Krajina - izgradnja i ekonomija

[atif]

Vlašićka pramenka i bikovi Ibre Ganibegovića u Sanskom Mostu
Potekao je iz mjesta Vražić nadomak Šipova . Svi njegovi predci bili su stočari pa je logično bilo da će i Ibro krenuti njihovim stopama.


Danas ima matično stado vlašićke pramenke na kojem mu mnogi mogu samo pozavidjeti

Zahvaljujući prijateljskim vezama sa braćom Pavlović čuvenim Slamarima iz Novog Sada uspio je kupiti rasplodne ovnove te obogatiti genetiku svog stada .

Obrađuje oko 200 duluma zemlje, a osim ovaca drži i bikove za koje je strastveno zagrijan i to mu je hobi. S porodicom živi u Sanskom Mostu na imanju koga je sam kupio i gradio po svojoj mjeri.

https://www.krajina.ba/vlasicka-pramenk ... kom-mostu/

[atif]

nalom…
.
Javno preduzeće Aerodrom Bihać u ovoj godini će produljiti poletnu stazu, a prethodno mora otkupiti i izvršiti eksproprijaciju dodatnog zemljišta. Do prije tri mjeseca direktor Aerodroma u Bihaću bio je Adnan Bajrić, stručnjak za promociju i marketing, što je značajno doprinijelo popularizaciji ovog projekta u javnosti.

Međutim, otkako se projekat, prije tri mjeseca, našao u svojoj praktičnijoj fazi, za novog direktora imenovan je inžinjer saobraćaja Anel Hadžić. U novoj godini postoje i novi planovi.

Upravo sam razgovarao sa projektantom, s obzirom na to da se radi o složenom građevinskom poduhvatu, uvijek se ima šta pitati i zatražiti tumačenja datih potreba na terenu, kazao nam je direktor Hadžić, koji je januar započeo radno.

Poznato je da je Vlada Federacije finansijski podržala ovaj projekat.



S obzirom na dinamiku izvođenja radova, te izmjene i dopune odluke o finansiranju, gdje sve treba biti funkcionalno i realno utrošeno u datom vremenskom okviru, sva sredstva Vlade Federacije ne bivaju utrošena, pa se ona prebacuju u budžet za narednu godinu.



Vlada Federacije za sada je jedini investitor projekta Aerodroma u Bihaću, sa 35 miliona maraka u posljednje tri godine.

Sa tim sredstvima od pet miliona maraka sada će da se ide u eksproprijaciju, da se kupi još jedan obuhvat zemljišta čime bismo postigli veće dimenzije poletne staze, kako to odgovara projektu. Dakle, od 25 miliona planiranih, idemo u utrošak 5 miliona maraka. Sredstva su prenesena za ovu godinu i to je na posebnom podračunu Vlade Federacije. Bio je kraj godine i vremenski uvjeti nisu nam dozvoljavali da to tehnički izvedemo, ali uskoro ćemo, pojasnio nam je Hadžić.



Otkupom planiranog zemljišta dolazi se do dužine od 1.800 metara, od čega je 1.500 metara funkcionalne staze i ostatak za prilaznu ravan. Inače, testna dionica koja je urađena radi ispitivanja opterećenja tla bila je koncipirana i završena u dužini od 300 metara. Puna dužina staze će biti četiri puta veća.

To je jedna značajna prostorna pista za kategorizaciju C3 aerodroma i moći će nam doći avioni sa 75 putnika, objašnjava direktor Aerodroma.



TORANJ ZA FINIŠ



Što se tiče pratećih objekata, tornja, terminala i slično, taj kompleks zahtijeva faznu izgradnju, koja najvjerovatnije neće otpočeti ove godine, te će doći na red u samom finišu projekta.



– Pista je ovdje ključna, tehnički blok i skladišta idu kasnije, to se može izgraditi i dograditi. Međutim, kada imamo pistu, imat ćemo daleko veći potencijal za privlačenje domaćih i stranih investitora. Dakle, radi se o značajnom projektu koji sada ima svoju konturu i dimenziju, kazao nam je Hadžic.

https://www.cazin.net/vijesti/na-bihack ... rnjem-skla

[atif]

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE: USK U PROJEKTIMA VJETROELEKTRANA I PARKOVA SOLARNE ENERGIJE (video)

Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša, prošlu godinu, a prema riječima resornog ministra Adnana Alagića, završilo je uspješno jer su ispunjene sve zadane obaveze. Obezbijeđeno je 170 000 maraka pomoći u zbrinjavanju 39 tek osnovanih porodica, dok su nedavno potpisane urbanističke dozvole firmama, koje će raditi na parkovima solarne energije u području bosanskopetrovačkog mjesta Vođenica. Ove elektrane proizvodit će električnu energiju od po 4 megavata. U pripremi su i novi ugovori...

BIHAĆ/BOSANSKI PETROVAC, 03. februara - Pored davanja saglasnosti za solarne elektrane na području Vođenice, isti projekti se pripremaju i na području Medenog polja, na površini od 5 hektara.

