Granicna pitanja danas

[Jack]

Koja su goruca granicna pitanja Bosne danas?Analizirajmo par njih

1) Rijeka Uncica.Most ''Zrinjskih'' finansiran parama Bih.Kao i istoimeni dvorac.Zrinjski.U mjestu.Kostajnica.Oko 30 km sjeverno od Prijedora.Te nekih 15 tak km od Bosanske Dubice.Kostajnica se dijeli na Hrvatsku Kostajnicu i Bosansku.Kostajnica je dugo vremena bila jedan grad.Hrvatska Kostajnica preko Une.No, nakon izgona Muslimana Srbije.Na podrucju Bosanskog dijela.Formira se novi grad.Bosanska Kostajnica.Granicna pitanja nisu bila problem do 1945 godine.Kada se povlaci i granica izmedju Nr Bih i Nr Hrvatske na rijeci Uncici(Avnojevska granica).To pitanje naime nije jos razmotreno ili rijeseno

2)Pljesevica/Pljesivica.Da li je tako, ili nije?Naime, planinski masiv Pljesevice je istina pripojen Bih poslije 2 svjetskog rata.Granica je isla kroz sami vrh planine T.T Gola Pljesevica 1648 metara.Ali, uz suradnju s vlastima tada Hrvatske.Hrvatska je dobila reciprocitet.Teritorija koja je Hrvatska mislilila da je veoma vazna, kod Donjeg Lapca.Tako ne radi se tu o nekoj ''kradji'' Hrvatske zemlje, jer po principu km2 za km2.Teritorija je ostala ista, i Hrvatska je uvecana kod Donjeg Lapca.Smanjena kod Pljesevicu, podrucje Zavalja

3) Manja sela/.Gejkovac kod Kladuse, Unista, Martin Brod..itd

4)Neum i agresija Hrvatske.Pravljenje Peljesackog Mosta kroz Bosanske morske vode.Kao i agresija pred Stokholmskog pravu u slobodi pomorskog prava iz 1983 godine, koji jasno kaze da svaka drzava ima pravo na OTVORENO more.Bosni je preprijecen put preko Visa koji je trebao da tim putem imao jasan koridor prema ITALIJI.Pitanje Otvorenog Mora, kao i kradja Kleka kojeg oni hoce.I Peljesca.I naseg prava na izlaz prema Italiji, jer Bosna je morska drzava s 2 otocica.Je nesto sto Hrvatska nece


U Iducem postu

Granicna agresija Crne Gore i Srbije prema Bosni i Bosnjacima

EDIT od @Bosni: Ova tema je samo za granična pitanje koja nisu Sutorina ili Pelješki Most, one imaju posebne teme.

[hassan]

Ima ovdje još jedan gorući problem: aerodrom Željava kod Bihaća, koji je sad podijeljen pola-pola i Martin brod za koji je tuđman rekao da će "ako ustreba" tenkove poslati da brane hrvatski Marin Brod. Sad je to naše, pripalo je nakon onog dogovora Tuđman-Izetbegović iz 1998 ili 1999, ali je isto tako i Kostajnica Hrvatima pripala, tako da je analogno tome i ovo granično pitanje. Postavlja se i pitanje bos-hrv. granice na željez. pruzi Knin-Bihać jer pruga prelazi granicu 7 puta, pričalo se i o tome.

[Jack]

Pruga Knin-Bihac bila nekad vazna za Hrvatsku, ali oni imaju DALMATINU.Autocestu Zagreb-Split, a zeljeznicki saobracaj na tom pravcu i nije im neki prioritet.Granica uglavnom i sijece neka sela, tako dio Martin Broda istina je sastavni dio Hrvatske, ali na kraju zbog cjelovitosti naselja posebno sto najveci dio sela je u Bosni.Hrvatska je ustupila cirka 150 metara teritorije oko Martin Broda, tako da je cijelo selo u sastavu Bosne.Do 1998 ovo mjesto je bio dio Livanjskog kantona, kasnije je pripojeno Usk kantonu

