Gornje Podrinje

[Drina]

Nakon rata nekoliko opcina u Bosni je bilo pod sankcijam zbog velikog broja prisutnih ratnih zlocinaca i ne saradnje sa SFOR i ostalim institucijama. Foca je bila jedna od njih. Tako dugi niz godina nije ulozena ni marka u Focu (USAID i ostali su zabilazili to podrucje). A tada su humanitarne organizacije davale najvise novca

To je uticalo i na nas povratak jer su tek 2002e pocele organizacije da se ukljucuju i to samo na selima a onima koji su poceli da se vracaju u grad tek oko 2005-6

Krsmanovic je dosao na vlast i proturio pricu otvorenosti, demokratije itd...i on je omogucio da im se skinu sankcije. Onda su USAID itd poceli bacati neki novac u Focu. Pricao je on i sa nasim ljudima. Mora se priznati se klima nesto promjenila ali to nije samo do njega. I samo vrijeme je ucinilo svoje.

No nema sumnje da je on bio cetnik 1/1
Evo vidi ovdje. Drzi govor sa taktima cetnicke pjesme u pozadini. Inace jedan od boljih govornika kod vlaha.



Vlasi u Foci gube s njegovim odlaskom jer je on znao da izmuze pare za njih dole.

[Jack]

Foca nema veca sela,sto znaci da nece doci do naseljavanja kraja.Cijela ta regija je propala,cestovno nikakva,i to vazi jos i za sire podrucje tipa Visegrad,Rudo i Cajnice.Neka ulaganja mozes zaboraviti,odavno je taj kraj donji a sad kod cetnika ima kult licnosti Lazar,Karadjordje,Dodik.Javi se jedan sposoban vlah u njih 1000.Ovaj jedan je donji sad i to trajno.Tako taj mali kraj nema sanse da stvori jos jednog ovakvog

[Zmaj]

Hasanu Tufekčiću iz Višegrada u dva rata četnici ubili 13 djece

[Zmaj]

Čavčići, 07.04.2019. g. čišćenje mjesnog mezarja, popravak pristupnog lokalnog puta, učestvovalo više od trideset osoba. Ovim putem zahvaljujemo se svima koji su učestvovali u akciji. Hvala i onima koji su na drugi način pomogli a nisu na ovim slikama jer su osigurali hranu, piće, gorivo, alat i sl. Bulka Imamovic Mujic, Ahmo Rucic, Ajna Balaš, Behka Hasan Cocalic, Azra Žiga, Sanija Cavcic, Čavčić Alija, Čavčić Mina, Čavčić Izet, Brđanin Džehva, Memišević Hadžira.EDUKATIVNI PORTAL - || DIWAN BIH ||

Čavčići, Žepa, Rogatica

[Zmaj]

Gotovo polovina predratnog stanovništva sa područja Foče protjerana je iz svojih kuća. Stručnjaci zato upozoravaju da se demografska slika potpuno promijenila. Koliko se ljudi vratilo - teško je procijeniti. Jedno govore brojevi na papiru, a drugo prizori na terenu. Kako izgleda život povratnika provjerila je novinarka Al Jazeere Aida Hadžimusić.

[Zmaj]

Opština Foča prošlu godinu završila je sa viškom budžetskih sredstava. Broj privrednih preduzeća nije se mijenjao u posljednje dve godine, ali je za četiri posto porastao broj zaposlenih u njima. Veći privredni razvoj Opština Foča tek očekuje, i to naročito u drvnoj industriji i turizmu. Međutim, i neke nove privredne grane počinju da se razvijaju u tom gradu na istoku BiH.

[Zmaj]

U organizaciji Udruženja "Žena žrtva rata" i "Višegrad 92" u Višegradu je obilježena 27. godišnjica zločina nad Bošnjacima tog grada.

[Drina]

Žepa: Otvoren Memorijalni centar i spomen obilježje za 495 ubijenih Žepljaka



Povodom “Dana sjećanja na pad zaštićene zone UN-a Žepa“, u Žepi je danas u haremu džamije “Mehmed ef. Hajrić”, otvoren Memorijalni centar i proučena šehidska dova.

Na ploči Memorijalnog centra su ispisana imena 495 ubijenih Žepljana.

