Odbrana Podrinja

[ZV Keli]

Na klixovom forumu sam postavio slicnu temu,u pocetku je bilo konkretnih odgovora a kasnije je vec pocelo prepucavanje.No ovdje ima ljudi koji su stvarno upuceni u sve to.
Hajmo redom da li je bilo veceg oruzanog otpora u Vlasenici,o ovome nema puno da se procita a stvarno me interesuje,zbog cega su cetnici tako lagano osvojili ovu opstinu i grad.
Da li je bilo veceg otpora u Rudom i Cajnicu,zbog cega je pala Rogatica a ponajvise Visegrad.Zvornik se branio i mislim da je i dan danas veci dio opstine naseljen Bosnjacima ali sta je sa Bijeljinom...¸
Za Focu znam,to mi je Drina vec objasnio
Da li je Armija osvajanjem Kravica oslobodila znacajnu teritoriju u ist.Bosni i sto se nije sacuvalo to sve

Hvala

[e-din]

hvala na ovoj temi. i mene ovo posebno interesuje.

ima li slucajno kakva dobra knjiga koja opisuje tok rata (u raznim podrucima bosne) i kako i zasto su pojedini dijelovi/kote/opstine/gradovi bili osvajani i padali???

[amkos]

Uh ovakve knjige se čitaju u jednom dahu.

[ZV Keli]

Da se ne zbunite ja sam postavljao pitanja ali mi se pokvarilo dugme sa upitnikom,pa se izvinjavam
Ova temi je meni pravo interesantna,cak mi interesantnija od predratnih desavanja u Sarajevu koja su isto zanimljiva,dok je odbrana Krajine jednostavna,Armija je porazila do nogu agresora ,Istocna Bosna je drugacija,ne radi icega drugog vec do brzog pada jednog dijela Podrinja a ja znam dosta ljudi iz Podrinja i svi do jednog su veliki Bosnjaci,dobri ljudi,pametni,skromni i najbitnije vjernici

[Jack]

Imas biti svjedok istine od Sejdica

Podrinje je bilo naslonjeno na Srbiju koja u to doba, znaci 1992.Bila je drzava gdje Kosovski Albanci nisu imali status ni autonomije jer im je ukinuta.Gdje termin i drzavnost Crne Gore nije ni bila na vidiku.Kad si imao primirje u Hrvatskoj i gdje skoro 1/3 teritorija je bila pod kontrolom cetnika, negdje i par stotina kilometara udaljeno od strane Srbije, vidi pod Benkovac, Obrovac, Gracac i ti krajevi.Podrinje je pak bilo odmah na prvoj crti, znaci tu granica nije bila i do 500 kilometara udaljena, nego 500 metara, tipa Zvornik.

Jos jedan los polozaj je bila slabija komunikacija tog dijela s ostatkom Bosne.Iako centralna Bosna, ali i Krajina su lose cestovno povezano, to je ipak bilo mnogo bolje, nego Istocna Bosna.Na tom podrucju nije bilo jacih poveznica, ali i veze izmedju nasih sela, da se lijepo povezemo.Najveca katastrofa je bila da su mnoga naselja tamo bila staracka, posebno u i oko Visegrada.Na podrucju cijelog Podrinja imao si samo 3 grada sa preko 10 000 stanovnika.Podsjecam samo naselje Grbavica je imalo preko 20 000 stanovnika, dok je Sarajevo tad imalo preko 400 000 stanovnika, na popisu 1991