Uglavnom, ja mislim da neka goruca pitanja bi se mogla rijesiti s jednostavnom razmjenom.Hrvatsko selo Unista kraj Grahova se moze zamjeniti za Gejkovac kod Kladuse, koji je sastavni dio Hrvatske, ali odmah uz Kladusu.Niti tamo ima kakav granicni prijelaz, a razmjena bi olaksala zivot mnogima

Sto se tice Zeljava.Istina je teska ovdje.Dok Hrvatska insistira da 3 piste na aerodromu/zracnoj luci bivsoj Zeljava se nalaze u Hrvatskoj.Katastarski ured u Bihacu ima mape gdje sav aerodrom i piste se nalaze u Bosni

Linija je tacno na Golom Brdu najvisoj tacki Pljesevice.Ili jednom od najvisih.Tamo imas 3 releja.2 su u Hrvatskoj, a jedan je za podrucje Bihaca, znaci u Bosni


Istina je da Hrvatska prelazi Unu.Cijeli most Zrinjski preko Une se nalazi u Hrvatskoj, iako je finansiran nasim parama

Sto se tice granice s cetnicima

Postoje tu Strpci.Pitanje Zvornickog jezera.Granica kod Rudog

Crna Gora je 1947 godine ukrala 6 sela nama

Suscepan
Prijevor
Njivice
Igalo
Sutorina
I jos jedno

Postoji i dan-danas kamen ''medjas'' izmedju Igala i Herceg Novog, gdje bila granica Bosne tad.Uostalom, imate stare Austrougarske karte Bosne ovdje.Mislim da ih je i forumas Pavo dostavio ovdje.Gdje se jasno vidi krak Bosanskog mora skroz dole na jugu kod Herceg Novog

[Jack]

Tudjman je prijetio.Ali, ustashe su podvile rep.I ''dali'' su nam Martin Brod dio, kao i dio Pljesevice(Vrh dio s relejom).Za Kostajnicki stari grad, takva im je bila cijena tad

No, ne miruju.Pod izgovorom povezivanja Sjevera i Juga Hrvatske, kod hrida Lopati, koje je Bosansko teritorijalno more po Avnojevskim granicama koje je i Tudjman potpisao.Krecu i dalje s izgradnjom Peljesackog mosta.Zar taj narod stvarno zeli neprijatelje da stvara u Islamskom svijetu, jesu li im gladna usta 1002 kilometra ''Hrvatske ''obale, i sad i ono malo naseg teritorijalnog mora kradu.Fascinantno kako mi sutimo, umjesto da podnesemo Strasburu tuzbu, pa nek Eu finansira parnice i sudjenje

Mislio sam da su razumniji, oni opet prije nekom silom.One 2 topovnjace Petar Kresimir.Strasno,nema sta

Kazu, necete nikad u Eu, ako mi ne dobijemo pravo na Peljesacki most.Sitni, mali isfustirani narod, sad kad je usao u Eu.Bosnjacima se ne prijeti.Mi cemo u Sangajsku ligu s Turcima uci, ako nastavite da nam prijetite.Ok

Kupite postenu podmornicu za Cro more, ili nemate para, a imate za most

[Duks]

Postoji i granični problemi kod Janje sa Srbijom. Drina je skrenula u našu teritoriju i napravila riječne otoke. Naši ljudi moraju prolaziti komplikovane procedure da bi došli do tih otoka i obrađivali zemlju.

Neriješeno je i pitanje oko iskorištavanja Buškog jezera koje je naše a Rvatska uzima svu struju sebi, a bosanska zemlja potopljena.
Takođe i Hidroelektrana Bajina Bašta. Srbistan svu struju uzima sebi umjesto 50:50.

