Semberija i Donje Podrinje

[Drina]

Pozitivan primjer ulaganja u Srebrenicu


Prevent je prije četiri godine plasirao jednu od najznačajnijih investicija u Srebrenici, otvorivši novi pogon i zaposlivši preko 70 radnika, a sve uz pomoć opštine Srebrenica i UNDP-a. Na konferenciji koja je 22. februara održana u Sarajevu, u organizaciji UNDP BiH i Ambasade Kraljevine Holandije, investicija i poslovanje Prevent grupacije u Srebrenici izdvojeno je kao jedan od uspješnih pozitivnih primjera ulaganja u ovaj dio BiH.

http://www.istocnabosna.com/dnews/index ... srebrenicu

[Zmaj]

Bosanski kulturni centar Srebrenica - skupljanje fonda za opremanje



MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE U SREBRENICI POKREĆE AKCIJU ORPEMANJA TREĆEG SPRATA U BOSANSKOM KULTURNOM CENTRU ZA POTREBE OMLADINE U SREBRENICI

Medžlis IZ Srebrenica proteklih nekoliko godina je gradio Bosanski kulturni centar u Srebrenici te su grubi radovi skoro završeni, tako da će svaki sprat u BKC-u imatu svoju funkciju, ali opremanje objekta nije završeno, kao ni grijanje i vanjsko uređenje.

U prostru za omladinu, koji je cijeli zadnji sprat sa oko 170 m2, je planirano da se napravi bosanska soba i biblioteka gdje će naša omadina moći da se druži i uči. Planirano je da naša omladina ima prostor i za rekreaciju i opuštanje, da u tom prostoru bude jedan stoni tenis, bilijar, i još neke društvene igre, te dvije trake za trčanje i radionica sa alatima za omladinske projekte.

Za opremanje je potrebna određena količina sredstava u iznosu oko 25 000 KM

Molimo sve naše prijatelje, poznanike i dobre ljude da se uključe u ovu hairli akciju, kako bi našoj omladini mogli ponuditi alternativu, da im ne nudimo kladionice i noćne barove, nego između ostalog i hairli projekte koji će ih zadržati u našoj domovini i našoj Srebrenici.

https://www.gofundme.com/bkc-srebrenica

[Zmaj]

cgGhhJbDl58

[Abidaga]

Bosanski kulturni centar Srebrenica - skupljanje fonda za opremanje



MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE U SREBRENICI POKREĆE AKCIJU ORPEMANJA TREĆEG SPRATA U BOSANSKOM KULTURNOM CENTRU ZA POTREBE OMLADINE U SREBRENICI

Medžlis IZ Srebrenica proteklih nekoliko godina je gradio Bosanski kulturni centar u Srebrenici te su grubi radovi skoro završeni, tako da će svaki sprat u BKC-u imatu svoju funkciju, ali opremanje objekta nije završeno, kao ni grijanje i vanjsko uređenje.

U prostru za omladinu, koji je cijeli zadnji sprat sa oko 170 m2, je planirano da se napravi bosanska soba i biblioteka gdje će naša omadina moći da se druži i uči. Planirano je da naša omladina ima prostor i za rekreaciju i opuštanje, da u tom prostoru bude jedan stoni tenis, bilijar, i još neke društvene igre, te dvije trake za trčanje i radionica sa alatima za omladinske projekte.

Za opremanje je potrebna određena količina sredstava u iznosu oko 25 000 KM

Molimo sve naše prijatelje, poznanike i dobre ljude da se uključe u ovu hairli akciju, kako bi našoj omladini mogli ponuditi alternativu, da im ne nudimo kladionice i noćne barove, nego između ostalog i hairli projekte koji će ih zadržati u našoj domovini i našoj Srebrenici.

https://www.gofundme.com/bkc-srebrenica

Ovo na slikama je ona zgrada koju je Bosnjacka nacionalna fondacija izgradila da bi Srebrenica dobila Bosnjacki kulturni centar koji bi sluzio kao sjediste svih bosnjackih udruzenja: http://bosnapress.net/ovako-danas-izgle ... rebrenici/

Zna li se zasto je to sada prepusteno medzlisu i zasto se javno predstavlja kao Bosanski a ne Bosnjacki kulturni centar?

[Zmaj]

U naselju Slatina kod Srebrenice otvoreno spomen obilježje



U naselju Slatina kod Srebrenice danas je otvoreno spomen obilježje za žrtve iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini.

