Ekonomija Škutora i Šokaca

[Jack]

Ova firma Laser iz Ljubuskog sto pravi najvecu Crnogorsku zastavu na svijetu od 16 000 Eura.Jel to jedina firma u Bosni koja proizvodi ovako naveliko zastave.Ili ima jos kakva firma koja to radi sem njih?

[abu seid]

Ova firma Laser iz Ljubuskog sto pravi najvecu Crnogorsku zastavu na svijetu od 16 000 Eura.Jel to jedina firma u Bosni koja proizvodi ovako naveliko zastave.Ili ima jos kakva firma koja to radi sem njih?

Nije jedina firma. Ima ih još. Ovdje je vjerovatno cijene igrala ulogu.

[Mehmed beg Catic]

Mercator vise nece biti poluga u rukama sokaca

Dionice Mercatora prebačene s Agrokora na Fortenova grupu

Danas je 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator prebačeno s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, čime je Mercator postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja je sada vlasnica 88,1 posto Mercatora.

Prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s refinansiranjem Mercatorovog zaduženja kod 55 banaka od strane Fortenova grupe, u ukupnom iznosu od 385 miliona eura.

Pa Fortenova je agrokor.

Fortenova je nova firma uspostavljena da preuzme poslovanja agrokora nakon insolvencije tj. nemogucnosti finansiranja potrazivanja.

Naravno da su postali slabiji ali je u sustini to ista firma.

Do mene je, zamijenio sam ih sa drugim koji su kupovali ostale dijelove, hvala za ispravku.

[Lilium Bosniacum]

Mercator vise nece biti poluga u rukama sokaca

Pa Fortenova je agrokor.

Fortenova je nova firma uspostavljena da preuzme poslovanja agrokora nakon insolvencije tj. nemogucnosti finansiranja potrazivanja.

Naravno da su postali slabiji ali je u sustini to ista firma.

Do mene je, zamijenio sam ih sa drugim koji su kupovali ostale dijelove, hvala za ispravku.

Nije bas "Agrokor". Vlasnici Fortenove Group su:

Sberbanka (Rusi) (39.2%)
Vlasnici obaveznica (25.0%)
Hrvatske banke (15.3%)
VTB Banka (Rusi) (7.5%)

Tako da, nije bas kao prije, sad su pod kontrolom vecinom inostranih finansijskih instituta. Doduse, ne znam koliko je to bolje za nas

[Mehmed beg Catic]

Pa Fortenova je agrokor.

Fortenova je nova firma uspostavljena da preuzme poslovanja agrokora nakon insolvencije tj. nemogucnosti finansiranja potrazivanja.

Naravno da su postali slabiji ali je u sustini to ista firma.

Do mene je, zamijenio sam ih sa drugim koji su kupovali ostale dijelove, hvala za ispravku.

Nije bas "Agrokor". Vlasnici Fortenove Group su:

Sberbanka (Rusi) (39.2%)
Vlasnici obaveznica (25.0%)
Hrvatske banke (15.3%)
VTB Banka (Rusi) (7.5%)

Tako da, nije bas kao prije, sad su pod kontrolom vecinom inostranih finansijskih instituta. Doduse, ne znam koliko je to bolje za nas

Znaci nisam ipak fulio

Bolje je a i da nije bolje i da je isto za nas, gore je za sokce

Agrokor pod kontrolom sokaca je znacio :

1. Dobit je isla u rvacku i rvatima i doprinosila njihovom ekonomskom i drugom razvoju
2. Apsolutna kontrola nad zaposljavanjem gdje su prednost uvijek davali sokcima
3. Podrska politickim strankama sa H oznakom, primarno kra-de-ze
4. Podrska sokackim sportskim i kulturnim udruzenjima, manifestacijama i drustvenim aktivnostima

Sve to mogu sada da zaborave jer vlasnik stranac ce prvo i jedino da gleda sebe, da sebi izvuce sto vecu korist tako da sve ovo iznad sada ispada .

Tako da ce ovo sokci da osjete negativno na vise nivoa

[Zmaj]

Elektroprivreda UZPHB kupuje limuzinu od 133.000 KM

Elektroprivreda UZPHB iz Mostara objavila je tender za kupovinu limuzine u vrijednosti od 133.500 maraka bez PDV-a. U isto vrijeme, za dvije hercegovačke općine kupuju se polovna vatrogasna vozila.

Hercegovačka Elektroprivreda traži "limuzinu" crne metalik boje s dizel motorom, a od ostale opreme, između ostalog, vozilo treba da posjeduje tvorničku navigaciju, centralno daljinsko zaključavanje, bluetooth bežično punjenje i povezivanje telefona, presvlake sjedišta od kombinacije brušene kože, kao i sportska prednja sjedišta elektro podesiva, grijana, vozačevo s memorijom te matrix LED glavna svjetla i LED svjetla straga, piše Detektor.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini ističe da je ovaj automobil jedan od najskupljih koji su kupljeni tokom pandemije.

"Kod nas se generalno naši funkcioneri uopće ne suzdržavaju od luksuzne robe, pa ni kada je pandemija, kada ljudi ne rade, kada dobijaju otkaze, kada mnogi sektori vise o koncu, oni uopće to ne doživljavaju, jer ne troše svoja, troše budžetska sredstva", kaže Ožegović.

