Zeljezne/olovne halke Bosni

[Dezidijat]

Bilo sta bilo Semir Osmanagic je pokrenuo nezaustavljivu lavinu, koja nam ide u korist jer doprinosi pozitivnom imidzu nase Bosne u dunjaluku,osim toga sevap je svaki eur sto ostane u Visokom od turista a Bog zna ..ostalo je na hiljade i hiljade eura svake godine ostave turisti posjecujuci ta mjesta.To sto Visocani ne prijavljuju turiste to je druga stvar al bi fakat trebali kao i oni supci u Medjugorju.
Ja zelim da kazem,da se Osmanagicu mora dopustit daljnje istrazivanje na tim piramidama,kao i daljnje otkopavanje tih brda.Vjerujem da kada se konacno otkopaju da ce se konacno rijesit misterija ..ili nece ne znam.Samo znam cinjenice a to je da mi Bosnjacima nemamo pojma oko marketinga tu smo uzasno slabi a marketing nam treba ucimo od supaka iz medjugorja,oni zaradjuju milione godisnje tvrdeci da mama od Isusa Krista s vakta na vakat navrati na taj krs...eto vala pored cijelog Jeruzalema ona se dojebala hercegovine...
Kontate sta kazem?promovisite tu pricu govorite strancima:Ne vjerujem da su piramde kao u Egiptu ali cinjenice stoje, brda su geometrijski ispravna, ravna piramidalnog oblika.Dodjite i vidite ih pa sami ocijente! bitno je da dodju i da dolaze u sto vecem broju,da bi nasi supci iz ministarstva omogucili nastavak iskopavanja Visocice ....turizam je nova industrija!

[ABen]

History Channel afirmativno govori o postojanju bosanskih piramida
http://www.vijesti.ba/show/155686-Histo ... amida.html

S. K. 10/07/2013 10:23:00
Piramida Sunca
History Channel je jedan od tri najveća naučno-dokumentarna TV kanala u svijetu (National Geographic, History Channel, Discovery). Autori su uvrstili bosanske piramide u mrežu najznačajnijih svjetskih piramida.

Postavljaju pitanje: zbog čega zvanična nauka onemogućava iskopavanje kineskih i bosanskih piramida?

Po prvi put, jedna od najvećih svjetskih TV mreža, afirmativno govori o postojanju bosanskih piramida, a njihovom pronalazaču dr. Semiru Sam Osmanagiću je dat prostor kao jednom od vodećih poznavalaca fenomena piramida u svijetu, prenosi Depo.

YAvp6OnXcNk

[Krokodil Behko]

Samo da vam ponudim kompromisno rješenje
Prave piramide nisu i ne mogu biti. Kao Bošnjak, volio bih da jesu ali ipak nisu.
Međutim, mogla bi to biti brda vještački oblikovana samo izvana. Toga ima po svijetu poprilično pa ne vidim razlog zašto to ne bi bilo i u Visokom. Dakle, piramidalna brda koja je napravio čovjek ali ne prave piramide. Ne mogu biti prave jer koliko je onda Bosna u tom periodu, morala imati stanovništva/radne snage da ih naprave? Vidi se i po slikama postavljenim na ovoj temi da neke površine jesu popločane ali opet je ispod njih zemlja. Bio sam u tunelima jer mi je visoko na par pišometa od kuće i tvrdim da nisu djelo prirode ali opet tvrdim da prave piramide neće naći.

[sarajlija]

Samo da vam ponudim kompromisno rješenje
Prave piramide nisu i ne mogu biti. Kao Bošnjak, volio bih da jesu ali ipak nisu.
Međutim, mogla bi to biti brda vještački oblikovana samo izvana. Toga ima po svijetu poprilično pa ne vidim razlog zašto to ne bi bilo i u Visokom. Dakle, piramidalna brda koja je napravio čovjek ali ne prave piramide. Ne mogu biti prave jer koliko je onda Bosna u tom periodu, morala imati stanovništva/radne snage da ih naprave? Vidi se i po slikama postavljenim na ovoj temi da neke površine jesu popločane ali opet je ispod njih zemlja. Bio sam u tunelima jer mi je visoko na par pišometa od kuće i tvrdim da nisu djelo prirode ali opet tvrdim da prave piramide neće naći.

