Ramazan i Bajram

[ABen]

Prvi dan Kurban bajrama u BiH je u petak
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/11118 ... petak.html

B. A. 19/10/2012 11:25:00
Reis Mustafa Cerić SARAJEVO - Prvi dan Kurban bajrama je u petak, stoji u fetvi koju je objavio reis-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić na web-stranici Rijaseta IZ. "Mi smo obaviješteni da su odgovorni za određivanje datuma stajanja na Arefatu donijeli odluku da je ove godine dan Arefata u četvrtak 25.10.2012. godine pa je stoga prvi dan Kurban bajrama u petak 26.10.2012. godine", navodi se u fetvi reis-l-uleme Cerića.

Nakon uvida u akaidska i šerijatska načela a zbog nepostojanja univerzalne institucije Halife, koristim se ovlastima Menšure i odgovornosti reisu-l-uleme i vrhovnog muftije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i svih Bošnjaka da u vezi datuma prvog dana Kurban bajrama u 1433. po Hidžri, odnosno 2012. godine po Miladu izdam sljedeću fetvu:

1) Takvim Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se pravi metodom astronomske procjene, osim u slučaju određivanja datuma prvog dana Kurban bajrama, koji je uslovljen danom stajanja na Arefatu, kao jedinstvenog mjesta i vremena ibadeta hadždža!

2) Pošto se ibadet kurbana ne može obaviti prije boravka na Arefatu, a Poslanik a.s. kaže: - Arefat je onog dana kada hadžije borave na Arefatu, onda je jasno da prvi dan Kurban bajrama može biti nakon stajanja na Arefatu, a nikako prije toga.

3) Mi smo obaviješteni da su odgovorni za određivanje datuma stajanja na Arefatu donijeli odluku da je ove godine dan Arefata u četvrtak 25.10.2012. godine pa je stoga prvi dan Kurban bajrama u petak 26.10.2012. godine.

4) Ova fetva važi za sve muslimane koji Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini doživljavaju kao svoju zajednicu po akaidu, šerijatu i hilafetu.

[ABen]

U Makedoniji, Albaniji i na Kosovu Kurban-bajram je u četvrtak
http://www.vijesti.ba/vijesti/svijet/11 ... vrtak.html

B. A. 19/10/2012 11:10:00
SKOPLJE - Islamska zajednica u Makedoniji saopćila je da će Kurban-bajram na području te zemlje biti obilježen u četvrtak, 25. oktobra, javio je dopisnik agencije Anadolija. U saopćenju se navodi da je ovakva odluka donesena u konsultacijama sa islamskim zajednicama Kosova i Albanije, koje će, također, tog dana slaviti Bajram.

Ovim povodom, Islamska zajednica u Makedoniji svim muslimanima svijeta čestita nadolazeće blagdane Kurban-bajrama.

Odluka o obilježavanju Kurban-bajrama u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu poklapa se sa datumom obilježavanja tog blagdana u Turskoj, gdje će se, također, Bajram slaviti u četvrtak, 25. oktobra.

Vrhovno šerijatsko vijeće Saudijske Arabije, sa sjedištem u Rijadu, objavilo je da dan Arefata pada u četvrtak, 25. oktobra, zbog čega je Kurban-bajram u toj zemlji i arapskom svijetu pomjeren za petak, 26. oktobar.

Stav Vrhovne uprave za vjerska pitanja (Dijanet) Republike Turske je da nije moguće mijenjati takvim napravljen prema preciznom računanju vremena.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa ef. Cerić potvrdio je za agenciju Anadolija da će odluka o datumu Kruban-bajrama na nivou ove Zajednice biti donesena za sat vremena, nakon čega će o tome biti upoznata i javnost.

Odluku IZBiH poštovat će islamske zajednice u Hrvatskoj, Sloveniji, Islamska zajednica u Srbiji na čelu sa glavnim muftijom Muamerom ef. Zukorlićem, te bošnjačka dijaspora.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić potvrdio je u razgovoru za agenciju Anadolija da ta Zajednica još uvijek nije donijela odluku kada će biti obilježen Kurban-bajram. To će, kako se očekuje, biti odlučeno danas.

Islamska zajednica u Crnoj Gori sačekat će odluke susjednih islamskih zajednica. Fejzić je napomenuo da je ta zajednica praktično na granici i da u njoj djeluju džemati koji gravitiraju albanskim, odnosno bošnjačkim zajednicama, pa je neophodno uspostaviti suglasje.

[ABen]

U Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj Kurban-bajram se slavi u petak
http://www.vijesti.ba/vijesti/svijet/11 ... petak.html

B. A. 19/10/2012 12:42:00
Muhamed Jusufspahić ZAGREB - Muslimani u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji prvi dan Kurban-bajrama obilježit će u petak, a u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu u četvrtak. Crnogorci još neodlučni. Zamjenik srbijanskog reisa, beogradski muftija Muhamed Jusufspahić izjavio je, povodom razilaženja o prvom danu Kurban-bajrama, da je na nivou Islamske zajednice Srbije odlučeno da prvi dan ovog velikog muslimanskog praznika bude u petak, 26. oktobra.

Jusufspahić je dopisniku Andolije iz Beograda rekao da se datum Kurban-bajrama određuje "tamo gdje je Kaba i gdje su hadžije".

"Muslimani svijeta se ne okreću ka Sarajevu, Beogradu, Prištini, Ankari, Istanbulu, New Yorku. Muslimani svijeta ne hodočaste i ne idu na hadždž u Sarajevo, Beograd, Prištinu, Ankaru, Istanbul, New York. Mekka jeste mjesto ka kome srca i lica okrećemo. Onamo se spremamo za hadždž i pokrećemo. Svuda na zemlji je vrijeme Kurban-bajrama onda kada je u Mekki. Promjena datuma i usklađivanje kalendara može biti samo ako do promjena dođe u Mekki", saopštio je zamjenik srbijanskog reisa Muhamed Jusufspahić.

Muftija sandžački Hasib ef. Suljević izjavio je da su na nivou Mešihata do sada poštovali odluke turskog diajeta, odnosno Islamske zajednice Turske, ali kako ne bi stvarali zbrku među muslimanskim vjernicima, najvjerovatnije će ispoštovati odluku da prvi dan Kurban-bajrama bude u petak.

Suljević je pojasnio da su muslimani na Balkanu okrenuti Hanefijskom mezhebu, a ne Šafijskom, kao što je slučaj u Saudijskoj Arabiji i nekim drugim azijskim i afričkim zemljama.

Suljević je istakao da je, prema Hanefijskom mezhebu, praksa da datum Kurban-bajrama i drugih muslimanskih blagdana određuju oni koji prvi vide mlađak.

Ove godine muslimani će razjedinjeno obilježiti prvi dan Kurban-bajrama. U arapskom svijetu Kurban-bajram počet će u petak, a prema odluci turskog reisa prvi dan Kurban-bajrama je u četvrtak.

