Krajina - izgradnja i ekonomija

[Dezidijat]

Neznam da li ce to pomoci, nismo mi vise okrenuti prema Banja Luci kako je nekad prije bilo. Bolje bi bilo da prave prema Bihacu.

Sanski Most moze samo izvuci cesta prema Banjoj Luci i nicemu vise.Nije ni Bihac neko tako vazno srediste pa da budemo usmjereni njemu jer ipak do Bihaca nam je 120 kilometara,a do BL 40...

Vidje cemo. Mada ja tvrdim da trenutno Bosnjake iz Sane, Kljuca, Prijedora itd. nista ne vuce u BL da bi im trebala cesta prema tamo.

Ja mislim da bi USK trebao istodobno osigurati obadva projekta i brzu cestu SM - Bihac ali i vrzu cestu za BL ipak BL je puno vece trziste koje Vi iz SM mozete iskoristiti, sigurno ima nekih roba recimo hrane i sl koje mozete plasirati na BL trziste jer 40km nije velika razdaljina.

[Dezidijat]

Znaci SM je samo 40km od BL? Pa to je nista. S dobrom prometnicom to je fakticki predgrade.
Meni je bas zao sto Sanski Most nije "demografski eksplodirao" nakon rata. Ocekivao sam da tu napravimo jaku bazu i odskocnu dasku ka Prijedoru i Banja Luci. Prvo sam bio razocaran izgradnjom bolnice jer se to radilo kilavo i presporo. Novac se davao na kasicu.

Sjecam se da je bilo govora i o nekoj termoelektrani. Ima li ista od toga?
http://www.avaz.ba/vijesti/biznis/64230 ... tranu.html

Treba se raditi na tome da se privuce neki veliki investitor koji bi zaposlio 700-1.000 radnika.

Mada opet i bez zelje da uvrijedim nekoga mislim da i nasi ljudi u tom kraju moraju proraditi sami nad sobom u vezi iseljavanja.
Kao sto i sam kazes, ima ljudi koji imaju kucu, imanje i solidan posao ali opet idu vani. To mi je nerazumljivo.

Shvatio si poentu!Ovo je posljednji grad prema BL i Prijedoru i strateski je jako bitan za Bosnjake.Urbanizovan je,infrastrukturno je dosta uradjeno,ali se svo stanovnistvo naselilo u samu carsiju,a sela su ostala prazna.Termoelektrana je u planu,pricali se o njoj dosta puta na OV,mi imamo rudnik uglja u Kamengradu i kazu da bi sa njim 25 godina termoelektrana mogla da radi.Protivi se dosta naroda zbog zagadjenja okolisa,izgleda da im je radje da umru od gladi za godinu dana nego za 10 od oneciscenja...

Ja sam rekao da bolnica treba da bude perspektiva ovog grada jer bi u njoj posao trebali dobijati visokoobrazovani kadrovi iz Sanskog Mosta,ili da se privuce omladina iz drugih gradova BiH,ali se na tome slabo radi.

jel opcina SM ima nesto kao biznis centar ,neku agenciju koja bi radila uz opcinu pa da izganjaju recimo CISCO licencu, da otvorite njihovu akademiju u SM ili neki privatni fakultet po uzoru na Travnik,Vitez, Kiseljak ili Busovacu...

[BH-HZ]

I meni je malo cudno zasto se toliko ljudi iz Sankog Mosta nalazi vani?
Nisam nikad bio tamo ali grad izgleda sasvim ok. Uz to npr. poznajem jednog naseg covjeka koji ima 6 kuca u SM!
On zivi u EU. Meni je to nekako bezveze. Imam osjecaj da nasa dijaspora iz te regije uglavnom ulaze u nekretnine dok slabo ko ulaze u neki biznis.

Mislim da bi se tu dalo napraviti dosta pomaka.

Nisi jedini Drina koji je to shvatio,ja to odavno govorim!Po Kozarcu svi imaju kuce vrijedne po pola miliona KM,a bolje je da se par ljudi slozilo i otvorilo kakvu fabriku za povratnike...

Ali hajde im objasni,vazno je da su ulozili novac u nesto u cemu borave 20 dana godisnje...

Ne zelim se nametat al fakat i ja to govorim vec godinama, nasa dijaspora samo ulaze u stanove i kuce u kojima borave po 20 dana godine a neki ni toliko.U naselju Hamida u Zenica mom je komsija izgradio poslije rata 2 vile ogromne i otisao nazad u australiju nikad se nije vratio od 1997 godine.A cijelo to naselju su izgradili dijasporci sve kuca do kuce po dva tri sprata a sve prazne ili samo iznajmljuju prve spratove...za to vrijeme, nemamo tvornice za proizvodnju staklene ambalaze skoro nigdje u BH..opet ja to kazem a moji rodjaci isto rade.

Ali i bez toga. nisam nikad bio u Sanskom Mostu ali imam prijatelja koji se ozenio u SM i odselio iz ZE u SM koliko cujem sretan je. Drago mi je cuti da grad napreduje.

U Sanskom Mostu danas imas dosta Zenicana.Vecina ih je ovdje nasla posao i dobro zivi,ali nazalost Sanjani su ti koji se odavde sele...

[Dezidijat]

zao mi je cuti da se sanjani sele, al eto makar imate zenicana lahko ce te s njima,.isto ti je u ZE sve manje i manje je Zenicana, imas sarajlija, banjalucana,ma odsvakle al zenicani posebno moje generacije pice svugdje ja sam u Citluku upozno par Bosnja iz Ze doselili se tu rade zive fino im..jbga

[atif]

Da u BiH ima posla, potvrđuju poslodavci iz Unsko-sanskog kantona (USK). No, isti se nerijetko bore s problemom nedostatka njima potrebne odgovarajuće radne snage.

U svrhu potpore razvoju realnog sektora, Razvojna agencija USK-a (RA USK) u 2014. osigurala je sredstva za potporu osam tvrtki iz ovog kantona, koje su ukupno obučile 232 nezaposlene osobe prema svojim potrebama.