Prve dvije solarne elektrane radit će jedna firma iz Sarajeva dok je za Medeno polje saglasnost dobilo, ovdje registrirano preduzeće iz Banjaluke. Kako navodi ministar Alagić, kada su u pitanju alternativni izvori energije aktuelan je projekt vjetroelektrana za koji su u toku ishođenja odgovarajućih dozvola. U osnovi radi se o osam vjetrenjača pojedinačne snage od 5 megavata, a što ukupno znači 40 megavata električne energije.

Svi partneri u projektu, ozbiljni su investitori, koji ga nastoje realizirati u najkraćem roku, ističe resorni ministar, Adnan Alagić. Proizvedena energija ući će u mrežu elektrosistema Bosne i Hercegovine. Kakve će beneficije od takvih projekata imati općina poput Bosanskog Petrovca, koji ima najveći broj sunčanih dana, kazao nam je aktuelni načelnik Mahmut Jukić. On nam je okrio da su u pripremi i veći projekti na proizvodnji solarne energije, započeti prošle godine, sa Ministarstvom privrede. Općinsko vijeće dalo i je saglasnost za izdavanje koncesije.

https://www.rtvusk.ba/vijest/obnovljivi ... gije/55608

[atif]

https://www.cazin.net/vijesti/firma-iz- ... do-2000-km

Firma iz Krajine traži radnike- plate su od 1500 do 2000 BAM

[atif]

Cestovna infrastruktura USK: Velika očekivanja od najavljene izgradnje brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša

USK nema niti jedan kilometar brze ceste a kada će se ispuniti želje Krajišnika da budu bolje putno povezani međusobno ali i s ostatkom države, teško je prognozirati. Korak bliže tom cilju je projekt brze ceste na relaciji Velika Kladuša – Cazin - Bihać za koju je krajem januara raspisan tender za izradu idejnog rješenja. Federalno Ministarstvo prometa i komunikacija osiguralo je za tu svrhu 3,5 miliona BAM. Ukoliko se u ovoj godini završi taj dokument, biti će to značajan iskorak u planovima za novu cestovnu komunikaciju između ova tri grada USK...

Prilikom posjete Unsko-sanskom kantonu direktora JP AC FBiH Elmedina Volodera u septembru prošle godine, najavljeni su prvi kilometri brze ceste Bihać – Cazin - Velika Kladuša na kraju 2022. godine. Trebala je to biti dionica duga 10 kilometara u prvoj fazi projekta, čija izgradnja bi trajala oko dvije godine, dok bi za ukupan koridor trebalo 4 - 6 godina. Hoće li tempo radova zaista ići po Voloderovim riječima vrlo je neizvjesno, jer po informacijama iz Federalnog Ministarstva prometa i komunikacija u ovoj godini tek se krenulo s pozivom za izradu idejnog projekta.

Iako se o ukupnoj vrijednosti projekta još ne želi govoriti prema nekim projekcijama riječ je čak o milijardu BAM, koja će vjerojatno biti osigurana kroz kreditna sredstva a implementator cijelog projekta je JP AC FBiH. Nakon prihvatanja idejnog rješenja, slijedi pribavljanje potrebnih dozvola i saglasnosti, te eksporporijacija nekretnina na projektiranoj trasi. USK itekako ima interes da što prije počnu radovi na ovom projektu koji bi značajno ubrzao privredni razvoj ovog dijela BIH, ali je put do toga je još uvijek vrlo dalek i i neizvjestan, ističe uz ostalo kantonalni ministar građenja Adnan Alagić.

https://www.cazin.net/vijesti/cestovna- ... adnje-brze

[atif]

Godina velikih infrastrukturnih projekata u Bosanskoj Krupi

Gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović najavio je realizaciju niza važnih infrastrukturnih projekata u ovoj godini. Rečeno je kako će se takvim angažmanom, napretkom i ulaganjem, između ostalog, također opravdati nedavno dobijeni status grada.

"Uz podršku Vlade Federacije BiH za projekt gradnje i uređenja javnih površina u središtu grada, odnosno Ulici 511. Slavne brigade i Trgu Alije Izetbegovića, osigurano je milion maraka. Gradit će se i drveni most koji će spajati veliku sa malim adama, a za to je planirano 300.000 KM. Za gradnju sportske dvorane izdvojeno je 800.000 konvertibilnih maraka", riječi su bosanskokrupskog gradonačelnika Armina Halitovića.

Najavio je i višemilionska ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, kako bi se riješili dugogodišnji problemi odvodnje oborinskih i kanalizacionih voda.

"Za ove infrastrukturne projekte planirano je oko tri miliona KM. U narednih nekoliko mjeseci počinje realizacija posljednje faze regulacije potoka Kalender. Time smo posebno zadovoljni, jer je ukupna vrijednost ovog projekta milion i po maraka. Nadalje, planirana je izgradnja kanalizacijskog sistema u Bosanskoj Otoci, na dijelu rukavca rijeke Une u ukupnoj dužini od 1.293 metra, kao i regulacija rukavca rijeke Une u Bosanskoj Otoci u ukupnoj dužini od 524 metra. Vrijednost planiranih radova je oko 500.000 KM. Važno za napomenuti je da će u okviru ovih radova biti izvršena i zamjena dotrajalih azbestno-cementnih vodovodnih cijevi, novim PVC cijevima", kazao je Halitović.