Od ta tri grada:Gorazde, Foca i Zvornik.Bosnjaci su imali vecinu u Gorazdu i Zvorniku.Iako mnogi pricaju kako je Foca olahko pala.Taj grad je bio preko 50% Srpski na popisu 1991 .Oko 8000 Srba u gradu od 14 335 stanovnika.Znaci, apsolutna njihova vecina.Na primjeru Foce koja je bila depopulacijska opcina, kao i naprimjer Cajnice gdje su Bosnjaci bili apsolutna vecina stanovnistva na popisu 1971, sto ukazuje na depopulaciju, ali i iseljavanje tog stanovnistva ka Sarajevu najvise.Znacilo je i sve manje i manje mladjeg Bosnjackog stanovnistva, na primjeru Foce, gdje si imao bolje sanse za Bosnjake neke 1969 godine nego 1992 godine.Jer u tom periodu si imao mala izolovana seoca prema granici s Crnom Gorom, ali isto to vrijedi i za Visegrad.Svi vi znate da sam ja iz ravne Krajine, i kod nas teren nije takav.No, gledao sam imao par dana na youtube.Cijelu relaciju puta Ustipraca-Visegrad.Sem Medjedje, sela s 50 tak kuca na krivom brdu i maloj, maloj udolini.Ono sve su bili kanjoni i tuneli, bez ikakve neke jace demografske, tj populacione baze.Sa, mnogo manje prostora i plodne povrsine.Naravno, nije sve tako crno.Ima i fine zemlje, donekle u Srebrenici i Bratuncu, ali najvise u Zvorniku.No, pogledaj gdje su ta naselja bila locirana

Istu takvu sudbinu bi dozivjeli i Bosnjaci Cazinske Krajine da su imali jedan veci grad kraj sebe u blizini.Doslo bi do iseljavanja tog stanovnistva

Naprimjer opcina Foca je imala 3 naselja s preko 1000 stanovnika, od tog samo 1 je imalo Bosnjacku vecinu
Opcina Visegrad je imalo 1 naselje s preko 1000 stanovnika
Cajnice jedno naselje
Rudo jedno naselje
Gorazde dva naselja:Gorazde i Bacci

Tu dolazi i do industrije.Koju si jacu industriju imao u Podrinju.Skoro pa nikakvu.Najbolji primjer potencijalne namjenske industrije vidim bas u Gorazdu.To je jedina opcina Podrinja koja je imala zavidnu vojnu(Namjensku) industriju.Od Azotare u Vitkovicima.Do tvornice alata u Gorazdu koja moze da posluzi i za jacu bazu dalje

U Najgore dane Gorazda, kad je bilo haman Gorazde pred padom.Srbi su morali da dizu sve zivo iz Podrinja i Hercegovine! Da jurisaju na Gorazde.Zna se da najstarija opcina, iako mnogi i ne znaju od vas.Bila je opcina Rudo na podrucju granice prema Srbistanu.Tamo je bilo znaci bas najgore, a to znaci i daleko manja mobilnost na tom podrucju.Kao i vojno sposobni ljudi.Iz knjige Knin je pao u Beogradu.Milisav Sekulic kaze da u vojsci ''Krajine;; bilo je izmedju 30 000-40 000 vojnika, prosjecne starosti 56 godina!.Oni nisu mogli da ostanu i opstanu bez svjeze krvi, znaci ''dobrovoljaca''

E, sad pogledaj Podrinje.Imas slabu industriju, tj nikakvu, iako jedini kraj gdje si imao jak demografski polozaj Bosnjaka+ industriju(Gorazde).Nije nikad palo.
Tu si imao i element Jna.Ipak, mora se priznati da Srpska sposobnost i vojno ratovanje je bila samo zasluga Jna, koja je uglavnom zbog naivnosti i previse ''suplje'' i Bosnjacke gluposti, uspjela da ovlada vecim dijelovima Bosne, ali ne i vecim urbanim dijelovima Bosne, gdje nisi svakom mogao da prosipas gluposti.Tako, sad imao si Visegrad okupiran od strane Uzickog korpusa Jna.U to doba Uzicki Korpus je imao drugu drzavu, znaci Bosnu medjonarodno priznatu, a ''Jna'' citaj buduca preteca vojske ''Srpske''.Uspjela je da okupira skoro sva veca naselja Podrinja od Vlasenice, Rogatice do Visegrada