Zaposlenje

Najveći broj obučenih je zaposlen, a do kraja godine će se ukupno zaposliti 173 osobe. Program je realiziran na području pet općina u USK, a ukupna mu je vrijednost veća od 620.000 maraka.

"Koliko su značajni rezultati programa, govori podatak da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji USK-a u odnosu na prosinac 2013. godine povećan za 399, a RA USŽ-a će kroz ovaj program podržati zapošljavanje 173 osobe ili 43,36 posto od ukupnog broja kreiranih novih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji USK-a. Najveći broj zaposlenih kroz navedeni program otpada na mlade ljude, što je jako važno uzimajući u obzir da je stopa nezaposlenosti mladih u BiH veća od 60 posto", rekao je direktor agencije Haris Komić.

Napomenuo je da je, uzimajući u obzir okruženje i uvjete poslovanja, RA USK-a kroz ovaj program ostvario impresivne rezultate, a u sljedećem razdoblju će uložiti sve napore kako bi osigurali sredstva za nastavak potpore realnom sektoru i zapošljavanju u USK-u na ovakav način. Dino Čavkić, direktor DFD-a Prom d.o.o. Bihać i predstavnik Č.J. d.o.o. Bihać, kaže kako već duži niz godina pokušavaju vladinom i nevladinom sektoru ukazati što su problemi razvoja brojnih tvrtki.

"Problema s radnom snagom imamo puno, ali nemamo dovoljno kvalificirane radne snage. RA USK nas je podržao u realizaciji ovog projekta, a njegovo osoblje nam je bilo 24 sata na raspolaganju, što nas je ugodno iznenadilo. Čak smo neke stvari koje nisu bile precizno definirane projektom zajedničkim naporima riješili i doveli projekt u završnu fazu realizacije", objasnio je.

Velikokladuška tvrtka PVC d.o.o., prema riječima predstavnika ove tvrtke Enisa Brkića, od početka prosinca zapošljava deset obučenih radnika. Također, direktor A.D.S.I. montaže d.o.o. iz Velike Kladuše, Adem Ibradžić, kaže da imaju volju zaposliti mlade ljude već u siječnju 2015. te da je obuku prošlo 15 mladih nezaposlenih osoba.

Završna faza

Gradonačelnik Bihaća, Emdžad Galijašević, objasnio je kako je projekt realiziran uz potporu Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ) i Razvojne agencije USK. Ravnatelj FZZZ-a, Kenan Rešo, napomenuo je da je USŽ jedna od rijetkih županija koja ima Zakon o obrazovanju odraslih, a koji daje mogućnosti za ovakve prekvalifikacije.

"Te prekvalifikacije omogućuju zadovoljavanje potreba tržišta rada, ali i otvaraju mogućnost migracije radne snage iz BiH u druge zemlje i sredine", upozorio je Rešo.

Andrea Žeravčić iz Save the Children Internationala, uz čiju je potporu, između ostalih, realiziran ovaj projekt, ističe da su tvrtke koje su pružale obuku obvezne zaposliti određen broj mladih.

Cilj programa, koji je inače u završnoj fazi, jest osposobiti za rad 232 nezaposlene osobe s područja županije, te zapošljavanje najmanje 173 osposobljene mlade osobe u tvrtkama koje sudjeluju u programu.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/nak ... esta/47315

[atif]

Počinju radovi na rekonstrukciji objekta u Poslovnoj zoni "Pilana" namijenjenog Centru za podršku inovacijama koji će kroz programe pružati podršku malom i srednjem poduzetništvu u Bosanskoj Krupi, ali i u ostalim općinama Unsko-sanskog kantona. Aktivnosti su to u sklopu projekta „Razvoj inovacija i privlačenje investicija u Unsko-sanskom kantonu – BINOVA“, kojeg provode Razvojna agencija USK sa Općinom Bosanska Krupa, Vladom USK, Centrom za promociju lokalnog razvoja PLOD iz Bihaća i Tehničkim fakultetom u Bihaću. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.224.779,86 KM, od čega je većinu osigurala EU kroz IPA 2011.

Rekontrukcijom objekta i uspostavom Centra za podršku inovacijama želi se stimulisati ekonomski razvoj i zapošljavanje, kroz bolju infrastrukturu i pružanje kvalitetnijih usluga poboljšati poslovno okruženje i operativni okvir za malo i srednje poduzetništvo. Osim toga, kreirat će se mjere i instrumenti podrške poduzetništvu koji će, bazirani na znanju, savremenim tehnologijama, saradnji sa ključnim akterima u lokalnoj zajednici i stvarnim potrebama na tržištu, biti dostupni svim privrednim subjektima u USK.

"Ovaj centar će biti mjesto educiranja i stvaranja kadrova koji treba da rade u Poslovnoj zoni Pilana, a i šire na području USK. Ovo je prilika da ambijent na kojem radimo već tri godine još dodatno poboljšamo. S obzirom da je Općina Bosanska Krupa jedna od općina koje su potpisale sporazum za dobijanje BFC certifikata kako bi i u međunarodnim okvirima bila prepoznata kao općina sa dobrim poslovnim okruženjem, ta se priča polako zaokružuje. Trenutno imamo četrnaest investitora na području Poslovne zone Pilana i nešto više od 200 radnih mjesta. Drago mi je što smo prepoznati, svakodnevno nas kontaktiraju investitori, raspituju se, naravno put od investiranja nije tako jednostavan i kratak, ali mi smo uporni i spremni da tu priču završavamo", ističe načelnik Armin Halitović.

Cilj je da se, kako kaže direktor Razvojne agencije USK Haris Komić, uspostavi kvalitetna podrška firmama u Poslovnoj zoni Pilana u Bosanskoj Krupi i firmama u USK koje djeluju u oblasti metaloprerade, drvoprerade, a poseban fokus bit će stavljen na IT industriju.