[Bosni]

0Fa2cjR3rXg

Sela Međurječje i Sastavci koja se nalaze između srbijanske općine Priboj i bh. općine Rudo, pripadaju Bosni i Hercegovini, ali u potpunosti su okružena teritorijem Srbije. Kroz općinu Rudo prolazi i 12 km pruge Beograd-Bar. Iz Beograda je upućena inicijativa da se dio teritorija, pa čak i cijela općina zamijeni za drugi, ali nije precizirano koji. Za općinu Rudo i BiH to je neprihvatljivo.

[Bosni]

http://faktor.ba/utvrdivanje-granice-sa ... -na-drini/

Utvrđivanje granice sa susjedima: Srbija želi uzeti sve hidrocentrale na Drini

Sporazum između BiH i Crne Gore o utvrđivanju granice je prvi takav dokument potpisan između dvije države nastale raspadom SFRJ.

Vijeće ministara BiH danas je dalo saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o utvrđivanju granice između BiH i Crne Gore, koja je duga oko 600 kilometara. Nakon ratifikacije u parlamentima obje države ovaj sporazum će i zvanično stupiti na snagu.

To je prvi ovakav sporazum kojeg su međusobno potpisale neke od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Srbija traži Rudo

Za razliku od granice sa Crnom Gorom, BiH ima brojna otvorena pitanja razgraničenja sa Srbijom i Hrvatskom.

Na granici sa Srbijom, koja je duga oko 400 kilometara, postoji nekoliko problema. Jedno od njih je teritorija sela Međurječje i Sastavci, koji se nalaze između općina Rudo i Priboj. Oba ova sela pripadaju BiH, ali su potpuno okružena teritorijom Srbije.

Osim toga, problem predstavlja i prolazak pruge Beograd – Bar preko teritorije BiH, kroz općinu Rudo. Srbija je čak predlagala i razmjenu teritorija, odnosno da se dio ili čak cijela općina Rudo pripoji Srbiji, što je za BiH neprihvatljivo.

Ipak najveći problem predstavlja razgraničenje u područjima gdje se nalaze hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik 1 i Zvornik 2.

– U javnosti se ne govori šta je stvarni problem u vezi sa ovim hidroelektranama, a pozadina svega je novac. Prema zakonima u BiH, sve hidrocentrale moraju državi plaćati koncesiju za korištenje vode kao prirodnog resursa. Osim toga, lokalnim zajednicama moraju plaćati naknade na ime utjecaja na okolinu, kao što je zagađenje vode, potapanje dijela teritorije općine stvaranjem akumulacionog jezera i sličnih utjecaja koji prate rad svake hidroelektrane. Srbija predlaže da na području svih hidrocentrala granica ide obalom rijeke Drine na bosanskoj strani, tako da sve te hidrocentrale uključujući i njihova akumulaciona jezera teritorijalno pripadnu Srbiji, što je, naravno, neprihvatljivo za BiH. Zbog toga su u zastoju razgovori o granici između BiH i Srbije – kazao nam je izvor iz Vijeća ministara.

Plima i oseka

Što se tiče Hrvatske, sa kojom BiH ima granicu dugu više od 1.000 kilometara, Sporazum o identifikaciji granice potpisali su još u julu 1999. godine tadašnji predsjednici dvaju država Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Naknadno je Hrvatska odbila da ratifikuje ovaj sporazum, problematizujući pitanje razgraničenja u Neumu, tačnije kome će pripasti dva otočića Veliki i Mali Školj, kao i vrh poluostrva Klek. Značaj ovih ostrva i vrha poluostrva je u tome što se na osnovu kopnene utvrđuje granica na moru.

– Utvrđivanje granične linije u području Neuma, osim prilikom utvrđivanja teritorijalnih voda, utječe i na izlaz BiH prema otvorenom moru, odnosno međunarodnim vodama, a ovaj izlaz prolazi pored poluostrva Pelješac, odnosno preko područja gdje Hrvatska namjerava graditi most kopno – Pelješac . U proteklom periodu pojavili su se različiti prijedlozi rješavanja ovog pitanja. Jedan od najčudnijih kojeg je predložila Hrvatska je da granica prolazi linijom obale, odnosno da more u Neumu pripadne Hrvatskoj, a obala BiH. To bi značilo da bi svaki ulazak kupača u vodu značio i neovlašten prelazak međudržavne granice – kaže naš izvor iz Vijeća ministara.