Pogledaj stabilazaciju i postojanje zvanicne vojske ''Srpske'' bez tadasnje Jna.Srbi su uzeli znaci:Otes kod Sarajeva, Cersku, Krizevice,Srebrenicu,Zepu,Kopace, Ustipracu,Trnovo.Ali su to sve mala mjesta, znaci sela u svakom smislu
Dok su izgubili:Kupres, Sanski Most, Kljuc, Donji Vakuf, Vozucu, Drvar, Mrkonjic, Sipovo


Da organizaciona sposobnost je veoma bitna najbolje se moze vidjeti na podrucju Mostara.Mostar kada je 1992 napadnut bio je i fino naoruzan, jer dosta stanovnistva Mostara su cinili potomci ljudi koji su dosli u taj kraj iz Gacka ili Nevesinja, pa su odmah znali sta im je ciniti, i sta ce se desiti?

Dok su Bosnjaci olahko zaboravljali 2 svjetski rat, posebno na podrucju Podrinja, i to ih je skupo kostalo.


Organizaciona sposobnost
Slabe cestovne i zeljeznicke komunikacije
Nedostatak jacih urbanih centara
Nedostatak industrije
Blizina Srbije

Bila je presudna u ''uspjehu'' Srpskih vojnika

Koliko je to stvarno relativno u mojoj prici

Mnogi od vas nisu nikad bili u Krajini ili slabo znaju taj teren.Relacija Bihac-Kljuc je dionica koja ima 90 km u njoj.Bosnjaci su iz predgradja Bihaca do centra Kljuca usli u 2 dana! Za 48 sati!.Slaba organizaciona sposobnost, nedostatak jacih urbanih centara i naselja s Srpskoj vecinom, nikakva industrija, velika udaljenost od Srbije, kao i slaba vojna industrija

Bosnjacima je trebalo mjesec dana da dodju iz centra Kljuc do centra Sanskog Mosta 35 km.A, to je relacija gusto naseljena, ali ne toliko i Srbima

Hrvatske postrojbe su brzo napredovale kroz pustinju Grahova i Drvara, ali i Glamoca, i nije to toliko ''sila'' Hv, koliko slaba pokrivenost ljudskog kadra na tom prostoru, ali i slaba logistika za buducu L/O

[e-din]

niko kao jack. hvala lijepo na kratko i jasnom obrazlozenju!

evo knjigu sam nasao na ovoj stranici skeniranu: http://www.rogatica.com/index.php/knjig ... mitstart=0

[Ciljuge1]

Na klixovom forumu sam postavio slicnu temu,u pocetku je bilo konkretnih odgovora a kasnije je vec pocelo prepucavanje.No ovdje ima ljudi koji su stvarno upuceni u sve to.
Hajmo redom da li je bilo veceg oruzanog otpora u Vlasenici,o ovome nema puno da se procita a stvarno me interesuje,zbog cega su cetnici tako lagano osvojili ovu opstinu i grad.
Da li je bilo veceg otpora u Rudom i Cajnicu,zbog cega je pala Rogatica a ponajvise Visegrad.Zvornik se branio i mislim da je i dan danas veci dio opstine naseljen Bosnjacima ali sta je sa Bijeljinom...¸
Za Focu znam,to mi je Drina vec objasnio
Da li je Armija osvajanjem Kravica oslobodila znacajnu teritoriju u ist.Bosni i sto se nije sacuvalo to sve

