje investitorima – kaže Ružnić.

Podsjećamo, prva velika investicija na području Unsko-sanskon kantona za iskorištavanje energije vjetra biće vjetropark na području grada Bihaća, lokalitet Teočak, snage 40 MW s ulaganjem procijenjenim na 120 miliona konvertibilnih maraka (60 miliona eura). Ovaj bi vjetropark u konačnici imao 13 vjetroagregata udaljenih od Bihaća 27 kilometara.

Start ovog projekta ozvaničen je prije četiri godine, potpisivanjem ugovora između Vlade Unsko-sanskog kantona i “Ivicom Consulting” d.o.o. Zagreb za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta za istraživanje, građenje i korištenje vjetroelektrana instalirane pojedinačne snage do pet MW. Nakon provedenih istraživanja na prostoru izabrane lokacije o ekonomskoj opravdanosti za gradnju vjetroelektrana, investitor je trenutno u fazi pripreme dokumenata za ishođenje urbanističke saglasnosti.

U Krajini su širom otvorena vrata investiranju u solarna postrojenja prije dvije godine izmjenom i dopunom Zakona o koncesijama koga je pratio i Zakon o javnom partnerstvu kao institucionalna i zakonodavna podrška projektima za koje država nema sredstva, a privatni sektor ima. U izgradnju solarnih elektrana mnogo je lakše ići uz državne podsticaje, a najteže i najkompliciranije je dobivanje dozvola za proizvodnju struje od FERK-a. Za solarne elektrane je takođe potrebno mnogo manje dokumentacije nego za vjetroeenergetske elektrane.

Svi putevi vode u Bosanski Petrovac

U posljednje tri godine resorno Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Vlade Unsko-sanskog kantona izdalo je šest rješenja za građenje solarnih elektrana. Zanimljivo i ništa čudno, svi budući objekti gradiće se na području općine Bosanski Petrovac – ne samo zbog velikog broja sunčanih dana nego i zbog boljih administrativno-finansijskih uslova.

Inače, investitori pokazuju interes i za investiranje u solarne energetske projekte na bihaćkim lokacijama Maslovarina Glava i Martin Brod vjerovatno na bazi istraživanja potencijala sunčanih dana i drugih parametara. Prema informacijama iz ovog ministarstva, u 2020. godini izdane su dvije urbanističke saglasnosti za firmu “ASA energija” iz Sarajeva za po jednu fotonaponsku elektranu od po četiri MW, odnosno ukupno odobrene snage priključenja od osam MW.

Ilustracija

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade Unsko-sanskog kantona počelo je i rad po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za ASA grupaciju, koja kroz firmu ASA energija, kao nosioca poslova, također ulaže u objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području ovog Kantona.

Prethodno je Vlada Federacije BiH dala saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za izdavanje energetskih dozvola privrednom društvu ASA Energija d.o.o. Sarajevo, sa Elektroprivredom BiH već je dogovorena izgradnja dalekovoda, a samo u postupcima koji su prethodili ispunjavanju uvjeta za podnošenje zahtjeva za građevinske dozvole solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, investitor je uložio oko milion bosanskih maraka BAM (pola miliona eura).

– Bosanski Petrovac je područje s najvećim brojem sunčanih dana i oko 1.800 sunčanih sati godišnje. Taj potencijal će ovaj mali bosanskohercegovački grad izgraditi u giganta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora – kaže premijer Mustafa Ružnić.

I kantonalni premijer, i ministar građenja Adnan Alagić ukazuju da je cijeli proces koji vodi konačnom stavljanju resursa obnovljive energije u svrhu razvoja, bio dugotrajan i zahtijevao predanost, odgovornost i timski rad. Kvalitetna koordinacija i saradnja ministara Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline, Ministarstva privrede i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bila je ključna kako bi se projekti razvijali.

– Znali smo potencijale energije vjetra i sunca ali trebalo je upornosti i vremena da ih dovedemo do ove faze. Ako globalno gledamo, trenutna energetska kriza je dodatno ukazala na važnost ulaganja u obnovljive izvore energije. To je ujedno ulaganje u energetsku sigurnost države i ulaganje u zaštitu okoliša a uz to i dodatno poboljšanje privrednog ambijenta. Unsko-sanski kanton smo doveli na korak do zavidne energetske stabilnosti kroz proizvodnju čiste energije – ističe premijer Ružnić.