Dijelimo isto misljenje. Pa na Visocici je bio srednjovjekovni grad VISOKI (po kojem je danasnje Visoko dobilo ime) koji je cak bio i kraljevski grad znaci morao je imati uredzenje prilaze. Jedna ideja koja mi dolazi u glavu je i ta da su u blizini tvrdzave namjerno posjekli sumu i poplocali dio da bi u slucaju napada na grad neprijatelj bio nezasticen i lako vidljiv i samim time lagan plijen za branitelje a druga ideja koja mi se vrti po glavi je ta da te ploce i sl. je nista drugo do ostatci mozda i same tvrdzave ili nekih prilaznih strazarnica, kuca i sl. koje su vremenom pocele polako da klize sa vrha brda prema dole. A ako se uz to doda da je u Arnautovicima nedaleko od Visokog bilo grobno mjesto nasih vladara onda je jasno da je ovo mjesto od jake vaznosti i samim time imalo je sigurno i klasu kada je u pitanju gradzenje, putevi itd..

[Jack]

Piramide postoje, i one su to.Ako je dobro za business.Moje licno misljenje je da je to najvjerovatnije ostatak neceg starog.Najvjerovatnije nekog starog grada i neko zeli da to proda pod ''piramide''.I u tom periodu.Pa, i najstarija Egipatska piramida je cirka 7000 godina stara, mozda malo vise.Ali, to je Egipat.I prve njihove piramide su ispale lose tad.A ovdje da postoji piramida cirka 20 000 godina.Budimo realni malo

[Krokodil Behko]

Samo da vam ponudim kompromisno rješenje
Prave piramide nisu i ne mogu biti. Kao Bošnjak, volio bih da jesu ali ipak nisu.
Međutim, mogla bi to biti brda vještački oblikovana samo izvana. Toga ima po svijetu poprilično pa ne vidim razlog zašto to ne bi bilo i u Visokom. Dakle, piramidalna brda koja je napravio čovjek ali ne prave piramide. Ne mogu biti prave jer koliko je onda Bosna u tom periodu, morala imati stanovništva/radne snage da ih naprave? Vidi se i po slikama postavljenim na ovoj temi da neke površine jesu popločane ali opet je ispod njih zemlja. Bio sam u tunelima jer mi je visoko na par pišometa od kuće i tvrdim da nisu djelo prirode ali opet tvrdim da prave piramide neće naći.

Dijelimo isto misljenje. Pa na Visocici je bio srednjovjekovni grad VISOKI (po kojem je danasnje Visoko dobilo ime) koji je cak bio i kraljevski grad znaci morao je imati uredzenje prilaze. Jedna ideja koja mi dolazi u glavu je i ta da su u blizini tvrdzave namjerno posjekli sumu i poplocali dio da bi u slucaju napada na grad neprijatelj bio nezasticen i lako vidljiv i samim time lagan plijen za branitelje a druga ideja koja mi se vrti po glavi je ta da te ploce i sl. je nista drugo do ostatci mozda i same tvrdzave ili nekih prilaznih strazarnica, kuca i sl. koje su vremenom pocele polako da klize sa vrha brda prema dole. A ako se uz to doda da je u Arnautovicima nedaleko od Visokog bilo grobno mjesto nasih vladara onda je jasno da je ovo mjesto od jake vaznosti i samim time imalo je sigurno i klasu kada je u pitanju gradzenje, putevi itd..

Da. Još uvijek ne znamo ali mislimo da je to djelo ljudskih ruku. Period treba locirati a to što Osmanaćić tvrdi 20.000 godina, malo mi je predaleko. Nisu ni Iliri bili neuki pa je moguće da je to neki njihov pokušaj ali u svakom slučaju, to ne može biti djelo prirode.