Potvrđeni su i planovi za izgradnju, kao i rekonstrukciju kanalizacijskog sistema u određenim dijelovima središta grada. Neki od ovih projekata podrazumijevaju i zamjenu asfaltne podloge, odnosno gradnju trotoara, pa je njihova ukupna vrijednost oko 700.000 konvertibilnih maraka.

https://www.akta.ba/investicije/projekt ... skoj-krupi

[atif]

Vis International Austrija preuzeo tvrtku Fox metal u Velikoj Kladuši

Vis International Austrija namjerava oživjeti privredu u Velikoj Kladuši i u prostorima nekadašnjeg Agrokomerca, koji su prodavani putem Suda, otvoriti proizvodni pogon i nova radna mjesta. Grupa Vis International najveći je proizvođač suncobrana, a uz proizvodne pogone u Hrvatskoj, ovaj novi u Velikoj Kladuši dodatno će doprinijeti razvoju i širenju na inozemnom tržištu.

Profesionalni aluminijski veliki suncobrani koje proizvodi Vis nalaze se na terasama diljem svijeta, kupuju ga najveći svjetski brendovi iz industrije pića i prehrambenih proizvoda, kao i restorani, hoteli i ostali ugostiteljski objekti.

Vis International kupio je, naime, tvrtku Fox metal te preuzeo kroz prodaju koju je oglasio Sud, proizvodno skladišne objekte nekadašnjeg Agrokomerca. Riječ je o 20.000 m2 proizvodno-skladišnih objekata i još 75.000 m2 zemljišta.

- Imamo zaokruženi cijeli proizvodni proces u više od 120 tehnoloških faza, odnosno, od proizvodnje tkanina i metalnih aluminijskih konstrukcija do stalaka i gotovih velikih suncobrana. Poslujemo na više od 50 europskih i svjetskih tržišta, imamo svoje pogone za proizvodnju u Hrvatskoj u Varaždinu, Dugoj Resi i i Popovači. U Bihaću već postoji pogon, gdje već zapošljavamo 150 radnika. Želja nam je novim investicijama i otvaranjem pogona u Velikoj Kladuši oživjeti i ojačati gospodarstvo na tim prostorima – poručili su iz Vis Internationala.

Grupa Vis, koja nastavlja tradiciju proizvodnje iz Varaždina dugu 90 godina, u lipnju prošle godine preuzela je i ljevaonicu aluminija Lipovica u Popovači, a s obzirom da su oba društva izvozila preko 80% svojih proizvoda, ostvareni su sinergijski učinci na tržištima prodaje, proizvodnje i nabave.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... adu%c5%a1i

[atif]

Slovenska kompanija otvara svoj pogon u Bužimu, uposlit će 200 radnika

Kompanija Akrobat iz Slovenije otkupila je poslovni prostor gdje će svoje pogone iz Velike Kladuše premjestiti u Bužim čime će doći do otvaranja 200 radnih mjesta.

Radi se o kompaniji koja iz godine u godinu ima tendenciju rasta, a u planu su otvaranja novih pogona, te zapošljavanje dodatnog broja radnika.

Kompanija Akrobat bavi se proizvodnjom trampolina i svoje proizvode izvozi širom svijeta.

Otvaranje čak 200 novih radnih mjesta u Bužimu je jedan od većih uspjeha od 1995. godine do danas.

Šefik Smlatić direktor “Commerciale pegaso” koja je danas prešla u vlasništvo Akrobata, iskoristio je priliku da se zahvali načelniku Općine Bužim Mersudinu Naniću na, kako kaže, nesebičnom angažmanu i zalaganju.

“Ističem da je ovo historijski projekat za Bužim i prekretnica u njegovom budućem razvoju”, poručio je Smlatić.

Načelnik Nanić je poželio dobrodošlicu kompaniji Akrobat i rekao kako je uvjeren da će se sva uložena sredstva u ovaj projekat i isplatiti.

“Uvjeren sam da ćemo proaktivnim pristupom omogućiti nove investicije na području Bužima. Dosadašnji rad pokazao je da sva uložena sredstva imaju svoju svrhu i cilj, te ćemo u narednim danima i zvanično posjetiti kompaniju”, kazao je. Nanić.

https://krajina.ba/slovenska-kompanija- ... 0-radnika/

[atif]

Cazinska firma kupila novo zemljište, širi kapacitete

U kabinetu cazinskog gradonačelnika u četvrtak je s domaćom firmom „Civić“ doo potpisan Ugovor o kupoprodaji nekretnina. Riječ je kupoprodaji parcele u okviru Poslovne zone Ratkovac čija površina je 9.500 kvadratnih metara.