Čija je Bosanska Kostajnica

Nakon što je Hrvatska problematizirala granicu u Neumu, bh. strana je uradila istu stvar u Bosanskoj Kostajnici.

– Ako se posmatra odluka Badinterove komisije, da su na snazi granice republika u trenutku disolucije Jugoslavije, onda je Hrvatska u pravu i Kostajnica bi trebala pripasti njima. Argument bh. strane je međunarodno pravo prilikom utvrđivanja granica. Prema odredbama međunarodnog prava, granice trebaju pratiti prirodnu konfiguraciju terena gdje god je to moguće. Također, granice na rijekama trebaju ići sredinom njenog toka. Poštujući ove odredbe, Kostajnica treba pripasti našoj zemlji – napomenuo je naš izvor.

Jedno od neriješenih pitanja je i selo Unište, koje pripada općini Bosansko Grahovo. Međutim, do ovog sela se može doći isključivo preko Hrvatske. Ovo selo od BiH dijeli planina Dinara, koja je u cijelosti minirana, tako da put preko nje ne dolazi u obzir.

Mi smo ovce zaokruženi vukovima. A neke budale onda kažu kako treba sarađivati sa njima. Kakvu saradnju mogu vuk i ovca imati?!? Ovca jedino može biti ubijena.

[Bosni]

http://faktor.ba/utvrdivanje-granice-bi ... io-rijeke/

Utvrđivanje granice BiH sa Hrvatskom i Srbijom: Problemi su dva jezera, komad mora i dio rijeke



Ratifikacijom Sporazuma o granici sa Crnom Gorom riješen tek manji dio problema. Ostaju pregovori o granici sa Srbijom i Hrvatskom

Utvrđivanje granice sa susjedima je jedno od pitanja koje će BiH morati riješiti na svom putu ka EU i NATO-u. Jedan od uvjeta za prijem u EU i NATO je uređenost međusobnih granica zemalja članica.

Tome u prilog ide i izjava američkog potpredsjednika Joea Bidena, koju je dao jučer nakon sastanka sa liderima država regiona. Tom prilikom je, između ostalog, pohvalio Crnu Goru zbog ratifikacije Sporazuma o granici sa BiH i Kosovom. U tom kontekstu je napomenuo da će Crna Gora dobiti američku podršku za članstvo u NATO-u na narednom samitu Sjevernoatlantskog saveza.

Izuzetak u vezi s utvrđivanjem granice napravljen je prilikom prijema Hrvatske, koja je postala članica EU-a iako nije imala utvrđenu granicu sa Slovenijom. Međutim, Hrvatskoj je za prijem u članstvo postavljen uvjet da se unaprijed mora obavezati da će prihvatiti odluku o granici Međunarodnog arbitražnog suda. U trenutku prijema, Hrvatska je bila dio arbitražnog procesa, ali ga je u julu ove godine napustila, zbog nepravilnosti koje su činili predstavnici Slovenije u Međunarodnom arbitražnom sudu.

Srbija hoće Rudo

Pitanje granice, EU još uvijek ne postavlja kao uvjet našoj zemlji. Svi zadaci u procesu daljeg približavanja sadržani su u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Kada bude prihvaćena naša aplikacija i dobijemo status kandidata započet će pregovori o brojnim poglavljima. Među njima će biti i utvrđivanje granice sa članicama EU-a. U ovom trenutku je to granica sa Hrvatskom. Nije isključeno da će Srbija prije BiH postati članica EU-a, ili da ćemo biti primljeni istovremeno. Zbog toga će se, vjerovatno, i pitanje granice sa našim istočnim susjedom morati riješiti prije nego postanemo dio EU-a.