"Mi smo već u saradnji s privatnim sektorom identificirali dobar dio servisa koji će ovdje biti uspostavljeni i te servise ćemo s njima dalje uređivati, prilagođavati i isporučivati. Ovakve institucije imaju efekta i doprinose jačanju konkurentnosti. Naravno, to je temelj za uvođenje novih radnih mjesta, pokretanje novih investicija i poslova", dodaje direktor Komić.

Uspostava Centra za podršku inovacijama za rezultat bi, kako se moglo čuti, trebala imati povećanje zaposlenosti u sektoru malog i srednjeg poduzetništva za 10%, povećan broj solventnih malih i srednjih poduzeća za 10%, te povećan BDP za 7% do 2018. godine.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/investicije ... ad-image-0

[atif]

Općina Sanski Most u saradnji sa domaćim i stranim partnerima trenutno implementira tri veoma važna projekta iz oblasti zapošljvanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Projekti su u poodmakloj fazi realizacije, tako da će već početkom naredne godine mogu očekivati konkretni rezultati, koji će se pozitivno odraziti na privredu Sanskog Mosta.

U okviru programa „Migracije i razvoj“, koji implementira Razvojna agencija Ujedinjenih naroda (UNDP), trenutno se na nivou općine provode tri projekta u koja su uključena tri domaća privredna subjekta. Sa firmama Remus i Gat potpisani su ugovori o implementaciji projekata stručne dokvalifikacije i zapošljavanja u metaloprerađivačkom sektoru, dok je sa zemljoradničkom zadrugom Agrisan dogovoren projekt razvoja plasteničke proizvodnje.

Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 200 hiljada maraka, a njihovom realizacijom planirano je otvaranje 50 novih radnih mjesta.

Povodom početka praktične obuke budućih zaposlenika u firmi Remus, predstavnici Ministarstva za ljudska prava BiH i UNDP-a, posjetili su Sanski Most gdje su se sastali sa nečelnikom Općine Mustafom Avdagićem, a nakon toga obišli su i proizvodne pogone ove firme.

U sklopu projekta stručne dokvalifikacije, koji se provodi u firmi Remus, predviđena je obuka za 20 nezaposlenih osoba za poslove varilaca, koji će nakon obuke dobiti certifikat i imati mogućnost zaposlenja u ovoj firmi, a dodatnu obuku će proći i deset trenutno zaposlenih.

Firma Remus, koja se bavi proizvodnjom automobilskih auspuha, prije tri godine otvorila je proizvodni pogon u Sanskom Mostu, u kojem je trenutno zaposleno oko 120 radnika. Iz godine u godinu bilježi se trend rasta obima proizvodnje, što će svakako u narednom periodi donijeti i nova zapošljavanja u ovoj renomiranoj firmi.

http://www.krajina.ba/162524/projekti-u ... 0-radnika/

[atif]

http://www.krajina.ba/162509/svecano-ot ... koj-krupi/

U prisustvu ambasadora Republike Slovenije Iztoka Grmeka, ambasadora BiH u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Edhmema Pašića, načelnika Općine Bosanska Krupa Armina Halitovića, vlasnika Ekrema Šabića, direktora Sejada Šabića, predstavnika političkog života i brojnih drugih zvanica, u Poslovnoj zoni Pilana u Bosanskoj Krupi svečano je otvorena novoizgrađena firma “Reni inžinjering BH”.

Izgradnja novih kapaciteta u Bosanskoj Krupi rezultirala je konstantnim iskazivanjem interesa privrednika za dodjelu i kupovinu preostalog građevinskog zemljišta u Poslovnoj zoni Pilana. O tome svjedoči upravo i dolazak firme “RENI INŽINJERING BH”.

Radi se o firmi koja se bavi industrijskim inžinjeringom, izrađuje opremu i sisteme, prije svega za prehrambenu, farmaceutsku i hemijsku industriju. Pokriva cjelovito područje izrade određenog proizvodnog sistema od faze projektiranja do izvođenja i probnog puštanja u rad. Svi sistemi se izvode uz visok stepen automatizacije prema najsavremenijim kriterijima praćenja i dokumentiranja procesa.
1 slika od 19

„Firma se prostire na skoro 500 m². U prvoj fazi u proizvodni pogon uloženo je 600 hiljadam KM i zaposleno 10 radnika koji s proizvodnjom kreću od početka naredne godine. U drugoj fazi u unapređenje pogona uložit ćemo još 400 hiljada KM i zaposliti još 20-ak ljudi“, kaže između ostalog vlasnik firme Ekrem Šabić.

Svečani otvor bila je prilika da načelnik Armin Halitović vlasniku firme uruči i upotrebnu dozvolu do koje se, kako se moglo čuti, zahvaljujući efikasnoj administraciji došlo u rekordnom vremenskom roku.

„Današnji događaj dokaz je da smo na dobrom putu, da polako ali sigurno i kontinuirano rješavamo jedan od najvećih problema prisutan od 1995. godine, a to je nezaposlenost. Mi smo uspjeli stvoriti uslove za investiranje, kao što vidite investitori dolaze i zapošljavaju ljude. Što se tiče firme Reni inžinjering BH, za dvije godine imat ćemo oko 30 zaposlenih. Za sredinu kakva je Bosanska Krupa to je zaista značajna brojka“, ističe načelnik Halitović.

Cijeli događaj sa oduševljenjem je pratio ambasador Slovenije u BiH Iztok Grmek. Izrazio je zadovoljstvo što prvi put dolazi u Bosansku Krupu i što je imao priliku uvjeriti se u pozitivne priče koje je o njoj čuo.

„Ovo je odličan primjer ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine, odnosno Bosanske Krupe i Republike Slovenije, pokazatelj da je BiH privlačna destinacija. Otvaranje ove firme trebao bi biti podsticaj i za ostale slovenske firme. Mi smo tradicionalno povezani, živjeli smo nekad u jednoj državi, a sad u susjednim, ali bliskim. Garancija te povezanosti danas su ljudi iz BiH koji žive i rade u Sloveniji“, kaže ambasador Republike Slovenije Iztok Grmek.