Hvala

Sto se tice Vlasenice,tu nije bilo haman nikakvog otpora osim Cerske i Nove Kasabe(Nova Kasaba je prije pripadala opstini Vlasenica a danas pripada opstini Milicima)koji su pali febuaru ili martu "93godine.U mjsnoj zajednici Gradina,tu je poginulo par Srba i to iz zasjedo i to je to.
Zbog cega su cetnici tako lahko zauzeli opstinu i grad Vlasenica?
Mnogi Bosnjaci su naivno usli u ovaj rat.Tako da su vjerovali u JNA i u mir a sto su srbi znali lijepo upakovat naivnim Bosnjacima.Mislili su da ce ovaj rat potrajati nekh mjesec ili dva dana...tako da se je mnogo Bosnjaka predalo svoje oruzije srbima i cak su se mnogi dobrovoljno isli u zloglasni logor Susica.Ovog predavanja oruzija je bilo u mnogim Podrinjskim opstinama.
Da li je Armija osvajanjem Kravica oslobodila znacajnu teritoriju u ist.Bosni i sto se nije sacuvalo to sve?
Jeste.Tada je Armija BiH oslobodio veliki dio i Bosne i spojila se sa svim enklavama u gornjem Podrinju.Tada je Armija bila pri oslobadanju Bratunca a i dosli su na nekih 4km od grada Zvornika.Isto bili su blizu sa spajanjem i sa 2.Korpusom Armije BiH.Sad,zasto nisu sacuvali tu teritoriju!?Ima tu svega!Prvo,tada su poceli sukobi sa HVO.Drugo,Armija je pogrijesila sto je isla prema Skelanima a nije isla prema probijanju koridora prema Tuzli.Trece,ubijen je Hajro Kapetan koji je iso na to da se spoji sa slobodnim djelom Podrinja.

[amkos]

Ovo je tužan dio naše historije. Podrinje tačnije.
Nema nam druge nego u miru pokušati uraditi nešto više, oko povratka, zapošljavanja i sličnih stvari.

[Roger Wilco]

Dobra tema koja odavno zahtjeva preispitivanje.
Ovu temu već određen period proučavam ali da za sad skratim i iznesem svoje zaključke.
Ja ne znam kako se u široj javnosti može tvrditi da je Podrinje "šaptom" palo ili da se nije brailo. Upravo suprotno od svih makroregija i dijelova zemlje tokom 1992.godine Podrinje je bilo svjetli primjer oslobodilaćkih akcija.
Mislim da se sama ratna situacija može sagledati u fazama "plima i oseka": početni srpskocrnogorksi agresijski udar i pokolji (kao svuda u BiH), organizovanje otpora, naš oslobodilački kontranapad i zaista veličanstveni uspjesi i impresivna veličina oslobođene teritorije a zatim odlično organizovani, postepeni i etapni napad snaga VRS i VJ u periodu 1993 - prva polovina 1994 koji je doveo do toga da priča oko Podrinja bude skoro završena već tada.
Nekoliko je međusobno uzročno-posljedično povezanih faktora koji su uticali da se sve odvije onako kako jeste, pored onih svima poznatih - apsolutne prevlasti agresora u oružju i opremi - a koji često bivaju zanemarani:

- Ogromna važnost izdaje HVO-a i izbijanja još jednog fronta. Konkretno ovo je jako bitno za G.Podrinje koje se sanbdjevalo preko populacijski skoro praznog (za veličinu teritorije) prostora Igmana i Grepka što je koridor koji je bilo nemoguće dugotrajno održati bez snaga sa strane. U svim napadnim i odbranbenim akcijama tokom 1992. godine na području Igmana, Jahorine, Rogoja, Treskavice, pa i Goražda itd. su učestvovale jedinice sa strane (Krajiške izbjegličke, Hadžićke, Pazaričke, Zenica, S.Bosna, Jablanica, Konjic itd.). Izdajom HVO-a ove jedinice su vezane za svoje matične opštine i prostore S.Bosne i G.Hercegovine tako da kada su krenule ofanzive VRS početkom 1993 koje su kulminirale upravo na tim prostorima njih niko nije mogao braniti osim lokalnih snaga, jedinica sastavljenih od izbjeglih Fočaka i nešto ispomoći sa strane što je za veličinu tih prostora jednostavno bilo neodrživo.
Druga strana izdaje HVO-a a jako bitno za Podrinje je potpuni prestanak bilo kakvog većeg samostalnog logističkog snabdjevanja MTS-som. Zadnji konvoj je preko Hrvata prešao krajem 1992. godine a od januara kreću velike Srpske ofanzive od Kamenice, Cerske, Srebrenice, Žepe pa preko slobodnih Višegradskih i Rogatičkih teritorija, Međeđe da bi sve kulminiralo padom Grepka, Rogoja, Trnova, Bjelašnice pa skoro i Igmana.
Ovo je ujedno i jedno od najzanimljivijih pitanja prošle agresije - u kojoj mjeri i do kojeg nivoa su bili koordinirani ovi potezi Hrvatskog i Srpskog agresora...da li su bili čisto strateške i koncepcijske prirode gdje su se oportunistički koristile bilo kakve ponuđene prilike na terenu ili je saradnja bila na operativno-taktičkom nivou (Kiseljak i Žepče su potvrđeni u ovom smislu, Kiseljački HVO je praktično funkcionisao kao brigada VRS i to od samog početka rata).