Trenutno naša zemlja ima utvrđenu graničnu liniju samo sa Crnom Gorom. Pretposljednji korak u određivanju tog dijela bh. granice dogodio se u utorak, 24. novembra, kada je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ratifikovao Sporazum o granici sa Crnom Gorom. Posljednji korak će biti prihvatanje ovog sporazuma i u Domu naroda. Ovom ratifikacijom riješen je tek mali dio problema, jer je granica sa Crnom Gorom najkraća i iznosi 294 kilometra.

Na granici sa Srbijom, koja je duga blizu 400 kilometara, postoji nekoliko problema. Jedno od njih je teritorija sela Međurječje i Sastavci, koji se nalaze između općina Rudo i Priboj. Oba ova sela pripadaju BiH, ali su potpuno okružena teritorijom Srbije.

Osim toga, problem predstavlja i prolazak pruge Beograd – Bar preko teritorije BiH, kroz općinu Rudo. Srbija je čak predlagala i razmjenu teritorija, odnosno da se dio ili čak cijela općina Rudo pripoji Srbiji, što je za BiH neprihvatljivo.

Koncesije na vodu

Ipak najveći problem predstavlja razgraničenje u područjima gdje se nalaze hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik 1 i Zvornik 2.

– U javnosti se ne govori šta je stvarni problem u vezi s ovim hidroelektranama, a pozadina svega je novac. Prema zakonima u BiH, sve hidrocentrale moraju državi plaćati koncesiju za korištenje vode kao prirodnog resursa. Osim toga, lokalnim zajednicama moraju plaćati naknade na ime utjecaja na okolinu, kao što je zagađenje vode, potapanje dijela teritorije općine stvaranjem akumulacionog jezera i sličnih utjecaja koji prate rad svake hidroelektrane. Radi se o značajnim finansijskim sredstvima. Srbija predlaže da na području svih hidrocentrala granica ide obalom rijeke Drine na bosanskoj strani, tako da sve te hidrocentrale uključujući i njihova akumulaciona jezera teritorijalno pripadnu Srbiji, što je, naravno, neprihvatljivo za BiH. Zbog toga su u zastoju razgovori o granici između BiH i Srbije – kazao nam je naš izvor.

Što se tiče Hrvatske, BiH s njom ima granicu dugu više od 1000 kilometara. Utvrđivanje granične linije u području Neuma, osim prilikom utvrđivanja teritorijalnih voda, utiče i na izlaz BiH prema otvorenom moru, odnosno međunarodnim vodama, a ovaj izlaz prolazi pored poluostrva Pelješac, odnosno preko područja gdje Hrvatska namjerava graditi most kopno-Pelješac.

Selo odvojeno Dinarom

Nakon što je Hrvatska problematizirala granicu u Neumu, bh. strana je uradila istu stvar u Bosanskoj Kostajnici.

– Ako se posmatra odluka Badinterove komisije, da su na snazi granice republika u trenutku disolucije Jugoslavije, onda je Hrvatska upravu i dio Kostajnice bi trebao pripasti Hrvatskoj. U tom slučaju granica bi išla duž rijeke Unčice, koja je pritoka Une. Argument bh. strane je međunarodno pravo prilikom utvrđivanja granica. Prema odredbama međunarodnog prava, granice trebaju pratiti prirodnu konfiguraciju terena gdje god je to moguće. Također, granice na rijekama trebaju ići sredinom njenog toka. To znači da bi granica trebala ići sredinom rijeke Une. Poštujući ove odredbe, dio Hrvatske Kostajnice, uključujući i stari grad Zrinski, treba pripasti našoj zemlji – napomenuo je naš izvor.

Postoji i još nekoliko manjih problema, čije je rješavanje u zastoju upravo zbog odgađanja rješenja pitanja Neuma i Kostajnice. Jedno od neriješenih pitanja je i selo Unište, koje pripada općini Bosansko Grahovo. Međutim, do ovog sela se može doći isključivo preko Hrvatske. Ovo selo od BiH dijeli planina Dinara, koja je u cijelosti minirana, tako da put preko nje ne dolazi u obzir.