Spomen obilježje otvorili su preživjele žrtve koje su tokom rata izgubili svoje porodice.

Slatinka Amela Hasanović tokom rata imala je četiri godine, a danas je jedna od učesnika koja je otvorila spomen obilježje.

"Drago mi zbog izgrađenog spomen obilježja, s druge strane sam tužna, jer se na spomen ploči nalazi ime mog oca, djeda, amidže i mnogobrojne rodbine", izjavila je Hasanović.

Amela, danas ima 27. godina i živi s majkom u Puračiću, a prošle godine je završile studije u Tuzli.

"S vremena na vrijeme posjećujem svoje rodno mjesto, kao i Memorijalni centar Potočari, iako još uvijek posmrtni ostaci mog oca nisu pronađeni. Moju generaciju s ovih područja pozivam da dolaze i obilaze Podrinje da se ne zaboravi i ne ponovi ono što se desilo nama", rekla je Hasanović.

"Ova spomen ploča će služiti kao svjedok istine, opomene i molitve", rekao je jedan od incijatora tog projekta Mustafa Mujić.

"Ovaj projekat, zahtijevao je veću finansijsku konstrukciju, ali zahvaljujući dobrom odzivu građana Slatine kao i drugih uspješno je realizovan", dodao je.

S današnjeg skupa mještani su poslali poruku: "Opominjati moramo, svetiti ti se nećemo, a zaboraviti ne smijemo"

https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bo ... zje/310683

[Drina]

Novo u Zvorniku: Aščinica/ćevabdžinica “Lipa” našeg Hazima Hadžića




Mjesec maj, tačnije 7 dan ovog mjeseca za porodicu našeg Hazima Hadžića ostat će upamćen po tome, što je uspio da u srcu grada Zvornika, otvori prekrasnu aščinicu/ćevabdžinicu.

Naime, nakon velikog zalaganja i rada, nedaleko od željeznog – graničnog mosta, u pravcu prema semaforima, u novom ruhu i ambijentu, otvorena je aščinica/ćevabdžinica “Lipa”, vlasnika Hazima Hadžića. On je još jedan primjer uspješnog Bošnjaka, povratnika, koji svojim zalaganjem, radom i trudom želi da živi na svome i ekonomski ojača svoju porodicu.

Na meniju su vam sve vrste jela sa roštilja, kao i brojna kuhana i druga jela, kao što su pite, bureci, ćevapi i slično. Kvalitet je zagarantovan, a posjetom ovom objektu sami ćete se uvjeriti, i ubrzo postati redovni gosti.



Kvalitet su mnogi već prepoznali, a najbolji dokaz odličnog rada je organizovanje raznih kolektivnih večere i iftara u ovom prekrasnom objektu.

Radno vrijeme je svaki dan od 7 – 19h.

Dobro došli u Lipu. Mjesto gdje ćete se lijepo odmoriti i kvalitetno nahraniti.

https://kucic-kula.com/2018/06/13/novo- ... a-hadzica/

[Drina]

0xRI_FQBP_Y

[Mehmed beg Catic]

Svaka cast Tuzlarije.net i Miruh Bosne jer ovo je prvi put da vidim da neko iz tzv "pro-bosanskih " medija nije koristio naziv koji cetnici koriste vec ih zovu " manji BH entiet". Tako bi svako trebao da koristi javno ako vec ne moze da koristi naziv genocidna stvorevina. Svaka cast

Svečana akademija u Janji: ˝Ima Bosne u nama i nas u Bosni˝


Sinoć je u najvećoj povratničkoj zajednici u Bosni i Hercegovini u Janji, svečanom Akademijom u prepunom Domu kulture, obilježen Dan državnosti naše domovine Bosne i Hercegovine.
U veoma svečarskoj atmosferi smjenjivali su se talenti u izvedbi lijepih bosanskih pjesama, poezije i bosanskih folklornih igara u izvedbi članova Bošnjačko kulturno- umjetničkog društva “Mula Alija Sadiković iz Janje, članova hora “Bilal” i učenika osnovne škole “Meša Selimović”.

Svečanosti je prisustvovao i delegat u Vijeću naroda manjeg BH entiteta prof. Samir Baćevac, potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina Mustafa Gradaščević, kao i predstavnici Medžlisa IZ- e Bijeljina i Janja te ostalih nevladinih organizacija iz Bijeljine i Janje.