Planiranje novih investicija

Prošle godine urbanističke saglasnosti dobili su “S Elektro” iz Bosanskog Petrovca za solarnu elektranu snage četiri MW, te pomenuti „Promondis Energy“ iz Sanskog Mosta na lokaciji Bjelavski Vaganc. Ove godine ista je kompanija dobila još dvije urbanističke saglasnosti na istoj lokaciji ukupne snage solarnog parka od 29,5 MW.

U Bosanskom Petrovcu prva izgrađena solarna elektrana sa 1.200 solarnih ploča i vlastitom trafostanicom je ona u vlasništvu privrednog društva “RSV Energy” kapaciteta 150 kilovata sa godišnjom proizvodnjom od 219 MW električne energije. Kantonalni ministar Alagić ističe kako ova firma planira novu investiciju.

– Fotonaponsku elektranu, snage četiri MW, planiraju graditi na lokaciji Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu, a Ministarstvo već radi po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole i ovom investitoru – kaže.

Još jedna firma iz Bosanskog Petrovca, “GEP” d.o.o. (Green Energy Power), vlasnik je nekoliko solarnih elektrana ukupne instalirane snage 1,1 MW.

– Trenutno ishodujemo dokumentaciju za još dvije solarne elektrane po 150 kilovata AC i pet solarnih elektrana po 999 kilovata AC. Među pionirima smo u ovoj oblasti na ovom prostoru – kažu u GAP-u.

Navode kako je glavni problem ishodovanje dokumentacije i sporost pribavljanja raznih dozvola od općine, kantona, Elektroprivrede BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Regulatorne komisije za energiju FERK-a, Operatora za obnovljive izvore energije. Kako ističu, trebalo im je pune dvije godine da zaokruže proceduru obezbjeđenja dokumentacije. Objašnjavaju kako je planirana godišnja proizvodnja za trenutno instalirana postrojenja 1.240 MW odnosno 1,24 gigavata (GW) što je ekvivalent za 400-500 domaćinstava u godini dana sa prosječnom potrošnjom od 250-300 kW.

– Trenutno na tržištu imamo nekoliko otkupljivača osim Operatora za obnovljive izvore energije, kao što su Elektroprivreda BiH, Hifa Oil, EFT Beograd. Tržište električne energije je liberalizirano od 1. jula ove godine. Velika šansa je, nažalost, sukob Ukrajina – Rusija, jer su cijene električne energije na evropskim berzama enormno skočile. Dostižu čak i do 500 eura po MWh, dok su ranije bile svega 80 eura pod MWh – pojašnjavaju u ovoj firmi.
I Sanjanin investira u solarne panele

I u Sanskom Mostu jedna domaća kompanija, “Energy Cat” ishodovala je svu dokumentaciju za solarnu elektranu kapaciteta dva MW (radi se o dvije solarne elektrane od po jedan MW zbog administrativnog nivoa za izdavanje dozvola), a kompletan milionski projekat stao bi na 25 MW. Građevinska dozvola već je izdana u Općini Sanski Most i čeka se pravosnažnost. Dosadašnja vrijednost investicije samo u opremu je pet miliona bosanskih maraka BAM (2,5 miliona eura), a dobijanje svih dozvola trajalo je tri godine.

– U konačnici ovaj bi solarni park sa 25 MW sa sadašnjim energetskim potrebama Kantona mogao ovaj cijeli prostor učiniti energetski neovisnim. Npr. Sanski Most u elektroenergetskoj špici ‘vuče’ oko 8,5 MW, Bosanski Petrovac 2,5 MW, Bosanska Krupa tri MW itd. U budućnosti će se fabrike graditi tamo gdje ima energije, jer je prenos energije je strašno skup, gubici su značajni – ističu u firmi “Energo Cat”.

U ovoj godini Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona rješava i urbanističke saglasnosti za tri lokacije za solarne elektrane firme “AT Solar” iz Bosanskog Petrovca ukupnog kapaciteta 20 MW, bihaćke firme “Carpet Planet” koji planira izgradnju solarnog parka kapaciteta 13,6 MW i „S Elektro“ iz Bosanskog Petrovca koji čeka na građevinsku dozvolu.

Tako općina Bosanski Petrovac postaje polahko jedna od najznačajnijih oaza za proizvodnju električne energije zahvaljujući izdašnoj energiji Sunca.
Izvor: Al Jazeera

[atif]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... skog+Mosta




Firma Rudmax traži ležišta boksita kod Sanskog Mosta

Na području planine Korčanica, koja čini masiv Grmeča, dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, nedavno su započeli geološki radovi vezani za istraživanja ležišta boksita, a izvodi ih firma Rudmax, koja je registrovana u Bosanskoj Krupi.