Najmlađa žrtva bila je beba Rifet (Besim) Avdić, rođena ‘92. i ubijena iste godine, potom braća Aldin (Zijad) Mujić, rođen 1989. i Adis rođen 1990. godine.





Otvorenju spomen – obilježja su prisustvovali i Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Ramiz Salkić, potpredsjednik manjeg bh entiteta, Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski, Edin Ramić i Salko Bukvarević, federalni ministri, te mnogi drugi gosti i građani.

Nakon otvorenja spomen – obilježja u džamiji je upriličen vjerski program.

Izgradnju spomen-obilježja je sufinansiralo i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

Prisutnima se obratio i član predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović a njegovo obraćanje prenosimo Vam u cijelosti:

Danas ovdje, u Žepi, obilježavamo završetak izgradnje šehidskog obilježja koje će nas uvijek podsjećati na najteže dane u historiji ovoga kraja i cijele Bosne i Hercegovine. Danas također odajemo poštovanje najboljim sinovima ove zemlje, jer da nije bilo njih danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo ovoj zemlji i našem narodu u vremenu agresije od 1992. do 1995. godine. O tome ćemo učiti generacije koje dolaze, jer zaborav je opasan. Onaj ko zaboravi rizikuje da mu se zlo ponovi.

S tugom se prisjećamo 495 ubijena Bošnjaka, koji su agresorske snage ubile tokom tri i po godine opsade Žepe i posljednjih dana jula 1995. godine. Sjećamo se i više od hiljadu ljudi koji su tada iz Žepe odvedeni u logore, na okupiranoj teritoriji, ali i na području susjedne Srbije, gdje su prisilno držani u zatočeništvu, čak i dugo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Tačno na ovaj dan, 27. jula 1995. više nije bilo nijednog Bošnjaka u Žepi. Odredi smrti Ratka Mladića tog su dana krenuli u sistemsku pljačku i uništavanje bošnjačkih kuća, a na kraju su srušili i džamiju. Željeli su da zatru tragove našeg postojanja na ovom području, u našem Podrinju, što je bio jedan od ciljeva velikosrpske agresije na Bosni i Hercegovinu.

Danas je prilika da se prisjetimo i sramne uloge Ukrajinskog bataljona UN-a, koji je bez i najmanjeg otpora prepustio “zaštićenu zonu” Mladićevim formacijama, čime su izdali narod Žepe ali i grubo iznevjerili svoj mandat, koji su im Ujedinjene nacije povjerile.

Prepuštanjem svoje “zaštićene zone”, koju je proglasilo Vijeće sigurnosti kao najviše tijelo zaduženo za međunarodnu sigurnost – međunarodna zajednica i Ujedinjene nacije su izgubili kredibilitet u očima mnogih širom svijeta, i sve do danas ga nisu uspjeli u potpunosti vratiti.

Jedan od brojih postupaka, koji je pridonio tome, bilo je i dopuštanje UN-a da Mladićeva vojska, unutar baze UNPROFOR-a u Žepi, najprije izvrši otmicu a zatim i strijelja komandanta Žepske brigade Armije RBiH Avdu Palića, kao i članove ratnog rukovodstva Žepe Mehmeda Hajrića i Amira Imamovića. Činjenica da su UN-ove snage predale delegaciju legalnih vlasti u ruke ratnim zločincima, i to tokom mirovnih pregovora, ostat će nezapamćen presedan i trajna crna mrlja na licu UN-a.



Žepa je u našem kolektivnom sjećanju simbol stradanja, ali Žepa je i simbol otpora. Od samog početka agresije, narod ovog kraja se herojski suprotstavljao i odupirao žestokim nasrtajima agresorske armade, tokom cijele tri godine opsade.

Žepa je bila posljednje utočište hiljadama izbjeglica iz okolnih krajeva i samo zahvaljujući Žepi hiljade ljudi su uspjele sačuvati živu glavu. Najveću zaslugu za to nose heroji Žepske brigade Armije Republike BiH, na čelu sa komandantom Avdom Palićem, i njihova djela nikada nećemo zaboraviti.

Obnovljene kuće i povratnička zajednica u Žepi svjedoči da agresor, iako se služio najstrašnijim zločinima, ipak nije uspio. Zločinci su sanjali o tome da ne bude Bosne i Hercegovine, a ona je opstala i ojačala. Sanjali su i da ne bude Bošnjaka, a Bošnjaci su opstali i ojačali.