[ABen]

Moje je misljenje je da gore nesto ima i da su ljudi to pravili. Da li je sad to staro 20.000 godina, mozda nije ali je starije od kad su rimaljani ove dijelove drzali i a starije i od Ilira.

Posebno one kamene kugle od granita koje su mogu naci po cijeloj Bosni, ili zeljezne bove za vezanje brodova na planinama Bosne. Ko nezna sta su bove

Kugle i zeljezne bove su starije od Ilira, i sigurno su napravljene od neke ranije civilizacije.

[Krokodil Behko]

Moje je misljenje je da gore nesto ima i da su ljudi to pravili. Da li je sad to staro 20.000 godina, mozda nije ali je starije od kad su rimaljani ove dijelove drzali i a starije i od Ilira.

Posebno one kamene kugle od granita koje su mogu naci po cijeloj Bosni, ili zeljezne bove za vezanje brodova na planinama Bosne. Ko nezna sta su bove

Kugle i zeljezne bove su starije od Ilira, i sigurno su napravljene od neke ranije civilizacije.

Pomenuo si tri stvari: kamene kugle, halke i piramide.

Halke još uvijek postoje uglavnom samo u pričama. Čak ih ni Osmanagić nije uspio pronaći i zapisao je u svojim knjigama da ih - nema.

Ako su piramide starije od rimskog perioda za očekivati bi bilo da se pomenu u nekim rimljanskim hronikama. Oni su baš volili da pišu i valjda bi to pribilježili. Naravno, osim ako se već u tom periodu, zagubio trag da su neki ljudi vještački oblikovali brdo ali to ipak treba dokazivati.

Kamene kugle u BiH postoje ali i u Latinskoj Amarici. Ne zna se za šta su korištene ali Osmanagićevo tumačenje o energetski potentnim tačkama je nešto u šta bi eventualno mogli vjerovati budisti i tako ti egzotični likovi.

[Krokodil Behko]

Da zeljzni halki ima/bilo na Kozari i Grmecu to je 100% tacno. Ja znam kad sam kao dijete prije rata bio u Kozarcu kod rodaka da su oni nedaleko od svoje kuce na stijeni imali jednu zeljeznu halku koja je bila u precniku oko 1m i debljine oko 20cm ili vise.

E pa to je to. Ti imaš stotine izjava za bar trideset lokacija u BiH o tim halkama aki kad se ode na lice mjesta - nema ih. Eventualno se može datirati kad ju je neko zadnji put lično vidio. Uglavnom su to svjedočenja od prije 2. sv. rata. Nego, ta halka sa Kozare da li si ti čuo svjedočenja ili si je lično vidio?

[ABen]

Da zeljzni halki ima/bilo na Kozari i Grmecu to je 100% tacno. Ja znam kad sam kao dijete prije rata bio u Kozarcu kod rodaka da su oni nedaleko od svoje kuce na stijeni imali jednu zeljeznu halku koja je bila u precniku oko 1m i debljine oko 20cm ili vise.

E pa to je to. Ti imaš stotine izjava za bar trideset lokacija u BiH o tim halkama aki kad se ode na lice mjesta - nema ih. Eventualno se može datirati kad ju je neko zadnji put lično vidio. Uglavnom su to svjedočenja od prije 2. sv. rata. Nego, ta halka sa Kozare da li si ti čuo svjedočenja ili si je lično vidio?

Licno vidjeo svojim ocima tamo negdje 1990. godine, znaci nista prije 2. sv. rata. Ali posto ja zivim u dijaspori cuo sam pricu da su poslije ovog rata skupljaci zeljeza sve poskidali. Ali ipak sam siguran da nisu mogli maketi stijenu gdje je halka bila i ostatke od hrdje koje su tu ostali. Znaci moglo bi se dokazati da je tu bila zeljezna halka.

[Krokodil Behko]

Da zeljzni halki ima/bilo na Kozari i Grmecu to je 100% tacno. Ja znam kad sam kao dijete prije rata bio u Kozarcu kod rodaka da su oni nedaleko od svoje kuce na stijeni imali jednu zeljeznu halku koja je bila u precniku oko 1m i debljine oko 20cm ili vise.

