Ekonomija Škutora i Šokaca

[Zmaj]

Vlasnik Violete investira u turističko naselje u Baškoj Vodi kojeg pretvara u luksuzni resort

Vlasnik kompanije Violeta iz Gruda Petar Ćorluka je novi vlasnik turističkog naselja Urania u Baškoj Vodi kojeg namjerava pretvoriti u luksuzni resort.
S Hotelima Baška voda je već potpisao predugovor, a očekuje se da će uskoro preuzeti i potpisati konačni kupoprodajni ugovor. Ove informacije je potvrdio direktor Hotela Baška Voda Jakša Medić.

"S hotelom Hrvatska se radi o fantastičnom turističkom kompleksu koji ima perspektivu postati visokokvalitetni hotelski resort. Petar Ćorluka pokazao je da teži izvrsnosti i u Bosni i Hercegovini i u Zagrebu, a ovakav investitor garantuje jedan temelj za kvalitetni turizam u Baškoj Vodi", kazao je Medić.

Hoteli Baška Voda su skoro okončali projekt preuređenje bungalova u porodični resort s četiri zvjezdice, ali nije isključeno da će Ćorluka odbiti ovakvo rješenje jer se u njegovoj blizini nalazi hotel Hrvatska.

Turističko naselje je smješteno na južnoj strani Baške Vode, u borovoj šumi tik uz plažu. Ćorluka je zainteresovan za gradnju hotela s pet zvjezdica u Makarskoj, na Biloševcu, a ovaj projekat je trenutno na čekanju, piše Slobodna Dalmacija.

[Alp arslan]

https://www.istraga.ba/trgovina-uticaje ... slio-sina/

Genocidne ustaše ozbiljno orgijaju u tužilaštvu, otuđeni centar moći, a ove firme Ivana Ševe iz teksta treba dobro zapamtiti, i izbjegavati u širokom luku.

Posljednjeg dana septembra ove godine, državni tužilac Oleg Čavka donio je Naredbu o neprovođenju istrage protiv Centra za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu iza kojeg stoji obitelj HDZ-ovog biznismena Ivana Ševe. Deset dana kasnije, sin Olega Čavke, Kristijan, zaposlen je u Central osiguranje d.d. Sarajevo iza kojeg stoji obitelj – Ivana Ševe. A prije nego je Čavka junior zaposlen u Central osiguranje, radio je u firmi Novotel čiji je vlasnik – obitelj Ivana Ševe.

“Tužilaštvo BiH je povodom Vaše krivične prijave dostavljene ovom Tužilaštvu, dana 30.9.2020. godine donijelo Naredbu o neprovođenju istrage jer je očigledno da ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivičo djelo”, piše, između ostalog, državni tužilac Oleg Čavka u dopisu upućenom Centru za razvoj medija i analize u Sarajevu, iz kojeg su u januaru prošle godine, nakon objave snimaka kupovine diplome, podnijeli krivičnu prijavu.

U prijavi CRMA-e su bile navedeni detalji u vezi s kriminalom u Centru za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu. čiji je vlasnik tada bila Mila Ševo, majka HDZ-ovog biznismena Ivana Ševe, inače stvarnog vlasnika desetina preduzeća u BiH.

“Sto se tiče istražnih radnji u srednjoj školi Centar za obrazovanje odraslih Široki Brijeg, te istražne radnje nisu ukazale na bilo kakve nezakonitosti”, napisao je državni tužilac Oleg Čavka. Centar za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu, rekosmo, osnovala je obitelj Ivana Ševe, a sve do objave priče o trgovini diplomama, kao vlasnica se vodila Mila Ševo. Dvaseset dana nakon toga, u februaru prošle godine, stvarni vlasnik “prodaje” kapital u toj širokobriješkoj tvornici diploma, poznatoj kao Srednja strukovna škola s pravom javnosti “Centar za obrazovanje”. Kupac je “njemački” investitor Eduka gmbh, firma koja je registrovana u Štutgartu. Direktor te njemačke kompanije je Vjekoslav Primorac.

Firma je, potom, preimenovana, u Veritas Široki Brijeg. Kao vlasnik Veritasa je upisana kompanija Centing d.o.o., a kao vlasnik Centinga se vodi – Eduka GMBH iz Njemačke koja je u biznis ušla svega dvadeset dana nakon što je objavljena priča o prodaji diploma u Širokom Brijegu. No, Centar u Širokom Brijegu je samo jedno od desetina pravnih lica iza kojih stoji porodica Ševo, a koje se bave obrazovanjem.