„Ovo je sigurno jedan bitan i vrijedan trenutak i ja se zahvaljujem kompaniji Civić odnosno njenom vlasniku koji hrabro i poduzetno širi kapacitete firme. U konačnici je ovo investicija vrijedna preko pet miliona maraka i predstavlja dio ukupnog širenja i napretka Poslovne zone Ratkovac. Značajan broj firmi je već ušao u ovu Poslovnu zonu i predstoji nam realizacija većeg broja investicija, a to je ono što nam najviše treba i na čemu smo do sada najviše radili“, istaknuo je gradonačelnik Nermin Ogrešević.

Osnovna djelatnost kompanije „Civić“ je proizvodnja građevinske limarije i galanterije, lima u obliku crijepa i krovno-fasadnih profiliranih limova te metalnih konstrukcija. Proizvode i sisteme za odvod oborinskih voda kao i strojeve za izradu beskonačnih oluka te odvodnih cijevi kao i stiropor.

Po riječima vlasnika i direktora firme Dževada Civića, u ovom trenutku firma ima maksimalno iskorištene kapacitete i njihovo širenje je nastavak dobrog poslovanja.

„S ovim projektom mi ćemo izmjestiti proizvodnju iz sadašnjih objekata i istu proširiti, a u postojećim kapacitetima smjestiti novu industriju. Ovo je zaista vrlo značajan iskorak koji, skupa s Gradom Cazinom, činimo za našu sredinu i njen prosperitet. Naravno da to podrazumijeva i nova radna mjesta i već u prvom koraku realizacije ovog projekta zaposlit ćemo još dvadesetak novih radnika“, rekao je direktor Civić.

Kako je istaknuto, novi objekat ove firme biće površine oko 5.000 kvadrata i u njega će biti smještena potpuno nova tehnologija, mašine i oprema za proizvodnju.

Vrijednost potpisanog Ugovora je 112.600 maraka.

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/24 ... jesta.html

Odlukom je definisano da prostorni obuhvat područja ove poslovne zone bude 54 hektara, od čega se jedan dio zemljišta nalazi u privatnom, a drugi u općinskom vlasništvu.

“Općina Sanski Most se ovom odlukom obavezala da u roku od godinu dana od njenog donošenja izradi i usvoji plan upravljanja ovom poslovnom zonom, koja je namijenjena izgradnji industrijskih pogona, skladišnih prostora, proizvodno-poslovnih objekata te pratećih sadržaja”, izjavio je Faris Hasanbegović, općinski načelnik.

On je dodao kako se definisanju nove poslovne zone pristupilo zbog popunjenosti kapaciteta sadašnje poslovne zone Šejkovača, te potrebe da se odgovori novim investicijama.

[atif]

https://www.cazin.net/vijesti/u-cazinsk ... -se-fabrik

Projekat realizira firma Imobilliare Beganović, odnosno Metal Grate koja je u sastavu ove firme koja se bavi proizvodnjom, obradom i trgovinom metala.

Sa izgradnjom nove fabrike proširujemo posao u obradi metala jer postojeći pogon je mali i za njega plaćamo visoku cijenu kirije, pa smo se odlučili da izgradimo svoju proizvodnu halu površine oko četiri hiljade kvadratnih metara. Krenuli smo sa pripremom projekta, a to podrazumijeva izradu projektne dokumentacije, vađenje neophodnih dozvola. Ne znam za koliko ćemo to završiti jer ne zavisi od nas već administracije i nadam se da bismo mogli početi izgradnju na proljeće 2023. godine – pojasnio je za Faktor Hamdija Ljubijankić iz firme Metal Grate.

Procjena je da će se u ovaj projekat uložiti oko tri miliona maraka, ali kako svakodnevno rastu cijene sirovina, niko ne može biti siguran koliko će na kraju koštati izgradnja fabrike.

- Veliki poremećaji su na tržištu posebno kada se radi o cijenama željeza, ali tu se ne može ništa promijeniti. Naša je namjera da pogon izgradimo što prije i zaposlimo još 30 novih radnika. Počeli smo raditi i na istraživanju tržišta da vidimo kakve su nam mogućnosti za proširenje kapaciteta – ističe Ljubijankić.


Dodaje da će moći osigurati potreban broj radnika jer mnogi iz metalske struke odlaze u Evropsku uniju da rade.

- U našoj firmi radnici koji rade u metalskoj struci ne razmišljaju o odlasku u inostranstvo. Ljudi se uvijek pitaju zašto odlaze naši radnici u inostranstvo? Mi ne postavljamo to pitanje već radnicima osiguravamo optimalne uvjete za rad i podrazumijeva se da imaju solidnu plaću – tvrdi Ljubijankić.



Iako su počeli raditi na obradi metala počekom pandemije koronavirusa prije dvije godine i kada su počele divljati cijene željeza, Metal Grate se izborio i za izvoz u Hrvatsku, Sloveniju i Italiju i 2021. godine promet je iznosio oko milion maraka.