Svaki dan, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, države Bosne i Hercegovine je bilo sve više, zbog čega se povećavala i panika antidržavnih sila. Svojim neprestanim pokušajima da je nagrizu iznutra, da potkopaju temelje ovoj zemlji ili makar spriječe njen razvoj, oni nas neprestano podsjećaju na svoje namjere. Ali neka znaju da nikada neće uspjeti u tim svojim nakanama.

Mi nikada nećemo popustiti pod pritiscima onih koji ne žele dobro ovoj državi i njenim građanima i nastavićemo se boriti za državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj svaki čovjek treba da ima jednaka prava na svakom pedlju njene teritorije.

Vi, povratnici, ste među najvećim herojima borbe za državu u vremenu mira. Proces povratka ima krucijalan značaj za obnovu i reintegraciju države. Politika podjele Bosne i Hercegovine bila je u znaku protjerivanja ljudi sa njihovih ognjišta, i zato nema boljeg načina suprotstavljanja toj politici od povratka ljudi u svoje domove.

Ekonomski i finansijski resursi države u stalnom su porastu. Ulaganje u povratničke zajednice i potpora povratnicima, posebno mladim ljudima mora biti strateško opredjeljenje svih nivoa vlasti. Svaki povratnik zaslužuje da ima sigurnost, krov nad glavom ali i posao kako bi omogući dostojanstvenu egzistenciju sebi i svojoj porodici. Kroz instituciju Predsjedništva BiH, nastavit ću snažno da zagovaram i urgiram da se intenziviraju programi koji će biti usmjereni na poboljšanje statusa i prava povratnika u svim dijelovima BiH.

Naš cilj je bio i ostao – cjelovita i demokratska država Bosna i Hercegovina, članica Evropske unije i NATO saveza. I nemam nikakve sumnje da ćemo taj cilj, predanim radom ispuniti. Ali naš razvoj neće se mjeriti samo rezultatima koje uspijemo ostvariti u oblasti ekonomije ili kroz velike projekte izgradnje. Naš uspjeh prvenstveno će se mjeriti time i ovisiti o tome kako nam žive ljude u rubnim, povratničkim mjestima, koja se najudaljenija od centara. To moramo imati na umu svaki dan, i predano i iskreno raditi, kako bismo osigurali mirnu i prosperitetnu budućnost državi i novim generacijama.





https://podrinjemedia.ba/2019/07/27/zep ... -zepljaka/

[amkos]

“ČINI SE DA DIO BOSNE I HERCEGOVINE POSTAJE EVROPSKA GAZA”

Provedba Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji osigurava povratak izbjeglica na svoja ognjišta, u najmanjem je procentu, nažalost, ispunjena u jugoistočnoj Bosni. Po mom mišljenju, tu je riječ o međunarodnoj zavjeri. Prostor Žepe, Rogatice, Višegrada, Rudog, Čajniča i Foče zapravo je teritorij koji nas fizički veže za Bošnjake Sandžaka, a preko njih s muslimanima, odnosno Albancima Kosova i Albanije. Čini mi se da se pravi jedna tampon-zona, da dio Bosne i Hercegovine koji većinom naseljavaju Bošnjaci postaje evropska Gaza

https://stav.ba/cini-se-da-dio-bosne-i- ... pska-gaza/

[Zmaj]

Stanovnici sela Zemegresi u općini Novo Goražde još jednu zimu će, po svemu sudeći, dočekati u mraku. Da će fenjere i svijeće ostaviti po strani obećava im se godinama, ali radovi ne počinju. Zbog nemogućih uvjeta života odlaze i oni koji su nakon rata odlučili da se vrate kućama.

[Zmaj]

Povratnici u okolini Tjentišta, u blizini Foče, ovih dana zauzeti su berbom i sušenjem voća. Nakon nekoliko godina pauze konačno je sve uspjelo. Nagrada za naporan rad i upornost stanovnicima sela Zamršten donekle je vratila i nadu da će biti obnovljene i kuće onih koji žele da se vrate.

[Zmaj]

U Žepi pronađeni posmrtni ostaci jedne osobe

Na lokalitetu Purtići u Žepi (općina Rogatica) ekshumirani su nekompletni posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve iz proteklog rata, potvrdili su iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).