Već nekoliko godina u vezi s ovim spornim pitanjima se ne dešavaju bilo kakvi pozitivni pomaci, koji bi nagovijestili skoro potpisivanje sporazuma sa ove dvije države.

Plima i oseka crtaju granicu

U proteklom periodu pojavili su se različiti prijedlozi rješavanja ovog pitanja. Jedan od najčudnijih kojeg je predložila Hrvatska je da granica prolazi linijom obale, odnosno da more u Neumu pripadne Hrvatskoj, a obala BiH. To bi značilo da bi svaki ulazak kupača u vodu značio i neovlašten prelazak međudržavne granice. Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi se riješilo pitanje plime i oseke, odnosno da li bi se granica pomjerala svakih šest sati. Naravno, od ovog prijedloga se odustalo.

[ABen]

Željko Obradović, član Komisije za utvrđivanje granice BiH: Srbija traži sve od BiH, a ništa ne nudi zauzvrat
http://faktor.ba/zeljko-obradovic-clan- ... -zauzvrat/

Sporna pitanja u vezi s granicom sa Srbijom jesu jezera hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd - Bar i putna komunikacija u općini Priboj, a s Hrvatskom Neum i Bosanska Kostajnica.

Sporazum o granici između BiH i Crne Gore potpisan je i u procesu je ratifikacije u obje države, a saglasnost na sporazum dao je i Zastupnički dom Parlamenta BiH. Neizvjesno je kada će BiH imati konačno utvrđenu granicu sa Srbijom i Hrvatskom, ali je izvjesno, ako je suditi prema izjavi člana Komisije za utvrđivanje granice BiH Željka Obradovića, da se to neće dogoditi ubrzo.

U razgovoru za Faktor on je pojasnio problematične tačke na granici s Hravtskm i Srbijom, pojašnjavajući dodatno stavove BiH, ali i naših susjeda.

FAKTOR: Zbog čega je nastao zastoj u pregovorima sa Srbijom i Hrvatskom o utvrđivanju granice i kada će oni biti ponovo pokrenuti?

OBRADOVIĆ: Ne znam kada će biti ponovo otvoreni pregovori o granici sa Srbijom i Hrvatskom. Mi od prošle godine pokušavamo imati stalne razgovore s predstavnicima Hrvatske i Srbije, ali s njihove strane još nismo dobili potvrdan odgovor. Iz Srbije smo dobili obavijest da je tamo u toku proces imenovanja nove komisije i da će tek nakon što bude poznat njen novi saziv, moći nastaviti pregovore.

Inače, najveći problem u pregovorima o utvrđivanju granice sa Srbijom jeste što su oni tražili da se uporedo s procesom identifikacije granice vrši i njena korekcija, što je za nas neprihvatljivo. Mi tražimo da se, kao što je to učinjeno u pregovorima s Crnom Gorom i s Hrvatskom, prvo utvrdi postojeća granična linija, odnosno granica između bivših SR BiH i SR Srbije, pa tek nakon toga da se vrše eventualne korekcije tamo gdje neka od strana pokaže interes i gdje je to moguće učiniti.
Što se tiče Hrvatske, oni nikada nisu odgovorili na naš zahtjev o stalnim razgovorima o granici.

FAKTOR: Koliko su tačne informacije da je najveći problem u pregovorima sa Srbijom granica na akumulacionim jezerima hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta?

OBRADOVIĆ: Tačno je da je problem u pregovorima sa Srbijom nastao u vezi sa spomenutim jezerima. Trenutno, granica prolazi sredinom ovih jezera. Međutim, srbijanska strana tražila je 0da oba ova jezera u cijelosti pripadnu njoj, što je za BiH potpuno neprihvatljivo. Obratili smo se Vijeću ministara BiH i dobili zaključak da se prethodno riješi pitanje identifikacije granične crte, a tek potom razgovara o mogućim korekcijama. Mi smatramo da granica sa Srbijom na ovim jezerima treba biti kakva je i sada, odnosno da ide sredinama oba jezera.