- Pričamo o jednom preduzeću koje je tek u razvoju, istraživanju i širenju tržišta i ova priča je na početku i nadamo se da će biti uspješna – zaključuje Ljubijankić.

Projekat realizira firma Imobilliare Beganović, odnosno Metal Grate koja je u sastavu ove firme koja se bavi proizvodnjom, obradom i trgovinom metala.

Sa izgradnjom nove fabrike proširujemo posao u obradi metala jer postojeći pogon je mali i za njega plaćamo visoku cijenu kirije, pa smo se odlučili da izgradimo svoju proizvodnu halu površine oko četiri hiljade kvadratnih metara. Krenuli smo sa pripremom projekta, a to podrazumijeva izradu projektne dokumentacije, vađenje neophodnih dozvola. Ne znam za koliko ćemo to završiti jer ne zavisi od nas već administracije i nadam se da bismo mogli početi izgradnju na proljeće 2023. godine – pojasnio je za Faktor Hamdija Ljubijankić iz firme Metal Grate.

Procjena je da će se u ovaj projekat uložiti oko tri miliona maraka, ali kako svakodnevno rastu cijene sirovina, niko ne može biti siguran koliko će na kraju koštati izgradnja fabrike.

- Veliki poremećaji su na tržištu posebno kada se radi o cijenama željeza, ali tu se ne može ništa promijeniti. Naša je namjera da pogon izgradimo što prije i zaposlimo još 30 novih radnika. Počeli smo raditi i na istraživanju tržišta da vidimo kakve su nam mogućnosti za proširenje kapaciteta – ističe Ljubijankić.

- Pričamo o jednom preduzeću koje je tek u razvoju, istraživanju i širenju tržišta i ova priča je na početku i nadamo se da će biti uspješna – zaključuje Ljubijankić.

[atif]

Nakon 20 godina )

Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona i Fatka Kulenović, zastupnica u Skupštini USK obišli su danas radilište na cesti R 408 gdje su u toku završni radovi na izgradnji dionice puta Kulen Vakuf – Martin Brod. Radovi na asfaltiranju dionice puta u dužini 1,1 kilometar su investicija Direkcije regionalnih cesta USK a vrijednost projekta je oko milion KM.

Sa završetkom radova na ovoj dionici, ostaje nam još oko kilometar puta u narednoj fazi, za koju vjerujem da ćemo uspjeti osigurati dodatnih milion maraka i da ovaj pravac bitan za građane i za razvoj turizma bude završen. Put Bihać- Martin Brod neopravdano je bio na čekanju decenijama, mi smo ga stavili među prioritete, zajedno sa pravcem Sanica- Lanište, gdje su također u toku završni radovi”, kazao je premijer Ružnić. Zastupnica Kulenović ističe značaj završetka putne infrastrukture od Bihaća ka Martin Brodu te potvrđuje da će kilometar puta koji je ostao do finalizacije projekta biti izgrađen u narednoj fazi.Premijer USK, sa saradnicima danas je obišao i dionice puta R 403b gdje Direkcija regionalnih cesta USK uskoro kreće u realizaciju saniranja klizišta u području Johovice

https://krajina.ba/do-martin-broda-usko ... nim-putem/

[atif]

Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma pitanje je imao i zastupnik SDP BiH Albin Muslić, koji se fokusirao na opasnu magistralnu cestu M-14.

– Pitat ću ceste FBiH da li u narednom periodu i kada planira nastavak izgradnje ceste od Bihaća prema Bosanskoj Krupi preko Grmuško – Srbljanskog platoa i da se konačno izmjesti saobraćaj iz kanjona rijeke Une na dionici magistralnog puta M-14 koji je jedan od najopasnijih magistralnih pravaca u BiH. Izgradnja tog puta kojim bi se spojila Bosanska Krupa i Bihać i uspostavila koliko-toliko pristojna komunikacija na USK traje više godina, više od 10 godna.

U ime građana Bihaća, USK tražim od JP Ceste FBiH konkretan odgovor da li će se nastaviti izgradnja i kada, te kada se očekuje dovršetak izradnje te putne komunikacije. Postavljam tri godine ovo pitanje – rekao je Muslić.

https://krajina.ba/kada-se-planira-nast ... koj-krupi/

[atif]

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... enuo+firmu
Proslavljeni njemački fudbaler u Bihaću pokrenuo biznis

Proslavljeni njemački fudbaler Andreas Brehme trenutno boravi u Bihaću.

Brehme je svojedobno nosio dresove Bayerna, Intera, Zaragoze i Kaiserslauterna. Osvojio je brojne titule, ali mu je zasigurno najveći uspjeh osvajanje svjetskog naslova 1990. s njemačkom reprezentacijom za koju je nastupio 86 puta.

U Bihać nije došao iz fudbalskih razloga već - poslovnih. Zajedno sa partnerima, među kojima su Amir Avdić i Zlatan Karabeg, u ulici Irfana Ljubijankića u Bihaću otvorio je firmu pod nazivom “ON Group” koja se bavi medicinsko-psihološkim savjetovalištem i u sklopu koje je za početak zaposlio više od 10 osoba.