On govori kako pandemija nije usporila nabavku automobila koliko se to očekivalo niti se njihova cijena smanjila u znatnoj mjeri, posebno od početka 2021. godine. Ranije istraživanje BIRN-a pokazalo je da je tokom 2020. godine odnosno pandemije u BiH potrošeno gotovo pet miliona maraka za kupovinu 150 službenih putničkih automobila.

"Generalno se kod nas se nabavljaju luksuzni, skupi automobili od 60.000 do 70.000 KM, dok ovaj definitivno prednjači među tim nabavljenim automobilima. Do sada je bilo svega nekoliko automobila koji su ovako skupi", naglašava Ožegović i dodaje da sada, kada bi budžetski novac trebao biti usmjeren na nabavku lijekova, higijenskih sredstava i medicinske opreme, institucije i javne kompanije nabavljaju skupa vozila.

Elektroprivreda UZPHB je javna kompanija u većinskom vlasništvu Federacije. U ovoj kompaniji ne smatraju previše luksuznom nabavku automobila čija bi cijena s PDV-om mogla u konačnici biti veća od 150.000 KM.

Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija, kaže za BIRN BiH da je Elektroprivreda UZPHB preventivno djelovala i već s pojavom koronavirusa u regiji formirala Krizni štab, te napravila planove u svakom segmentu poslovanja temeljene na preporukama i mjerama nadležnih institucija i ustanova.

"Pandemija izazvana pojavom virusa COVID-19 nije ni u kojem smislu poremetila naše poslovanje i slobodno mogu reći da smo u doba pandemije sto posto odgovorili zadatku", objašnjava Buntić.

Kako kaže, sve nabavke su unaprijed planirane i sastavni su dio Plana poslovanja i Plana nabava te u potpunosti u skladu sa zakonom, pa tako i nabavka ovog vozila.

"Vozni park se kontinuirano obnavlja, javnom prodajom rabljenih i javnom nabavom novih vozila, a navedeno vozilo je za potrebe Direkcije Društva", ističe Buntić.

Za poslanicu Parlamenta BiH Mirjanu Marinković-Lepić nabavka Elektroprivrede govori o potpunom odsustvu osjećaja za pandemiju i krizu u kojoj se država nalazi. Bez obzira na krizu, "cijena je i dalje pretjerana", navodi ona.

"Zaista jedan jako bahat, nekorektan odnos prema javnim sredstvima i evo nažalost to nije ni prvi ali ni posljednji slučaj, vjerovatno, bez obzira na krizu u kojoj se nalazimo", kaže Marinković-Lepić.

Prema podacima BIRN-a BiH, Elektroprivreda UZPHB je prije pet godina kupila Audi A6 za 130.000 KM, 2018. godine tri Passata od po 70.000 KM a u voznom parku imaju još niz putničkih automobila. Tokom 2020. godine kompanija je, između ostalog, kupila putničko vozilo od 44.000 KM kao i osam drugih vozila za gotovo 300.000 KM.

Federalni poslanik Irfan Čengić kaže da je upozoravao na troškove Elektroprivrede UZPHB kada je izvještaj o njihovom poslovanju bio na razmatranju u Parlamentu Federacije.

"Jedna od mnogih zamjerki je bila da uprava svjesno pravi velike rashode i troškove da bi dobit bila što manja, da ne bi slučajno taj novac Vlada Federacije uzela u federalni budžet. Kupovina vozila ove cijene je upravo takav potez kojim se svjesno prave veliki troškovi", govori on.

Polovna vatrogasna vozila za cijenu jedne limuzine

U isto vrijeme kada Elektroprivreda UZPHB nabavlja putničko vozilo, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona nabavlja dva polovna vatrogasna vozila za 299.145 bez PDV-a.

Iz uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu željeli da komentarišu nabavku putničkog vozila Elektroprivrede, ali su kazali da se polovna vatrogasna vozila kupuju zbog njihove cijene.

"Kupuju se zbog toga što bi cijena novog vatrogasnog vozila bila puno skuplja. Stoji da i jedna i druga varijanta imaju svoje prednosti i mane. No, ako imate limitirani proračun, a želite se voziti u automobilu koji udovoljava vašim tehničkim i estetskim zahtjevima, možda je ipak opcija okrenuti se rabljenom modelu", kaže Eugen Ćubela iz Uprave.

Adis Arapović, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, nedavno je upozoravao na veliki broj službenih putničkih vozila koja su na raspolaganju domaćim funkcionerima i direktorima javnih preduzeća. To je neprihvatljivo, kaže on, i "najbolji dokaz neodgovornosti i bahatosti spram javnog novca".

"Dok u isto vrijeme vatrogasci širom Hercegovine, evo i konkretno u Mostaru, nemaju adekvatna vozila, opremu i oruđe za obavljanje njihovog osnovnog posla, ustvari govori s kim se mi suočavamo kada tražimo odgovornije raspolaganje javnom imovinom", kaže Arapović.

Dva polovna vatrogasna vozila u tenderu Vlade HNK nabavljaju se za općine Čitluk i Prozor-Rama. BIRN BiH je nedavno pisao o nabavci službene limuzine za načelnika Prozor-Rame koja je u konačnici koštala 111.000 KM.