E pa to je to. Ti imaš stotine izjava za bar trideset lokacija u BiH o tim halkama aki kad se ode na lice mjesta - nema ih. Eventualno se može datirati kad ju je neko zadnji put lično vidio. Uglavnom su to svjedočenja od prije 2. sv. rata. Nego, ta halka sa Kozare da li si ti čuo svjedočenja ili si je lično vidio?

Licno vidjeo svojim ocima tamo negdje 1990. godine, znaci nista prije 2. sv. rata. Ali posto ja zivim u dijaspori cuo sam pricu da su poslije ovog rata skupljaci zeljeza sve poskidali. Ali ipak sam siguran da nisu mogli maketi stijenu gdje je halka bila i ostatke od hrdje koje su tu ostali. Znaci moglo bi se dokazati da je tu bila zeljezna halka.

Evo malo sam guglao i svi kažu da je do rata tu bila halka ali nigdje slike jbg. Znaš li ti možda ima li negdje slika te halke?
Nije da ne vjerujem. Vjerujem ja, ali sam takav da volim biti uvjeren
Uvijek navijam za BiH i drago mi je zbog svake dobre vijesti pa bi to bila i ova oko halki.

[ABen]

Nemam ja licno ali se sjecam da je prije nekoliko godina (5-6. godina) bila jedna slika i vijest u novinama o zeljeznim halkama. I to na Bijelasnici ili Igmanu. (Avza ili Oslobodenje)

Pokusacu da potrazim, ali i ti si isto malo naporan. Kad toliko ljudi kaze da je bilo halki na stijenama bosanskih planina onda je valjda bilo.
Bolje bi bilo da otvorimo novu temu i malo pocenom o zeljeznim halkama i kamenim kuglama. Kad su napravljeni i zasto su mogli da sluze.

[ABen]

Nasao sam ti nesto starije gdje su opisane zeljezne halke u hercegovini. U GLASNIKU ZEMALJSKOG MUZEJA, 01/07/1894 tu imas jedan clanak "Skylaxovo jezero kod Neretve u Hercegovini".

Ovdje imas link za izadnje, od stranice 533 pocinje clanak.
http://de.scribd.com/doc/38984143/Glasn ... embar-1894

Na stranici 538 pise o olovnim i zeljeznim halkama koje su zalivene u stijenu. Mada ni pisac nije mogao naci ni jednu halku. ali nije dokaz da ih nema.

[Krokodil Behko]

Nemam ja licno ali se sjecam da je prije nekoliko godina (5-6. godina) bila jedna slika i vijest u novinama o zeljeznim halkama. I to na Bijelasnici ili Igmanu. (Avza ili Oslobodenje)

Pokusacu da potrazim, ali i ti si isto malo naporan. Kad toliko ljudi kaze da je bilo halki na stijenama bosanskih planina onda je valjda bilo.
Bolje bi bilo da otvorimo novu temu i malo pocenom o zeljeznim halkama i kamenim kuglama. Kad su napravljeni i zasto su mogli da sluze.

Nisam rekao da nisu postojale nego da ih nema sada. To su dva različita pojma. Bilo bi mi drago da ima kako bi razuvjerili one koji misle da ih nije ni bilo. Itekako vjerujem da su vodostaji bosanskih rijeka bili visočiji kao i da su te rijeke, samim ti bile i plovne. Pravi je fenomen da cijela Bosna priča o tome a da ih nema. Sigurno ih je bilo i riječ je o tome da se što bolje naoruža ova tema a sa adekvatnim podacima. Zaista nb bi bilo loše da ima zasebna tema o halkama i kuglama jer ovo je svakako taj pdf. Već imamo pet-šest postova samo o tome

[ABen]

@Jack ako moze da prebacis one postove o zeljeznim halkama na ovu temu, sa teme o piramidama u Bosni. Da mozemo nastaviti diskusiju dalje. Hvala unaprijed

[Jack]

Nema problema.Mozes otvoriti tu temu

[ABen]