Mila Ševo je majka “poduzetnika” Ivana Ševe, pomoćnika ministra obrazovanja u Zapadno-hercegovačkom kantonu koji je stvarni osnivač brojnih kompanija koje posluju pod zaštitom HDZ-a. MUP ZHK je protiv njega 2010. godine podnio krivičnu prijavu zbog korupcije i zloupotrebe položaja, odnosno zbog njegovih poslova dok je bio “ravnatelj u stručnoj organizaciji Centar za vozila”. Predmet je, naravno, nestao u Tužilašvu ZHK, a nakon toga Ivan Ševo i njegova porodica započinju streloviti uspon u biznisu. Osnivaju brojne firme koje se bave “edukacijom odraslih”, a potom u Kiseljaku osnivaju Visoku školu CEPS – Centar za poslovne studije. Vlasnica je Mila Ševo, majka Ivana Ševe. U januaru 2019. godine Ševin CEPS Kiseljak osniva firmu ProCentel, čiji je direktor Ivan Kožul. Ubrzo kompanija ProCentel, odnosno Centel mijenja ime u Novotel d-o-o. Srajevo, a osnovna djelatnost su – telekomunikacijski poslovi. Kako se porodica Čavka dobro razumije u telefone, 24. jula 2020. godine firma Novotel zapošljava Kristijana Čavku, sina državnog tužioca Olega Čavke koji je u tom trenutku “dužio” predmet protiv Ševinog Centra za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu. Kristijan Čavka je u Ševinom Novotelu bio zaposlen svega dva i po mjeseca. U tom periodu Oleg Čavka donosi Naredbu o neprovođenju istrage protiv poslodavca svoga sina. Naredba o neporvođenju istrahge je donesena 30. septembra, a Čavka je podnosioce krivične prijave o svojoj odluci obavijestio 6. oktobra. Dva dana kasnije, Čavkin sin “mijenja” poslodavca”. Iz Novotela prelazi u kompaniju Central osiguranje d.d. Sarajevo. Prema Registru vrijednosnih papira, osnivači i vlasnici Central osiguranja su CEPS Kiseljak i Centar gradnja Široki Brijeg.

[Mehmed beg Catic]

Kao što sam i sumnjao

Neopravdana euforija: Hoteli i kampovi u Hrvatskoj izgubili 72 posto prihoda

Nakon prilično neopravdane euforije zbog navodno odličnih rezultata turističke sezone u Hrvatskoj, prve brojke temeljene na analizi poslovanja hotela ukazuju na to da će finansijski rezultati ovog sektora na kraju godine vjerovatno biti poražavajući.

Iz prve analize prihoda i rezultata hotela i kampova , proizlazi da bi 2020. godina za mnoge poduzetnike u sektoru mogla biti pogubna te da bi i cijeli sektor, koji se donedavno smatrao niskorizičnim, mogao biti ozbiljno ugrožen.

Visoki gubici


Prema analizi mjesečnih finansijskih izvještaja za period od januara do kraja avgusta u koju je bilo uključeno 119 hotela i 32 kampa, računica pokazuje da je hotelski sektor u glavnoj sezoni, dakle isključivo u junu, julu i avgustu, izgubio ukupno 72 posto prihoda, odnosno uprihodio je tek 28 posto prihoda ostvarenog u istom periodu prošle godine, i to kao posljedicu pada broja noćenja od 64 i pada prihoda po noćenju od 22 posto.
A ako pad prihoda u glavnoj sezoni, kad nije bilo ograničenja kretanja, premašuje 70 posto, pitanje je šta sektor može očekivati kad se u finansijske rezultate na kraju godine uključi period predsezone, koje uopće nije bilo, kao i nepostojeće posezone s obzirom na to da su države nove mjere ograničenja kretanja počele uvoditi već krajem avgusta, pita se ovaj hrvatski list.

Gledajući hotelski i kamp smještaj na nivou cijele zemlje, autori upozoravaju kako je tokom sezone ostalo zatvoreno 41 posto hotela, prihod po sobi pao je u ta tri mjeseca 54 posto, ali je pohvalno da su cijene pale samo 6 posto, što znači da su hotelijeri izbjegli rat cijenama, a to sektor smatra pozitivnim zbog dugoročnog pozicioniranja i planiranja oporavka u idućim godinama.