Načelnik općine Jozo Ivančević rekao je tada da su ranije kupljena potrebna komunalna vozila i da u budžetu ima dovoljno novca za službeni auto načelnika.

On nije želio komentarisati nabavku polovnog vatrogasnog vozila za ovu općinu.

Institucije i javne ustanove ili kompanije u BiH, prema podacima Baze službenih automobila, godišnje potroše oko 50 miliona maraka za nabavku novih službenih automobila, uključujući i vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila, ali i limuzine, na koje se troši petina godišnjih izdvajanja. U Bazi se trenutno nalaze podaci o više od 11.000 službenih vozila u voznim parkovima institucija i javnih kompanija.

Ranija istraživanja su pokazala da se vatrogasna vozila nerijetko kupuju polovna dok je to gotovo izuzetak kod nabavke putničkih vozila odnosno limuzina.

Vatrogasna vozila 2020. godine nabavljana su kroz 15 objavljenih tendera, a završeno je osam tendera ukupne vrijednosti veće od 1,3 miliona KM. Prosječna vrijednost jednog vatrogasnog vozila čija je kupovina realizovana iznosila je oko 164.000 KM, izvještava Detektor.

[Zmaj]

Novi Aluminij milionski dug mora plaćati svakog ponedjeljka u ratama

MOSTAR – Aluminij Industries, kompanija koja posluje u pogonima “bivšeg” mostarskog Aluminija, je svakog ponedjeljka pod prijetnjom od nove blokade ako ne plati 150 hiljada KM firmi MZ Company, koja je u četvrtak zbog potraživanja milionskog duga kamionima blokirala ulaz u tu kompaniju, potvrđeno je za Klix.ba.

Voditelj poslovnog razvoja firme MZ Company Sanela Žetica za naš portal kaže da je isplata dugovanja od Aluminij Industries u fazi realizacije, prema ugovoru koji su potpisali i ovjerili kod notara prošli petak, dan nakon što su radnici kamionima blokirali Aluminij.

“Oni su u petak nama isplatili 300 hiljada KM i obavezali se da će nam svaki ponedjeljak plaćati određeni iznos od 150 hiljada KM. Ako nam ne uplate ponedjeljkom, mi imamo pravo da im blokiramo račun ili uzmemo robu koja je na stanju”, kaže Žetica.

Ističe da je taj dogovor potpisan i ovjeren kod notara i da se nada kako će ga Aluminij poštovati.

“Ovog ponedjeljka su platili 150 hiljada kako je i dogovoreno i tako će svakog ponedjeljka dok ne izmire dug koji je milion i 45.911 KM“, pojasnila je Žetica.

Podsjeća da je problem neplaćanja otpada, koji je firma MZ Company isporučivala Aluminiju, postojao od početka saradnje, ali da je sve kulminiralo kada je dug prerastao milionski iznos, a potraživanja nisu mogli naplatiti, pa su bili primorani blokirati ulaz u tu firmu.

“Nama je žao jer smo morali postupiti na ovaj način, ali nismo imali izbora”, kaže Žetica.

Aluminij Industries je firma u pogonima ugašenog Aluminija, koji je zapošljavao 900 ljudi, i pokušava revitalizirati proizvodnju pod okriljem izraelske M.T. Abraham Grupacije.

[Mehmed beg Catic]

Novi Aluminij milionski dug mora plaćati svakog ponedjeljka u ratama

MOSTAR – Aluminij Industries, kompanija koja posluje u pogonima “bivšeg” mostarskog Aluminija, je svakog ponedjeljka pod prijetnjom od nove blokade ako ne plati 150 hiljada KM firmi MZ Company, koja je u četvrtak zbog potraživanja milionskog duga kamionima blokirala ulaz u tu kompaniju, potvrđeno je za Klix.ba.

Voditelj poslovnog razvoja firme MZ Company Sanela Žetica za naš portal kaže da je isplata dugovanja od Aluminij Industries u fazi realizacije, prema ugovoru koji su potpisali i ovjerili kod notara prošli petak, dan nakon što su radnici kamionima blokirali Aluminij.

“Oni su u petak nama isplatili 300 hiljada KM i obavezali se da će nam svaki ponedjeljak plaćati određeni iznos od 150 hiljada KM. Ako nam ne uplate ponedjeljkom, mi imamo pravo da im blokiramo račun ili uzmemo robu koja je na stanju”, kaže Žetica.

Ističe da je taj dogovor potpisan i ovjeren kod notara i da se nada kako će ga Aluminij poštovati.

“Ovog ponedjeljka su platili 150 hiljada kako je i dogovoreno i tako će svakog ponedjeljka dok ne izmire dug koji je milion i 45.911 KM“, pojasnila je Žetica.

Podsjeća da je problem neplaćanja otpada, koji je firma MZ Company isporučivala Aluminiju, postojao od početka saradnje, ali da je sve kulminiralo kada je dug prerastao milionski iznos, a potraživanja nisu mogli naplatiti, pa su bili primorani blokirati ulaz u tu firmu.

“Nama je žao jer smo morali postupiti na ovaj način, ali nismo imali izbora”, kaže Žetica.