Poruka ovog skupa je glasila: “Ima Bosne u nama i nas u Bosni”.

https://miruhbosne.com/?p=46053

[Zmaj]

wGiDejowVSc

Ni danas u školama u Jablanici i Konjicu nije bilo nastave. Zbog snijega u ovim mjestima proglašeno je stanja prirodne nesreće, a nastava je zbog otežanog kretanja vozila i pješaka otkazana. S druge strane, u Srebrenici u malom Kung-fu klubu djeca se vrijedno spremaju za državno prvenstvo u Tuzli. Nemaju grijanja, struje i vode, a njihova sala za trening velika je koliko jedna garsonjera. Priču o njima donosimo u nastavku.

[momak]

Bravo djeco.
Sport i skola.
Borilacki sport je i za curice.Pogotovo kad zivis u kraju kakav je Srebrenica.

[Zmaj]

REGULACIJA KORITA JANJE 07 02 2019

[Drina]

U Srebrenici se dnevno proizvede 400 kilograma rahat lokuma

U pogonu tjestenina prehrambene industrije "Klas" iz Sarajeva, u srebreničkom naselju Klisa nedavno je počela proizvodnja tradicionalnog bosanskohercegovačkog proizvoda rahat lokuma. U procesu proizvodnje zaposleno je deset osoba

U pogonu tjestenina prehrambene industrije "Klas" iz Sarajeva, u srebreničkom naselju Klisa nedavno je počela proizvodnja tradicionalnog bosanskohercegovačkog proizvoda rahat lokuma. U procesu proizvodnje rahat lokuma u Srebrenici zaposleno je deset osoba.

Sedin Hasanović, voditelj programa proizvodnje, kaže da je u procesu proizvodnje zaposleno deset osoba, te da se svaki dan proizvede 400 kilograma rahat lokuma.

-Trenutno je uposlenih deset osoba. Nadamo se da će ih u budućnosti biti još zaposleno. Mi ovdje proizvodimo tri vrste rahat lokuma i to sa okusom ruže, oraha i miks. Zadovoljni smo poslom. Uposleni vrijedno rade. Sretni smo da imamo priliku da radimo. Proces proizvodnje je na najvišem nivou, jer rade vrijedni mladi ljudi kojima je cilj da žive i rade u Srebrenici, a opremljeni smo savremenom opremom. Svi uposleni su prošli obuku prije nego što smo počeli raditi - rekao je za Anadolu Agency (AA) Hasanović.

Lejla Suljić istakla je da je sretna da što je dobila priliku da radi i zarađuje za svoju porodicu.

-Majka sam troje djece. Sretna sam da mogu da radim i od svog rada školujem svoju djecu. Mi smo ovdje dobar kolektiv, dobar tim koji se odlično slaže, i zaista nije teško raditi. Pored toga imamo i odlične uslove za rad. Sretni dolazimo na posao, a lijepo je čuti i znati da se jedan od najboljih bosanskohercegovačkih proizvoda koji je nezamjenjiv u našim kućama proizvodi baš u Srebrenici, i da smo mi dio te priče - kazala je Suljić.

Ademir Avdić je, takođe, uposlenik Klasovog pogona u Srebrenici. I ovaj mladić kaže da mu je drago da je dobio priliku da radi.

-Sretan sam naravno. Uslovi su dobri. Mi radimo, dobro se slažemo, i rezultati se vide. To je ono najbitnije, da smo svi zadovoljni - poručio je Avdić.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga rekao je da otvaranjem radnih mjesta žele pomoći Srebreničanima i Podrinjcima.

-Želimo pomoći ovom gradu, i dati svoj doprinos njegovom razvoju. Rahat lokum je jedan od najtraženijih brandova Klasove bosanske kuhinje. Osim prodaje na domaćem tržištu Klasov Rahat lokum će se izvoziti na inozemna tržišta. Naš cilj je da pored ovih 10 radnih mjesta uskoro dobijemo 10 novih, i tako dalje, do formiranja uvjeta za pokretanje fabrike jednoga dana. Srebrenica je to zaslužila. Vrijednost projekta iznosi 176.000 KM, a proizvodi pogon se prostire na oko 300 kvadratnih metra. Riječ je o proizvodima vrhunske kvalitete koji promoviraju bosanskohercegovačku tradiciju na jedan poseban način. Uprava Klasa je posebno ponosna na činjenicu da će ovim projektom osigurati radna mjesta mladim ljudima, tačnije onoj kategoriji koja najviše razmišlja o napuštanju BiH - izjavio je Hrvić.

https://faktor.ba/vijest/u-srebrenici-s ... uma-/24478

[Zmaj]

U Janji, mjestu udaljenom desetak kilometara od Bijeljine, skoro svi prijeratni stanovnici su se nakon rata vratili. No, godinama nisu mogli naći posao i većina njih se ponovo odlučila da živi u evropskim zemljama, a ostali se pokušavaju prekvalifikovati kako bi zaradili za najosnovnije potrebe.