Otvaranju ove firme prisustvovao je, između ostalog, i potpredsjednik N/FSBiH Irfan Durić koji mu je poželio sreću.

Sutra će ovaj proslavljeni fudbaler posjetiti i stadion NK Jedinstvo gdje će se družiti s najmlađim polaznicima ovog kluba.

Podsjetimo, u finalu Svjetskog prvenstva u Italiji, 1990. godine, Njemačka je postala svjetski prvak, a on je postigao gol iz penala za 1:0 protiv Argentine. A tim rezultatom utakmica je i završena.

[atif]

Bihaćki aerodrom primaće i avione sa 150 putnika

Predstavnici kompanije Tecno Engineering iz Rima i bihaćke firme Euroing predstavili su juče konačnu verziju aero-nautičke studije za ovdašnji aerodrom.
Pozitivan ishod ove analize sada omogućava nesmetan nastavak realizacije jednog od najvećih projekata u ovom dijelu BiH, te donošenje potrebnih saglasnosti i dozvola.

Aero-nautička studija obradila je sve prilazne ravni pri slijetanju na aerodrom, tako što su analizirane sve potencijalne prepreke za sigurno slijetanje. Studija je osim unutrašnje površine koja se nalazi u proglašenom javnom interesu i perimetrijskoj ogradi, tretirala i mnogo šire područje. To je naravno uobičajena procedura kada se provjerava mogućnost sigurnog funkcionisanja aerodromskog kompleksa. Rezultati studije su pozitivni, što znači da zrakoplovi mogu operirati sigurno na svim letovima prema ili od ostalih aerodroma u Bosni i Hercegovini i Evropi”, izjavio je Danilo Luccioni iz firme Tecno Engineering iz Rima, javlja Radio Bihać.

Ova studija pokazala je i u kom smjeru se može razvijati ovaj važan projekat, odnosno o kakvoj se vrsti aerodromskog kompleksa u Bihaću radi.

“Studija je pokazala da možemo imati referentni kod 4D, ili minimalnu dužinu poletno-sletne piste od 1.800 metara za avione sa kapacitetom do 150 mjesta. Tu je i mogućnost proširenja do 2.075 metara staze, koja bi imala mogućnost prijema aviona sa kapacitetom za 200 putnika. Dakle, imamo mogućnost razvoja u ova dva pravca. Sada smo tek u situaciji da potpuno upravljamo projektom i da imamo definisane smjernice za izradu master plana. U ovoj godini nam slijedi planirana eksproprijacija 260.000 kvadratnih metara zemljišta u sjevernom dijelu, kojom stvaramo pretpostavke za nastavak izgradnje piste”, riječi su Anela Hadžića, direktora JP Aerodrom Bihać.

Hamdija Abdić, zastupnik Stranke demokratske akcije u Federalnom parlamentu je kazao da više nema sumnje u realizaciju projekta izgradnje aerodroma u Bihaću, te da će sredstva koja je osigurala Vlade Federacije BiH za ovu godinu, uskoro biti i operativna.

[atif]

https://faktor.ba/vijest/izabran-projek ... ska/166105

Izabran projektant za izradu idejnog projekta brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša-Hrvatska

Napravljen je značajan iskorak u planovima za novu cestovnu komunikaciju od strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.

Nakon provedene tenderske procedure JP Autoceste FBiH je izabralo projektanta za izradu idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH, a vrijednost ugovora je 4.397.775,53 bam sa uračunatim PDV-om.

Konzorcij, kojeg čini grupa ponuđača Institut za građevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka i Trasa d.o.o. Sarajevo, dao je najbolju ponudu i izabran je za projektanta. Idejni projekt će biti urađen za puni profil brze ceste u dužini od 47 kilometara.

Rok za izradu projektne dokumentacije je osam mjeseci.

[atif]

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Bihaćki aerodrom mogao bi biti gotov za tri-četiri godine?

Javno preduzeće "Aerodrom Bihać" osiguralo je pet miliona maraka za nastavak eksproprijacije 260.000 kvadratnih metara privatnog zemljišta kako bi se time omogućio nastavak realizacije ovoga značajnog projekta, potvrdio je Anel Hadžić, direktor ovog preduzeća.

- Vlada Federacije BiH je do sada osigurala 35 miliona maraka za ovaj projekat, a utrošeno je oko 10 miliona. Za ovu budžetsku godinu na raspolaganju imamo 25 miliona maraka, a pored novca predviđenog za eksproprijaciju, ostatak će biti utrošen za nastavak izgradnje poletno-sletne staze u dužini od 1.850 metara, kazao je Hadžić.

Prema njegovim riječima, u toku je izrada master plana, koji bi trebalo da definiše sve potrebne radnje i termine za izgradnju cjelokupnog aerodromskog kompleksa.