Ambasadore i vlasnika firme, načelnik Armin Halitović prije samog otvora ugostio je u svom Kabinetu. Posjeta je iskorištena kako bi se gosti upoznali o stanju u Bosanskoj Krupi, dobili informacije o privrednom razvoju, izgradnji Poslovne zone Pilana, mogućem daljnjem ulaganju, ali i o problemima koje ima ova sredina.

[atif]

U prisustvu velikog broja građana gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i vlasnik kompanije FIS Vitez Pero Gudelj otvorili su moderni poslovni centar FIS u Bihaću, vrijedan 14 miliona KM, navodi se na internet stranici Grada Bihać.

Posao u ovom poslovnom centru dobilo je 180 radnika. Površina mu je oko 10.000 metara kvadratnih.

Uz maloprodaju robe široke potrošnje tu su i dodatni sadržaji poput restorana, kafe-slastičarnice, frizersko-kozmetičkog salona, drogerije i apoteke.

"I pored pojedinaca, koji su kočili ovaj projekt, uspjeli smo uz podršku gradske uprave evo danas otvoriti savremeni poslovni centar, koji će kupcima ponuditi široki asortiman proizvoda", kazao je Gudelj.

Po njegovim riječima, u narednih deset godina planira zaposliti novih 2.000 radnika, što će biti njegov životni cilj. Galijašević je zahvalio komapaniji FIS Vitez što je odlučila da u Bihaću sagradi ovako lijep poslovni centar, u kojem je posao dobilo 180 Bišćana.

"Ovo je domaća kompanija, koja zapošljava više od 3.100 radnika i zbog toga podrška, jer svi zajedno moramo kupovati domaće i jačati domaću ekonomiju", poručio je gradonačelnik Galijašević.

Kompanija FIS Vitez u Unsko-sanskom kantonu (USK) svoje prodajne centre, osim Bihaća, ima još u Sanskom Mostu i Cazinu.

Na projektu je radilo preko 20 firmi, a najveće su: Širbegović Gračanica, Hodurnik d.o.o. Cazin, Kamenolom lipa Bihać, Galić promet Bihać itd.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/u-b ... nika/47284

[ABen]

Trebaju otvoriti firmu Krajina putevi da vise ne daju ugovore/poslove onim cetnicima iz Prijedor putevi. Sve puteve ovi im cetnici rade. Dok god daju poslove cetnicima od nas Krajisnika nema nista.

[atif]

http://www.cazin.net/vijesti/clanak/dob ... u-u-cazinu

Prvi međunarodni poslovni centar - sajam u Cazinu, koji je prije desetak dana otvoren u prizemlju Trgovačkog centra "I - Crni" u prigradskom naselju Mala Lisa, okupio je 42 izlagača, čije štandove iz dana u dan obilazi sve više posjetilaca. - Riječ je o projektu, koji ima tendenciju da preraste u nešto trajnije. Ovo je rezultat tromjesečnog rada i truda Projektnog tima. Sajam traje 18 dana i izlagačkog je karaktera, a posjetioci svakim danom od 10 do 18 sati mogu doći i vidjeti, šta to ova regija ima i čime raspolaže. Manifestacija je dinamična i zanimljiva, a pored proizvoda izloženih na štandovima, svakim danom organizujemo predstavljanje KUD-ova, kućnu radinost, manje i veće firme i druge zanimljive sadržaje. Prilikom razgledanja, posjetice nudimo pravom bosanskom kafom i kolačima - rekla je Elma Begić, članica Projektnog tima.

Prema riječima mnogih izlagača, ovo je za njih idealna prilika za plasiranjem i prezentacijom svojih proizvoda i usluga, a bilo je i pozitivnih primjera i uspješnih dogovora za buduću saradnju. Pored cazinskih, na Sajmu će ovih dana učestvovati i nekoliko firmi iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Hrvatske, potencijalnih investitora u ovdašnju privredu.

Nakon što poveže poduzetnike u regiji, Međunarodni poslovni centar trebao bi prerasti u "Logistički centar", koji će biti u poziciji, da nudi proizvode svojih članova kako u BiH, tako i širom Evrope.

[atif]

Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RAUSK) nastavila je podržavati razvoj realnog sektora u ovom kantonu, prilikom čega je identificirala da se ovaj sektor, osim s velikim brojem nezaposlenih, suočava i sa problemom pronalaska adekvatne radne snage, koja je neophodna za razvoj poslovanja.

Kako bi pomogao firmama u rješavanju problema nedostatka adekvatne radne snage, RAUSK je u 2014. godini osigurao sredstva za podršku osam firmi iz USK, koje su obučile 232 nezaposlene osobe prema svojim potrebama. Najveći broj obučenih osoba je zaposlen. Program je realiziran na području pet općina u USK, a njegova ukupna vrijednost je više od 620.000 KM.

Mladi ljudi

– Koliko su značajni rezultati programa, govori podatak da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji USK u odnosu na decembar 2013. godine povećan za 399, a RAUSK će kroz ovaj program podržati zapošljavanje 173 osobe ili 43 posto od ukupnog broja kreiranih novih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji USK. Najveći broj osoba zaposlenih kroz ovaj program su mladi ljudi, što je veoma važno s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti mladih u BiH veća od 60 posto – rekao je direktor RAUSK Haris Komić.

Nastavak podrške

Kako je dodao, s obzirom na okruženje i uvjete poslovanja, Razvojna agencija je kroz ovaj program ostvarila impresivne rezultate, a u narednom periodu uložit će sve napore kako bi osigurala sredstva za nastavak podrške realnom sektoru i zapošljavanju u USK na ovakav način.

Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenan Rešo kazao je da je Unsko-sanski kanton jedan od rijetkih koji ima Zakon o obrazovanju odraslih.

http://www.krajina.ba/163278/nova-173-r ... m-kantonu/

[atif]

Vlasnicu rudnika mangana Bužimljani su prihvatili kao svoju, i oni koji je vole i koji je ne vole. Ona se za to izborila. U Bužimu zapošljava trenutno 32 rudara i još 15 suradnika, a ukupno zapošljava više od 500 ljudi jer je vlasnica i četiri rudnika feronikla i jednog rudnika hroma u Albaniji i Makedoniji

Prepoznavanje vrijednih osoba uvijek je bio defekt i usud u našem narodu, koji niti cijeni svoje cvijeće, a ni kad je strana flora u pitanju ne uspijeva razabrati žito od kukolja. Kod intelektualno i poslovno superiornijih vidimo samo mane jer one su, otprilike, na visini našeg vidnog polja, dok visine uspjeha bude nam vrtoglavicu.

U godinama propale privatizacije iza nas gledao sam kako su općinski oci davali čak i kreditne garancije bjelosvjetskim probisvijetima koji su pod krinkom biznisa otimali naše državne firme, ne samo podmićujući nego i blagodareći na podaničkom klanjanju naših tupih…

Ljubica, Indira i Nurfeta

Kod istinskih poslovnih autoriteta, kada su stranci u pitanju, naši odgovorni u jednakoj mjeri su pokazivali svoju suprotnost, nastojeći ih onemogućiti u namjerama, uzburkavajući predrasude i špekulacije, pravni košmar i neutaživu glad za mitom.

Ili je lud ili bi stvarno napravio kvalitetnu procjenu kod svog poslovnog interesa neko ko bi se usudio da zagrize u taj naš Gordijev čvor, i da još pronađe snage da ostane u biznisu ovdje kod nas.

Ovdje dolazimo do priče Ljubice Jovanovske iz makedonske porodice koja se već generacijama bavi energetikom i rudarstvom. Diplomirala je međunarodne odnose i diplomatiju, po nezavisnosti radila je za makedonsku Vladu, zatim dvije godine u Briselu u sektoru za integracije i sektoru EU za rudarstvo i energetiku. Od 2004. pokreće vlastiti biznis, kupuje rudnike širom Balkana, a nakon šest godina raznih peripetija u BiH, pokreće proizvodnju i u rudniku mangana Bužim.

Tu nije išlo sve glatko, ona ne bi sad o tome, ali samo nek se zna da je godinama njen projekt bio na meti napada lokalnih medija, u nemilosti političara koji su prolazili, uključujući i čuvenog krajiškog premijera koji je danas u pritvoru.

Začudo, ostali su na nogama i plan dolazi u svoj vrhunac jer tek na proljeće će moći obogaćivati mangan, instalirati novu tehnologiju i proizvoditi pet puta više rude koju odmah izvoze. Sve što se pretrpjelo će se isplatiti, jer sad dolazi profit.

Ljubica Jovanovska kao vlasnica, direktorica Indira Krupić i generalna sekretarica Nurfeta Dekić tri su djevojke koje vode rudnik mangana i koje su nas pozvale da im se pridružimo na njihovoj proslavi Dana rudara.

Priče eto odmah tu, gdje rudnik vode tri jake žene, girl power, i to baš u Bužimu, koji bi na top-listi najkonzervativnijih i patrijarhalnih mjesta na svijetu stao među prvih deset.

“Nije samo Bilal Bosnić ovdje taj koji ima četiri žene, moj did je imao pet istovremeno, pa su dvije jedne noći pobjegle”, priča nam jedan Bužimljanin u prvom lokalu gdje smo sjeli.

Bužimljani, svi oni imaju jake muške brade, samo što ih većina brije. Niko ovdje nema doći i njima pričati nešto o vjeri i islamu, a o junaštvu i herojstvu još manje. Hamze i gazije, strah i trepet dušmaninu, ponos i dika Krajini, ljudi od časti i obraza. Sve se ovo mora reći o njima da bismo nastavili ovu priču koja je ipak o ženama.

U restoranu gdje će rudari slaviti upoznajemo vlasnike, braću Ahmeta i Remzu Dizdarević i koji nam odmah zadaju zagonetku: “Tri snahe i tri svekrve, koliko je to žena?”

Računam, al ne pogađam.

Bez istine se propada

“Četiri, gostu, moja žena, moja mati i moja majka su tri snahe, a moja mati, moja majka i nane su tri svekrve.”

“I sve živjele zajedno u jednoj kući?”

“Sve, nana je, alarahmetile, umrla!”

Aferim.

Ali vlasnicu rudnika Ljubicu Bužimljani su prihvatili kao svoju, i oni koji je vole i koji je ne vole. Ona se za to izborila. Oboljela je i od karcinoma limfnih žlijezda, pa se i sa tim nedavno, hvala bogu, izborila.

U Bužimu zapošljava trenutno 32 rudara i još 15 suradnika, a ukupno zapošljava više od 500 ljudi jer je osim ovog rudnika mangana u BiH, vlasnica četiri rudnika feronikla i jednog rudnika hroma u Albaniji i Makedoniji.

“U drugim rudnicima posao je organizovan tip-top, samo dođem i pokupim izvještaje. Ovdje u Bužimu sam najčešće i, kada dođem, uvijek moram da ostanem duže nego sam planirala”, priča nam ona.

Proizvodi se 30.000 tona mangana godišnje u Bužimu, ali će na proljeće u opremu biti investirano blizu 10 miliona, pa će se proizvoditi 150.000 tona, i to još oplemenjene rude. Zahvaljujući kupcima, najviše Standard Mine Groupa iz Švicarske, a zatim i OFZ-a iz Slovačke, opstali su u poslu iako su do sada imali slab kvalitet. Ipak, probili su se na evropsko i kinesko tržište, te im se smiješi bolja budućnost. Mnogo novih radnih mjesta bit će i u Bužimu.