Radi se o području gdje su ranije utvrđena bogata nalazišta ove dragocjene rude, a ovom prilikom potencijalni investitori su najavili mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.

Planirano je da se u prvoj fazi investicije, koja podrazumijeva geološka istraživanja i obezbjeđenje koncesije, ulože značajna sredstva, a nakon toga bi uslijedilo i pokretanje eksploatacije boksita, te nova ulaganja, izvještavaju Nezavisne.

U međuvremenu, oglasila su se i pojedina ekološka udruženja i aktivisti za zaštitu prirode iz Sanskog Mosta te zatražili da se o svemu uradi ekološka studija koja bi ukazala na moguću štetu po prirodni okoliš.

Iz ovih udruženja navode kako je Grmeč zaštićeno šumsko područje, te da se u blizini istražnih lokaliteta nalazi prašuma Bobija, te prirodni kompleks Bobijaško oko.

U posljednjih nekoliko godina na dvije lokacije koje se nalaze na širem području Lušci Palanke započela je eksploatacija boksita, pa se iskopavanje ove rude trenutno odvija na lokalitetu Vojničko polje u blizini sela Bojište, dok se drugi rudokop nalazi na prostoru brda Oštrelj.

Preliminarna istraživanja, provedena prije nekoliko decenija, pokazala su kako planinska oblast planine Grmeč, u trokutu između Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca i Sanskog Mosta krije bogata ležišta crvenog boksita, koji se smatra najkvalitetnijom rudom za proizvodnju i obogaćivanje aluminija.

[Steve_Rogers]

Hajde, neće li Sana zivnuti. Samo da se glavešine ne obogate a obican narod opet istrpi.

[Jack]

Ti nisi iz Krajine.Vecina ljudi je radila po Prijedoru iz Sane a i sam Prijedor je pukao.Tako da nece zivnuti.Kakav je to grad bez zeljeznice,bez ikakve dobre ceste,bez icega.Nista sem malo vece selo.Batali to

[Steve_Rogers]

Zalosno je to čuti, a generalno je Krajina zapostavljana. Da li je to Sarajeva ili zbog toga sto ti ljudi nemaju viziju, ne znam. Toliko kanton, u svakoj opcini naši na vlasti ali…

[atif]

Prema postojećim planovima: Prvi avioni bi na aerodrom u Bihaću mogli slijetati za tri do četiri godine

Prema postojećim planovima: Bihaćki aerodrom bi mogao biti gotov do 2026.

Razvoj Aerodroma Bihać napreduje s daljnjim građevinskim radovima koji će uskoro biti započeti.

Aerodrom Bihać do sada je izgradio probnu uzletno-sletnu stazu, koja predstavlja dionicu od 300 metara od planirane dužine 1.800 metara, kao i pristupne ceste aerodromskom kompleksu.

– Kako bi se omogućio nastavak piste buduće zračne luke, potrebno je obeštetiti vlasnike 132 izvlaštena zemljišta po cijeni od devet do deset eura po kvadratnom metru zemljišta, ovisno o kvaliteti – rekao je direktor Aerodroma Anel Hadžić, izvještava EX-YU Aviation News.

Vlada Federacije BiH do sada je osigurala 2,5 miliona eura od potrebnih 10,2 miliona za obeštećenje vlasnika zemljišta.

Prema riječima Hadžića, trenutno je u toku izrada glavnog plana aerodroma, koji bi konačno trebao odrediti dinamiku budućih građevinskih radova, ali i rokove.

– U ove aktivnosti bit će uključene različite državne institucije i resori, kako bi se planirala pravovremena nabavka potrebne opreme. Prema postojećim planovima, a ne bude li nepredviđenih poteškoća, aerodrom bi mogao biti u funkciji za tri do četiri godine – kazao je Hadžić.

Dodao je da ovaj projekt ima veliki značaj kada je u pitanju povezivanje Unsko-sanskog kantona sa ostatkom države, ali će također djelovati kao katalizator ekonomskog razvoja Bihaća i cijelog Unsko-sanskog kantona.

Zračna luka će značajno doprinijeti razvoju turizma i povećanju broja posjetitelja Nacionalnog parka Una i ostalih turističkih sadržaja na ovom području.