FAKTOR: Postoje li još neke „neuralgične“ tačke na granici sa Srbijom?

OBRADOVIĆ: Postoji dio pruge Beograd – Bar, u dužini od oko 12 kilometara koji prolazi kroz BiH. Na ovom dijelu pruge nalazi se i stanica Štrpci. Srbija je tražila da cijela teritorija oko ove pruge u potpunosti pripadne Srbiji. Pri tome nije ponudila ništa za moguću razmjenu teritorija. Jedna od problematičnih tačaka jeste putna komunikacija na prostoru općine Priboj. Naime, općina Priboj dijelom je bh. teritorije potpuno razdvojena, a preko naše zemlje, tačnije preko općine Rudo u BiH, prolazi putna komunikacija koja povezuje dijelove općine Priboj. Ovaj problem trenutno je riješen sporazumom o slobodnom prolasku kroz BiH preko graničnih prelaza na ovoj putnoj komunikaciji.

FAKTOR: Problemi na granici s Hrvatskom su poznati, a to su neumski akvatorij i Bosanska Kostajnica. Ima li pomaka u vezi s ovim dijelovima granice između BiH i Hrvatske?

OBRADOVIĆ: Što se tiče Neuma, Hrvatska je to pitanje naknadno problematizirala, 2005. godine, iako su predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisali Sporazum o identifikaciji granice 1999. godine. Dio koji Hrvatska osporava jesu dva mala otoka, Veliki i Mali Školj, te vrh poluostrva Klek. Zapravo, komisije obje države su identificirale graničnu liniju na ovom prostoru. Kako će ona na kraju izgledati, moguće da će se dogovoriti neke druge instance.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba)

[Zmaj]

Nova prepirka Izetbegovića i Vučića: Nema govora o promjeni granice kod hidrocentrala



Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo su se verbalno sukobili na konferenciji za medije u Mostaru. Ovaj put tema razilaženja je bila utvrđivanje granica između BiH i Srbije.
Izetbegović je otvoreno kazao da kod hidrocentrala na Drini nema govora o promjeni granice, ali da se mora iznaći način za funkcionisanje tih hidrocentrala.

Kako kaže, predsjednici zemalja ne mogu riješiti takve probleme, jer tim pitanjem treba da se bave eksperti, a ne političari.

On je istakao da ako se ne iznađe rješenje, zemlje mogu problem riješiti putem međunarodne arbitraže od koje BiH uopće ne bježi.

Vučić je rekao da Izetbegović ne iznosi istinu i da Srbija nije tražila da se zvrši devijacija granice, odnosno da je ponudila BiH plodniju zemlju u zamjenu.

On je rekao da je BiH to odbila nakon čega je Srbija tražila da granica ide sredinom toka rijeka Drine i da ima pravo službenosti provoza i korištenja.

Podvukao je da ovdje nije riječ o tome da neko hoće dio teritorije BiH i da se nada kako će zemlje postići dogovor.

Vučić smatra da pitanje državne granice nije pitanje loših odnosa među Bošnjacima i Srbima, već da je riječ o jednostavnom pitanju.

Zahvalio se Izetbegoviću koji je rekako kako u narednih sedam mjeseci nije realno očekivati rješavanje ovog problema zbog izbora u BiH. Kako kaže, u Srbiji nisu izbori i zvanični Beograd je spreman na pregovore.

Nakon njega javnosti se ponovo obratio Izetbegović koji je čestitao Vučiću pobjedu na izborima u Beogradu te još jednom ponovio da državna granica nije stvar predsjednika zemalja i da mu nije jasno zbog čega u ovom slučaju ne bi bile aktivirane komisije.

[Zmaj]

-B1RE3ALxhw

Decenijama BiH pokušava definisati svoje rganice, no bezuspješno. Najbliže do dogovora smo s Hrvatskom, ali najteže će biti sa Srbijom. Gdje su problemi i koliko smo daleko od unutrašnjeg konsenzusa, istraživao Slađan Tomić