Crkva Bosanska i njeno ucenje

[Jack]

Krscani,ali u to doba su nazvani bogumili

Imali su skromnu crkvu.Hisu
Nisu jeli svinjetinu
Zene su mogle da udju u crkvu
Skromnu sahranu s plocom bez krsta


Mogao bih da kazes da su bogumili bili prvi protestanti

[Jack]

Hadzijahic je ok.Ima lik gafova mali milion.Sto se tice danasnje Istocne Hercegovine.Ovdje je 1227 godine Srpski kralj dosao s par svojih likova teoloskih.Da suzbije MANIHEJSTVO.Moderni bogumilizam

Metohija je crkveni posjed,tako da ne mora znaciti da je grad Gacko postojao i prije Turske,samo je posjed tu oznacen.Sto se tice crkve Bosanske


Imali su poglavara Dida.Bosanska crkva
Nisu imali slike i obiljezja kao u katolickoj crkvi.Bogumili su medju prvima uspjeli da rastu u modernoj Francuskoj.Dok Francuski kralj nije ih za petak 1200 i neke sve pobio i protjerao.Protjerivanje Katara.Neki bas spominju da su Bosanci ili njeno ucenje uspjelo da dodje do Francuske.Ali da oni nisu prezivjeli.Progon katara

Razlika je bilo daleko vise da se moderni PATARENSKI POKRET moze pripisati danasnjem katolicanstvu i pravoslavlju.Srbi imaju svoje teorije.Hvalov zbornik je 1404 godine prva Svetosavska knjiga i obicaji starih Srba.Oni to vjesto obmanjuju svoju javnost da dokazu da su moderni patareni bili stari Srbi.Katolicanstvo je malo teze moglo da dobije neku jacu dozu da su to bili tzv Hrvati zbog skroz drugacijih stvari


Da.Ima zanimljivih stvari oko patarena.Ja bih ih nazvao krscanima.Oni su se izmedju sebe nazivali Krstjanima.Ali su imali drugacije vjerske obicaje od danasnjih katolika i pravoslavnih

[Zmaj]

Progon pripadnika Crkve bosanske 1459. godine – jedan od prvih zločina nad stanovnicima Bosne



Dolaskom na vlast kralja Stjepana Tomaša 1443. godine katoličanstvo je konačno zabilježilo određen uspjeh na prostoru Kraljevine Bosne. U posljednjim godinama srednjovjekovne bosanske države katoličko stanovništvo je ubijedilo kralja da poduzme aktivan progon pripadnika Crkve bosanske. Progon je otpočeo, prema tvrdnjama pojedinih historičara, 1449. godine, kada je papa Pio II u svojim “Commentarii” naveo kako je bosanski kralj bosanskim hereticima pružio mogućnost da se pokrste ili isele. Ipak, u “Commentarii” pape Pia II pripovijest datira u 1461. godinu, dok je Orbini smješta u 1459. godinu. U objašnjenju, papa Pio II je opisao kralja Tomaša kako je hereticima pružio izbor, da ih se krsti po Kristu ili da njegovo kraljevstvo napuste. Papa je izvijestio da je tada pokršteno oko 2 000 ljudi, dok ih je 40 ili čak 40 000 pobjeglo hercegu Stjepanu. Većina historičara smatra da je riječ o 40 000 pripadnika Crkve bosanske koji su pobjegli, dok neki srpski historičari poput Sime Ćirkovića to osporavaju i navode da je u pitanju 40 ljudi. Latinski jezik može biti dvosmislen i imati oba značenja. Međutim, teško je zamisliti uspješnu migraciju 40 000 ljudi za to vrijeme, pogotvo kada uzmemo u obzir u kakvom je stanju tada bila srednjovjekovna Bosna. Jednako tako i cifra od 40 ljudi bi bila premala za jedan tako važan događaj, pogotovo kada uzmemo u obzir da su pripadnici Crkve bosanske činili većinu stanovništva.