[Mehmed beg Catic]

Kod uZP-ovaca stara prica , ili je kriminal ili vode firme u propast

Radnici ogorčeni stanjem u HP Mostar, obratili se javnosti

U poslovnicama Hrvatske pošte (HP) Mostar u Središnjoj Bosni i u Hercegovini problemi su isti, ima sve više posla a nedovoljan broj zaposlenih, organizacija posla je loša, jako loš je i odnos većine nadređenih prema radnicima te se krše prava radnika iz Kolektivnog ugovora i Zakona o radu, ističu iz Nezavisnog sindikata djelatnika HP-a Mostar.

[Steve_Rogers]

Kod uZP-ovaca stara prica , ili je kriminal ili vode firme u propast

Radnici ogorčeni stanjem u HP Mostar, obratili se javnosti

U poslovnicama Hrvatske pošte (HP) Mostar u Središnjoj Bosni i u Hercegovini problemi su isti, ima sve više posla a nedovoljan broj zaposlenih, organizacija posla je loša, jako loš je i odnos većine nadređenih prema radnicima te se krše prava radnika iz Kolektivnog ugovora i Zakona o radu, ističu iz Nezavisnog sindikata djelatnika HP-a Mostar.

Ima sve više posla a nedovoljan broj zaposlenih? Ispade da im posao ili cvjeta ili one koji se penzionisu ili ih otpuste ne zamjenjuju novim radnicima. Ali tesko da uyke ne iskoriste svaku priliku da nekog nakace na budzet.

[Mehmed beg Catic]

Navikao hdz tajkun da ga uzp-ovci u Bosni guraju i otvaraju vrata pa ga iznenadilo kada je u dragoj mu rvackoj naletio izgleda na nekog jaceg koji ga koci. Eto mu sada matica gdje ga handre

Ćorluki u Hrvatskoj zaglavila investicija teška dvadeset milijuna eura


Još prošle godine u siječnju je Petar Ćorluka, vlasnik "Violete", regionalno najjače tvrtke u proizvodnji higijenskih potrepština, postao vlasnik hotela "Hrvatska", a "friško" je ovaj poduzetnik iz BiH preko tvrtke "Marea alta" kupio i turističko naselje "Urania".

"S kupnjom "Uranije" smo iznimno zadovoljni, radi se o velikom kompleksu, a što ćemo tu graditi, mogu samo reći – ono što bude u skladu s urbanističkim planom", komentirao je Ćorluka.

Iako je prošle godine, odmah nakon kupnje, najavljivao kako će čim prije krenuti natječaj za izradu, odnosno odabir najboljeg idejnog rješenja, te potom i obnova i proširenje hotela "Hrvatska", realizacija je još daleko. U prvotnim je planovima čak bilo zamišljeno da se rekonstrukcija okonča do kraja ove godine. S koronom ili bez korone, od toga nema ništa, no ne zbog toga što se Ćorluka predomislio, jer u protivnom ne bi ulagao u susjedni turistički objekt "Uraniju". Riječ je o nečemu drugom.

PIŠITE NAM...

"Idejno rješenje smo usvojili, ali administracija je, nažalost, spora. Realizacija usvojenog idejnog rješenja rekonstrukcije hotela "Hrvatska" je "na čekanju" jer su nadležna tijela odlučila da za planiranu rekonstrukciju i proširenje objekta Općina Baška Voda treba izraditi urbanistički plan uređenja. Zahtjev za donošenje odluke o izradi urbanističkog plana za predmetni obuhvat poslali smo Općini Baška Voda inicijalno u veljači 2019., a nakon toga ponovno u dva navrata, ali iz nama nepoznatih razloga procedura za izradu UPU-a još nije pokrenuta. Ipak, ne želimo započeti s radovima bez valjanog odobrenja nadležnih organa", objašnjava Ćorluka, kojega smo pitali je li dobio obrazloženje od Općine Baška Voda.