Ljubica Jovanovska planira kupovati još rudnika u BiH, bacila je oko na boksit i željezo, ali ne želi više da to bude u ovom kantonu. Izboriti se jednom sa Krajišnicima dovoljno je da se više ne treba pokušavati.

Pitamo je za Hamdiju Lipovaču, koji je bio jedan od onih koji su joj ometali posao. Kaže da joj ga je sad žao, ali da svako treba odgovarati za svoja djela: “Možda on ne bi bio takav prema nama, ali su ga zlonamjerni ljudi filovali sa netačnim informacijama o nama, a ko se okruži ljudima od kojih ne može dobiti istinu, sigurno će da propadne”, kaže ona.

Pitamo je za stanje u BiH, s obzirom da je radila u Briselu, u sektoru za EU integracije. Kaže da ne želi da govori o politici, i to preporučuje svima, uključujući i političare. Samo rad i profesionalizam mogu rezultirati napretkom, ništa drugo.

Kada je posao u pitanju, ona je dan ranije bila u rudarskom bazenu, zatim je održala sastanak sa rukovodiocima rudnika i proizvodnim sektorom, te sa predstavnicima Standard Mine Groupa, koji kupuju rudu. Direktor Standarda Burim Ismail sa zadovoljstvom je izvršio pregled kompanije za koju smatra da ima potencijal da postane najznačajniji proizvođač mangana u Evropi. Razmotreni su planovi razvoja. Planska eksploatacija i tehnološki proces postavlja se na novi nivo, te će se izbjeći nepotrebni gubitak materijala i finansijske zagube. Dinamika i kapacitet svih operacija bit će optimiziran.

A sad profit…

Kaže da je ekonomska situacija u BiH teška, osim toga, svugdje u svijetu je došlo do pada tržišne cijene mangana i svih ruda općenito. Sve do ove godine nisu ni planirali profit, nego pokriće investicije, ali ipak 2014. ocjenjuju uspješnom.

Na večeri organizovanoj uz dan rudara svi su se radovali. Nagradili su rudara Amira Tahića, rukovodioca eksploatacionog polja. Ovaj mladić u slobodno vrijeme trenira bužimsku djecu u taekwon dou i svake godine sa nekoliko njih učestvuje u reprezentaciji BiH koja razbija noseve na prvenstvima širom svijeta.

“Zadovoljan sam radom u rudniku, može biti bolje kao što svugdje ima prostora da bude, ali plata je redovna, živi se i radi se”, kazao nam je Tahić.

Zatim su uručili i žuti rudarski šljem, na koji su se svi potpisali, najstarijem radniku Izetu Čauševiću, kojem je ovo posljednja godina, pa će u penziju. On od 1979. radi u rudnicima, počeo je u Sloveniji, a završio kod kuće u Bužimu. I sada je najjači majstor za rukovanje teškim mašinama.

Moramo spomenuti i gosta sa austrijskog geološkog univerziteta, inžinjera Muhameda Osmana, porijeklom iz Sudana. On je trenutno omiljeni lik u Bužimu, kažu “em što je lijep i garav, em što brat musliman”. Moa, tako ga zovu, ne ostavljaju na miru.

“Imam hiljadu zahtjeva za facebook prijateljstvo od ljudi u Bužimu, svi me vole i želim ostati jedini Afrikanac ovdje, drže me kao da sam kralj”, kazao nam je on.

No, svi oni mogu ostati, ali Ljubica Jovanovska mora dalje. Ima dvije kćerke kojima se mora vratiti, Anastasiju, koja treba da magistrira, i Miru, koja je još gimnazijalka. “Strašno su pametne”, kaže, “i možda jednog dana nastave mamin posao”.

Trenutno, kako kaže, u Bosni i Hercegovini za nju nema konkurencije. Strane firme bi htjele doći, ali se ovdje ne mogu snaći: “Puno je opstrukcija, komplikovane administracije i korupcije. Ja sam ovdje sa teškoćom opstala, samo zato što znam jezik, što smo iz zajedničke bivše države, te unaprijed poznajem i očekujem takav mentalitet”, kaže Jovanovska.

Najgore u Bužimu je prošlo, a to je sam proces privatizacije kada je mnogo mašina prodano radi namirivanja sudskih potraživanja. Zatim je zaustavljen otpor onih koji bi po defaultu nastavili da dalje preprodaju i uništavaju firme u kojima više niko niti radi, niti se zna vlasnik, što je problem sa većinom privatizovanih preduzeća u kantonu. Uloženo se još nije povratilo, ali je proces proizvodnje samoodrživ. Uz novu investiciju posao će biti itekako profitabilan. Nova radna mjesta, novi rudnici, nove radne pobjede, za Ljubicu nema stajanja. Žene znaju šta rade.

Ako su u Bužimu to bili u stanju da priznaju i poštuju, onda za njih više ne postoje visoke prepreke ni preteški izazovi.

Preuzeto iz magazina Dani.

[atif]

Trebaju otvoriti firmu Krajina putevi da vise ne daju ugovore/poslove onim cetnicima iz Prijedor putevi. Sve puteve ovi im cetnici rade. Dok god daju poslove cetnicima od nas Krajisnika nema nista.

Budale su unistili i ono sto su imali. Koliko mi je poznato iz varcar vakufa je kupac iznajmio firmu za puteve u USK i odrzava USK-puteve.

Da li imamo listu svih firmi koje odrzavaju krajiske opstine?
Ova je u stecaju.
http://www.ekapija.com/website/bih/comp ... &section=2

BIHAĆ, 15. februara - Amel Alagić, direktor JU Regionalna direkcija cesta USK potpisao je danas ugovore za redovno održavanje cesta na području Unsko-sanskog kantona.Ugovore za period od naredne četiri godine potpisali su predstavnici firmi Behić – Sanny boy, Kovgrad i Rad putevi.Potpisivanju ugovora prisutni su bili i resorni ministar u Vladi USK Redžo Kurbegović te premijer USK Hamdija Lipovača.

http://www.rad-putevi.ba/aktuelnosti/90 ... anje-cesta

[ABen]

Otvoren novi poslovni centar FIS u Bihaću: Posao za 180 radnika
http://www.klix.ba/biznis/investicije/o ... /141226115

U prisustvu velikog broja posjetitelja svečanim presijecanjem vrpce Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća i Pero Gudelj, vlasnik kompanije FIS Vitez otvorili su moderni poslovni centar FIS Bihać vrijedan 14 miliona KM.