- Samo stanje unutar VRS. Četnici iz 1992 nisu bili isti kao četnici iz 1993. godine. Mada su u međuvremenu i oslabili gubitkom ljudstva i oružja VRS iz 1993. godine je bila daleko organizovanija, uvojničenija i daleko opasnija organizacija. Ja znam da postoji tendencija da se neprijatelj posmatra kao neki monolit, skoro kao jedinstveni organizam ali to jednostavno nije tačno. Četnici su 1992 imali gomile naoružaja ali nisu još uvijek bili dobro ustrjeni i patili su od istih organizacijiskih problema kao i ARBiH (što je naravno bilo jako ublaženo samom superiornošću u naoružanju koju su posjedovali). Zahvaljujući ranijim pripremama, velikom broju profesionalnih oficira, postojanja gotovih sistema koje su samo "preuzeli" od JNA, daleko povoljnijoj poziciji i mnogim drugim faktorima oni su 1993. godine završili ono što smo mi uspjeli tek 1994 (čemu je opet jedan od krivaca Hrvatska agresija) a što je recimo HV radio cijelo vrijeme do 1995. godine.

- Uloga VJ u Podrinju. Iz dokumenata koji se mogu slobodno skinuti sa stranice ICTY-a sasvim je jasno da je tokom 1993 u borbama u Podrinju VJ učestvovala u skoro punom kapacitetu. Od logističke podržke, preko upotrebe avijeacije i artiljerije, pa do direktnog učestvovanja tenkovskih i pješadijskih jedinica. To je nešto što niti jedan drugi dio BiH nije iskusio. Agresorske snage su time pored silne prednosti u naoružanju stekle i lokalnu superiornost u ljudstvu što je korišteno za koncentrične napade, stalne promjene pravaca napada, razvlačenje i iscrpljivanje naših snaga itd. Kada se na to doda još i prenosti u mobilnosti i mogućnost brzog prebacivanja snaga na ugrožene sektore ili mjesta prodora, rezultat je sasvim jasan i izvjestam-

- Izuzetno teška logistička situacija u svakom pogledu, pogotovo što se tiče opskrbe hranom, osnovnim životnim potrepštinama i ljekovima civilnog stanovništva na slobodnim teritorijama koje se počelo iseljavati da ne bi poumiralo od gladi a samim tim smanjivao se i broj vojno sposobnih koji su odlazili za porodicama što je dovodilo do

- problema sa ljudstvom jer brigade nisu imale dovoljan broj ljudi da pokriju linije kako treba a kamoli da formiraju veće interventne jedinice koje bi pomagale drugim brigadama. Recimo samo Višegradska brigada je pokrivala liniju dužine linja odbrane cijelog 1.Korpusa (unutar Sarajeva). O mogućnostima daljnjeg oslobađanja teritorija da ne govorimo jer to je samo još više razvlačilo snage.