Prema informacijama INO-a, radi se o žrtvi bošnjačke nacionalnosti koja je na ovom području nastradala 1995. godine.

Posmrtni ostaci su nakon ekshumacije, kojom je rukovodilo Državno tužilaštvo, prebačeni u “Gradska groblja Visoko”, gdje će se izvršiti sudsko-medicinska i krim-tehnička obrada te uzeti uzorci za DNK analizu kako bi se utvrdio identitet žrtve.

http://detektor.ba/u-zepi-pronadjeni-po ... dne-osobe/

[Abidaga]

Višegrad: Zaposleno deset radnika iz Bangladeša
https://bhrt.ba/radnici-iz-bangladesa-r ... visegradu/

“Mi smo došli da radimo u Bosni. Moj tim broji deset ljudi i došli smo da radimo na građevinskim poslovima. Ljudi u Bosni su gostoprimljivi, izlaze u susret i kroz posao mogu dosta novog da naučimo. Zadovoljni smo poslom i životom ovdje”, kaže Muhidin Halugder, radnik iz Bangladeša.

[Abidaga]

"Planiraju da do kraja godine, ako sva ta situacija oko papirologije bude uredu, dovesti još 20 do 30 radnika iz Bangladeša."
https://www.klix.ba/biznis/posao/i-bih- ... /191107051

[Abidaga]

Nakon dvije decenije u Americi: Kenan Tufekčić se vratio Drini
https://www.aa.com.tr/ba/život/nakon-dv ... ma/1686937

Kad sam došao na Cvilin, došao sam sa 17 koka, sad imam, hvala Bogu, dvije krave, koke, patke, ćurke, tovim piladi organski, a sad je, hvala Bogu, stigao i plastenik. Salata, luk, blitva, špinat na tržište, uz Božiju pomoć, u februaru. Sve radim ručno. Imam maline, kupine, jagode, krompir i luk. Najviše pravim sokove. Prvo počinjem u junu od malina, kupina i jagoda, nane, zove, a onda jabuke, grožđe i šljive", priča Kenan o teškom, ali uspješnom putu od obične livade do samoodrživog domaćinstva.

Bez obzira na to koliko je Bosna u lošoj situaciji, ima hljeba i ovdje, poručuje, pokazujući uglavnom zapušteno Cvilinsko polje koje može hraniti Sarajevski kanton. Često umoran od napornog posla, sretan je što zna šta jede i šta proizvodi svojoj djeci.
„Neko ne mora držati životinje, ja volim životinje, pa zato i imam. Na primjer, da čovjek samo sije krompir. Banalan primjer. Ili luk, papriku ... njemu je to dovoljno. Sa dva - tri dunuma. Novac dolazi, samo se treba sageti, malo uraditi i tu ste vi svoj šef. Nemate ograničeno radno vrijeme, radite koliko možete, lezite odmorite i sve se stigne. Ja obrađujem sam, što svoje što tuđe zemlje, skoro 17 dunuma. Oranica i svega je možda nepunih devet dunuma. Ljudi mi uzoru i isfrezaju, a ostalo sve ručno radim i sve se stigne."

[amkos]

Nakon dvije decenije u Americi: Kenan Tufekčić se vratio Drini
https://www.aa.com.tr/ba/život/nakon-dv ... ma/1686937

Kad sam došao na Cvilin, došao sam sa 17 koka, sad imam, hvala Bogu, dvije krave, koke, patke, ćurke, tovim piladi organski, a sad je, hvala Bogu, stigao i plastenik. Salata, luk, blitva, špinat na tržište, uz Božiju pomoć, u februaru. Sve radim ručno. Imam maline, kupine, jagode, krompir i luk. Najviše pravim sokove. Prvo počinjem u junu od malina, kupina i jagoda, nane, zove, a onda jabuke, grožđe i šljive", priča Kenan o teškom, ali uspješnom putu od obične livade do samoodrživog domaćinstva.