- U ove aktivnosti će biti uključene sve nadležne institucije, kako bi se planirala pravovremena nabavka neophodne opreme. Ovom dinamikom, kako se krećemo, ukoliko ne bude nepredviđenih poteškoća, aerodrom bi mogao biti u funkciji za tri do četiri godine, tvrdi Hadžić.

Dodaje da će, kada se obavi eksproprijacija neophodnog zemljišta, te pribave sve potrebne dozvole, za sve građevinske radove biti potrebno 16 mjeseci.

Kaže kako se intenzivno radi na izradi potrebne tehničke dokumentacije, pa je nedavno objavljena aeronautička studija koju je izradila jedna italijanska firma, kojom se omogućava nesmetan nastavak realizacije aerodromskog projekta.

Ova studija je dala odgovor na pitanja koja se tiču sigurnosti budućeg aerodroma, te pokazala kako nema prepreka da avioni bezbjedno lete iz Bihaća prema drugim aerodromima u zemlji ili inostranstvu.

- Studija je pokazala da možemo imati minimalnu dužinu poletno-sletne piste od 1.800 metara za avione sa kapacitetom do 150 mjesta. Tu je i mogućnost proširenja do 2.075 metara staze, koja bi imala mogućnost prijema aviona sa kapacitetom za 200 putnika. Dakle, imamo mogućnost razvoja u ova dva pravca. Sada smo tek u situaciji da potpuno upravljamo projektom i da imamo definisane smjernice za izradu master plana, kazao je Hadžić.

Ranije je istaknuto kako ovaj projekat ima veliku važnost kada se radi o komunikacijskom povezivanju Unsko-sanskog kantona sa ostatkom zemlje, ali i značajan ekonomski aspekt, jer može biti motor razvoja Bihaća i cijelog kantona.

Smatra se kako će njegova realizacija doprinijeti značajnom razvoju turizma i povećati broj posjeta Nacionalnom parku "Una" , te drugim turističkim destinacijama na ovim prostorima.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... +godine%3f

[atif]

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/25 ... _eura.html


VELIKA NJEMAČKA INVESTICIJA U KRAJINI: Mašine su na terenu, gradi se fabrika vrijedna pet miliona eura!
Riječ je o firmi koja posluje u Bihaću od 2019. godine i čiji su vlasnici iz Njemačke, a bavi se preradom metala na CNC mašinama.

Podrška Gradske uprave Bihać svakom novom investitoru koji želi otvarati proizvodne pogone na području grada jedan je od prioritetnih zadaća Grada Bihaća i njegovih resornih službi, rekao je danas bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić koji je sa saradnicima posjetio gradilište novih proizvodnih pogona firme Mastel CNC d.o.o. Bihać u bihaćkom naselju Klokot.

Riječ je o firmi koja posluje u Bihaću od 2019. godine i čiji su vlasnici iz Njemačke a bavi se preradom metala na CNC mašinama.

„Apsolutna podrška ovom i svim investitiorima koji odaberu naš grad ili kanton za investiciju. Ovdje imamo investiciju koja će imati 7.000m2 radne površine u zatvorenom i 20.000 m2 na otvorenom i koja će zapošljavati nove radnike, te je naša obaveza stvoriti pretpostavke da i ovu krizu u Ukrajini iskoristimo i ponudimo firmama iz EU naše lokacije koje su blizu zemalja EU kada je u pitanju plasman roba“, istakao je gradonačelnik Fazlić.

Prema riječima direktora firme Sandija Terzića radovi na izgradnji nove fabrike trebali bi biti gotovi do ljeta sljedeće godine.

„Firma je krenula poslovati prije tri godine sa desetak radnika, a sada imamo 50 uposlenika i ova investicija će omogućiti proširenje prizvodnih pogona što u konačnici znači još novih 50 radnika. Vrijednost investicije bez mašina je pet miliona eura i ovim putem se zahvaljujem gradskim službama na susretljivosti i podršci vezano za sve dozvole i dokumente“, kazao je Terzić.

[Zmaj]

Radnici firme u BiH izborili se za veća primanja i 13. platu

Radnici firme “Remus” iz Sanskog Mosta vratili su se danas na posao nakon što su postigli dogovor s vlasnicima iz Austrije o povećanju ličnih primanja, te određenim uslovima rada.

Sporazumu su prethodili mučni pregovori, uz dosta nervoze, koja je kulminirala kada su vlasnici, nakon što radnici nisu željeli ući u hale da pregovaraju, tražili od njih da napuste krug preduzeća, što su radnici i učinili.

Ispred kapije firme proveli su više sati, tokom kojih su predstavnici vlasnika izlazili s više ponuda radnicima, pišu Nezavisne novine.

Naposlijetku, radnici su pristali na prijedlog kojim se definiše povećanje plata od 15 posto, isplata trinaeste plate u godini, plaćanje materijalnih troškova za prevoz, kao i na poboljšanje određenih uslova rada.

Podsjećamo da su radnici u protekli petak obustavili proizvodnju, tražeći veća primanja i bolje uslove rada.