- Za razliku od ostatka slobodnih teritorija na poručju Podrinja nikada nije (barem do početka 1995 u Goraždu) sprovedeno pravo uvojničavanje jedinica, nisu organizovani štabovi koji će raditi po profesionalnim standardima, nije se maklnula lokalna politika i lokalni odnosi iz vojnog odlučivanja, nisu jasno definisani lanci RiK-a, nisu uspostavljeni osnovi parametri funcionisanje vojne organizacije nisu se preboile "dječije bolesti" koje su karakterisale ARBiH negdje do početka 1994. Čak štaviše demilitarizacijom Srebenice i Žepe na tom prostoru ti procesi su skoro potpuno zaustavljeni i čak i unazađeni.

[e-din]

aferim roger. hvala na detaljnim informacijama

[Roger Wilco]

Naletih na ovo:

Analiza operacije "Zajedno"

Ova analiza obrađuje bitku za Strmicu i Strgačinu tj. napadnu operaciju “Zajedno” koju su izvodile snage IBOG-a (Istočno-Bosanska Operativna Grupa) ARBiH. Operacija se odvijala početkom 1993. godine između 20-22 januara 1993. godine. na prostoru istočne Bosne, na širem području oko ušća Lima u Drinu odnosno kanjona rijeke Lim.
Analiza se bavi izvođenjem same operacije, njenim cjelokupnim tokom od početka do kraja, rezultatima operacije, ispoljenim slabostima ili prednosti obiju strana i strategijsko-operativnivnim kontekstom u kojem se operacija izvodila....

Cijeli tekst na:

http://kiraethana.wordpress.com/2013/06 ... e-zajedno/

[Krokodil Behko]

ali sta je sa Bijeljinom...¸

Ja sam rodom iz tog grada a cijeli rat sam izratovao u 255.sbbr "Hajrudin Mešić"

Bijeljina je bila prva na udaru ukoliko ne računamo B. Brod u kojem su Srbi napali zapravo na Hrvate, to jeste hrvatsku većinu. Ako razmislimo malo bolje, nije slučajno to što su odabrali prvo ta dva grada. I Brod i Bijeljina su kapije BiH. Neko je već pominjao poslovičnu bošnjačku glupost i naivnost pa bih samo to da potcrtam. Ta osobina je dolazila do izražaja i mjesecima kasnije jer nekim ortodoksnim komunjarama nikako da dođe do glave da će ih četnici pobiti, svejedno što su komunisti. Sad zamislite kako je bilo u Bijeljini koja je bila prva na udaru i u neposrednoj blizini Srbije. Grad je bio većinski bošnjački ali su sela okolo bila skoro pa sva srpska. Pola su ih stekli 1918 kad je srpski kralj, oduzimao zemlju bošnjačkim veleposjednicima ali da se držimo teme. Grad se branio svega četiri dana jer smo bili skoro pa goloruki. Pred samo izbijanje sukoba, lokalni SDA je dijelio nek kalašnjikove ali nisu bili jeftini. Bili su skuplji od 2000 tadašnjih DM. Uz takvu organizaciju, bolje nije moglo ni biti. Zaprvo, nekako sam mišljenja da bi Bijeljina doživjela sudbinu Vukovara da se dugo branila. Nju su baš morali odmah okupirati bez obzira na cijenu. Teško je sada izvući neki ispravan zaključak ali zbilja mislim da je SDA dobro podbacila u organizaciji odbrane. Olakšavajuća okolnost je to što možda i pola bošnjaka tog grada, do zadnjeg dana nije vjerovalo da će biti rata i da će svejedno biti protjerani bez obzira na to da li će braniti grad ili ne.