"Još uvijek čekamo konkretan odgovor i upute lokalne administracije. Mi želimo da to bude pismenim putem i da bude transparentno, i u svemu ćemo se prilagoditi pravilima. Čim lokalna zajednica usvoji urbanistički plan uređenja i dobijemo dozvolu za gradnju, budite sigurni da odmah krećemo s realizacijom ovog projekta vrijednog oko 20 milijuna eura, te i podizanje hotela "Hrvatska" na 4 zvjezdice. Strpljivi smo, i poštujemo pravila i sredinu u koju smo došli. Imamo dosta posla i investiramo naše vrijeme i sredstva prvenstveno u rad "Violete", koja već ima 1200 zaposlenih. Istražujemo mogućnosti i u drugim proizvodnim djelatnostima koje su primarni fokus rada grupe "Violeta"", veli Ćorluka, koji je odnedavno ušao i u prehrambenu industriju kupnjom tvornice "Lasta Čapljina".

IMA NESTRPLJIVIH

"Na tom primjeru je vidljivo koliko lokalna zajednica može pomoći investitoru u realizaciji njegovog nauma. Prije pola godine tamo smo krenuli u rekonstrukciju cjelokupnog kompleksa stare tvornice, na objektu površine oko 14.000 četvornih metara, i do početka sljedeće godine trebali bi krenuti s radom", navodi Ćorluka.

Svjestan je da neki investitori u ovakvoj nenaklonjenoj im klimi nisu spremni čekati nego krenu u realizaciju, pa poslije imaju potrebu "pogurati", te na koncu izražavaju nezadovoljstvo dinamikom realizacije.

"Ako to nije i interes lokalne zajednice, onda sve skupa nema smisla. Iz tog razloga ni s "Uranijom" nećemo krenuti u bilo što dok ne vidimo što je moguće u skladu s prostornim planom. Radi se ono što je moguće, a možda ne nužno ono što želimo", objašnjava Ćorluka te dodaje: – Ne možemo se baviti ni politikom, ni urbanizmom, ni administracijom. Radimo svoj posao profesionalno, imamo transparentnu poslovnu komunikaciju i idemo tamo gdje smo dobrodošli.

Josko Roščić, načelnik općine Baška Voda, kaže kako je investitoru Ćorluki prije nekih osam-devet mjeseci Općinsko vijeće uputilo dopis u kojem ga obavještava kako nisu spremni ići na povećanje kapaciteta, nego isključivo na povećanje standarda hotela.

"Baška Voda ima ograničene kapacitete u smislu kanalizacijskog sustava koji nije dostatan. Mi znamo koji su kapaciteti vode, odvodnje i plaže, pa se njegov projekt nije mogao prihvatiti. Ako će renovirati "Hrvatsku" u postojećim gabaritima, može čak i proširenje balkona", rezolutno će Roščić, načelnik općine na čijem je području, s druge strane, tijekom proteklih godina, izgrađen nemali broj stambenih zgrada.

Podsjetit ćemo da je Ćorluka vlasnik 30.000 četvornih metara na Biloševcu u Makarskoj, gdje je namjeravao graditi hotel visoke kategorije (pet zvjezdica).

"Mi smo 2016. podnijeli zahtjev za gradnju, dakle prije investicija u Baškoj Vodi. Posljednje što su mi rekli jest da tamo mogu sada graditi kamp, na što sam rekao da može i kamp, ako je to u interesu lokalne zajednice", veli Ćorluka.

Naime, ljetos je Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Makarske usvojen i Urbanistički plan uređenja zone Biloševac 4, gdje je na više od 70 tisuća metara četvornih predviđeno 1000 ležaja, odnosno 333 smještajne jedinice. U donedavnom Prostornom planu Makarske do sada su bile dvije namjene, T1 i T3, no sada je sve zona koja predviđa kampove.

Postavlja se pitanje zašto je Ćorluka ostao "kratkih rukava" po novom planu, iako je njegov projekt isprva pozdravljen, a i ozbiljnog investitora u hotelske kapacitete koji bi razinu destinacije digao na višu razinu je teško naći, za razliku od građevinskih investitora. Iz Grada Makarske doznajemo da sukladno važećem planu Splitsko-dalmatinske županije Ministarstvo graditeljstva nije dopustilo Makarskoj planiranje hotela za Ćorluku.

"U postupku izmjena županijskog plana Grad je zatražio izmjenu u tom pogledu, te Ćorluka čeka usvajanje tog plana", doznajemo iz Odsjeka za prostorno uređenje.