Novi FIS-ov centar u Bihaću prostire se na blizu 10.000 kvadrata u ulici Žrtava srebreničkog genocida, a uz maloprodaju roba široke potrošnje (namještaj, prehrana, kućne potrepštine, gradnja, tekstil i obuća) sadržavat će i dodatne sadržaje: restoran, kafe-slastičarnu, frizersko-kozmetički salon, prodaju sportske opreme, drogeriju i apoteku. Posao u poslovnom centru dobilo je 180 Bišćana.

"I pored pojedinaca koji su kočili ovaj projekat uspjeli smo uz podršku gradske uprave otvoriti savremeni poslovni centar koji će kupcima ponuditi širok asortiman proizvoda. U narednih deset godina želim zaposliti novih 2.000 radnika i to će biti moj životni cilj . Hvala svima koji su podržali ovaj projekt i nadam se da će Bišćani prepoznati našu kvalitetu i naše povoljne cijene", kazao je Gudelj.
Gradonačelnik Galijašević je zahvalio kompaniji FIS Vitez što je odlučila da u Bihaću sagradi lijep poslovni centar u kojem će posao dobiti 180 ljudi.

"Ovo je domaća kompanija koja zapošljava preko 3.100 radnika i zbog toga podrška jer svi zajedno moramo kupovati domaće i jačati domaću ekonomiju", kazao je gradonačelnik Galijašević.

Na projektu je radilo više od 20 firmi, a najveće su: Širbegović Gračanica, Hodurnik d.o.o. Cazin, Kamenolom lipa Bihać, Galić promet Bihać itd. U Unsko-sanskom kantonu svoje prodajne centre, osim Bihaća, imaju u Sanskom Mostu i u Cazinu.

Zna li neko koliko je ovaj FIS zaposlio Krajiskih katolika? Ja mislim da cu i dalje da bojkotujem FIS, Kozum i druge.

[BH-HZ]

U Sanskom Mostu HIFA uskoro pokrece Poljoprom.U Lusci Palanki jedan nas covjek otvara fabriku peleta i Hercegovinalijek otvara neki svoj pogon samo ne znam gdje ce biti.

[atif]

Prošla je godina i za Obrtničku komoru USŽ-a bila iznimno teška jer su je obilježile poplave u Sanskom Mostu i još uvijek visoki fiskalni i parafiskalni nameti. Ipak, nije bila tako “crna” jer su se bilježili i pozitivni pomaci.
I pored 210 ugašenih obrta, otvoreno je novih 280 što je, kako kaže predsjednik Obrtničke komore Šemsudin Bajrić, u posljednjih nekoliko godina po prvi put pozitivan trend.

Sve više šoping-centara

Analizirajući uzroke ovakvoga stanja, prvi čovjek Obrtničke komore USŽ-a ističe kako u Sanskome Mostu bilježe porast broja obrtnika što je rezultat zanimanja dijaspore. Ugodno ih je iznenadila činjenica kako Bihać postaje sve više šoping-centar za naše susjede iz pograničnih gradova Republike Hrvatske. Zbog svega, porasla je potražnja i za obrtničkim proizvodima.
– Imamo pozitivne trendove u branju i preradi ljekovitoga bilja, a sve je veća potražnja za proizvodima farmaceutske industrije i zanimanje za plasman na vanjsko tržište. Ovo što se bere u prirodi nije dovoljno, nismo dovoljno organizirani, stoga ima veće potrebe da se ljekovito bilje uzgaja, kaže Bajrić.

Sve je razvijenija konditorska proizvodnja, proizvodnja slatkiša i kolača, te tjestenina. Nacionalni park Una pravi je prostor za obrtnike u kojem se sve više otvara mogućnost za osnivanje novih obrta, ne samo u ugostiteljstvu, već i proizvodnja suvenira. Otvaraju se i turističke agencije koje s ovih prostora više samo ne odvode turiste u Tursku i Španjolsku, već ih iz inozemstva dovode u naše turističke destinacije.

– Nažalost, naša je ponuda još uvijek skromna. Stranac kad dođe ovdje može potrošiti do stotinu, stotinu i pedeset eura dnevno. Nema ponude da potroši više. Nismo to ni znali dok nismo došli u ovo stanje. To nije problem stagnacije, to je problem razvoja, smatra predsjednik Obrtničke komore USŽ-a. Inače, Komora je u prošloj godini imala uspjeha u izradi projekata obrtnicima koji su aplicirali na tendere federalnoga ministarstva. U 2013. im je odobreno 100 projekata, a u minuloj godini 70. Po toj osnovi će u obrtništvo USŽ-a biti ubrizgano oko 400 tisuća maraka.

Nositelj zapošljavanja

Sajamske aktivnosti su vrlo značajan element u poslovanju obrta, a sajmovi su obrtnicima sjajna mogućnost da promiču svoj program i pozicioniraju sebe na tržištu.