Aluminij Industries je firma u pogonima ugašenog Aluminija, koji je zapošljavao 900 ljudi, i pokušava revitalizirati proizvodnju pod okriljem izraelske M.T. Abraham Grupacije.

Procitao sam neki intrevju kada su se pojavile te price o ponovnom pokretanju proizvodnje da ustvari nema pokusaja proizvodnje da je sve do sada sto se radilo ustvari doslovno farbanje i cisenje i da je to samo mazanje ociju i kupovina vremena da se otupi kritika otpustenih sokaca dok se u isto vrijeme rasprodaju sirovine i dijelovi fabrike.

Sta se o ovome prica u Mostaru, da li je to stvarno istina i kakvo je stanje kod sokaca u vezi ovoga ?

[Mehmed beg Catic]

Kako pojacana svijest ljudi koliko je vazno kupovati domace pocinje da utice i na sokce pa sada pokusavaju da se izvuku na ovaj nacin a prije 10-15 godina nisu ni pomisljali na ovakve akcije, samo su furali rvacko, rvacko i rvacko .

A svaka BAM koja se potrosi na proizvode iz Bosne je BAM manje za uvozne proizvode pogotovo rvacke

Dugoročnu podršku domaćoj privredi Konzum nastavlja kroz novi projekat „Proizvedeno u BiH“

Podrška domaćoj proizvodnji kontinuirano je opredjeljenje poslovanja Konzuma, te je s ciljem dodatne promocije domaćih proizvoda pokrenut projekat „Proizvedeno u BiH“.



Ideja projekta je da se istakne značaj domaće proizvodnje kako izvorno domaćih proizvoda tako i stranih brendova koji su pokrenuli prozvodnju u BiH, zaposlili domaću radnu snagu i koriste domaće sirovine.

Tako je Franck pokrenuo proizvodni pogon za preradu i proizvodnju kafe u Grudama, sokove Pipi i Spezi proizvodi Hercegovina vino u Čitluku, Harmony papirnati program nastaje u Banja Luci u obnovljenoj fabrici SHP Celex, a također u Banja Luci proizvode se Max Clean sredstva za čišćenje, Hellena sredstva za ličnu higijenu i Orlando omekšivači za veš.

S druge strane, pohvalno je da sve veći broj domaćih brendova privlači pažnju i naklonost velikog broja potrošača poput Maza krem namaza i Tops biskvita koje AC Food proizvodi u Velikoj Kladuši, brašna Zlatni puder iz Klasovih proizvodnih pogona u Sarajevu i mliječnih proizvoda Molky, Natura i Milkland, koje proizvodi Mliječna industrija 99 u Gradačcu. Također u ovoj fabrici isključivo od mlijeka otkupljenog s domaćih farmi nastaju mlijeko, pavlake i jogurti Konzumove trgovačke marke Mila.

„Sretni smo jer nastavljamo našu dugogodišnju kampanju podrške domaćoj proizvodnji „Volim domaće“ koju smo intenzivirali prošle godine pod sloganom “Kupujmo domaće jer domaće se voli jače“. Sada u nešto drugačijem obliku i sa naglaskom na svu proizvodnju koja se odvija u Bosni i Hercegovini bez obzira na porijeklo brenda želimo i dalje kroz niz planiranih aktivnosti sugerisati na važnost kupovine domaćih proizvoda jer time direktno pomažemo unapređenje domaće privrede“, izjavio je Haris Arnautović, rukovoditelj Službe marketing Konzuma.

Podsjećamo da je prošlogodišnja kampanja „Kupujmo domaće jer domaće se voli jače“ rezultirala značajnim povećanjem udjela domaćih proizvoda na policama Konzuma, koje su kupci rado birali za sadržaj svoje košare.

Samo u toku prošle godine Konzum je otkupio više od 6 miliona litara domaćeg mlijeka i više od 4 miliona litara mliječnih prerađevina iz domaće proizvodnje, te više od 10.000 tona voća i povrća od domaćih poljoprivrednih proizvođača.

Asortiman Konzuma je proširen za više od 1.000 novih domaćih proizvoda u kategorijama pakirane hrane, a zastupljenost domaćih neprehrambenih proizvoda uvećana je na 35% u kategorijama sredstava za pranje, čišćenje i ličnu higijenu. Značajno je spomenuti i da više od 50% proizvoda Konzumove trgovačke marke proizvode domaći proizvođači.

[abu seid]

Prihod FIS Vitez pao sa 391 781588 BAM u 2019. na 296 387238 BAM u 2020.
- 25% za jednu godinu.

[ljiljan89]

Prihod FIS Vitez pao sa 391 781588 BAM u 2019. na 296 387238 BAM u 2020.
- 25% za jednu godinu.

Korona, a i umro im gazda. Boga pitaj kako se sada vodi kompanija i kome je sve pripao njegov dio. On kad se rastavio sa zenom, njoj je pripalo 50%

[Japod]

KRAH MEĐUGORJA / Dizali su kredite da bi širili kapacitete, a onda je iz jednog razloga sve stalo: 'Više nikad neće biti isto' je Međugorje bilo meka za hodočasnike i turiste iz cijelog svijeta. A onda je sve odjednom stalo. Zbog pandemije.