Bez obzira na to koliko je Bosna u lošoj situaciji, ima hljeba i ovdje, poručuje, pokazujući uglavnom zapušteno Cvilinsko polje koje može hraniti Sarajevski kanton. Često umoran od napornog posla, sretan je što zna šta jede i šta proizvodi svojoj djeci.
„Neko ne mora držati životinje, ja volim životinje, pa zato i imam. Na primjer, da čovjek samo sije krompir. Banalan primjer. Ili luk, papriku ... njemu je to dovoljno. Sa dva - tri dunuma. Novac dolazi, samo se treba sageti, malo uraditi i tu ste vi svoj šef. Nemate ograničeno radno vrijeme, radite koliko možete, lezite odmorite i sve se stigne. Ja obrađujem sam, što svoje što tuđe zemlje, skoro 17 dunuma. Oranica i svega je možda nepunih devet dunuma. Ljudi mi uzoru i isfrezaju, a ostalo sve ručno radim i sve se stigne."

Ovako će aBd uraditi i ostali forumaši koji žive vanka.

Pa jel mislimo ukidati GT ili ne mislimo ?

[Mehmed beg Catic]

Vrijedni farmer iz Podžeplja: Koliko god da imamo, sve je unaprijed prodato



Ne postoji tačka na kugli zemaljskoj za koju bi Munib Jusupović mijenjao svoje Podžeplje kod Han-Pijeska. Tridesetosmogodišnji profesionalni vozač sarajevskog ”Centrotransa” nekoliko godina proveo je i u Americi, ali je u svom zavičaju stvorio „preduzeće“ u kojem je i radnik i direktor.
– Sad kad bi mi dali sve papire, ne samo za mene nego i za ženu i oboje moje djece, da se iselim bilo gdje van Bosne i Hercegovine, ja bih rekao – ne, hvala. Ostao bih na ovome, jer ovdje smo dosta uložili i može dobro da se živi – kaže Jusupović za Avaz.

Poljoprivredom se i ranije bavio njegov otac, ali poslovi, koje većina zaobilazi u širokom luku, intenzivnije se rade od Munibovog povratka prije 19 godina. Jusupović trenutno posjeduje 37 grla goveda i oko 80 ovaca, obrađuje 300 dunuma vlastite i još 1.000 dunuma zemlje u zakupu, a u izgradnju štala i nabavku mehanizacije do sada je uložio oko 350.000 maraka.

– Uspjeli smo, hvala Bogu, da uvezemo jednu od najnovijih rasa krava u BiH, to je rasa salers, za nekoliko mjeseci ćemo uvesti i rasu limuzin. Nabavili smo neke teladi hereforda. To su isključivo mesne, tovne rase. Kod nas ovdje teško ide mlijeko, pa smo se opredijelili samo za uzgoj mesa, po sistemu krava – tele – kaže Munib Jusupović.

Zbog školovanja djece porodica je trenutno veći dio vremena razdvojena, jer supruga je s njima u Sarajevu, a Munib s ocem u Podžeplju, gdje brine o stoci. Poljoprivreda traži puno rada, buđenje u pet ujutro kako bi se obišle ovce koje se trenutno janje, ali se uloženi trud višestruko isplati. Bazirani na proizvodnju kurbana i tov teladi, u državi čiji su pašnjaci uglavnom pusti, Jusupovići ne brinu za tržište.

– Koliko god da imamo, sve je unaprijed prodato. Što se tiče plaća, ona nije fiksna i mjesečna, jer imamo dva puta godišnje naplate. Vežemo se za kurbane, to nam je kao broj jedan, a druga naplata je kad nam stigne telad na prodaju. Hvala Bogu, dobra je naplata, dobro se radi, ali i ekstra dobro se i živi. Ja kad svoju plaću podijelim, da ne računam porodicu, kad oduzmem troškove života, zdravstveno i penziono osiguranje, sve plaćeno do kraja i ostane mi više od 3.000 KM za života. Vi nađite gdje to ima – priča nam vrijedni farmer.

Komentirajući aktuelno stanje i nezainteresiranost za život na selu i proizvodnju hrane, Jusupović kaže da uvažava bolesne i starije, kojima treba pomoći, ali ističe da bi radno sposobnima uskratio privilegije koje imaju u gradu i vratio ih na selo.

http://miruhbosne.com/?p=57012

[Mehmed beg Catic]

Privode se kraju radovi u okviru projekta JP Ceste FBiH u Goraždu

Radove u okviru višemilionskog projekta JP Ceste Federacije BiH u Goraždu kompanija “Euro-Asfalt” privodi kraju. Trenutno se radi na asfaltiranju pješačke staze na dionici Vinarići – Baćci u dužini od jednog kilometra.