Cijeli projekt podrazumijeva izgradnju terminalne zgrade, piste i kontrolnog tornja. Međutim, nedostatak finansijskih sredstava mogao bi se pokazati problemom i u budućnosti bi mogao biti potreban privatni investitor.

Vlada je dosad svake godine u projekt ulagala nekoliko miliona eura. Razne dozvole, uključujući i ekološku, već su osigurane. Bihać se nalazi u blizini hrvatske granice i osmi je po veličini grad u zemlji.

Bosna i Hercegovina trenutno ima četiri međunarodne komercijalne zračne luke – Sarajevo, Tuzla, Banja Luka i Mostar. U periodu od janurara do oktobra opslužili su ukupno 1.907.895 putnika.

[atif]

ASA dobila odobrenje za dvije solarne elektrane u Krajini

Mustafa Ružnić, premijer USK i Adnan Alagić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi Unsko-sanskog kantona u petak su predstavnicima ASA grupacije zvanično uručili odobrenja za građenje dvije fotonaponske elektrane na području općine Bosanski Petrovac.

Ektrane ASA L1 i ASA L2 su instalisane nazivne snage po 4 MW, odobrene snage priključenja ukupno 8 MW.

ASA grupacija, kroz ASA energiju kao nosioca poslova, 2020. godine izrazila je opredijeljenost za ulaganje u objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, konkretno u izgradnju solarnih elektrana na području USK.

U petak su predstavnici grupacije zvanično preuzeli odobrenja za građenje.

Premijer Ružnić i ministar Alagić zahvalili su predstavnicima investitora i poželjeli im uspješan rad na realizaciji projekta koji stavlja resurse obnovljive energije u svrhu razvoja i koji je ulaganje u energetsku sigurnost države kao i ulaganje u zaštitu okoliša a uz to donosi i dodatno poboljšanje privrednog ambijenta.

– Pored toga što smo USK doveli na korak do zavidne energetske stabilnosti kroz proizvodnju čiste energije, imamo i konkretne rezultate naših napora da potaknemo projekte proizvodnje čiste energije stvaranjem povoljnog okruženja za investicije. Krajina ima potencijale energije vjetra i sunca ali trebalo je stvoriti uvjete za korištenje ovih resursa i privlačenje investitora jer je riječ o višemilionskim ulaganjima u projekte izgradnje postrojenja a kojima prethodi dugotrajna pripremna procedura. Sa ovim, imamo odobrenu gradnju tri postrojenja a u završnim pripremama i dozvole za gradnju još tri solarne elektrane, također na području Bosanskog Petrovca – kazao je premijer Ružnić.
Najavljene nove investicije

Premijer USK i ministar Alagić kazali su da je cijeli proces zahtijevao efikasnost, odgovornost i timski rad.

– Kvalitetna koordinacija i saradnja ministarstava za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline, privrede te poljoprivrede i šumarstva, odgovoran i efikasan rad zaposlenih pokazao je da je ovaj Kanton spreman i odgovoran partner investitorima, a to potvrđuje i najava ASA grupacije da, pored ovog, planiraju i nove projekte na području našeg Kantona – kazao je ministar Alagić.

[atif]

Mulić: Rekordan broj turista posjetio Nacionalni park Una

Direktor Javnog preduzeća Nacionalni park Una Amarildo Mulić istakao je kako je u 2022. godini realizirano gotovo 90 posto programskih ciljeva i zadataka. Osim zabilježenog rekordnog broja posjeta, uspješno su apsolvirani i brojni projekti.

- Nacionalni park Una ove je godine posjetilo 128 hiljada turista, što je rekordna brojka. To je samo još jedan u nizu pokazatelja kako je upravo Nacionalni park generator razvoja turističko-ugostiteljske privrede u Unsko-sanskom kantonu. Podsjetit ću, 2011. godine kada smo i osnovani, imali smo oko 2.500 evidentiranih posjeta. Na tom početku, Bihać je imao samo četiri hotela, dok danas ima 41 veći smještajni kapacitet i više od 500 smještajnih jedinica koje se reklamiraju na internetu - kazao je Mulić.

Ovakvi rezultati i uspjesi, kako se naglasio, uslovljeni su planskim radom, značajnim ulaganjima i bezrezervnom podrškom osnivača.

- Ponosni smo prvenstveno na naš rad, ali i itekako zadovoljni podrškom našeg osnivača Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Priča se definitivno bez njih ne bi odvijala u ovom smjeru. Moramo napomenuti i angažman brojnih partnera iz nevladinog i privrednog sektora, akademske zajednice, ali i pojedinaca koji daju ogroman doprinos razvoju našeg nacionalnog parka - dodao je Mulić.