[Drina]

Donacija dvije peći na čvrsto gorivo Osnovnoj školi „Srebrenica“



Havuša Omerović i Bekir Osmanović dokazani su prijatelji Udruženja „Prosvjetitelj“ i veliki humanisti koji nisu zaboravili svoj zavičaj, a to pokazuju svojim zalaganjem za bolji život povratničkih porodica i njihove djece.

Tako su ovaj put obezbijedili novac za kupovinu dvije peći za Osnovnu školu „Srebrenica“, tačnije, područnom odjeljenju Osat. Naše Udruženje od doniranog novca nabavilo je dvije peći te iste uručilo menadžmentu škole. Peći će biti iskorištene za zagrijavanje učionica u kojima djeca iz okolnih naselja Osata pohađaju nastavu.

Vrijednost donacije je oko 700,00 KM.

http://www.prosvjetitelj-muallim.org/ak ... 80%9C.html

[Zmaj]

U subotu kolektivna dženaza u Vlasenici za 17 bošnjačkih žrtava

Na mezarju "Rakita" u Vlasenici u subotu, 20. aprila, klanjat će se kolektivna dženaza i obaviti ukop posmrtnih ostataka 17 identifikovanih žrtava sa područja Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Han Pijeska koji su ubijeni tokom proteklog rata.
Istog dana, na vlaseničkom mezarju Močila klanjat će se individualna dženaza za još tri pronađene žrtve.

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti čiji je nestanak prijavljen tokom 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su tokom proteklih godina iz grobnica pronađenih na području Šekovića, Vlasenice i Zvornika. Identifikovani su u Komemorativnom centru u Tuzli.

Među identifikovanim žrtvama su Hilmo i Mevlida Ferhatbegović, otac i kćerka čiji su ostaci pronađeni u grobnici u mjestu Kamenica – Glođansko brdo na području općine Zvornik. U subotu će biti ukopani i braća Mirsad (32) i Meho (30) Ferhatović iz Vlasenice, a čiji su posmrtni ostaci pronađeni 2017. godine u masovnoj grobnici na lokalitetu Jelovačka česma u Vlasenici.

Identifikovane žrtve koje će biti ukopane nakon kolektivne dženaze 20. aprila 2019. godine su:

1. Šaban (Alije) Durmanović, rođen 1929. godine u Bratuncu
2. Muhamed (Muje) Salaharević, rođen 1935. godine u Vlasenici
3. Abdulah (Davda) Gogić, rođen 1954. godine u Vlasenici
4. Sadik (Ibrahima) Džindo, rođen 1947. godine u Vlasenici
5. Mesib (Salkana) Salkić, rođen 1937. godine u Zvorniku
6. Sejmo (Adema) Ibrahimović, rođen 1960. godine u Bratuncu
7. Ismet (Esada) Kavazović, rođen 1925. godine u Vlasenici
8. Meho (Bajre) Ferhatović, rođen 1962. godine u Vlasenici
9. Mevludin (Mehmeda) Hodžić, rođen 1950 u Vlasenici
10. Haso (Mušo) Musić, rođen 1949. godine u Vlasenici
11. Mevlida (Hilme) Ferhatbegović, rođena 1958. godine u Vlasenici
12. Akif (Fejze) Smajić, rođen 1930. godine u Vlasenici
13. Adem (Sulejmana) Hasanović, rođen 1945. godine u Han Pijesku
14. Šahin (Alije) Čamdžić, rođen 1958. godine Han Pijesku
15. Šemsada (Ismeta) Čamdžić, rođena 1964. godine u Vlasenici
16. Mirsad (Bajre) Ferhatović, rođen 1960. godine u Vlasenici
17. Hilmo (Omera) Ferhatbegović, rođen 1929. godine u Vlasenici

U subotu će se na mezarju Močila u Vlasenici obaviti i pojedinačna dženaza i ukop za još tri žrtve iz proteklog rata sa područja Vlasenice. Radi se o tri člana porodice Klempić, a konačni smiraj naći će Mustafa Klempić (70) te njegove dvije sestre Nura (67) i Vasvija (64). Njihovi ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice pronađene na lokalitetu Podpećina Tugovo u Vlasenici u septembru 2017 godine, saopćeno je iz Instituta za nestale BiH.