Iako su radovi već odavno trebali biti završeni, do toga nije došlo. Po riječima šefa gradilišta Muradina Papića, rokovi nisu ispoštovani zbog složenosti posla.

– Imali smo poteškoće zbog prilaza privatnim posjedima koji su priključeni na magistralni put M20 što je usporilo radove, a u međuvremenu ušli smo i u zimski period. Na ovoj dionici radio se sistem odvodnje na cijeloj dužini kako bi se uklonile površinske vode sa M20. Urađen je kolektor do rijeke Drine sa prečistačem ulja i masti, tako da se vodilo računa o ekološkim aspektima kako bi se u Drinu ulijevala čista voda – pojasnio je Papić.

Dodao je da bi radovi trebali biti okončani do kraja mjeseca.

– Ovo je izuzetno frekventna dionica M20 i svjesni smo da su svi učesnici u saobraćaju imali poteškoća, a ukoliko nam vremenski uslovi dozvole radovi na ovoj dionici bit će završeni u narednim danima, najkasnije do kraja mjeseca. Bit će asfaltirana pješačka staza i usjeci uz nju, dok se kolovoz neće asfaltirati na ovom dijelu. Okončani su i radovi na izgradnji kružnog toka u naselju Vitkovići, a preostalo je još postavljanje svjetiljki i dijela odbojne ograde, čime ćemo u potpunosti završiti sve radove na ovom projektu – naglasio je on.

Podsjetio je da je u okviru projekta modernizacije i rekonstrukcije cesta JP Ceste FBiH u Goraždu investiralo oko četiri miliona KM, a radovi su počeli u aprilu prošle godine.

– Uz izgradnju kružnog toka u Vitkovićima i rekonstrukciju pješačke staze sa odvodnjom na dionici Vinarići – Baćci, prethodno su okončani i radovi na rekonstrukciji i odvodnji u ulicama Kulina bana i Seada Sofovića Sofe u centru grada. Finalizirani su i radovi na ulazu u Goražde iz pravca Ustiprače, gdje je u dužini od 1.600 metara izvršena rekonstrukcija kolovoza i pješačke staze sa riješenjem odvodnje površinskih voda – kazao je šef gradilišta kompanije “Euro-Asfalt”.

JP Ceste FBiH sa projektima u Goraždu nastavit će i u ovoj godini. Za 3. mart najavljen je početak realizacije projekta rekonstrukcije Mosta žrtava genocida u Srebrenici sa izgradnjom kružnog toka u Titovoj ulici gdje će biti investirano oko 2,5 miliona KM. Radovi su povjereni firmi ŽGP iz Sarajeva

[Drina]

Gorazde ili BPK je trenutno najvece gradiliste u Bosni.

- Izgradnja obaloutvrda na Drini u vrijednosti 20 miliona KM
- Izgradnja lokalnih seoskih puteva i mosta u Vitkovicima u vrijednosti od 25 miliona KM
- Izgradnja tunela Hranjen u Praci u vrijednosti od 80 miliona KM
- Izgradnja kruznog toka u vrijednosti 2.5 miliona KM + renovacija mosta zrtava genocida u Srebenici
- Asfaltiranje i uredivanje gradskih ulica u vrijednosti 4 miliona KM
- Gradi se nekoliko zgrada sa preko 100-u stanova
- U plan renovacija i drugog gradskog mosta ( Alija Izetbegovic) i treba se graditi i veliki kruzni tok na izlazu iz grada ka Foci

Ubrzo pocinju i dva nova projekta

- Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u okviru Projekta CEB II realizira se ukupno devet podprojekata, od čega u Gradu Goraždu sedam i po jedan u općinama Pale u FBiH i Foča FBiH. Planirana je sanacija i izgradnja ukupno 218 stambenih jedinica ukupne vrijednosti 8,5 miliona eura, od čega je kreditno zaduženje pet miliona eura, a ostatak sredstava učešće općina.

http://gorazde.ba/index.php?option=com_ ... Itemid=221


- Izgradnja zaobilaznice u vrijednosti od 16 miliona KM
http://www.gorazdeonline.ba/v1/wordpres ... oj-godini/

Plus gomila sitnijih projekata. Za koju godinu ce Gorazde biti neprepoznatljivo. Sada je to mali gradic koji je prometno izoliran. Imaju jaku industriju ali zbog izoliranosti i ne prevelike urbanizacije nije integracijski centar i nema doseljavanja iz drugih krajeva. Ljudi ne traze samo posao vec i da se nesto desava oko njih. Da imaju trzne centre, setalista, sportske klubove, kafice, igralista itd...