Podijeljeni su i muslimani na Balkanu. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji prvi dan Kurban-bajrama obilježit će se u petak, a u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu u četvrtak. Crnogorci su još neodlučni.

[ABen]

Kad li pada Kurban bajram
http://www.nezavisne.com/novosti/drustv ... 63726.html

.Agencije - 19.10.2012 12:56
BEOGRAD - Muslimani na Balkanu i u Evropi će ove godine početak trodnevnog praznika Kurban bajrama obilježiti u različito vrijeme - 25, odnosno 26. oktobra, zbog neusaglašenosti tumačenja Turske i Saudijske Arabije.

Muslimani u Srbiji i BiH "priklonili" su se tumačenju Turske, dok će u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu prvi dan Kurban bajrama slaviti po saudijskom tumačenju, u četvrtak, 25. oktobra.

Kada je riječ o Bošnjacima, reis ul ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić izdao je fetvu (naredbu) kojom nalaže da prvi dan Kurban bajrama ove godine pada u petak, kada će početak tog praznika biti obilježen i u Islamskoj zajednici Srbije.

Prema Cerićevom i objašnjenju srbijanskog muftije Muhameda Jusufspahića, datum je određen metodom astronomske procjene i utvrđivanjem dana kada hadžije borave na Arefatu.

Cerić je, inače, juče uputio otvoreno pismo vrhovnom muftiji Saudijske Arabije šejhu Abdulazizu Al Al-Šejhu i vrhovnom muftiji Turske šejhu Mehmedu Gormezu u kojem je poručio da neslaganje o datumu početka Kurban bajrama vrijeđa muslimane. "Razilaženje oko dana Arefata i Kurban bajrama nanosi veliki duševni bol muslimanima širom svijeta", naveo je Cerić.

Kurban-bajram ili praznik žrtve svake godine pada u različito vrijeme, jer je islamska lunarna godina za oko 11 dana kraća od one iz gregorijanskog kalendara. Ove godine, međutim, pojavila su se dva datuma zbog različitog tumačenja računice, pa su tako Arapi utvrdili da početak Kurban bajrama počne 26. oktobra, a Islamska zajednica u Turskoj da prvi dan tog praznika pada dan ranije.

Riječ je o tome da Arapi zagovaraju tradicionalnu metodu utvrđivanja izlaska mladog Mjeseca golim okom, dok Turska pojaviljivanje "mlađaka" utvrđuje naučnom metodom.

Poznavaoci islama, međutim, tvrde da nema nesporazuma u računici već da je riječ o čisto političkoj priči i podjeli na radikalne islamiste, Arape, i one umjerenije, Turke. Istorijska težnja tri velika naroda Arapa, Persijanaca i Turaka je da preuzmu vojstvo islama, pa tako Arapi smatraju da to pravo treba da pripadne njima jer se hadžiluk obavlja u Saudisjkoj Arabiji, odnosno Meki i Medini.

Muftija Jusufspaći kaže da su muslimani u cijelom svijetu, posebno u Srbiji i državama nekadašnje Jugoslavije ovih dana svjedoči "nove poltiizacije islama i islamskih vrijednosti na globalnom, regionalnom, a time i na lokalnom planu".

Muftija kaže da Kurban bajram pada 26. oktobra, a muslimane i muslimanke podsjeća da kurban znači približavanje svevišnjem, a da je Hadž život putovanje u svakom smislu. "Kurban Bajram ili Bajram hadža jesu bajramski dani koji su vezani za jedinstveno vrijeme i jedinstveno mjesto, srce svih vremena i srce svih mjesta, za mjesece odabrene i mjesto ka kome se okrećeme u molitvenim vezama svojim", rekao je muftija.

On je ukazao i da se muslimani svijeta ne okreću ka Sarajevu, Beogradu, Prištini, Ankari, Istanbulu, Njujorku.

"Muslimani svijeta ne hodočaste i ne idu na hadž u Sarajevo, Beograd, Prištinu, Ankaru, Istanbul, Njujork! Meka jeste mjesto ka kome srca i lica okrećemo, onamo se spremamo za Hadž i pokrećemo! Svuda na Zemlji vrijeme Kurban Bajrama je onda kada je u Meki...", poručio je Jusufspahić.

[sarajlija]

Fino od Cerica da pokrene incijativu da se ovo pitanje rijesi jednom za sva vremena. Ne svidza mi se nikako da ovakve praznike ne slavimo u isto vrijeme.

[ABen]

Da upravu si, ako nismo slozni kod praznika kao sto je bajram. Kao cemo biti slozni u drugim stvarima, posebno kad je cijeli svijet protiv islama.

Ma da se vidi koje zemlje gledaju u Tursku a koje se od nje okrecu. Kako smo se i na Balkanu podjelili. Neznam sta Albanci imaju protiv Turaka? Ovdje su Turci 100% u pravu, cuj ove saudijce kao da zive prije 1.000 godina i okom gleda. Iamo mogucnosti da izracunamo i budemo precizni, a oni okom nabadaju.

[ABen]

Podjele među muslimanima zbog Bajrama su haram
S. B. 19/10/2012 16:38:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/11124 ... haram.html

Mustafa Cerić / vijesti.ba
Reisu-l-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine (IZBiH) održao je danas hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu u kojoj je govorio o ličnosti Alije Izetbegovića, koji je umro na današnji dan prije devet godina, te, posebno, o neslaganjima muslimana u svijetu oko datuma Kruban-bajrama, javio je izvještač agencije Anadolija.

Reis Cerić je kazao da su Bošnjaci dužni sjetiti se čovjeka "koji nas je toliko zadužio za sve ono što je uradio on sam i sa onima koji su ga podržavali".

"Mi se sjećamo predsjednika Alije Izetbegovića. Sa ovog časnog mjesta osjećam posebnu obavezu da vas i sebe podsjetim da je predsjednik Izetbegović živio život koji je postao urnek i pouka za buduće generacije. U najtežim vremenima za naš narod i zemlju predsjednik Izetbegović je znao da održi naš ponos i nije popustio nikad pred pritiscima. Zato ako bi mogli kazati koja je najvažnija karakteristika predsjednika Alije Izetbegovića trebamo kazati da Alija Izetbegović nikada nije znao izdati i nije izdao", rekao je reis Cerć.

Osvrnuo se o na one koji "su ga naslijedili ili misle da su ga naslijedili".