Sam Ćorluka komunikaciju s Gradom ocjenjuje solidnom.

"Ljubazni su, ali, nažalost administrativni postupci traju predugo", veli naš sugovornik, koji trenutačno raspolaže s dva turistička objekta i iznimno velikim zemljištem, također za turističku namjenu, no realizacija svega toga, kako se čini, još je uvijek na dugom štapu. Iako se već godinama u političkim floskulama proklamira hotelski smještaj kao generator razvoja cijele destinacije, u praksi je to, kao što se uostalom vidi, tek mrtvo slovo na papiru.

https://www.akta.ba/investicije/corluki ... ura/125544

[Zmaj]

Aluminij od Nove godine na posao vraća još 90 bivših radnika

Aluminij industrija će od 1. januara 2021. godine zaposliti još najmanje 90 dodatnih radnika, bivših djelatnika Aluminija, potvrđeno je iz ove kompanije za Večernji list, prenosi FENA.
Kako se navodi u danas objavljenom tekstu, Aluminij industrija je do 1. oktobra ove godine ispunila svoje ugovorne obaveze koje je potpisala s Aluminijem d. d. i zaposlila minimalno 80 bivših radnika, tačnije 82.

"U idućem razdoblju Aluminij industrija je ugovorom obavezna dodatno zaposliti minimalno 90 bivših radnika Aluminija d. d. Uvažavajući poslovne potrebe krenulo se s ispunjavanjem svega te s 4. decembra već imaju angažiranih 130 bivših radnika Aluminija. Od 1. januara 2021. zaposlit će dodatni broj te s navedenim datumom imati najmanje 170 zaposlenih bivših radnika Aluminija, piše “Večernji list”.

Do sada je u kompaniju uloženo više od tri miliona KM. Ovaj iznos odnosi se na obnovu Ljevaonice, koja još uvijek nije u potpunosti u funkcionalnom stanju, obnovu glavne zgrade, plaće radnicima, obrazovanje, inspekcije peći i ostale opreme. Do kraja godine u Aluminij vlasnici planiraju uložiti dodatnih sedam miliona KM.

[Zmaj]

Aluminij i Glencore potpisali petogodišnji ugovor

Pozitivne vijesti iz Hercegovine vezane za novi Aluminij svakoga dana dobivaju sve veću pozornost javnosti. Za toliko malo vremena, nepunih pola godine, ova kompanija napravila je velike iskorake. Upravo dok traju razgovori za zapošljavanje dodatnih 90 bivših djelatnika Aluminija od Nove godine, Aluminij Industrija objavljuje kako su velikim zalaganjem dobili važne certifikate te da do kraja godine, osim tri do sada uložena milijuna maraka, ulažu dodatnih sedam milijuna maraka u proizvodnju, piše Večernji list BiH.

Svijetli primjer u BiH

Ova kompanija ispunila je sve obveze iz ugovora, čak i više od toga, i jedna je od svijetlih primjera poslovanja u pandemiji koronavirusa kada većina kompanija zatvara svoje pogone i prisiljena je otpuštati radnike. Paralelno s ulaganjem u proizvodnju, zapošljavanjem radnika Aluminij Industrija realizira strateški plan pozicioniranja i otvaranja novih, stranih tržišta na jedno dugoročno razdoblje. Nakon prvog ugovora o strateškom partnerstvu Aluminij je potpisao još jedan, i to značajan. Aluminij i Glencore International AG potpisali su petogodišnji ugovor.

Glencore je poznati partner Aluminija, u prošlosti su bili jedan od najvećih kupaca trupaca proizvedenih u Aluminiju. Jedna su od najvećih svjetskih trgovačkih kompanija s više od 40 godina iskustva. Poslovanje Glencora obuhvaća oko 150 rudarskih i metalurških nalazišta, kao i za proizvodnju nafte. Njihova misija je odgovorno nabavljati robu koja unaprjeđuje svakodnevni život. To čine tako što provode svoju strategiju da budu aktivni u svakoj fazi lanca opskrbe robom. Raznolikost Glencorea prema zemljopisnom okruženju, proizvodima i djelatnosti maksimizira vrijednost koju stvaraju za poslovanje i njihove korisnike. - Suradnja s Glencoreom veliko je postignuće Aluminija.