Na ovogodišnjoj Internacionalnoj turističkoj Una regati nastupilo je više od hiljadu učesnika iz nekoliko evropskih i svjetskih zemalja. Uspješno su završene brojne ekološke akcije, kao i mnoge aktivnosti oko izrade novog četvorogodišnjeg Plana upravljanja.

Potvrda o prepoznatljivosti i atraktivnosti lokacije stigla je i iz Holivuda, s obzirom da su se na Štrbačkom buku snimale završne sekvence visokobudžetnog filma Divlja rijeka 2.

Ponovljeno je kako je jedini nacionalni park u Federaciji BiH ipak i dalje u početnoj-razvojnoj fazi, te da je za ostvarenje ogromnog potencijala neophodan ozbiljan rad i angažman u narednom periodu. Spomenuti su i neki od ciljeva, poput stvaranja preduvjeta za brzo dostizanje godišnje brojke od 200 hiljada posjetilaca.

[atif]

CNC – LAB Novo zapošljavanje, nove tehnologije!

Sanski Most napreduje: CNC LAB ostvaruje odlične rezultate

Proizvodna firma CNC – LAB, nakon novogodišnjih praznika otvara novi proizvodni pogon koji je kompletno usmjeren za tržište evropskih zemalja.

Riječ je i o novom zapošljavanju i novim tehnologijama, kojim je Hikmet – Hiko Kurbegović (vlasnik) postao lider u proizvodnji s CNC – mašinama.

Na već pedeset postojećih, idući će mjesec trideset novih radnika osigurati sebi egzistenciju u ovoj moderno uređenoj firmi u industrijskoj zoni Šejkovača u Sanskom Mostu.

Od prostora za proizvodnju, ureda za projektante i nadzor, sale za edukaciju do kuhinje, arhive i drugih službenih prostora u koje je već uloženo oko 4 miliona KM, nigdje se ne bi postidjeli.

https://www.inmedia.ba/cnc-lab-novo-zap ... hnologije/

[atif]

Nepismeni novinar!


https://www.inmedia.ba/brojke-ne-lazu-i ... kom-mostu/

BROJKE NE LAŽU HIstorijski privredni rast u Sanskom Mostu

[atif]

U Krajini pušten u rad solarni park sa 2.200 panela, slijedi još veća investicija

Solarni park sa ukupno 2.200 solarnih panela snage od po 500 vati započeo je ovih dana s probnim radom na lokalitetu naselja Bare, nadomak Bosanskog Petrovca, a struju koja se ovdje proizvede otkupljivaće “Elektroprivreda BiH”.
Radi se o energetskom postrojenju koje može proizvoditi električnu energiju za oko 400 domaćinstava, a projekat je finansiran udruženim sredstvima nekoliko ovdašnjih poduzetnika, koji su u tu svrhu iskoristili i povoljne kreditne linije Razvojne banke FBiH.

– Bosanski Petrovac ima puno sunčanih dana, to je gradić na 700 metara nadmorske visine i klimatske prilike su idealne za proizvodnju električne energije. Smatram da je to energetska budućnost svijeta i privredna grana u koju vrijedi ulagati – kazao je Haris Mešić, suvlasnik pomenutog solarnog parka, pišu Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, poslije dogovora sa “Elektroprivredom BiH” o otkupu električne energije, ovaj solarni park je pušten u probni rad. Inače, ovo je treća lokacija sa solarnim panelima na području Bosanskog Petrovca, a najavljeno je još nekoliko takvih investicija na prostoru ove lokalne zajednice.

Među njima je najznačajnija izgradnja solarne elektrane ukupne vrijednosti od oko 50 miliona eura, a početak realizacije ovog megaprojekta očekuje se u toku ove godine. Investitor je njemačka kompanija “Promondis”, koja već na prostoru Sanskog Mosta ima svoju fabriku za proizvodnju električnih kablova, a planirana je izgradnja solarnog parka na tri lokacije na ukupnoj površinu od oko 150 hektara. Načelnik Bosanskog Petrovca Mahmut Jukić ranije je izjavio kako su lokalne vlasti izdale sva potrebna odobrenja i dozvole za realizaciju ovoga projekta koji će imati značajnu ekonomsku korist po njih.