"Ako bi samo ovu njegovu karakteristiku zadržali, usadili je u duboko sjećanje i primijenili u praksi, naš narod, naša zemlja i država ne bi se trebali bojati budućnosti. Nisam siguran da oni koji su ga formalno naslijedili imaju baš takvu karakteristiku. Njihova uloga bi trebala biti još uvjerljivija. On bi morali potvrditi da ćemo ići putem kojeg nam je rahmetli Alija pokazao, putem na kojem su mnoga naša braća i prijatelji dali svoje živote i osigurali nam da mirne duše, glasno i jasno, možemo kazati ko smo i šta smo. A ne da govorimo u njedra, već da bez straha živimo u ovoj našoj zemlji", dodao je on.

Nažalost, podvukao je Cerić, ostalo je mnogo nedovršenih stvari koji su započete za vrijeme predsjednika Izetbegovića.

"Jer, još nismo sigurni da nam se neće ponoviti genocid i još nismo sigurni da nam iznad glave ne prijeti ta opasnost. Stoga sjećajući se Alije Izetbegovića, na godišnjicu njegove smrti, hoću da vam kažem ono što osjećam, ono što mi dolazi iz daleka, kao da stiže od svih naših šehida. Kao da nam oni kažu da smo obavezni, da je ova generacija dužna da učini sve što je u njenoj moći, od domaćice, studenta, političara, intelektualca, radnika, rudara, pa do imama i hatiba, dakle, svi, da nam se ne ponovi genocid. Svi moramo raditi ono što je u našoj moći da spriječimo, odnosno da se borimo protiv genocida koji nam još uvijek prijeti iznad naših glava", rekao je Cerić.

Upozorio je da se u gradovima Republike Srpske, poput Prijedora, još uvijek dešava da bošnjačku djecu u porodilištima po svom nahođenju upisuju kao srpsku i pravoslavce, ne pitajući koje su ta djeca vjere i nacije.

"To se događa sada, dok smo mi ovdje u Sarajevu. Nastavlja se genocid samo drugim metodama. Prema tome, draga braćo, ako ćete slijediti bilo koga od nas Bošnjaka, ma kakvu funkciju obnašao i šta radio, samo ga gledajte po tome šta radi da osigura da naša djeca ne žive u strahu od mogućeg budućeg genocida. To je mjera! Sve je drugo nevažno. Ovo je najvažnije. Jer, opasnost od genocida nije prestala. Baš zato što se ove 2012. godine sjećamo genocida koji je prije 100 godina počinjen u Plavu i Gusinju, pa se praktično niko nije smio oglasiti ili osuditi taj genocid, a kamoli da klanja dženazu ubijenima", apostrofirao je Cerić.

Morate, dodao je, djecu učiti da budu najbolji sportaši, studenti i radnici, ali da se bore protiv genocida.

"Vidite, koliko ima muškaraca ovdje u džamiji, ali mi 1992. godine nismo mogli spriječiti silovanje naših majki, sestara i kćeri. Nismo bili u stanju da ih zaštitimo. Ne smijemo sebi dozvoliti da hodamo ovom zemljom, a da više nismo u stanju da zaštitimo svoje žene, sestre, majke i kćeri. To je sramota i sa tom sramotom ne možemo da živimo. Sjećajući se Alije Izetbegovića želim poručiti onima koji bi trebali naslijediti njegov put: "Ne silazite s njegovog puta, ne udaljavajte se od njega i ne mijenjajte ono što je on zapisao". Žao mi je što na ovu godišnjicu nisam vidio okrugle stolove, da se proučava Alijina misao, pa da se na tome odgajaju nove genracije. Nadam se da će i to biti jednog dana", poručio je Cerić.

Mnogo više kritike reis Cerić je uputio na račun onih, koji, po njegovom mišljenju, dijele muslimane u svijetu.

"Sa ovog mjesta govorili su brojni veliki alimi, pa i ja mnogo puta. Ali, danas mi je obraćanje najteže i najtužnije. Prvo smo se sjetili godišnjice smrti Alije Izetbegovića.
Ali, ima nešto što me čini nespokojnim, kao i vas. Žao mi je što se naš muslimanski Ummet razilazi oko stvari oko koji se ne bi trebao razilaziti. Oko Arefata i Bajrama. Draga braćo, ja sam jako tužan što se razilazimo oko nečeg oko čega se ne bi trebali razilaziti, kao što se ne razilazimo oko Kible, Kur'ana, Pejganbera a. s. i drugih stvari", ocijenio je Cerić.

Podsjetio je da smo mi "ovdje ostavljeni više od jednog stoljeća" i da se "sami organiziramo kroz Šerijat, kao zajednica, i, kao društvo, kroz Hilafet.

"Sve ovo se muslimanima dešava zbog nedogovrnih ljudi koji odlučuju o tome kakav će naš muslimanski imidž biti u svijetu, i zbog nepostojanja institucije Hilafeta. A ta institucija ne postoji jer se ne mogu dogovoriti sujete i zato što su oni, kojima je smetao, ukinuli Hilafet 1924. godine. I sada bi neki htjeli da, nakon što su ga ukinuli, ponovo imaju prerogative Hilafeta. Nažalost, to ne može! Zbog tog nedostatka institucije Hilafeta, koja je ukinuta 1924. godine, mi nailazimo na različite poteškoće i probleme. Mi ovdje na Balkanu, odnosno u BiH, dobro znamo kako je živjeti bez jednog globalnog centra iz kojeg bi mogli crpiti vlastitu snagu. To se najbolje pokazuje ovih dana", tvrdi on.

Nadalje, istakao je da je sa svoje strane u proteklih nekoliko dana učinio sve da objedini Ankaru i Rijad i da dan Arefata i Kurban-bajrama za sve muslimane bude isti.

"Nisam u tome uspio. Ali, samo u ime vas poslao poruku duhovnom muftiji u Saudijskoj Arabiji i predsjedniku Dijaneta Mehmedu Gormezu i kazao im: "Vi ste odgovorni za nejedinstvo muslimana, a posebno nas muslimana u Evropi". Mi ne pripadamo samo jednoj naciji, nismo samo Turci, Arapi i Perzijanci. Mi smo različitih nacija, ali nas uvezuje jedna vjera – islam. Sad će se muslimani u Evropi podijeliti po tome ko je ovog, a ko od onoga. To je haram! Zbog naše djece, zbog budućnosti....
Žalimo se da nas drugi vrijeđaju i napadaju, a mi (muslimani) sami sebi pravimo takve gluposti koje niko ne može opravdati", upozorio je Cerić.

Reis Cerić je dodatno objasnio svoj stav:

"Draga braćo, možemo se pozivati na kakvu god hoćemo nauku, ali jedno je izvjesno. Dan Arefata je dan Arefata i to niko ne može promijeniti. Samo je jedan dan Arefata i samo je jedan Arefat, kao područje na zemlji. Ne mogu biti dva Arefata. Ne može istovremeno biti i Bajram i Arefat. Svi koji pokušavaju reći da je to odvojeno, žele da razbiju taj osjećaj da mi pripadamo univerzalnoj zajednici. Islam je poslan cijelom svijetu, islam nije poslan jednoj naciji, jednom mjestu, već svim rasama.
Prema tome niko nema pravo monopola nad ovom vjerom. Ona je Allahova i vjera svih nas. Vidite, zbog političkih neslaganja i nemogućnosti da se riješe te male svađe nanosi nam se duševna bol", rekao je Cerić.