Gotovo je sigurno da je većina od 2 000 pokrtešnih ljudi pripadalo vjerskim licima Crkve bosanske, kako navode pojedini osmanski defteri. Direktan napad na crkvu uspješno bi uništio herezu, tako da su oni pristali na pokrštavanje. Navodi o 2 000 svećenika u Kraljevini Bosni svjedoče da organizacija Crkve bosanske nije bila tako slaba. Također, papa navodi da su oni poticali iz brojnih sela širom Bosne, što znači da su imali snažnu podršku običnog naroda. Ipak, moglo bi se naslutiti da njihov moral nije bio snažan jer su olahko prihvatili drugu religiju kako ne bi bili iseljeni, tj. protjerani i da narod nije bio u potpunosti vezan za njih jer ih nije branio od pokrštavanja.

Pripovijest o izgonu potvrđena je u dva pisma pape Pia II od 7. juna 1460. godine u kojima se kaže da je bosanski kralj iselio patarene i papinoj nadi, da bi se herceg Stjepana uvjerilo da ih primi. Tako se u papinom pismu potvrđuje: priča, o kojoj je kasnije izvijestio u “Commentarii”, datiranje događaja u 1459/60. godinu, i da su iseljenici pripadnici Crkve bosanske, jer se spominju kao “patareni”. Odlazak tj. progon pripadnika Crkve bosanske kralj Stjepan Tomaš je iskoristio kako bi uzeo njihovu zemlju. Osmanski defteri nastali pred pad Kraljevine Bosne svjedoče da su patareni bili uspješni i imućni poljoprivrednici, pa možemo zaključiti da je konfiskacija bogate zemlje pripadnika Crkve bosanske bila jedan od glavnih faktora u odluci Stjepana Tomaša da ih protjera. Tako je kralj pored krune dobio i bogatu plodnu zemlju, koja je pripadala Crkvi bosanskoj. Nisu nam poznati podaci koja je zemlja tačno konfiskovana, osim jednog. U njemu stoji da je u Neretvanskoj nahiji, u selu Orahovica, “zao kralj” uzeo zemlju patarenima i dao je seljacima – katolicima. Selo Orahovica se nalazilo veoma blizu patarenske hiže u Biogradu.

http://bosnae.info/index.php/progon-pri ... cima-bosne

[skembo]

Poceo sam malo vise citat o historiji Bosne i Bosnjaka pa imam sad nekoliko pitanja. Jesu li bogumili bili pripadnici Crkve Bosanske ili su to dvije razlicite grupe? Neki kazu prvo a neki ovo drugo.

Ne zna se defitivno. Ima vrlo malo primarnih izvora iz srednjovjekovne Bosne jer se to sve izgubilo nakon 1463. Neki historicari poznati poput Noel Malcolm i John Fine ne smatraju da je Bosanska crkva bila Bogumilskog karaktera i nema mnogo dokaza da je ta crkva bila bogumilska, jer u skoro svakoj preostaloj manuskripti iz Bosanske Crkve se pojavi krst, iako su bogumili bili strogo protiv krsta. Oni smatraju da je u Bosni bila grupa "patarena" (Bogumila) ali da je to bila odvojena grupa od Bosanske Crkve.

To kaže i Nada Klaić, crkva bosanska kao sekta unutar državnog vjerskog okvira, koji je po svoj prilici bio fleksibilan.
Novi talas historičara, korijene ove crkve smješta u antički period.
Ima raznih teorija.
Ne treba zaboraviti da su je njeni vjernici zvali "prava vira apostolska", a to miriše na antiku.
Potom, pored BiH, stećaka ima još samo u Armeniji, a zanimljivo, i dan danas postoji ta stara armenska crkva.
Zanimljivo je i to da je njen osnivač sveti Grgur, a baš on je bio odabran za zaštitnika srednjovijekovne Bosne.
Ima ona povelja, ne sjećam se tačno čija, možda Stjepan Kotromanić i počinje on sa "Az Grgur sveti"
Puno nekih koincidencija.

[Zmaj]

Crkva bosanska - državna, autokefalna i shizmatička crkva srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva. Vjera bosanskih vladara od Kulina Bana do Stjepana Tomaša Kotromanića.