[ZV Keli]

ali sta je sa Bijeljinom...¸

Ja sam rodom iz tog grada a cijeli rat sam izratovao u 255.sbbr "Hajrudin Mešić"

Bijeljina je bila prva na udaru ukoliko ne računamo B. Brod u kojem su Srbi napali zapravo na Hrvate, to jeste hrvatsku većinu. Ako razmislimo malo bolje, nije slučajno to što su odabrali prvo ta dva grada. I Brod i Bijeljina su kapije BiH. Neko je već pominjao poslovičnu bošnjačku glupost i naivnost pa bih samo to da potcrtam. Ta osobina je dolazila do izražaja i mjesecima kasnije jer nekim ortodoksnim komunjarama nikako da dođe do glave da će ih četnici pobiti, svejedno što su komunisti. Sad zamislite kako je bilo u Bijeljini koja je bila prva na udaru i u neposrednoj blizini Srbije. Grad je bio većinski bošnjački ali su sela okolo bila skoro pa sva srpska. Pola su ih stekli 1918 kad je srpski kralj, oduzimao zemlju bošnjačkim veleposjednicima ali da se držimo teme. Grad se branio svega četiri dana jer smo bili skoro pa goloruki. Pred samo izbijanje sukoba, lokalni SDA je dijelio nek kalašnjikove ali nisu bili jeftini. Bili su skuplji od 2000 tadašnjih DM. Uz takvu organizaciju, bolje nije moglo ni biti. Zaprvo, nekako sam mišljenja da bi Bijeljina doživjela sudbinu Vukovara da se dugo branila. Nju su baš morali odmah okupirati bez obzira na cijenu. Teško je sada izvući neki ispravan zaključak ali zbilja mislim da je SDA dobro podbacila u organizaciji odbrane. Olakšavajuća okolnost je to što možda i pola bošnjaka tog grada, do zadnjeg dana nije vjerovalo da će biti rata i da će svejedno biti protjerani bez obzira na to da li će braniti grad ili ne.

Hvala prijatelju na iscrpnom odgovoru,SDA je svugdje podbacila ali sreca pa se Bosnjak uspravio i borio se

[Krokodil Behko]

ali sta je sa Bijeljinom...¸

Ja sam rodom iz tog grada a cijeli rat sam izratovao u 255.sbbr "Hajrudin Mešić"

Bijeljina je bila prva na udaru ukoliko ne računamo B. Brod u kojem su Srbi napali zapravo na Hrvate, to jeste hrvatsku većinu. Ako razmislimo malo bolje, nije slučajno to što su odabrali prvo ta dva grada. I Brod i Bijeljina su kapije BiH. Neko je već pominjao poslovičnu bošnjačku glupost i naivnost pa bih samo to da potcrtam. Ta osobina je dolazila do izražaja i mjesecima kasnije jer nekim ortodoksnim komunjarama nikako da dođe do glave da će ih četnici pobiti, svejedno što su komunisti. Sad zamislite kako je bilo u Bijeljini koja je bila prva na udaru i u neposrednoj blizini Srbije. Grad je bio većinski bošnjački ali su sela okolo bila skoro pa sva srpska. Pola su ih stekli 1918 kad je srpski kralj, oduzimao zemlju bošnjačkim veleposjednicima ali da se držimo teme. Grad se branio svega četiri dana jer smo bili skoro pa goloruki. Pred samo izbijanje sukoba, lokalni SDA je dijelio nek kalašnjikove ali nisu bili jeftini. Bili su skuplji od 2000 tadašnjih DM. Uz takvu organizaciju, bolje nije moglo ni biti. Zaprvo, nekako sam mišljenja da bi Bijeljina doživjela sudbinu Vukovara da se dugo branila. Nju su baš morali odmah okupirati bez obzira na cijenu. Teško je sada izvući neki ispravan zaključak ali zbilja mislim da je SDA dobro podbacila u organizaciji odbrane. Olakšavajuća okolnost je to što možda i pola bošnjaka tog grada, do zadnjeg dana nije vjerovalo da će biti rata i da će svejedno biti protjerani bez obzira na to da li će braniti grad ili ne.