Osvrnuo se i na ponašanje arapskog svijeta u ovom slučaju.

"Nadam se da će oni koji su tvrdoglavi i još uvijek idu na brdo da vide ima li mjeseca, ili ga nema, a obično ne vide dobro, u Meki napraviti opservatoriji, sazvati sve muslimane i ulemu, te napraviti globalni kalendar koji će važiti za sve muslimane svijeta. Da imamo dan Arefata i da se osjećamo kao dio globalne zajednice.
Dok svijet na Zapadu prati uspjehe svojih tenisera, muslimani u Siriji ubijaju jedni druge. A onda se pitamo zašto nam je takvo stanje. I sve to samo zbog sitnih prohtjeva koje mi ne možemo odobriti. Zbog nedostatka Halife i Halifeta imamo pravo da zastupamo ove stavove. Pozivamo vas na jedinstvo i da i održimo svoje dostojanstvo među nama samima", zaključio je Cerić.

Reis Cerić se prisjetio kako je svojim očima 80-tih godina prošlog stoljeća vidio kako na Mini u Saudijskoj Arabiji gore plastovi kurbana.

"A mi smo ovdje u medresi u frižidere stavljali meso i djeca su se po čitavu godinu hranila. Kad smo mi to govorili ulemi u Saudijskoj Arabiji, znate kakav je njihov odgovor bio: "Krubani su za fukaru Meke". Odbijali su da to urade. To je trajalo godinama sve dok nisu shvatili da su kurbani za gladne u Africi. Sada se meso kurbana dijeli diljem svijeta".

[noel malcolm]

Da upravu si, ako nismo slozni kod praznika kao sto je bajram. Kao cemo biti slozni u drugim stvarima, posebno kad je cijeli svijet protiv islama.

Ma da se vidi koje zemlje gledaju u Tursku a koje se od nje okrecu. Kako smo se i na Balkanu podjelili. Neznam sta Albanci imaju protiv Turaka? Ovdje su Turci 100% u pravu, cuj ove saudijce kao da zive prije 1.000 godina i okom gleda. Iamo mogucnosti da izracunamo i budemo precizni, a oni okom nabadaju.

I ja sam zato da prihvatimo turski stav, šta imamo od Saudijaca? Ništa.

A to što arapi gledaju okom, se može podvesti pod tradicionalizam,

a tursko ponašanje pod modernizam.

Turci i na taj način dokazuju sekularnost zemlje i njihov način praktikovanja vjere,

nama u BiH daleko više odgovara turski stav u vjerskim pitanjima nego arapski.

Ja rekoh!

[ABen]

Sto se Islama tice ima samo jedan stav. Ali ovo nabadanje okom od arapa je smijesno sa danasnjim mogucnostima.

[ABen]

Ti sto idu za bajram u kafanu i sto organizuju bajramska sijela po kafanam to nit su muslimani nit Bosnjaci. Nego ona govna od Bosanaca koja i nam na svakom koraku gleda da zabije noz. Popud Zlatka i Fahre! Svaki musliman treba da zna gdje se bajram i skim provodi poslije bajram namaza.

Fetva IZ BiH: Zabranjeno organizovanje i učestvovanje u bajramskim dernecima
http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i- ... ecima.html
S. B. | 22. 10. 2012. • 22:37
Veličina slova:
Rijaset Islamske zajednice u BiH / 24sata.info
(24SI) - Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, odnosno Vijeće za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donijelo je danas "Fetvu o šerijatskoj zabrani organizovanja i učestvovanja u tzv. bajramskim sijelima, partijima i dernecima", a koje organizuju pojedine ugostiteljske radnje uz šerijatom zabranjene sadržaje.

[24 sata info]
Povodom pojave oglasa u kojima pojedine ugostiteljske radnje i kafići oglašavaju organizovanje tzv. bajramskih sijela, derneka, partija, fešti..., uz šerijatom zabranjene sadržaje, Vijeće za fetve Rijaseta Islamske zajednice u BiH donijelo je FETVU koju prenosimo u cjelosti:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Haram je (veliki grijeh) zloupotreba islamskih simbola i blagdana kao što su dva bajrama u svrhu oglašavanja tzv. bajramskih sijela, derneka, partija, fešti i sl. koje vrše pojedine ugostiteljske radnje i kafići dovodeći najveći islamski blagdan Bajram u vezu s kafanskim ambijentom pijanki, terevenki i šerijatom zabranjenih oblika zabave, često uz učešće pjevača i pjevačica iz drugih kultura i sredina koji ne osjećaju i ne razumiju duh i smisao Bajrama. Bajram je blagdan radosti u kojemu se muslimani na primjeren, duhu islama saobrazan, način raduju i vesele nakon obavljenog ibadeta Bajram-namaza i iskazane ljubavi, predanosti i odanosti Uzvišenom Allahu i vrijednostima Njegove vjere.

Oni koji organiziraju, učestvuju ili na bilo koji način podupiru spomenutu zloupotrebu, skrnaveći vrijednosti i kulturu Bajrama, čine veliki grijeh i zaslužuju našu osudu i gnušanje.

Zato pozivamo muslimane da se ne odazivaju šejtanskim pozivima, da ne učestvuju u spomenutim haram sijelima i dernecima te da i ubuduće izbjegavaju objekte u kojima se dešavaju takva skrnavljenja.

Uzvišeni Allah kaže: „Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu...!“ (El-Maide, 2)

[amkos]

Zanimljivo upravo ti bosanci se cude i pitaju kad je Bajram, sto nije tad i tad, sto je tad itd...oni najvise pljuju po Reisu i IZ, a kobiva zanima ih kad je Bajram. Koja licemjernost !

[ZV Keli]

Hvala Bogu pa fetva od koje ce biti koristi,zalim one koji na Bajram izadju da se opiju i slusaju cetnicke kurve..

[Abidaga]

I ja sam zato da prihvatimo turski stav, šta imamo od Saudijaca? Ništa.

Evo sta kaze Reis:
Pošto se ibadet kurbana ne može obaviti prije boravka na Arefatu, a Poslanik a.s. kaže: - Arefat je onog dana kada hadžije borave na Arefatu (العرفة يوم يعرف الناس), onda je jasno da prvi dan Kurban bajrama može biti nakon stajanja na Arefatu, a nikako prije toga.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=459
Odgovorni za odredjivanje datuma stajanja na Arefatu su trenutno valjda saudijci.