[Gost1]

"O jednom manje poznatom domacem vrelu za proucavanje crkve bosanske - Dr. Muhamed Hadzijahic" [Prilozi 1974; istitut za istoriju u Sarajevo]

U posbnom radu podusao sam dokazati interpertacijom zabiljeski u turksim katastarskim defterima o svojstvu da su odredena zemljista krstjanska, da se pod tim misle posjedi bogumislkih "hiz", "kuca", hospicija, odnosno posjedi crkve bosanske. Posto je u selu Kunovo zabiljezeno u mufassal defteru pisanom 1477/1478. godine zemljiste kojim je ranije raspolago Cvatko gost, to sam pretpostavio da su se u kunovu nalazili posjedi crkve bosanske, pa i sjediste jedne od hiza. [Focanski muderi (profesor) Hafix Hamid Muftic, cija je porodica imala zemljoposjedu i u Kunovu, ispitvao je historijat dzamija na podrucju focanskog muftijstva, tvrdio je da je mjestu dzamije u Kunovu (spalili je cetnici 10. I 1942) tajala "bogumilska havra" (havra=sinagoga)]

Ovu pretpostavku, mislim, da ucvrscuje i okolnosti sto se iz Kunovskog zapisa moze zakljuciti opstojnost "kunovskog metoha" (ili kako u zapisu stoji "meteha"
Sto je metoh?
To je, u sfer Bizanta, crkveni ili manastirski zemljisni posjed, koji je sacinjavao jedno ili vise sela. Prvotno se rijec upotrebljavala za jednicu monaha koji su obradivali manastirsku zemlju. Metoh je i manji manastir koji ptpada pod drugi, veci manastir.


...Nazif "kunovski metoh", povezano sa opstojnoscu zemalja gosta Cvjetka u Kunovu, ovlascuje na zakljucak da su se bosanksi bogumili za zemljisne posjede koji su pripadali hizama sluzili i nazivom metoh, odnosno meteh.

Postavlja se pitanje da li se u Bosni jos gdje sacuvao naziv metoh za zemljisne posjede crkve bosanske?

Nije iskljuceno da ce se u arhivskoj gradi naci potvrda za egzistenciju ovog naziva i drugdje u Bosni. U ovoj prilici mogu skrenuti paznju na jedan toponim. Rijec je o nazivu Metohija Za Gacko. Dali je ovaj naziv podsjeca na bogumilsku metohiju?

Kada je u pitanju Gacko, ne mogu biti od pomoci turksi katastarski defteri, koji su registrirali "krstanjske zemlje" samo za podrucije koje je osvojeno prilikom sultan Fatihove ekspedicije 1463. godine. Registrovanje krstajanski zemalja shvacam kao sultan Fatihov privilegij, dat crkvi bosanskoj tako da su krstjanske zemlje u defterima registrirane samo za podrucje koje na jug dopire najvise do Nevesinja.

Moglo bi se pomisljati da je gatacka metohija pripadala tamosnjoj pravslavnoj crkvi u selu Gracanica. Nije iskljuceno da je metohija u Gacku mogla pripadati i budimljanskoj episkopiji, koju je osnovao sv. sava za podrucje Gornjeg Polimlja, ali je poznato da se suslijed ekspanzije bogumilstva prvotno uspostavljeno stanje nije moglo trajnije odrzati. Ptianje je i kada je crkva u Gracanici sagradena. Pritome ne pomaze ni nadgrobni natpis na podu crkve pred oltarom koji glasi: "A se lezi Milko Tasovcici". Porodica Tasovcic spominje se u Gacku prvi put 15. IV 1449. Ne zna se medutim, da li je Milko Tasovcici bio pravoslavac ili bogumil; nije posve iskljuceno da je bio i bogumil i da je crkva u Gracanici mogla probitno biti grobljanska kapela. Obicaj je naime bio u bogumila da podizu hramove nad grobovima svojih pokojnka (najeklatantniji primjer za to je odgovarajuca odredba u testamentu gosta Radina).

...Gatacka metohije nema ni medu posjedima humskog eparhijskog vlastelinstva, koje je imalo posjede u Primorju, Polimlju, u predjelu Brskova, te u Metohiji i u Drenici.

Vise o Kunovski Zapis https://focanskidani.wordpress.com/2016 ... ski-zapis/

https://iis.unsa.ba/prilozi/
http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2 ... C4%87-.pdf