Dnevno je u Međugorje dolazilo i po nekoliko desetaka tisuća posjetitelja. Nekoć malo i siromašno selo u središnjoj Hercegovini je postalo popularna destinacija rimokatoličkim hodočasnicima koji ovdje traže mir, utjehu i mjesto za molitvu, piše DW. U godinama prije pandemije se bilježilo i više od milijun noćenja godišnje. Posao je cvjetao.

Pojavom koronavirusa u ožujku 2020. su zatvorene granice, putovanja više nisu bila moguća, zabranjen je rad ugostiteljskim objektima i više nije bilo turista od kojih cijelo mjesto živi. Sezona je propala.
Izvanredna situacija je izazvala osjećaj zabrinutosti i neizvjesnosti kod stanovnika koji mjesecima prate medije i iščekuju vijesti u nadi da će biti popuštanja mjera i otvaranja granica. Bez stranih turista mogla bi propasti još jedna sezona što bi ugostitelje dovelo u izuzetno nepovoljan položaj, mnogima prijeti potpuni poslovni i financijski krah.

Na posao donijela šivaću mašinu da bar nešto radi
Sredina je mjeseca lipnja i u glavnoj ulici koja se proteže kroz mjesto gotovo da nema ljudi, a veći dio radnji je zatvoren. U nekada prometnoj ulici, Ivona, vlasnica jednog kafića, briše stolove oko kojih nema gostiju.

"Cijeli dan sam ovdje i jedva zaradim dnevnicu iako sam od crkve udaljena manje od sto metara", kaže Ivona, koja je u kafić donijela i šivaću mašinu kako bi "ubila" vrijeme i dosadu bez gostiju. Objekt je otvorila zajedno s mužem koji je u nedostatku posla i novca odlučio sezonu odraditi na hrvatskoj obali, što su učinili i brojni drugi stanovnici mjesta.

Međugorje je isključivo turističko mjesto i svi ovise o turistima. Za lokalne ljude je pandemija izazvala šok. Posjetitelja, posla i novca nema. Ljudi su u depresiji i jednostavno ne izlaze iz svojih kuća", govori Ivona koja cijeli dan provodi u kafiću u kojem rijetko dođu gosti, uglavnom lokalni. Svaka marka je bitna jer treba prehraniti petero djece, a pomoć od vlasti je gotovo nikakva. Dobili su nešto novca od države kojima su mogli isključivo platiti režije.
"Prošle godine nam je odlukama bio zabranjen rad mjesec i pol dana, a onda su dopustili. Kasnije su rekli da možemo raditi, ali kome ću raditi kada nema nikoga i kada su zatvorene granice. Svi smo mislili da će epidemija brzo proći i zato smo nastavili raditi jer smo se nadali, a ustvari smo svi upadali u sve veći minus", objašnjava situaciju u kojoj se našla Ivona i koju dijeli većina mještana.

Dodaje kako je nekoliko puta pokušavala podići kredit u bankama, ali je svaki put dobivala odbijenice. "Ranijih godina su banke jedva čekale da nam daju kredit, sada nema šanse kada vide da nema posla. Pokušala sam pet puta i odustala sam", govori Ivona.

Otišli raditi u inozemstvo da otplate kredite
Rekordna po posjetima je bila 2019. godina i mnogi su odlučili podići kredite i ulagati u nekretnine, podizati nove katove hotela ili proširivati restorane i kafiće. Mještani su se spremali za četrdesetu godišnjicu ukazanja koje se obilježava ove godine. No, koronavirus je imao drugačije planove.

"Iskreno da vam kažem, nije nam baš najbolja situacija. Posjetitelja nema od pojave korone. Imamo neke najave da će se pojaviti neke grupe na godišnjicu ukazanja, ali je pitanje je hoće li išta od toga biti. Mislim da Međugorje više nikad neće biti kao prije. Puno je manje ljudi u Međugorju i većina onih što su radili ovdje su otišli", govori Ivana koja već četiri godine prodaje suvenire, uglavnom s motivima Međugorja i Djevice Marije.
Iza njezine radnje počinje strmi put prema mjestu ukazanja utaban u hercegovačkom kršu. Ranijih godina ovuda su se dnevno uspinjale stotine hodočasnika u kolonama, dok su danas rijetki oni koji na vrelom suncu odlaze na mjesto gdje se prije četiri desetljeća, prema navodima šestero djece-vidioca, ukazala Gospa. Vatikan pak još uvijek nije priznao ukazanja. Za Ivana iz Imotskog dileme nema – Međugorje je sveto mjesto i prešao je granicu samo da bi sudjelovao u popodnevnoj misi.

Vatikan ne priznaje ukazanje, ali za mnoge nema dileme
"Hoće li me pustiti natrag preko granice? Ne znam, vidjet ćemo uskoro", govori Ivan dok istovremeno ulazi u vozilo i odlazi prema jugu s ogromnog praznog parkinga. Službeno, da bi se vratio u Hrvatsku mora imati negativan test na koronavirus ili mora u samoizolaciju. Ovo su razlozi zbog kojih se turisti i hodočasnici ne usuđuju zaputiti u Međugorje s obzirom na to da je komplicirana procedura prelaska granice, a testovi za koronavirus su skupi.