Ugovorom je dogovorena količina trupaca koja će se proizvoditi za Glencore i njegove kupce. Suradnja između kompanija važna je i za Glencore i za Aluminij. Glencore će svojim klijentima ponovno moći ponuditi kvalitetne trupce proizvedene u Mostaru i za Aluminij jer ovim ugovorom već imaju predbilježbe za trupce u mjesecima koji dolaze - kazali su nam iz Aluminij Industrije. Diljem svijeta, proizvođači i prerađivači aluminija suočavaju se s velikim izazovima jer je aluminijska industrija jedna od najviše pogođenih koronakrizom.

Ovaj ugovor još jednom pokazuje da menadžment Aluminija radi najbolje što može i zna kako bi ovu kompaniju učinio održivom i profitabilnom.

Zadržati stabilnost

Zajedno sa svim našim radnicima udružili smo snage kako bismo Aluminij učinili održivim. Proteklih mjeseci uložili smo ogroman napor. Prvo, zaposlili smo velik broj radnika u tako kratkom vremenu, ponovno pokrenuli proizvodnju, prošli postupak certificiranja, a također smo potpisali dva važna ugovora i nastavit ćemo činiti sve da zadržimo stabilnost kompanije - kazao nam je čelni čovjek MT Abraham Groupa i izvršni direktor Aluminij Industrije Amir Gross Kabiri.

Po svemu učinjenom do sada te planovima za budućnost, počevši od Nove godine, zasigurno je započelo jedno novo doba za Aluminij iz Mostara. Novi ugovor s Glencoreom otvara vrata na strana tržišta, što je i jedan od ciljeva ove kompanije koja, kako su nam kazali, nastavlja sve kako bi se Aluminij dobro pozicionirao u svijetu aluminijske industrije.

https://www.akta.ba/vijesti/aluminij-i- ... vor/127901

[Mehmed beg Catic]

20 radnih mjesta u Kiseljaku je kao 200 u Sarajevu.

Prodaje se Sarajevski kiseljak?

U Sarajevskom kiseljaku neće biti otpušteno 80 radnika, koliko je pominjano u medijima, nego 20, i to u non-core djelatnostima, a ova otpuštanja, prema riječima načelnika Općine Kiseljak Mladena Mišurića Ramljaka, predstavljaju pripremu za prodaju kompanije.

Nakon što je vlasnik tvornice (Jamnica, članica Fortenova grupe) kroz reorganizaciju sistema poslovanja najavio kako će ostaviti bez posla oko 20 radnika, lokalna zajednica je uznemirana.

https://www.akta.ba/vijesti/prodaje-se- ... ak-/130312

[Mehmed beg Catic]

Gasi se šećerana nakon 114 godina rada


Vrata osječke šećerane za sobom je zatvorila još jedna grupa od ukupno 230 radnika. Lično uslovljeni otkazi i otpremnine potpisuju se od avgusta prošle godine.

Da su otpuštanja najavljena, potvrdili su i na Zavodu za zapošljavanje. Strahuje se da osječku fabrika šećera, nakon 114 godina rada, čeka stečaj i gašenje poput virovitičke.

"Sad me kolega zvao da je on potpisao i da treba još jedna grupa ići 28. februara. Ljudi se pozivaju, odlaze sa stimulativnim otpremninama po 3.000 kuna po godini staža i četiri bruto plate. S upravom nema kontakta, radnici su, što kaže kolega, šapatom otišli", potvrdio je bivši radnik Slavko Rikert.

Haos je počeo nakon ukidanja kvotana evropskom tržištu 2017. godine. Pojavila se hiperprodukcija, uvoz jeftinog šećera, a od evropske pomoći za restrukturisanje industrije Hrvatska nije imala koristi jer je u Uniju ušla kad se ona već podijelila.

Proizvodnja šećera lani je pala na tek trećinu u odnosu na rekordnu 2014. Šećera nema ako nema sirovine, pa iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju nove mjere.

U Hrvatskoj industriji šećera kažu da posla ima još samo za jednu fabriku, i to ove godine. Nastave li se gašenja, od nekadašnjeg izvoznika šećera Hrvatska bi mogla postati zemlja bez ijednog vlastitog zrna.

[Mehmed beg Catic]

Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom zaposlenosti


Zapošljavanje u Evropskoj uniji i eurozoni posustalo je u posljednja tri mjeseca 2020. godine, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih, prema najnovijem izvještaju zavoda za statisiku EU, Eurostata.