[Mehmed beg Catic]

Povratnik u Srebrenicu: Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja


Kada se s braćom Mujom i Mulom 2001. godine vratio u rodne Opetke, Mjesna zajednica Sućeska kod Srebrenice, Asim Bećirović (43) i njegova supruga Adila (37) nisu se dugo dvoumili čime će se baviti. Odlučili su na vlastitom imanju baviti se proizvodnjom mlijeka i poljoprivredom.

Udružio sredstva

Asim i Adila kažu da u početku nije bilo lako. Trebalo je izgraditi štalu, osigurati mehanizaciju za rad na njivi, te mlijeko lošim putem voziti do otkupne stanice. Asim je s braćom udružio sredstva i radnu snagu, tako da su, do nabavke mehanizacije, nekako stizali obrađivati zemlju kako bi pripremili hranu za stoku.

Kaže da danas ima 15 krava, koliko i bikova, junadi i teladi, a tu je i jedan bik za koridu. Ima dvije štale, traktor, frezu, kosilicu i drugu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju, kojima brže i lakše osigurava hranu za svoju stoku.

– Dugo se bavim poljoprivredom i proizvodnjom mlijeka. Od svog rada školujem djecu, zadovoljan sam proizvodnjom i svojim uspjehom. Dobio sam nešto poljoprivredne mehanizacije, a nešto sam kupio vlastitim sredstvima. Ima kamion, dva putnička automobila, jedno je za luksuz, a drugo za vožnju mlijeka do otkupne stanice – nabrojao nam je Bećirović, dodajući da je šteta što povratnici ne koriste zapuštena plodna imanja, jer se od toga solidno može živjeti.

Redovna isplata

Godišnje proizvede 70.000 litara mlijeka. Zadovoljan je cijenom i redovnom isplatom, ali se žali na mali podsticaj, koji se samo plaća po ekstra klasi mlijeka. I pored kvalitetne ishrane, krave ne mogu uvijek davati isti kvalitet.

Nagrade za rad

Asim ističe da je za svoj rad dva puta dobio općinsko priznanje, što je za njega podstrek za većim angažiranjem na farmi i poljoprivrednoj proizvodnji. Nema problema s plasmanom mlijeka i prodajom stoke. Ima stalnog kupca, s kojim ugovori cijenu. Smeta mu što ima dosta povratnika koji dobiju određenu mehanizaciju i stoku i odmah prodaju, ne razmišljajući na budućnost i bolji život.

http://miruhbosne.com/?p=50370

[Zmaj]

Prije tri godine objavili smo priču o Ramizu Nukiću iz sela Kamenice koji sakuplja posmrtne ostatke Bošnjaka ubijenih srpnja 1995. godine, nadajući se da će pronaći kosti svojih najbližih. Nije ih našao, ali je zato do sada uspio sakupiti posmrtne ostatke 260 osoba. Za svoj trud, ovih je dana dobio vrijedno priznanje.

[Drina]

Braća iz “Autoservisa Mahmutović” razmišljaju o proširenju kapaciteta servisa



Nakon što je se 2015.godine na tržištu u Zvorniku pojavio “Autoservis” Mahmutović, rijetki su očekivali ubrzan razvoj i mjesto u samom vrhu zvorničkihauto-servisa. Danas četiri godine poslije početka, autoservis u kojem rade braća Ramo i Rešad Mahmutović postaje nedovoljno velik da usluži sve mušterije.

Braća iz "Autoservisa Mahmutović" razmišljaju o proširenju kapaciteta servisa

Nakon dvije godine rada autoservis je od zarađenog novca i uz svesrdnu pomoć i podršku federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice uspio da kupi novu lokaciju u mještu Đile u Karakaju. Na tom lokalitetu uspjesli su u kratkom vremenskom periodu svojim radom uz pomoć prijatelja da izgrade jedan od najmodernijih autoservisa na području Zvornika.