Posao već dulje vrijeme ne cvjeta ni izdavačima apartmana. Davor je vlasnik turističke agencije i hotela u kojem nitko nije iznajmio sobu još od jeseni 2019. Govori kako ima ogromne gubitke, kao i većina mještana.

"Mnogi mještani su u kreditima, hodočasnika nema pa nema ni posla, a kamate stižu. Zbog toga su ljudi primorani odlaziti vani i raditi, uglavnom u Hrvatsku, Njemačku, Irsku", kaže Davor koji je i predsjednik Udruge turizma i hotelijera iz Međugorja.

Ranije smo morali skidati taxi-ploče da možemo uzeti predah'
"Momci i cure, sve ti je to otišlo odavde. Ljudi su u kreditima i moraju ih vraćati i snalaziti se. Ja sam jedno vrijeme otišao raditi u Irsku. Ali i kod njih sve zatvorilo, stali poslovi pa sam se vratio nazad. Pokušat ću opet ovdje u Međugorju ako bude išlo i ako se otvore granice. Ako ne bude posla idem opet raditi vani. Što ću", govori taksist Ivan dok s kolegama stoji na taxi-štandu iščekujući mušterije. Na priču se nadovezuje njegov kolega koji dodaje kako u normalnim uvjetima ne bi imali vremena razgovarati s novinarima jer su prevozili turiste skoro bez pauze.

"Ranije smo morali samo skidati taxi-oznake s auta kako bismo napravili pauzu da odemo nešto pojesti, a danas posla nikako nema. Jedna sezona je u potpunosti propala, a evo, upitna je i druga. Ne otvore li granice, mi smo gotovi", kaže taksist Slaven.

'Svi ti govori kad cijelo Međugorje zna da je došlo 60 Meksikanaca'
"Evo danas smo tu na štandu jer se pojavila manja grupa turista, a inače bi bili kući. Zamisli kakva je situacija kada cijelo Međugorje zna da je došlo 60 Meksikanaca", govori taksist i dodaje da idu kućama čim se raziđu posjetitelji iz Meksika.

Silvija je jedna od rijetkih hodočasnica iz inozemstva. Stigla je iz Poljske i već nekoliko puta je bila ovdje. "Volim Međugorje. Ovo je jedno od meni najdražih mjesta u svijetu. Tu se duhovno obogatim", kaže Silvija i odlazi prema crkvi u centru mjesta.

'Oporavak će biti dug i težak'
Iz Udruge turizma i hotelijera kažu da je pad u turizmu veći od 90 posto u usporedbi s prethodnim godinama i napominju da ih očekuje neizvjestan period oporavka.

"Oporavak će biti dug i težak. Mi očekujemo tek 2022. godine da će biti nešto masovniji dolazak hodočasnika", prognozira Davor iz Udruge turizma i hotelijera.

Ljetna sezona je počela i ovog lipnja se obilježava 40. godišnjica ukazanja pa ugostitelji ulažu nadu da bi to mogao biti povod nešto većeg dolaska hodočasnika koji bi mogli izvući sezonu. No, kao i prethodne godine, pandemija koronavirusa će diktirati putovanja i posjete.
https://net.hr/danas/svijet/dizali-kred ... 2E59LGVgGM

[Mehmed beg Catic]

Prevedeno na bosanski: voda je pustena, govna jos samo treba da odu

Džindić: Ne vidim oporavak novog Aluminija u Mostaru


Federalni ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić izjavio je danas nakon sjednice Vlade FBiH u Mostaru da ne vidi oporavak novog Aluminija, te da je realnost u tom preduzeću daleko od spektakularnih najava.

https://vijesti.ba/clanak/539978/dzindi ... -u-mostaru

[Zmaj]

Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

Drugu godišnjicu gašenja mostarskog Aluminija bivši radnici su danas obilježili polaganjem cvijeća i paljenjem svijeće ispred nekadašnjeg giganta, jer im je ulaz zabranjen u krug fabrike u kojoj su nekada radili.

Bivši predsjednik Skupštine Aluminija Pero Bebek sa desetak radnika koji su među njih 900 prije dvije godine ostali bez posla došao je obilježiti dvije godine agonije u kojoj žive od kad je ugašen hercegovački div, a novi šok su doživjeli i danas jer iako su svoj dolazak najavili zabranjeno im je da uđu u krug te fabrike.

"Ja sam ovdje radio 29 godina i 10 mjeseci. Mi smo jučer nazvali i direktora firme, starog Aluminija Danijela Buhovaca, Miro Zelenika, koji je rekao da će obavijestiti nekog Aljošu, ali su nam sad zabranili", kaže Bebek pun gorčine zbog onoga što je doživio sa svojim bivšim kolegama.

Podsjetio je kako su do sada bezbroj puta iznevjereni i prepušteni sami sebi i da im je bilo rečeno da će se pokretanjem novog Auminija na posao vratiti 330 ljudi, a za godinu dana da će doći svi.

"Ljudi iz nadzornog odbora su to ponavljali na desetine puta, a sada je još uvijek 70 posto ljudi bez posla, a više od 50 bivših radnika ne može ostvariti penziju zbog neizmirenih obaveza", ističe Bebek.

Frano Šarac je uslove za penziju stekao u 12 mjesecu prošle godine i još to pravo ne može ostvariti, a danas je doživio novi poraz.