Dobro je sto se konacno pocelo raditi sa masovnom urbanizacijom grada. Izgradeno je puno zgrada i taj niz se nastavlja. Grad mora imati neku "masivnost"da bi bio privlacan. Slabo ko ce doci u neku manju sredinu sa 5-6 ulica. Sve i da ima super dobro placen posao


Trenutno nemaju ni turizma. Ocekujem da ce se to potpuno promjeniti kada probiju ovaj tunel. Tada Sarajevo postaje nesto kao Hadzici. Predgrade Sarajeva. A vidimo npr koliko si samo Arapi ulozili u Hadzice i koliko je to njima atraktivno. Ocekujem isto i sa Gorazdem i okolinom pogotovo sto tamo imaju zdraviju prirodu

I izgradnja ove zaobilaznice oko Gorazda je dobar plan jer cemo tako poklopiti tzv Novo Gorazde. Ova zabolaznica ce povezati BPK i naselja Kopaci i Masici u genocidnoj tvorevini a gdje zive nasi ljudi. Tako ovo vlasko naselje Sopotnica koje je na ulazu u Gorazde postaje potpuno okruzeno.

[Drina]

U ZAVRŠNOJ FAZI PROJEKAT IZGRADNJE I UREĐENJA OBALOUTVRDE VRIJEDAN PREKO 10.000.000,00 KM



Autor gorazde.ba
Utorak, 18 Februar 2020 16:27

Kao što je javnosti poznato proteklih mjeseci intezivno se izvode radovi na projektu izgradnje i uređenja obaloutvrde u Gradu Goraždu, čija vrijednost iznosi preko 10.000.000,00 KM, a koji finansira Svjetska banka. Riječ je o izuzetno značajnom projektu koji se implementira sa ciljem zaštite od poplava.



Kako bi se uvjerio u dinamiku izvođenja samih radova danas je gradilište posjetio gradonačelnik Goražda dr.sci. Muhamed Ramović koji je u izjavi za medije istakao da je u planu nastavak ovog velikog projekta i da je zatraženo novih 20.000 000,00 KM od Svjetske banke – ''Mi smo još nakon onih nesretnih poplava koje su zadesile naš grad uradili studiju i tada jasno kazali da je za poplave kriv ljudski faktor, tačnije HE Piva i mi smo još na sudu sa njima. Na bazi toga mi smo aplicirali prema Svjetskoj banci i drugim institucijama da je potrebno da se izgrade obaloutvrde nakon čega se krenulo sa izradom idejno i glavno projekta i hvala Bogu evo sada smo u završnoj fazi ovoga prvog dijela projekta. Naime, od entitetske linije do grada po najsavremenijom metodom biće izgrađena obaloutvrda, zatim oni su u obavezi da urade park sa lijeve strane, kao i prostor za Moto klub, te prateće mobilijare uz šetalište i sve ono što je predviđeno glavnim projektom. Izvođač radova su dvije firme i to Mibral d.o.o. iz Sarajeva i firma iz Goražda OKAC d.o.o. Mi nismo raspisivali tender, cjelikuopnu proceduru provodila je Svjetska banka i Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, tako da smo mi tehnička podrška u sklopu koje smo izvršili potrebne eksproprijacije i ovim putem zahvaljujem građanima i desne i lijeve obale koji su dali svoju zemlju i bili korektni i tako danas nemamo nijedan problem.



Ovaj projekat ukupno košta oko 10.500.000,00 KM i mi smo već aplicirali za novih 20.000.000,00 KM, a to je da se radi obaloutvrde od mosta Žrtava Srebrenice prema centralnom mostu, zatim prema Baćcima i Vitkovićima, kao i za Podhranjeski potok, i sa tih novih 20.000.000,00 KM možemo konačno riješiti problem obaloutvrde u gradu Goraždu. ''



http://gorazde.ba/index.php?option=com_ ... Itemid=221