– Tokom izgradnje bilo bi angažirano preko stotinu radnika koji bi kod nas trošili novac, a drugi benefit je što bi potencijalni investitor plaćao koncesiju za korištenje zemljišta i izračunali smo da bismo na taj način imali godišnji prihod u budžetu od 100.000 do 200.000 maraka. Također, investitor bi morao platiti pretvorbu zemljišta na kojem se planira gradnja u iznosu od minimalno 300.000 maraka, zatim tu su i prihodi od prometovanje prodaje električne energije, kao i mogućnost zapošljavanja određenog broja radnika. Znači to je projekat od velikog značaja ne samo za Bosanski Petrovac, već i za Unsko-sanski kanton, pa i samu državu – kazao je Jukić.

[atif]

Niče moderan sportski centar u Sanskom Mostu

Radovi na izgradnji velikog sportskog centra u Sanskom Mostu, u naselju Mahala, juče su zvanično započeli.

Inače, radi se o projektu čija vrijednost iznosi milion maraka, a finansira se sredstvima koja je osigurala Vlada Unsko-sanskog kantona.

“U protekloj godini smo osigurali neophodna sredstva za ovaj veliki projekat, a u međuvremenu proveden je tender i izabran izvođač radova. Vremenske prilike ovih dana dozvoljavaju da se započne s površinskim, zemljanim radovima i te aktivnosti su u toku”, kazao je Almin Hopovac, resorni ministar obrazovanja u Vladi USK.

Nosilac i implementator ovoga projekta je Osnovna škola “Mahala”, na čijem zemljištu niče budući sportski centar, a direktorica te ustanove Sanja Džafić očekuje da svi radovi budu okončani u predviđenom roku do početka iduće školske godine.

Prema njenim riječima, u sklopu budućeg sportskog centra biće izgrađena moderna atletska staza, teren za veliki nogomet, igrališta za više malih sportova, kao i velika igraonica za mališane, a ideja je da čitav ovaj prostor bude pretvoren u mjesto gdje će se odvijati sportski, ali i društveni život Sanskog Mosta.

“Izgradnjom multifunkcionalnog sportskog centra naš grad će dobiti prostor koji će unaprijediti sportski život općine i biti na usluzi svim građanima. Važnost projekta je velika, s obzirom na to da Sanski Most prvi put dobija takav sportski objekat”, kazala je Džafić.

[Japod]

CAZIN, 04. marta – Firma poznata po svojim humorističnim sloganima i reklamama širom Hrvatske, nakon što je tamo razvila i ustabilila svoje poslovanje, svoju uspješnu priču počela je pisati i u BiH.

Sjedište firme „ASES TEAM“ je u Velikoj Kladuši, otvorili su poslovnicu u Sarajevu, a sada i drugu u Cazinu. U obje države zapošljavaju oko 40 radnika, a u novoj poslovnici u Cazinu bi trebalo da bude zaposleno 10 radnika.

Na područje USK i države donose nove proizvode, a ovlašteni su uvoznici i zastupnici svjetski poznatih proizvođača.



Ovu uspješnu poslovnu priču podržala je i Vlada USK.

https://rtvusk.ba/usk/firma-ases-team-o ... XZXl6Fmt00

[Tarik94]

Bužim dobio budžet za ovu godinu, najveći u istoriji

BUŽIM - Općinsko vijeće u Bužimu usvojilo je budžet ove općine u ukupnom iznosu od 14,3 miliona maraka, što je do sada najveći godišnji proračun u istoriji ove općine.

Načelnik ove općine Mersudin Nanić (SDA) ističe kako je planirani budžet rezultat povećanih privrednih aktivnosti, ali i da su u njega uvrštena i neka neiskorištena sredstva iz prošle godine. Zbog toga je, kako kaže, ovogodišnji budžet skoro dvostruko veći u odnosu na onaj koji je realiziran u protekloj godini.

"Također, tu su i poreski prihodi koji su, zbog inflatornih kretanja, znatno veći nego ranijih godina, a očekujemo i sredstva s viših nivoa za određene projekte. Ne slažem se sa ocjenama da je budžet preambiciozno projektovan i mislim da se dobrim radom on može ostvariti", kazao je Nanić.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini planirana je realizacija nekoliko infrastrukturnih projekata, među kojima i proširenje vodovodne mreže, kao i značajnija podrška privredi, te socijalnim kategorijama.

Ipak, ne dijele svi Nanićev optimizam, pa u opoziciji smatraju kako je budžet nerealan, te da podrška poljoprivredi mora biti mnogo veća.