"Ja sam tu od 1981. godine kad je prva ćelija startala, palio je i danas kad sam namirio dovoljno staža za penziju ne mogu je ostvariti, jer mi nije uplaćeno sve, iako imam kući saglasnost koju su dali Federalni premijer i ministrica Jelka Milićević. Ali ništa od toga, oni se ne pitaju kako ljudi žive i ne znam ni kome se više mogu žaliti", kaže vidno razočaran Šarac.

Njegov kolega Milan Badalić koji je u Aluminiju radio od 1982. godine, stekao je pravo na penziju u aprilu prošle godine, ali kad je predao zahtjev za ostvarivanje svojih prava dobio je odbijenicu uz obrazloženje da mu fale 22 mjeseca.

"Od tada ganjamo to, bili smo i kod predsjednika Dragana Čovića i on nam je obećao da će biti do 1.juna sto posto uplaćeno sve, ali evo još nema ništa. Nemamo čak ni povratne informacije šta više da radimo", kazao je te podsjetio da se Vlada Federacije BiH obavezala da će im taj staž uvezati, ali da sve stoji na obećanjima i niko ne misli kako ti ljudi žive.

"Oba sina su mi u Njemačkoj i živim tako što mi oni šalju pomoć" , kazao je jedan u nizu obespravljenih radnika Aluminija.

Milionska dugovanja

Aluminij je ugašen prije dvije godine zbog milionskih dugovanja od kojih su se najveća odnosila na električnu energiju, a 2017. godine je bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura). Oko 900 radnika je bilo zaposleno u Aluminiju.

Procjenjuje se da više desetina hiljada ljudi direktno ili indirektno zavisi od Aluminija, uključujući i firme koje su sarađivale sa tom nekada uspješnom kompanijom.

Vlada Federacije BiH i mali dioničari vlasnici su po 44 posto udjela, dok 12 posto udjela u vlasništvu ima Hrvatska.

[Jack]

Jedan moj poznanik je dobio 1 km da plati priznanicu za tzv Tv Herceg Bosne.Inace covjek zivi u Jajcu.Lijepo se covjek nasmijao i bacio na papir.Gradjevinska inspekcija dolazi u kuce ljudi i tamo gdje Uzp imaju vlasti.Prijete Bosnjacima posebno u Zepcu i Kiseljaku.Da daju po 1 km za tzv Televeziju Herceg Sumske.U Jajcu nemaju toliko vlasti da izravno prijete.I ovo se suti.Sarajevski mediji presucuju ovo i nijedan clanak na kliksu nije objavljen oko ovog

Toliko o tome sada

[Jack]

Prihod FIS Vitez pao sa 391 781588 BAM u 2019. na 296 387238 BAM u 2020.
- 25% za jednu godinu.

Korona, a i umro im gazda. Boga pitaj kako se sada vodi kompanija i kome je sve pripao njegov dio. On kad se rastavio sa zenom, njoj je pripalo 50%

Tacno tako.Velike padove imaju i sad ovo.Ako ih Bingo uzme.Ne vjerujem da ce brojka biti stabilna katolika.I prijeti im sudbina Gornjeg Vakufa.A tamo su fakticki se raspali u zadnjih 10 tak godina.Fis je glavna grana privrede ovdje.Nikad se ne zna kako ce se imovina Fisa podjeliti.Ako ih Bingo uzme.Onda su fakticki zavrsili tamo

[Dzumrukcija]

Kome se da pogledati, neka uspori video na 0.75 brzinu.

Evo neki zanimljivih činjenica:

• 1990. godine, znači prije rata, ispred Kantona Sarajevo ekonomski je bilo 16 "županija" u RH od 21 "županije".
• 1990. ZDK je na samom dnu.
• Od 1993. do 1995. sve "županije", svih 21, u RH su ispred Kantona Sarajevo.
• 1995. Kanton Sarajevo ima 4 puta manji BDP po glavi stn. od najsiromašnije "županije" u RH (Vukovarske).
  -Toliko o najporušenijem gradu nakon WW2...
• 1995. Kanton Sarajevo ima 10 puta manji BDP po glavi stn. od Grada Zagreba.
• 2020. samo je Grad Zagreb ispred Kantona Sarajevo.
• 2020. na samom dnu su kantoni: Kanton 10 i Posavski kanton.

Dalje, današnje Sarajevo je čisto bošnjačko, a te 1990. je bilo svakakve mrake u njemu.
Dok sam još čitao katolix, pisali su kako je Energoinvest bila firma, koja je bila jača nego danas cijela BiH.
Energoinvest je bila firma, koja je imala veće rashode od prihoda, ali je to po jugo-mentalitetu uspješna firma.

ZDK sa tada 50,000 zaposlenih u Zeljezari i svim ostalim mantrama o firmama je bio na samom dnu.

I još nešto Grad Sarajevo nije isto što i Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo sigurno ima veći BDP po glavi stn. od Kantona Sarajevo.
A ovdje je odvojen Grad Zagreb od Zagrebačke županije.

I poslije kažu nema napretka. Mislim ta rečenica je uvreda za svakoga ko ima gram mozga.
Ljudi, 4 puta je manji BDP bio u Sarajevu od tzv. "najporušenijeg grada nakon WW2" Vukovara...