[apilk5]

Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom zaposlenosti


Zapošljavanje u Evropskoj uniji i eurozoni posustalo je u posljednja tri mjeseca 2020. godine, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih, prema najnovijem izvještaju zavoda za statisiku EU, Eurostata.

Možeš li postaviti link članka?

[Mehmed beg Catic]

Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom zaposlenosti


Zapošljavanje u Evropskoj uniji i eurozoni posustalo je u posljednja tri mjeseca 2020. godine, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih, prema najnovijem izvještaju zavoda za statisiku EU, Eurostata.

Možeš li postaviti link članka?

Nije meni problem da stavim link i moze se primjetiti da rado stavim link kada treba ali ne zelim barem na ovom forumu da dajem reklamu i klikove za medije koji su protiv Bosne i Bosnjaka. Zato stavljam citav tekst pa se nadam da je dovoljno.

Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom zaposlenosti



Zapošljavanje u Evropskoj uniji i eurozoni posustalo je u posljednja tri mjeseca 2020. godine, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih, prema najnovijem izvještaju zavoda za statisiku EU, Eurostata.

Sezonski prilagođen broj zaposlenih u EU porastao je u četvrtom kvartalu 2020. za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je uvećan 0,9 posto, izračunao je Eurostat, izmjenivši blago početnu procjenu za kraj godine.

U eurozoni je broj zaposlenih porastao 0,3 posto u odnosu na period od jula do kraja septembra kada je skočio jedan posto.

Na godišnjem nivou, broj zaposlenih u EU je pao u posljednja tri mjeseca 2020. za 1,6 posto, gotovo po istoj stopi kao i u prethodnom tromjesečju, a u eurozoni je potonuo 1,9 posto, nakon pada od 2,1 posto u trećem kvartalu.

Eurostat procjenjuje da je u četvrtom tromjesečju 2020, prema sezonski prilagođenim podacima, u EU bilo zaposleno 206 miliona građana, od čega 157,9 miliona u eurozoni.

Pandemija je smanjila broj zaposlenih u EU za 3,5 miliona u odnosu na posljednje tromjesečje 2019, utvrdili su statističari. U eurozoni, njihov je broj smanjen za 3,1 milion.

Najveći pad broja zaposlenih na kvartalnom nivou bilježile su Češka, Hrvatska, Letonija i Malta, za 0,5 posto.

Blaži pad od 0,5 posto imale su Bugarska, Kipar, Grčka i Holandija, dok je zaposlenost stagnirala u Austriji i Njemačkoj.

Među zemljama EU, najveći rast broja zaposlenih na kvartalnom nivou registrovale su Portugal i Estonija, za 1,9 posto, a slijedi Španija sa rastom od 1,2 posto.

Samo su Poljska i Luksemburg u četvrtom lanjskom tromjesečju zabilježile međugodišnji rast, odnosno veći broj zaposlenih nego u pretpandemijskom periodu , i to za 0,8 odnosno 1,7 posto respektivno, pokazuje izvještaj Eurostata. Sve ostale zemlje su na godišnjem nivou bilježile pad broja zaposlenih, a najveći je bio u Španiji, za 4,2 posto.

Slijede Estonija i Letonija s međugodišnjim padom broja zaposlenih za četiri odnosno 3,4 posto respektivno, a prate ih Irska sa padom od 2,7 posto i Hrvatska sa 2,4 posto.

[Burek]

MILIONER IZ LIVNA RASPRODAJE IMOVINU: ARAPIMA PRODAO LANAC HOTELA NA JADRANU

https://hayat.ba/?page_id=377157

[Zmaj]

Fortenova Grupa prodala kompaniju Ledo za 615 miliona eura

Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava.

Vrijednost transakcije iznosi 615 miliona eura, na bazi bez gotovine i bez dugova, a njeno je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine.

Po zaključenju, Nomad Foods će postati vlasnik Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvata vodeći evropski portfelj kultnih lokalnih brandova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivošću među potrošačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja Jugoistočne Evrope.

S tradicijom dužom od pola stoljeća, Poslovna grupa zamrznute hrane najveći je proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na tržištima na kojima posluje.