[krhan]

Zanimljivo upravo ti bosanci se cude i pitaju kad je Bajram, sto nije tad i tad, sto je tad itd...oni najvise pljuju po Reisu i IZ, a kobiva zanima ih kad je Bajram. Koja licemjernost !

Ukljucite radio pa cete cuti kako preko radiostanica reklamiraju tkz. bajramska sijela u restoranima uz pjesmu cetalja i alkohol. To vec pratim vec nekoliko godina zaista odvratno i glupo od naseg naroda koji toliko grijesi. A za novu godinu (krscansku) da ne pricam kako se nas osinuti bosnjo raduje i koliko para potrosi za tu haram noc..............

[amkos]

Zanimljivo upravo ti bosanci se cude i pitaju kad je Bajram, sto nije tad i tad, sto je tad itd...oni najvise pljuju po Reisu i IZ, a kobiva zanima ih kad je Bajram. Koja licemjernost !

Ukljucite radio pa cete cuti kako preko radiostanica reklamiraju tkz. bajramska sijela u restoranima uz pjesmu cetalja i alkohol. To vec pratim vec nekoliko godina zaista odvratno i glupo od naseg naroda koji toliko grijesi. A za novu godinu (krscansku) da ne pricam kako se nas osinuti bosnjo raduje i koliko para potrosi za tu haram noc..............

pritisak drustva..to je tako...

[amkos]

danas nije normalan onaj ko nigdje ne ode za tu novu godinu..sve naopako...stas..

[ZV Keli]

To za novu godinu se ne slazem jer je ona iskomercijalizovana i niko na nju ne gleda kao na vjersku novu godinu vec kao oficijalnu a za Bajram je to istina,da su ih roditelji dobro naucili ne bi bili takve zivotinje mada ne vidim sto bi se takvi susdrzali za Bajram a ostatak godine i piju alkohol i slucaju cetnicke pjevacice..

[krhan]

Murto i Nova godina
http://www.youtube.com/watch?v=LU0u9KQYdro

O Novoj godini
Na ovom linku mozete opsirno procitati uvezi nove godine.

http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... &Itemid=57

[atif]

Pošto se pojavila potreba objašnjenja propisa klanjanja džume namaza ukoliko se klanja bajram namaz istog tog dana, kao što će biti slučaj ove 2012. godine, zbog toga što su neki brzopleti ljudi požurili da ljudima ukinu jednu od obaveza pa ih oslobode klanjanja džume namaza, u cilju očuvanja temelja islama, oslanjajući se na Allaha kažemo:

Obavljanje bajram namaza ne ukida obaveznost klanjanja džume toga dana. To je utvrđeno nepobitnim dokazima i sve suprotno tome je poigravanje sa vjerom. O ovom pitanju je govorio obnovitelj vjere dvadesetog vijeka, muhaddis i vrsni istražitelj Zahid El Kevseri El Hanefi pa ćemo mi prenijeti njegove riječi o ovom pitanju.

Kaže šejh Zahid el Kevseri El Hanefi:

„Došao mi je juče u posjetu gost koji me je upitao da mu napišem par riječi na temu da li obaveza klanjanja džume namaza spada sa onoga ko klanja bajram namaz ili ne spada? Pa sam mu rekao: Za ovo pitanje si zakasnio ( jer je bajram već prošao ) . Pa mi je rekao: Ne! Nisam zakasnio već te najiskrenije molim da napišeš onoliko koliko je dovoljno za ovu temu jer mnogi od onih koji ruše a ne grade ništa, onih čiji je glavni zadatak da među obične ljude ubace sumnju u ono naslijeđeno od vjerovanja i djela, iz razloga koji je samo Allahu poznat, na svojim predavanjima i sastancima govore o tome od bajrama pa do današnjeg dana. Možda će doći do sumnje u ono u šta smo do sada vjerovali i što smo do sada praktikovali ako učenjaci ne iznesu svoj stav svaki put kada se napadne nešto što su potonje generacije preuzele od prijašnjih. Pa sam mu rekao: Smiri se! Ovo nije nimalo opasno pitanje u odnosu na pitanja sa kojima se susrećemo s vremena na vrijeme. Ali, i pored toga, napisat ću ti o tome, oslanjajući se na Allaha i reći:



Govor da je klanjanje bajram namaza uzrok spadanja obaveze klanjanja džume namaza je odstupajući govor koji se pripisuje imamu Ahmedu, r.a., među mudžtehidima koji se slijede. Obzirom da pisanje njegovog pravnog mezheba nije bilo pod njegovom upravom, za razliku od ostalih mezheba, raznovrsne su predaje od njega kao što za to nalazimo potvrdu u „Er Ri'ajetul Kubra“ od Ibn Hamdana i „El Furu'u“ od Ibn Mufliha, pretraga verzija od njega je postala teška i postalo je sumnjičavo pripisivanje njemu govora koji se suprotstavlja većini.

Zbog toga vidimo da Ibn Džerir i drugi koji su pisali o razilaženjima većinom nisu spominjalii njegove govore. Čak šta više, njegov mezheb se nije proširio van Iraka sve do polovine petog vijeka kada ga je proširio kadija Ebu Ja'la i njegovi učenici. Imam El Kejaherasi Eš Šafi'i, poznati učenjak, je napisao djelo koje je sadržalo oko stotinu pitanja u kojima se osamio imam Ahmed, r.a., pa su ga nakon toga neki hanbelije počele napadati pišući odgovore protiv njega.



Što se tiče našeg pitanja, imam Ebu Hanife, r.a., i njegovi sljedbenici, imam Malik i njegovi sljedbenici, imam Šafija, r.a., i njegovi sljedbenici, čak i zahirijje su se složili da klanjanje bajram namaza ne uzrokuje spadanje obaveze džume namaza.

Nakon ovog uvoda kažem: Onaj koji pita ovo pitanje, ako je obični čovjek, onda on nema svoj stav osim ono što mu kaže učenjak kojeg pita a koji je ispitano učen i pobožan a ne zato što neko želi da on bude takav. Ovaj učenjak ograničen je svojim mezhebom ukoliko on sam nije od sposobnih za idžtihad. U Egiptu, Allah ga zaštitio, obzirom da u njemu narod slijedi mezheb Ebu Hanife, Malika i Šafije, r.a., ne priliči učenjaku da fetvu donosi po stavu koji se po njegovom mezhebu smatra odstupajućim i odbačenim, samo zato što ga nalazi zapisanim u nekim knjigama i to prije svega među olakšicama. Takva fetva bi sigurno bila proizvod strasti a ne pobožnosti. A ukoliko je učenjak muftija koji posjeduje svojstva samostalnog idžtihada onda njemu ne priliči da fetvu donosi osim sa dokazima i otvorenim prsima za odgovore učenjaka na njegovu fetvu. Samim tim, mi razgovaramo sa dvije vrste ljudi: Sa grupom koja slijedi priznate učenjake i sa grupom koja zagovara sopstveni idžtihad.