[Mehmed beg Catic]

Naisao na ovaj clanak i na prvi pogled kada sam vidio da se pise o Vahidu i Esmi se ponadao da su to mozda vlasnici/suvlasnici ali kada sam malo potrazio vise o tim firmama shvatio sam da su to samo hamali u sluzbi sokaca. I to kakvi hamali, u clanku ispod se vidi kako jedan hamal isparavlja drugog i uci ga da nije" iljada" vec " tisuca" Dok im se vlasnik pravda da ih ne zaposljava sto zeli jer sto mora , sto ne moze da nadje sokce koji bi radili za njega hamali mu glume kauboje i pricaju rvacki da mu se uvuku sto vise

I to je ono sto pricam citavo vrijeme, koliko je vazno biti subjekat a ne objekat, da se vidi da jedan vlasnik utice na svoje radnike, koliko je vazniji taj 1 koji je gazda od 30 koji su samo hamali u njegovoj sluzbi.

Ovo je primjer kada sam ulazio u polemike na forumu sa onima koji smatraju da Bosnjaci vlasnici trebaju da otvaraju firme vecinom tamo gdje su Bosnjaci vecina a ne gdje su i servi i sokci i da njih ne zaposljavaju. Onaj ko kontrolise firme odlucuje najvise a ne oni koji hamale za njih.

Kupres: Stanište za 13.000 goveda i 9.000 ovaca

Iako količine još uvijek nisu kao one s početka 20 stoljeća, kada je brojka stoke na kupreškoj visoravni prelazila 100. 000, i danas stočarstvo u ovoj općini ima budućnost i uz turizam je temelj razvoja Kupresa.

VAHID ŠIŠIĆ, farma “Papić-Perčinović”
ESMA RAMČIĆ, OPG “Duda”

http://miruhbosne.com/kupres-staniste-z ... 000-ovaca/

Jaše Dino na konju ispred stada krava, oko njega psi. - Ja sam imo svoje stado, ali mi ga pokosila bruceloza, veli Dino. Pa sam osto sa ženom i dicom bez pribijene pare. Onda mi Esad reko da radi kod Slavena, pa me doveo vamo. Sad tu radim skoro tri godine, imam stan i hranu i iljadu maraka (četiri tisuće kuna op.p.) plaće.

- Tisuću maraka - ispravlja ga Esad, pa pobroja još pet-šest kauboja iz Bosne. Tu su još Esad, Zikro, Enver, Edin, Salih... A šef nam je Vahid Vuneni. - Napiši da među čobanima ima i pokoji naš Hrvat - veli mi Ćuma. Jerbo, neki će kazat da u ovoj krizi zapošljavam samo Bošnjake

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/re ... eli-111835

[atif]

Firma iz Zagreba želi preduzeti jednog od vodećih trgovaca auto-dijelovima u BiH

Firma “C.I.A.K Auto” iz Zagreba namjerava preuzeti “Automilovanović” iz Banjaluke, jednog od vodećih trgovaca auto-dijelova u BiH.

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine je 16. jula 2021. zaprimilo Prijavu koncentracije privrednog subjekta “C.I.A.K. Auto” d.o.o. Zagreb, koja se tiče sticanja kontrole nad privrednim subjektom “Automilovanović” d.o.o. Banja Luka.

Pravni oblik predmetne koncentracije jeste sticanje kontrole privrednog subjekta C.I.A.K. Auto” d.o.o. Zagreb nad privrednim subjektom “Automilovanović” kupovinom većine dionica ili udjela osnovnog kapitala.

Predmetna koncentracija, prema podacima iz Prijave koncentracije, će imati efekat prvenstveno na relevantnom tržištu distribucije, maloprodaje i veleprodaje autodijelova i prateće opreme na području Bosne i Hercegovine.

Auto Milovanović d.o.o. bavi se prodajom auto dijelova za sva evropska, korejska, japanska i američka vozila, imaju poslovnice širom BiH i jedan su od lidera u prodaji auto dijelova u BiH.

“Auto Milovanović d.o.o, kao jedan od vodećih lidera iz oblasti trgovine auto dijelova i servisne opreme u BiH, konstantnim poboljšanjem postojećih asortimana i razvojem kvalitetnije usluge, želi ostvariti postavljenje ciljeve i misiju organizacije”, stoji na njihovoj stranici.

Auto Milovanović zapošljava 220 radnika, koji rade u sektorima prodaje, nabavke, računovodstva, marketinga, informacionih tehnologija, ljudskih resursa, magacina, transporta i servisa.

S druge strane, “C.I.A.K. Auto” je član AD Internationala, grupacije koja okuplja preko 500 veleprodajnih distributera iz 33 zemlje, s ciljem izmjenjivanja informacija i unapređenja poslovnih metoda uz vrhunsku logističku efikasnost.

[Burek]

Nesta se neslazu

BURNO U HERCEGOVINI: NAČELNIK TVRDI DA EPHZHB SKREĆE PAŽNJU S VAŽNIH TEMA

https://hayat.ba/?page_id=556214

Ovo je u Posavini ili?

SVE VIŠE SE ODUSTAJE I OD UZGOJA DUHANA, A KREDITI SE JOŠ VRAĆAJU

https://hayat.ba/?page_id=556031