Danas četiri godine nakon teškog početka, autoservis Mahmutović bi prema riječima Rešada trebao da ima tri umjesto dvije dizalice jer je to kapacitet koji bi mogli ispuniti i sa svojim mušterijama postići. Braći Rami i Rešadu uskoro će se u autoservisu pridružiti i treći brat po imenu Zaim koji je stekao neophodnu praksu iz oblasti mehanike. Braća Mahmutović planiraju proširenje kapaciteta u budućnosti i samo je pitanje kada će i ovo današnje ciljeve realizovati, kao i one ranije koje su imali.

Braća iz "Autoservisa Mahmutović" razmišljaju o proširenju kapaciteta servisa

O radu ovog servisa pisali smo i ranije u kojima smo predstavili Rešada i Ramu Mahmutović, vrhunske mehaničare koji dolaze iz porodice koja se tradicionalno bavi automehanikom. Svoj zanat su stekli u Tehničko-školskom centru u Karakaju, a još za vrijeme školovanja osvajali su nagrade za najbolje učenike iz oblasti mehanike. Prilikom posjete ovom servisu, zatekli smo i dvojicu praktikanata koji pohađaju TŠC u Karakaju, a tu školu su ranije sve trojica braće ranije završila sa dosta uspjeha.



Ovo je jedna od ljepših priča u gradu Zvorniku, ako se uzme u obzir da su sve trojica braće mlađa od 30 godina da su odrasli bez majke i da su se na potez privatnog posla odlučili kada su u prosjeku imali 22 godine i to nakon što su nekoliko godina bila najbolji mehaničari u elitnim zvorničkim autoservisima. Danas četiri godine kasnije nakon teškog početka, braća Mahmutović imaju jedan od najelitnijih autosevisa sa potencijalom da se širi kako bi ispunili sve potrebe potencijalnim novim i svojim stalnim mušterijama.
Braća iz "Autoservisa Mahmutović" razmišljaju o proširenju kapaciteta servisa
Na kraju radnog vremena u zimskom periodu

Zanimljiva je i anegdota koju otac Hamdija priča o tome kako je Ramo jedan od sinova prije dvije godine dobio poziv iz Austrije od poslodavca kod kojeg je sezonski radio. Prema riječima Hamdije nakon što je Ramo rekao da ne želi ići u Austriju i da to neće činiti ni u budućnosti, morao je više od pola sata ubjeđivati nekadašnjeg poslodavca da nije ljut i povrijeđen i da u Bosni može zaraditi sasvim dovoljno da mu odlazak u Austriju više nije potreban.

Nakon što su naučili u školi svoj zanat, stekli potrebnu praksu, odlučili se pokrenuti posao i danas nakon 4 godine teškog rada imaju jedan od najboljih autoservisa u svom gradu. Primjer za sve one koji upisuju srednju školu danas, kao i onim koji završavaju.
Autoservis Mahmutović na novoj lokaciji, boljom radionicom i istim kvalitetom
Svaki dan radno od 8 do 17 sati

https://zvornicki.ba/braca-iz-autoservi ... a-servisa/

[Drina]

Obilježena godišnjica egzodusa Bošnjaka Kozluka, potresne priče, tuga, suze i prkos
June 26, 2019 by Admin



U Kozluku je danas obilježena godišnjica egzodusa Bošnjaka iz ovog, ali i okolnih mjesta Skočića i Šepka. Cijeli događaj održao se u džamiji gdje je upriličena tribina na temu “historija zločina”, događaj se održava u sklopu obilježavanja godišnjice stradanja Bošnjaka Zvornika.

Obilježena godišnjica egzodusa Bošnjaka Kozluka, potresne priče, tuga, suze i prkos

Prisutnim u džamiji govorili su magistar historije Mustafa ef.Muharemović, predsjednik udruženja porodica zarobljenih i nestalih Zvornika Ahmet Grahić, kao i preživjele žrtve Abdulah Hasanović iz Kozluka i Zijo Ribić iz Skočića. Zijo je simbol stradanja Roma u Zvorniku i Bosni, dječak koji je preživjeo strijeljanje svoje porodice, govorio je o svjoj životnoj horor priči od koje se svakom normalnom čovjeku diže kosa na glavi.