Što se tiče prve grupe za njih je dovoljno da im ovdje navedemo citate učenjaka koji se slijede pa tako kažemo:

Kaže imam Muhammed b. Hasen Eš Šejbani u „El Džami'us sagir“: Muhammed od Ja'kuba od Ebu Hanife, r.a.: Dva praznika, ako se sastave u jednom danu, prvi sunnet a drugi farz, neće se ostaviti nijedan od njih – znači bajram i džuma – U Muvett'i od Muhammeda od Malik b. Enesa od Muhammed b. Šihab Ez Zuhrija od Ebu Ubejda, oslobođenog roba Ibn Ezhera prenosi da je on rekao: „Zapamtio sam bajram sa Osman b. Affanom, r.a., pa je klanjao a zatim se okrenuo pa je držao hutbu i rekao: Sastavila su vam se u ovom danu dva praznika pa ko voli od stanovnika El 'Avalije da čeka džumu neka je čeka a ko voli da se vrati neka se vrati, dozvolio sam mu.“ Zatim je Muhammed rekao: Po ovome svi uzimamo. A Osman b. Affan je dao olakšicu stanovnicima El 'Alije jer oni nisu stanovnici velikog naseljenog mjesta. Ovo je govor Ebu Hanife, r.a.“ El 'Alija je nekoliko milja od Medine. Imam Buhari je zabilježio ovaj hadis u poglavlju o kurbanima ( hadis br. 5572., Daru Ibnul Hejsem, Kairo, 2004. ) kao i imam Malik u Muvett'i po rivajetu Jahja El Lejsija.



I kaže Ebul Velid El Badži El Maliki: Prenose Ibn Vehb, Mutarrif i Ibn Madžišun od Malika, r.a., da je to ( dozvoljavanje odsustvovanja stanovnicima Avalija i sela ) dozvoljeno .... i po tome su rekli Ebu Hanife, r.a., i Šafija, r.a.



Kaže Šafija, r.a., u „El Umm“: „Ako dan ramazanskog bajrama bude dan džume klanjat će imam bajram kada nastupi njegovo vrijeme zatim će dozvoliti onima koji su mu prisustvovali a nisu od stanovnika grada da odu ako žele svojim porodicama i da s ene vraćaju na džumu. A mogu odabrati i da ostanu dok ne klanjaju džumu ili da se vrate nakon što odu ako su u mogućnosti pa da klanjaju džumu, a ako to ne urade onda nemaju grijeha ako Bog da. A to nije dozvoljeno nikome od stanovnika grada osim zbog zapreke.“ A zatim je rekao: „Ovako je i za kurban bajram, neće odsustvovati ako se nalazi u mjestu u kome se klanja džuma i klanja bajram. A stanovnici Mine neće klanjati kurban bajram niti džumu zato što ona nije veliko naseljeno mjesto.“



Kaže Bedruddin El 'Ajni El Hanefi u „El Binaje šerhul hidaje“ : „Kaže Ibn Abdulberr: Spadanje obaveznosti džume i podne namaza zbog klanjanja bajram namaza je mišljenje koje je odbačeno i na koje se ne treba osvrćati.“



Kaže Ibn Hazm u „El Muhalla“: A kada se sastave bajram i džuma klanjat će bajram a nakon toga i džumu. Ne postoji ispravna predaja suprotno tome. Kaže Ebu Muhammed: Džuma je farz a bajram dobrovoljni namaz a dobrovoljno ne može dokinuti obavezno.“



Ovim je zaključeno koji je stav imama tri mezheba i njihovih sljedbenika i mezheb zahirijja. Njihov dokaz je Kur'an, mešhur sunnet, naslijeđeno djelo i idžma o obaveznosti džume za muške stanovnike velikog naseljenog mjesta koji nemaju zapreke opštom obaveznošću. Ne može se zamisliti izuzimanje onoga ko klanja bajram iz ovog propisa osim sa dokazom koji je na istom stepenu jačine kao ovi dokazi, sve ispod toga je besmislica – kako kaže veliki muhaddis Et Tehanevi u osmom tomu svoje knjige „I'laus ssunen“ u kojoj je podrobno obradio ovu temu – A ono što se pripisuje u nekim knjigama 'Atau od spadanja obaveze džume i podne namaza za onoga ko klanja bajram u danu u kome se sastave bajram i džuma to je greška u prenošenju zbog Ibn Zubejrovog neizlaženja nakon bajrama sve do ikindije. Ne dao mu Bog da otkaže džumu a kamoli tek podne namaz ili bilo šta od pet namaza.



O tome što se prenosi od Ibn Zubejra ćemo uskoro govoriti. Što se tiče hanbelije koji slijedi nešto što je napisano u knjigama njegovog mezheba, a ne poznaje dokaze, od toga da je džuma kolektivna obaveza nakon obavljanja bajram namaza, bez izostavljanja podne namaza za onog ko nije klanjao džumu, on se neće kriviti. To je stav i Zejd b. Alija takođe, a ne dao Bog da stav Zejda ili Ahmeda, r.a., bude skidanje obaveze podne namaza sa onoga ko je klanjao bajram.





Što se tiče grupe koja zagovara idžtihad na njoj je da dokaže svoje tvrdnje ali njihov dokaz može biti samo beznačajan zbog toga što je jedino do čega može doći par hadisa i predaja iz Sunena Ebu Davuda i drugih zbirki pored dva Sahiha a koje su uglavnom ili slabog lanca prenosilaca ili su ograničene na stanovnike sela – beduine kako na to ukazuju situacije u kojima su izrečene.



Čak i El Muveffak Ibn Kudame u „El Mugniju“ nije u stanju iznijeti valjan dokaz za svoj mezheb po ovom pitanju kao što se to vidi iz poređenja njegovog govora sa onim što mi imamo.



Hadis Ebu Davuda: Pričao nam je Muhammed b. Kesir pričao nam je Israil, pričao nam je Osman b. El Mugire od Ijas b. Ebi Ermele Eš Šamija da je rekao: Bio sam prisutan kada je Mu'avija pitao Zejd b. Erkama: Jesi li se zadesio sa Poslanikom da se dva praznika sastave u jedan dan? Pa je rekao: Da. Pa je rekao: Pa kako je on učinio? Pa je rekao: Klanjao je bajram a zatim dao olakšicu za džumu i rekao: Ko želi da klanja neka klanja.“

U senedu ovog hadisa je Israil b. Junus kojeg su slabim proglasili Ibnul Medini i Ibn Hazm. Iako su dvojica šejhova ( Buhari i Muslim ) odabrali neke njegove hadise ovaj hadis nije od njih.