– Godine 2013. smo u okviru projekta “Krila nade” zaposlili šestero mladih ljudi, a 2014. godine osmero. Treba stvarati ozračje da obrtnici vide svoju šansu, da ih ohrabrimo da idu dalje. Težim za situacijom da obrtnik razvojem svoga programa i jačanjem kao obrtnik preraste u društvo s ograničenom odgovornosti, d.o.o. Očekujemo da obrtnik napokon dođe u situaciju da na kraju godine izdvoji dvadeset, trideset, pedeset tisuća maraka kako bi mogao ulagati u proširenje prostora i u novu opremu, zapošljavanje i slično. Ako dovedemo obrtništvo na tu razinu, budite sigurni, država mora biti svjesna toga da je to segment koji će se i dalje razvijati, kaže Bajrić. Ukoliko obrt i dalje, dodaje on, bude jedva vezao kraj s krajem, onda je nerealno očekivati da on bude nositelj zapošljavanja i otvaranja novoga tržišta. U USŽ-u je, inače, registrirano oko 1500 obrtničkih radnji, a naš sugovornik ističe da bi u drugim povoljnijim okolnostima ova brojka mogla jedan i pol put biti veća nego što je danas.

http://www.krajina.ba/163942/pozitivan- ... novih-280/

[Jack]

Prijedor putevi su najjaca firma u tom dijelu Krajine.I tema je Krajina izgradnja.A nije samo danasnjski Usk kanton Krajina.Cak i kad bi Banja Luku svrstali van Krajine.Imas tu Novi,Prijedor..itd

Biscani nisu ekonomski sposobni.Kako prije rata,tako i nakon rata.Cazinjani su uvijek bili ti pametniji i jaci trgovci.Posebno sad kad imaju jaku dijasporu

Ono sto je Hz spominjao za Lusci Palanku.Nema tu nikakve ekonomije kod Srba.Ostalo je sve.Inace u zadnje vrijeme dosta imovine su prodali po Jelasinovcima.Poceli su 2012 tek.Van Bosanskog Petrovca gdje imas retardiranog Zlatka.Jugonostalgicara koji daje cetnicima sve zivo,i jos im pomaze.Srpstvo kako po Krupoj,Sani i Kljucu nece trajati po meni duze od 2030 godine.Sve je to pustos i svaka godina je sve gora.

Istina je da Usk kanton propada,jer sve je po klanovima podijeljeno.Sana nikad nije gravitirala Bihacu.Sad ide.Bihac sve pare uzima.Jedino sto vrijedi i pozitiva je Np Una koji biljezi sve vise turista.Ekonomija je nazalost nesto drugo.Propada.

Agrokomerc se ne moze dignuti.Cazin je dobar ekonomski zbog dijaspore.Kljuc i Sane se raseljavaju.Ovako,sumnjam da ce biti nesto bolje

U Krajini jedino mogu Prijedor,Bihac i Banja Luka da se razvijaju.Ova ostala mjesta ce lagano padati.Dubica je mrtav gradic danas.I sve je gore tamo.A sad ako je to nas obraz da imas Prijedor puteve po Martin Brodu ili po Kljucu ili da dionicu Kljuc-Sanski Most prave oni.To je do nas i nase nesposobnosti

[atif]

Zemljoradnička zadruga „Agrisan“ iz Sanskog Mosta posjeduje jedan od najvećih plasteničkih kompleksa u kojima se na 3000 metara kvadratnih odvija intenzivna plastenička proizvodnja, a odnedavno je postala i prvi registrovan proizvođač rasadnica na području Unsko-sanskog kantona ali i šire.

Zemljoradnička zadruga Agrisan posljednjih godina postiže zavidne rezultate u plasteničkoj proizvodnji. S ciljem povećanja kvaliteta svojih proizvoda, Agrisan je od ove godine kod nadležnih institucija uspio registrovati djelatnost za proizvodnju rasadnog materijala, čime su postali prvi registrovan proizvođač rasadnica na području kantona. To nam je potvdio direktor „Agrisana“, Senad Hadžibajramović, koji je istakao da se trenutno vrše pripreme za početak proizvodnje, a ove godine imaju u planu proizvosti preko 20 000 rasadnica različitih povrtlarskih i voćarskih kultura. Pored proizvodnje rasada za vlastite potrebe, ovi proizvodi biće distribuirani i na tržište, tako da će uskoro biti dostupni i domaćim poljoprivrednicima. Osim aktivnosti vezanih za plasteničku proizvodnju, Zemljoradnička zadruga Agrisan nedavno je registrovala i novi brend pod nazivom „Plodovi devet rijeka“.

Ova aktivnost ima za cilj da stvori prepoznatljiv imidž kod domaćih poljoprivrednih proizvoda, koji bi se brendirali pod jednim imenom, i kao takvi bi se izdvajali na tržištu od svih ostalih poljoprivrednih proizvoda. I pored svih poteškoća koje godinama prate poljoprivredne proizvođače, poljoprivrednici okupljeni oko zemljoradničke zadruge „Agrisan“, zahvaljujući upornosti i radu, te primjenom svremenih tehnologija u proizvodnom procesu, još uvijek uspjevaju proizvesti kvalitetan domaći proizvod.

http://www.krajina.ba/165910/uspjeh-agrisana/

[atif]

Zastupnik Jasmin Emrić zatražio otvaranje graničnog prijelaza Tržačka Raštela – Kordunski Leskovac

Naime, stanovništvu najzapadnijeg dijela BiH ovaj granični prijelaz je od ogromnog značaja jer mnogi posjeduju poljoprivredne parcele na području susjedne države. Kako je naveo poslanik Emrić, načelnik općine Cazin čije područje u ovom dijelu graniči sa Republikom Hrvatskom, više je puta upućivao slična pitanja i zahtjeve Vijeću ministara, ali su konkretni odgovori izostali. Činjenicu da nakon pet godina ponavlja isto pitanje, Emrić je nazvao tužnom upozorivši na ogorčenje građana koji više nemaju strpljenja u očekivanju rješenja za ovaj problem.

Otvaranje graničnog prijelaza Tržačka Raštela- Kordunski Leskovac za međunarodni cestovni promet putnika olakšalo bi u mnogome svima koji žive u ovom dijelu BiH i zbog toga ovo pitanje ne smije i dalje biti zanemareno, kazao je Emrić.

Kako mu je odgovoreno, pismeni odgovor od Vijeća ministara trebao bi dobiti na narednoj sjednici Predstavničkog doma.

http://www.krajina.ba/166786/zastupnik- ... -leskovac/