Oko stotinu Kozlučana i njihovih prijatelja okupilo se na ovom događaju i pratilo izlaganja prisutnih. Sa naučno-metodološke strane pojam zločina nad Bošnjacima u Podrinju kroz historiju pojasnio je magistar Muahremović. Ahmet Grahić je zločin u Kozluku poredio s drugim zločinima na području Zvornika i da je život mušaraca Kozluka pošteđen samo zbog cifre ubijenih Bošnjaka do 26.juna 1992. godine na području Zvornika. Naveo je Grahić da su u Kozluku ubijeni svi oni koji su ostali u svojim kućama i odbili da idu na deportaciju i potpišu kako svoju imovinu ostavljaju srpskim vlastima Zvornika.

Obilježena godišnjica egzodusa Bošnjaka Kozluka, potresne priče, tuga, suze i prkos

Nakon potresne priče Abdualaha Hasnovića o vremenu provedenom u logorima širom Zvornika, nakon zarobljavanju prilikom pokušaja da dođe kući s posla, počela je priče Zije Ribića.



Priča od momenta povratka u pust Skočić Roma koji su bili izbjegli ranije u Loznicu, pa se nakon obavještenja o garantovanj sigurnosti vratili svojoj kući rasplakala je sve prisutne. Ono što je Zijo ispričao teško je zamisliti, a vidjeti se jedino može u horor filmovima.

Obilježena godišnjica egzodusa Bošnjaka Kozluka, potresne priče, tuga, suze i prkos

Nakon što su pripadnici srpske paravojne jedinice Simini četnici upala u Skočić i zarobila oko 30ak Roma koji su se skrivali u jednoj kući kreće sadističko iživljavanje nad zarobljenim. Djevojčice od 12 godina su silovane, muškarci tjerani na protubludne s**** radnje, batinanje, traženje novca, pljačka, batinanje, silovanje svih ženskih osoba, sve to nije malo nego su ih potovarili na kamione i onda vozili putem do Kozluka, pa dalje kroz Malešić do mjesta Hamzići koje je na području Šetića, ali blizu Klise.



Obilježena godišnjica egzodusa Bošnjaka Kozluka, potresne priče, tuga, suze i prkos

Tu je kompletna Zijina porodica ubijena, a on ranjen u ruku i nožem uboden u glavu, nakon čega su ga bacili u jamu sa ostalim ubijenim Romima Skočića. Zijo se nakon nekog vremena probudio i stigao do prve kuće u kojoj su živjeli ljudi. Tu su ga kako je rekao uzela dvojica vojnika u zelenim uniformama i odveli u Kozluk gdje ga je previjala pripadnica “Siminih četnika”. Dvojica hrabrih vojnika pobrinula su se da Ziju ne preuzmu pripadnici “Siminih četnika” nego su njega uspjeli sprovesti do zvorničke bolnice gdje je Zijo hospitiliziran i odakle je nakon dvije godine prebačen na liječenje trauma u Crnu Goru. Ovo je najkraće prepričano ono što je Zijo govorio.



Ljudskom umu je sve ovo nepojmljivo, ali se nažalost desilo i Zijo kaže da svoju priču priča gdje god stigne jer smatra da je to jedini pravi način da do novog rata ne dođe i da ono što je nepojmljivo ljudskom umu postane normlano i svakodnevnica.

Prisutnima su predstavljene i poeme na temu egzodusa Kozluka, a prisutni su se u tišini, sa suzama u očima i puni ponosa i prkosa zbog povratka na svoje i u svoje mjesto iako zli umovi to nisu zamišljali tog 26.juna 1992.godine.

(Zvornicki.ba)

https://zvornicki.ba/obiljezena-godisnj ... uze-prkos/

[Drina]

Luka i Krušev Do dobili po jedan kilometar asfalta



Sredstvima Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH i Opštine Srebrenica počelo je asfaltiranje puta u dužini od dva kilometra u najudaljenijim srebreničkim selima Luka i Krušev Do.

Ovo su prvi kilometri asfalta u zabačenim selima ove razuđene opštine koji vode do glavne saobraćajnice prema Podravanju i Srebrenici.

U ovim selima živi oko 120 povratnika koji su udaljeni oko 60 km od administrativnog centra u Srebrenici i za njih ovo predstavlja veliku radost i sreću.

Predsjednik ovih mjesnih zajednica Hamo Zulanović kaže da će se u Luci asfaltirati još 500 metara, sredstva u iznosu od 46.000 KM koji su prikupili mještani i dijaspora., a u Krušev Dolu obezbijeđeno je 49.000 KM za asfaltiranje još 450 metara

https://www.esrebrenica.ba/upoznaj-sreb ... falta.html