Ibnul Munzir kaže: Ovaj hadis nije ispravan a Ijas b. Ebi Ermela je nepoznat. Ibnul Kattan se slaže sa njim da je Ijas nepoznat kako to stoji u „ El Vehmu vel ihamu“, takođe i Ez Zehebi u „El Mizan“ , Ibn Hadžer El Askalani u „Et Takrib“ i „ Tehzibut tehzib“. Ijas se osamio tim rivajetom a i od njega se osamio Osman b. El Mugire pa je tako Ijas nepoznata ličnost i nepoznatog svojstva u isto vrijeme. To što ga je Ibn Hibban ubrojio u „Es Sikat“ po svojoj metodologiji potvrđivanja nepoznatih koju je uzeo od svog šejha Ibn Huzejme ne može ga učiniti pouzdanim tako da nema smisla smatrati taj hadis hasenom a kamoli sahihom kod Ibn Huzejme ili El Hakima. Ćutnja En Nesaija i Ebu Davuda u stvarnosti znači da je taj hadis na dovoljnom stepenu da se može istraživati ukoliko dođe nekim drugim senedom a gdje je stepen zadovoljavanja kriterijuma za istraživanje naspram kriterijuma za uzimanje kao dokaz pogotovo kada se taj hadis suprotstavlja onome što je potvrđeno Kur'anom, mešhur sunnetom i naslijeđenim djelima.



Što se tiče pripisivanja Ali b. El Mediniju govora o ispravnosti ovog hadisa to je greška i miješanje sa govorom Ebu Musa El Medinija o ispravnosti svega što je u Musnedu imama Ahmeda a ovaj hadis se nalazi kod njega. Učenjaci su hadisima demantovali ovaj stav Ebu Musaa kao što to stoji u „El Ferusijja“ od Ibn Kajjima i u našem dodatku na „Hasaisul Musned“ od Ebu Musa El Medinija. Postojanje vidljive mahane u hadisu prekida govor bilo kojeg govornika. Pa gdje je sve ovo naspram hadisa Osmana, r.a., koji se bilježi u Sahihu a koji tu olakšicu ograničava na stanovnike sela? Njemu niko nije progovorio na takav propis u toj velikoj skupini pa tako ograničavanje propisa na ljude koji ne žive u većim naseljenim mjestima biva po slaganju ashaba. Čak i ako uzmemo u obzir mogućnost kasnijeg neslaganja to ne utiče na prethodno slaganje, a ovaj propis nije od stvari koje se mogu spoznati razumom pa tako Osmanov hadis biva u stepenu merfu'a a i podupire ga mursel Omer b. Abdulaziza kod Šafije i mevsul Ebu Hurejre kod El Bejhekija iako u njegovom senedu ima slabosti. Ovim objašnjenjem otkrivenih manjkavosti nestaju talasi umišljaja o ispravnosti hadisa Zejd b. Erkama koje je iznio Eš Ševkani u „Nejlul Evtar“. Takođe, poništava se njegov umišljaj o specifikaciji Poslanikovog, a.s., govora govorom Osmana, r.a., o specifikaciji olakšice za stanovnike sela kao i njegove imaginacije da je spominjanje sela u hadisu Osmana, r.a., od spominjanja nekih dijelova opšteg. Takođe i govor El Emir Es San'anija u „Subulus selam“ o ispravnosti hadisa Zejd b. Erkama: „Ispravnim ga je proglasio Ibn Huzejme a niko drugi ga nije kritikovao pa je ispravan da bude specifikator Kur'ana i sunneta“ otpada ovim objašnjenjem i nije taj hadis ispravan kao što je rečeno ranije tako da se umisli da se njime može specificirati uopštenost Kur'ana kod onih koji dozvoljavaju specifikaciju Kur'ana ahad predajama.



Imam Šafija je uzeo po hadisu Osmana i murselu Omer b. Abdulaziza po njegovoj osnovi o uzimanju mursela ali ga nije upotrebio onde gdje Es San'ani želi da ga upotrijebi. Uz to, Sahih Ibn Huzejme je izgubljen već vijekovima izuzev poglavlja o tevhidu pa se ne treba oslanjati na proglašavanje ispravnosti pripisano njemu bez spojenog lanca prenosilaca toga uz znanje o njegovom popuštanju prilikom proglašavanja ispravnosti. Eš Ševkani i El Emir Es San'ani nisu na pravcu ehlul bejta a nisu ni na pravcu učenjaka sunnija u fikhu već su oni sve pomiješali. Slabo poznaju hadis i siromašni su u pogledu knjiga i pored toga što se zasićuju onime što im nije dato iako su neki ljudi potpali pod njihov uticaj. Učinio je zlo onaj ko izabere njihove knjige da ih proučava u zemljama sunnija. Ja sam o nekim njihovim karakteristikama govorio u djelu „El Išfaku 'ala Ahkamit talak“.



Što se tiče hadisa kod Ebu Davuda: Pričao nam je Muhammed b. Tarif El Bedžli, pričao nam je Esbat od El 'Ameša od 'Ataa da je rekao: Klanjao nam je Ibn Zubejr, u danu bajrama i džume, na početku dana zatim smo došli na džumu pa nam nije izašao pa smo klanjali samostalno. Ibn Abbas je tada bio u Taifu pa smo mu, kada se vratio, spomenuli to a on je rekao: Pogodio je sunnet.“

Esbat b. Nasr koji se spominje u senedu ovog hadisa oko njega su se razišli, Ebu Nu'ajm ga je proglasio slabim a Ebu Zur'a je kritikovao Muslima jer je zabilježio hadis od njega a imam Ahmed je zastao po pitanju njega. Ibnn Hadžer El Askalani kaže: Iskren je ali puno griješi i osamljuje se. Muslimovo prihvatanje nekih njegovih hadisa putevima koji ne vode preko Muhammed b. Tarifa ne ukazuje na to da je on po njegovim uslovima uopšteno kao što se to vidi iz djela „Šurutul e'immeh“ str. 62. El 'Ameš je mudellis i činio je 'an'anu ( prenio hadis na način koji ne potvrđuje slušanje ) Ibn Huzejme je, i pored njegovog popuštanja u proglašavanju ispravnim odbijao hadise u kojima je El 'Ameš činio 'an'anu uz to da ovo nije čitav hadis. Kod En Nesaija putem Abdulhamid b. Dža'fera od Vehb b. Kejsana stoji: „Zatim je izašao i održao hutbu i odužio, zatim je sišao i klanjao dva rekata.“ Držanje hutbe prije tog namaza ukazuje da su ta dva rekata bila dva rekata džume kao što na to upućuje i sljedeći hadis Ibn Džurejdža. Džuma namaz prije zevala je dozvoljeno po nekim govorima iako su dokazi tih koji zastupaju taj stav krajnje slabi sa aspekta dokaza, tako da se riječi Ibn Abbasa: „Pogodio je sunnet.“ možda odnose na držanje hutbe prije klanjanja džume namaza. Kod mogućnosti otpada dokazivanje – šerijatsko je pravilo. Sunnet koji se spominje je dakle bilo naslijeđeno djelo davanja prednosti hutbi nad namazom u redosljedu, to je uradio Ibn Zubejr. Takođe, Abdulhamid b. Dža'fer u En Nesaijevom senedu, iako je Muslim prihvatio neke njegove hadise, Es Sevri ga je proglasio slabim, Ibnul Medini ga je optužio za kader a Ebu Hatim je o njemu rekao: Njime se ne dokazuje. Ovim njegovi hadisi spadaju sa stepena mogućnosti dokazivanja. Takođe, dodatak u El Mustedreku: „Video sam Omera da radi tako.“ Otpada jer je, kao prvo, to predaja koju prenosi Abdulhamid b. Dža'fer, a drugo, zato što, ako je to zaista radio Omer onda ljudi ne bi negirali to Ibn Zubejru a negirali su mu. Zatim, neizlaženje od strane Ibn Zubejra koje se spominje u hadisu Ebu Davuda je možda zbog iznenadne zapreke i ne postoji dokaz da on nije klanjao podne namaz. Samostalno klanjanje je moguće da se odnosi na podne namaz zbog toga što je nemoguže da su klanjali džumu svako za sebe.