Hvala prijatelju na iscrpnom odgovoru,SDA je svugdje podbacila ali sreca pa se Bosnjak uspravio i borio se

Ma kakvi iscrpan. To je samo uvertira. Na žalost, ni SDA ni stranka Selima Bešlagića nisu podržavale kako treba oslobodilački duh koji se osjećao u Armiji. Čini mi se da je kapetan Hajro poginuo na Baljkovici u pokušaju proboja do Cerske i Kamenice a odatle se ionako, moglo šumom do Srebrenice. Nikakve pomoći od političkih struktura pa ni od komande II korpusa.

[Bosni]

oyO_Ce6KBNM

[Bosona]

Početkom rata puno je toga šapatom palo po cijeloj Bosni i Hercegovini. Narod slabo naoružan i organizovan naspram JNA koja aktivno učestuje u borbenim dejstvima, a kasnije oružje ostavlja Srbima. Nije pomoglo ni što je dosta Bošnjaka razmišljalo na način "ma neće mene komšija". Puno Srba je već steklo dosta iskustva po ratištima u Hrvatskoj. Naši totalno nepripremljeni. U dosta naselja borci, zapravo seoska straža, uspaničili bi se i pobacali oružje čim bi čuli zvuk tenkova koji se približavaju. Oni koji su se predali, i dan danas im kosti traže. Što se tiče slobodnih tuzlanskih područja, Hajrudin Mešić je bio čvrsto odlučio da se spoji sa izolovanim Bošnjacima Podrinja koji su se još držali. I išlo mu je poprilično dobro. Ali on gine već 1992. godine.
Željko Knez je komandovao 2. korpusom Armije BiH. On je redovno sve najbolje snage slao na Brčko i Posavinu. Nisu se svi slagali sa time, neki su mislili da treba jače udariti prema Drini. Salih Malkić bi znao najviše reći o tome, on je bio jedan od zagovarača. Kasnije su došli drugi umjesto Kneza, Armija je jačala pa se tako nešto i pokušalo. Ali udarilo se u tvrdo. Na stranu hrabrost i sve, kad imaš dobro naoružanog protivnika koji se ukopao po okolnim brdima, treba ti dobra artiljerija da osvojiš nešto. A tek muke da to zadržiš kad se protivnik sabere pa udari protunapad podržan žestokom artiljerijskom paljbom. Ne treba precjenjivati mogućnosti Armije BiH. Mi smo veliki dio rata samo branili nešto. A kad smo počeli oslobađati, vidjeli smo da koliko manje resursa treba da nešto odbraniš nego da nešto osvojiš. Mi smo 1995. godine imali dobro obučenu i pristojno uniformisanu i naoružanu pješadiju. Ali za nešto više, falilo je tenkova i sličnih igračaka.

[velija]

Borbe oko Visegrada i Gorazda je u dvije knjige opisao legendarni Ahmet Sejdic. Citaju se u cugu. Prvu ne mogu da nadjem a druga se moze citati u dijelovima ovdje:
http://www.rogatica.com/index.php/knjig ... dok-istine

[Zmaj]

Dokumentarnog filma "Herojska Žepa" autora Hifzije Čavčića i Aziza Tafra svjedoči o herojskoj odbrani Heroja Žepe, opominje i od svih nas traži da ne zaboravimo, da tražimo istinu i pravdu, i da Žepa bude Žepom a Bosna Bosnom, do Sudnjeg dana, EDUKATIVNI PORTAL - || DIWAN BIH ||

Pet godina proslo od zadnjeg posta na ovoj temi pa halalite..

[Jack]

Nema problema,mogu napraviti izuzetak za ratne teme

[amkos]

Dokumentarac “Glogova – neispričana priča”: Kako je počeo genocid u Podrinju /VIDEO/

https://saff.ba/dokumentarac-glogova-ne ... nju-video/