Nisam rekao da nisu postojale nego da ih nema sada. To su dva različita pojma. Bilo bi mi drago da ima kako bi razuvjerili one koji misle da ih nije ni bilo. Itekako vjerujem da su vodostaji bosanskih rijeka bili visočiji kao i da su te rijeke, samim ti bile i plovne. Pravi je fenomen da cijela Bosna priča o tome a da ih nema. Sigurno ih je bilo i riječ je o tome da se što bolje naoruža ova tema a sa adekvatnim podacima. Zaista nb bi bilo loše da ima zasebna tema o halkama i kuglama jer ovo je svakako taj pdf. Već imamo pet-šest postova samo o tome

Ja mislim da su halke iz godina 7.270–3.710 p.n.e. za vrijeme "Atlantikum" doba ili na engleskom „Holocene Thermal Maximum (HTM)“ kad vodostaj mora i vode bio za 150m veci nego sad. Sta bi znacilo da su sve doline nasih rijeka a i neka polja bila potopljena. Tako isto i Prijedorsko polje, gdje se na obroncima Kozare nalazile halke.

[Krokodil Behko]

Nisam rekao da nisu postojale nego da ih nema sada. To su dva različita pojma. Bilo bi mi drago da ima kako bi razuvjerili one koji misle da ih nije ni bilo. Itekako vjerujem da su vodostaji bosanskih rijeka bili visočiji kao i da su te rijeke, samim ti bile i plovne. Pravi je fenomen da cijela Bosna priča o tome a da ih nema. Sigurno ih je bilo i riječ je o tome da se što bolje naoruža ova tema a sa adekvatnim podacima. Zaista nb bi bilo loše da ima zasebna tema o halkama i kuglama jer ovo je svakako taj pdf. Već imamo pet-šest postova samo o tome

Ja mislim da su halke iz godina 7.270–3.710 p.n.e. za vrijeme "Atlantikum" doba ili na engleskom „Holocene Thermal Maximum (HTM)“ kad vodostaj mora i vode bio za 150m veci nego sad. Sta bi znacilo da su sve doline nasih rijeka a i neka polja bila potopljena. Tako isto i Prijedorsko polje, gdje se na obroncima Kozare nalazile halke.

E sad, ti datumi se ne poklapaju sa mišljenjem da željezno doba u Evropi počinje najranije 1000 g.p.n.e. Naravno da to mišljenje može biti pogrešno jer upotreba željeza na bliskom istoku, počela je negdje oko 6000-6500 god. p.n.e. a mogla je i da dođe sa juga do ovih prostora preko grčke, kao i sam naziv - Iliri. To je doduše diskutabilno jer naravno, nema tragova. U svakom slučaju ja te halke ne bih datirao na period bliži nam od ovih pomenutih 1000 godina p.n.e.

[sarajlija]

Jedan tekst pa eto nadovezite se a mozda procitate i nseto interesantno u komentaima meni mrsko citat

http://www.strogopovjerljivo.com/20/118 ... -mora.html

[ABen]

Dobro, tu ti dajem pravo da zeljzno doba u Evropi i doba kad je u Evropi vodostaj bio veci za 150m nepasu zajedno. Ali i kamene kugle se datiraju da su starije od 5.000 godina p.n.e. i jos koju hiljadu godina ranije. A posto moras priznati da su od ljudskih ruku stvorene i da nisu mogle da se naprave bez metalnog alata, moramo zakljuciti da nijedna evropska civilizacija nije mogla da ih oblikuje u toj savrsenosti. Ista je stvar i sa piramidima koje su stare i do 2.500 godina p.n.e., milsim oblikovanje kamena bez metalnog alata nije nemoguce ali u toj preciznosti je nemoguce.
Onda dolazimo do pitanja zasto zeljezne halke ako je vodostaj u to vrijeme bio nesto veci od danjasenjeg? Zeljezne halke su se mogle samo praviti u tom vremenu kad je vodostaj bio za 150m veci nego danas.
A Iliri kao pleme ili narod se prvi put spominju prije 2.500 godina, tako da oni ispadaju kad se prica o stvaraocima kamenih kugli i zeljeznih halki.