Inače, pomenuta austrijska kompanija je proizvodni pogon u Sanskom Mostu otvorila prije petnaestak godina i u međuvremenu su najveći dio proizvodnje iz Austrije prebacili u ovaj grad.

Zapošljavaju oko 300 radnika, a preduzeće se bavi proizvodnjom auspuha za automobile i danas su, sa 30 miliona maraka godišnjeg prometa, lideri metaloprerađivačke proizvodnje u Unsko-sanskom kantonu.

[atif]

Nacionalni park Una: 94.000 posjeta, očekujemo da premašimo cifru iz rekordne godine

Biznis.ba
Nacionalni park Una: 94.000 posjeta, očekujemo da premašimo cifru iz rekordne godine
objavljeno 19. aug 2022. u 08:33

Nacionalni park Una, kako je i najavljivano od samog početka operativnog rada 2011. godine, postao je generator razvoja zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, posebno turističko-ugostiteljskog dijela privrede. U vrijeme pandemije Covid-19 virusa sektor turizma bio je najviše pogođen, ali Nacionalni park se vraća na regionalna i evropska tržišta zahvaljujući dobrim radu menadžmenta i kvalitetnom promocijom u vrijeme pandemije na domaćem tržištu, a zatim tokom protekle godine.

Početkom ove godine iz Nacionalnog parka Una je najavljivano da će ova godina, ukoliko dođe do smirivanje situacije kada je pandemija u pitanju, biti veoma uspješna što se prema svim dosadašnjim pokazateljima i ostvaruje.


– Pokazalo se u 2022. godini da smo imali dobre procjene, analize i pretpostavke. Ova godina za Nacionalni park Una bi trebala biti i rekordna godina kada je broj evidentiranih posjetilaca u pitanju a da to kažemo daje nam za pravo baza podataka koju imamo. Dakle, sa današnjim danom u odnosu na isti period prošle godine imamo porast za nekih 10 posto. Tako da je definitivno ova godina na nivou 2019. godine kada smo ostvarili 120.000 posjeta, a sa dašnjim danom imamo evidentiranih 94.000 posjeta i do kraja godine očekujemo da premašimo cifru iz rekordne 2019. godine – kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.


Rezultat je to višegodišnjeg rada i ulaganja u područje Nacionalnog parka Una, kreiranju destinacije i njenu promociju. Sve to ne bi moglo da se desi, ističe direktor Mulić, da nije bilo podrške Vlade Federacije BiH i Ministarstva okoliša i turizma.

– Nacionalni park Una je postao jedan pozitivan bh. brend koji je sve više prepoznatljiv i jedan dobar primjer uspješnosti sa područja Unsko-sanskog kantona i najpozitivnija priča koja ide u eter u posljednjih 12 godina, te kao takav generira razvoj turizma i svih dijelatnosti usko vezane za njega – ističe Mulić.


Što se tiče posjeta po zemljama, najviše ih je iz BiH i regiona, a zatim dolazi Evropska unija i ostatak svijeta.


– Naši domaći turisti participiraju sa 30 posto posjeta, toliko i Evropska unija, dok gosti iz regiona učestvuju sa 20 posto posjeta, turisti iz golfskog zalijeva 15 posto, dok pet posto otpada na ostala turistička tržišta koja nisu zanemariva i koja će dugoročno gledano biti prisutniji. Tu govorimo o prekookeanskim tržištima, govorimo o Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno Sjevernoj Americi i Aziji. Smatramo da će se azijsko tržište za Evropu tek po okonačnju pandemije Covid-19 virusa početi da se vraća, a samim time ćemo i mi u budućnosti imati veći priliv gostiju sa tih kontinenata što je dugoročno i strateški gledano jako važno – kaže direktor NP Una.


Zadovoljan je onim što su ostvarili ove godine i ciljevima koji su postignuti do sada. Nastavljaju sa osnovnom djelatnošću a to je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti koji postoje u području Nacionalnog parka Una, nadzor, kontrola i monitoring svih pojava i procesa u području Nacionalnog parka i komunikacija sa svim bitnim sudionicima u procesu njegovog razvoja, od pojedinca i lokalnih zajednica do međunarodnih organizacija koje su uključene kroz različite fondove.


– Nastavljamo i dalje s aplikacijama i promocijom skupa sa našim partnerima i svima koji su dobronamjerni kada je u pitanju razvoj ovog dijela BiH i Nacionalnog parka Una. Postajemo desetinacija koja još više treba da se okrupni, te da kroz onu našu viziju razvoja unske kontinentalne rivijere pod nazivom “Unaland zemlja vodenih čarolija” gdje bi bilo obuhvaćeno područje od izvora Une do njenog ušća u Savu a to je opet u Jasenovcu u Hrvatskoj. Dakle, razvoj područja na bazi zaštite prirode u cilju stvaranje ambijenta za još bolji i kvalitetniji razoj turizma na ovom području – kaže direktor Mulić.

(FENA)

http://biznis.ba/nacionalni-park-una-94 ... ne-godine/