Zatim, što se tiče hadisa Ebu Davuda: Pričao nam je Jahja b. Halef, pričao nam je Ebu 'Asim od Ibn Džurejdža da je rekao: Sastavili su se džuma i ramazanski bajram u vrijeme Ibn Zubejra pa je rekao: „Dva praznika su se sastavila u jednom danu pa ih je sastavio i klanjao ih dva rekata izjutra i nije dodao na njih sve dok nije klanjao ikindiju.“ U senedu ovog hadisa je Jahja b. Halef El Bahili kojeg ispravnim nije proglasio niko osim Ibn Hibbana a njegova metoda u proglašavanju ispravnim nepoznatih je poznata. Ibn Džurejdž, i pored njegovog stepena je mudellis a izraz koji upotrebljava ukazuje na prekinutost. Takođe, tekst predaje ne ukazuje na to da je on ostavio džumu već da je džumu klanjao prije zevala a dozvoljenost toga je govor nekih od njih kao što smo na to ukazali ranije. Uz sve ovo vidimo rivajete od Ibn Zubejra da su mudtarib a uz to i u njegovim djelima suprotno nepobitnim dokazima u ovom pitanju nisu dokaz.



Što se tiče hadisa kod Ebu Davuda: Pričao nam je Mahmud b. El Musaffa i Omer b. Hafs El Vesabi od Bekijje od Šu'be od Mugire Ed Dabbija od Abdulaziz b. Refi'a od Ebu Saliha od Ebu Hurejre od Poslanika, a.s., da je rekao: „Sastavila su vam se u ovom danu dva praznika, pa ko hoće dovoljan mu je bajram namaz a mi ćemo doista klanjati džumu.“ Kaže Omer: Od Šu'be.

Muhammed b. El Musaffa u senedu ovog hadisa je od prenosilaca koji prenose munkere a i učinio je 'an'anu od Bekijje kao što se vidi ovdje, kao što je i umjesto Ebu Hurejre spomenuo Ibn Abbasa kako se to spominje u Sunenu Ibn Madže, obojica su miješali.

Predaja Ibn Madže od Ibn Omera nije ispravna jer se u njenom senedu nalaze Džebare b. El Muglis i Bekijje čiji hadisi nisu dobri pa čovjek treba biti oprezan kako to spominje Ebu Mushir. On je tođe i mudellis a učinio je 'an'anu u rivajetu El Vesabija kod Ebu Davuda. El Mugire je takođe mudellis i i on je učinio 'an'anu s tim što ga je El Bukai pratio ali o njemu su govorili. Ispravno kod Ahmeda i Ed Darekutnija je da je ta predaja mursel a ne merfu' pošto ga Hammad prenosi od Abdulaziza od Ebu Saliha kao mursel. Ovo je još jedna manjkavost u hadisu Bekijje. Čak i da prihvatimo ispravnost predaje u njoj se izbor daje ljudima mimo stanovnika Medine a dokaz tome su riječi „A mi ćemo klanjati džumu“, izrazom „mi“ se žele stanovnici Medine kao što je to očito. Odstupanje od očitog se ne vrši osim uz razlog a ovdje razlog ne postoji. Čak štaviše, da je odabir sveobuhvatan nikome od stanovnika Medine ne bi bila obaveza da klanja džumu sa Poslanikom, a.s., i onda bi njegove riječi „a mi ćemo doista klanjati džumu“ bile bespotrebne a potvrđene su imenskom rečenicom i „doista“ ukazuje na kategoričko značenje. Ebu Bekr b. El Arebi kaže: Hadis Ebu Hurejre kod Ebu Davuda i hadis Zejd b. Erkama kod njega u njima ne postoji ništa što ukazuje na imamovo ostavljanje džume, kao što se to pripovijeda od Ibn Zubejra, već je u njima olakšica onima čija je kuća daleko.



Onaj koji želi dokaze ne može a da ne ograniči ovu olakšicu na stanovnike sela. Ovim putem je išao i Et Tahavi u „Muškilul asaru“ slijedeći dokaze s tim što će se hanbelijama sljedbenicima pružiti opravdanje zbog slijeđenja onoga što je zapisano u njihovim knjigama iako je taj stav, sa aspekta dokaza slab, za razliku od onoga ko je sposoban samostalno proučavati dokaze i koji nema opravdanje za neslijeđenje jasno dokazanog.



Ovim je pokazano da klanjanje bajram namaza ne poništava obaveznost klanjanja džume namaza. Olakšica izostajanja sa džume je kod trojice imama, njihovih sljedbenika i većine pravnika za stanovnike sela i beduine. Ebu Davud, iako je on zabilježio spomenute hadise nije to pitanje pripisao Ahmedu niti Ishak b. Mensuru. Pored toga, sljedbeniku hanbelijskog ili zejdijskog mezheba će se pružiti opravdanje za slijeđenje onoga što je zapisano u njihovim knjigama iako je to sa aspekta dokaza slabo i pobijeno jakim dokazima. Dokaz sljedbenika je govor njegovog imama pa se od njega ne traže dokazi za razliku od onoga koji može samostalno gledati u dokaze, njemu nije dozvoljeno da se suprotstavi jasnim dokazima a u ovom pitanju je, hvala Allahu, jasno pokazana istina. ( Mekalatul Kevseri, Zahid El Kevseri, str. 156-164.)



prof. Sami Džeko

[ABen]

Kakav je ovo obicaj da se bajram cestita prije bajram namaza? Sta je sa ovim Bosnjackim politicarima?