"Ovo je transformacijska transakcija za Fortenova grupu, a sva će se sredstva iskoristiti za smanjenje zaduženosti Grupe i stvaranje Fortenova grupe koja je, nakon mnogo godina, finansijski jaka i sposobna punom snagom investirati u sve svoje djelatnosti", rekao je James Pearson, glavni finansijski direktor Fortenova grupe.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe kazao je da je ova grupa zamrznute hrane tržišni lider u regiji u kojoj posluje.

"Drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strateškim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njenih ljudi", dodao je Peruško.

"Zaključenjem ove transakcije ispunit ćemo ključni preduvjet za optimizaciju kapitalne strukture, što će nam omogućiti da snažno investiramo u svoje biznise i potičemo njihov budući rast. Veoma sam zahvalan svim ljudima u Poslovnoj grupi zamrznute hrane i Fortenova grupi, koji su proteklih šest mjeseci naporno radili kako bi ovo omogućili. Znajući da će naša zamrznuta hrana biti u vrlo dobrim rukama, veselimo se saradnji s Nomad Foodsom kao važnim budućim poslovnim partnerom u ovoj regiji", zaključio je Peruško.

Dovršenje transakcije ovisi o regulatornim odobrenjima na mjerodavnim tržištima te odobrenju dioničara Fortenova grupe. Upravni odbor Fortenova grupe, koji uključuje predstavnike najvećih dioničara, jednoglasno je podržao potpisivanje kupoprodajnog ugovora s Nomad Foods.

Inače, kompanija Nomad Foods, sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim Otocima, najveći je evropski i treći najveći globalni igrač na tržištu smrznute hrane.

Ono što je zanimljivo kod te firme jeste što u svom portfelju uopće nema sladoled, pa bi akvizicijom Leda osim preuzimanja dominantne uloge na tržištu zemalja bivše Jugoslavije, dobila i vrlo kvalitetan proizvod koji bi mogla monetizirati kroz svoje već ustanovljene logističke lance u sedam velikih evropskih država gdje drži lidersku poziciju u segmentu smrznute hrane.

Prodaja nekadašnje "Ledo Grupe" tako je, prema pisanju Jutarnjeg lista, postala finansijski najjači posao u Hrvatskoj u posljednjih četrnaestak godina, još od državnih javnih ponuda dionica Ine i Hrvatskog telekoma 2007. godine, te znatno vrednija transakcija od 505 miliona eura teške prodaje Adrisova duhanskog biznisa BAT-u 2015. godine.

[Mehmed beg Catic]

A nadali su se da ce se ove godine obogatiti od Bosnjaka tj kako oni vole da kazu domacih gostiju

Predsezona u Neumu gotovo u potpunosti podbacila

https://vijesti.ba/clanak/532664/predse ... -podbacila

[Mostar95]

https://www.bljesak.info/gospodarstvo/t ... nij/345436

[Mehmed beg Catic]

Pa pozurite jugobalije u rvacku neka vas oderu kada ste ovce

Dok sve brine spas turističke sezone, na jugu Hrvatske nelogična poskupljenja

Dok se svi brinu za spas turističke sezone, u Dubrovniku iznenađeni iznosom turističke pristojbe. Ona je usred pandemije dvostruko skuplja.

https://www.akta.ba/vijesti/dok-sve-bri ... nja/134122

[Mehmed beg Catic]

Mercator vise nece biti poluga u rukama sokaca

Dionice Mercatora prebačene s Agrokora na Fortenova grupu

Danas je 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator prebačeno s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, čime je Mercator postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja je sada vlasnica 88,1 posto Mercatora.

Prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s refinansiranjem Mercatorovog zaduženja kod 55 banaka od strane Fortenova grupe, u ukupnom iznosu od 385 miliona eura.

[ljiljan89]

Mercator vise nece biti poluga u rukama sokaca

Dionice Mercatora prebačene s Agrokora na Fortenova grupu

Danas je 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator prebačeno s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, čime je Mercator postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja je sada vlasnica 88,1 posto Mercatora.

Prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s refinansiranjem Mercatorovog zaduženja kod 55 banaka od strane Fortenova grupe, u ukupnom iznosu od 385 miliona eura.

Pa Fortenova je agrokor.

Fortenova je nova firma uspostavljena da preuzme poslovanja agrokora nakon insolvencije tj. nemogucnosti finansiranja potrazivanja.

Naravno da su postali slabiji ali je u sustini to ista firma.