Kad se trud isplati: Zdrava hrana sa imanja Mirvića nadomak Goražda
Mahir Mirvić iz mjesta Kopači kod Goražda na svom imanju bavi se uzgojem poljoprivrednih dobara zahvaljujući kojima proizvodi hranu za vlastite potrebe.
A na imanju Mirvića u Kopačima kod Goražda obilje je domaćih proizvoda. Godina je bila izdašna, a ovaj vrijedni mladić iskoristio je svaki pedalj zemlje, pa pored redovnog posla, uspijeva proizvesti hranu za vlastite potrebe, a višak proizvoda među kojima su primamljivi ajvari, pekmezi i slatka, uglavnom ponudi i drugima.
"Proizvodim sve domaće proizvode, od povrća i voća. U ponudi u sezoni imam paradajz, krastavicu, paprike, krompir, luk crveni i bijeli, kompot od kruške, sok od jabuka slatkih i kiselih, pekmez od kiselih i slatkih jabuka, ajvar, bestilj od šljiva, pšenično brašno i kukuruzno brašno, kisele paprike, kisele punjenje paprike sa kupusom, šarenu salatu, cveklu u tegli... Posao kad radiš sa zadovoljstvom nije teško nego se odmori čovjek od negativne energije. Poljoprivredom sam se odlučio baviti jer je prekrasna djelatnost od koje možeš proizvesti hranu za sebe i višak da prodaš. Želim motivirati mlade da ostanu na selu, bave se poljoprivredom, iskoriste potencijale koje nam naš kraj pruža, a to je dobro zemljište i voda, naša rijeka Drina. Da stvorimo bolju budućnost za sve nas da ne zavisim ni od koga, posebno u ovim teškim vremenima", kaže nam Mahir.
Za posao u poljoprivredi treba mnogo odricanja, ali sve to nadomjesti zadovoljstvo koje čovjek ima kada ugleda plodove svoga rada, smatra Mahir.
"Ljeti obično ustajem oko u pola pet i obavim poslove u bašti, pa na posao od 15 do sedam do 14:15. Kad dođem kući sebi dam pauzu do 16, a onda opet poljoprivredni poslovi pa plastenik dok prehladi. Radi se mnogo, ali su zato moji proizvodi organski i bez konzervansa. Zdrava hrana je glavni faktor za naše zdravlje i imunitet. Ne kaže se džaba 'Neka ti hrana bude lijek' a ja obično dodajem da je lijek kupovina organskog i bez konzervansa. Moji specijaliteti su kompot od kruške, sok i pekmez od jabuke", priča Mahir.
Naglašava da sve više ljudi vodi računa o ishrani i želi kupovati domaće. Dio proizvoda iz plastenika Mahir plasira u Bingu, a ostatak na pijaci, iako je mnogo onih koji se javljaju i na facebook stranicu "Domaći proizvodi Mirvić".
"Ljudi su zainteresovani da kupuju domaće proizvode bez hemije, jednom ko kupi uvjeri se u kvalitet i opet se vraća. To mi je i najveće zadovoljstvo i motivacija jer vrijeme je teško, sve je poskupjelo od sjemena, đubriva, ambalaže sve je otišlo preko 50%. Poljoprivrednicima bi poručio da cijene svoj rad i trud. Svoje proizvode da ne daju ispod cijene, bolje pokloniti ugroženim porodicama nego nekom dati ispod cijene. Političarima bi poručio da više cijene poljoprivrednike jer je budućnost i spas u poljoprivredi i domaćoj hrani. Sve je manje hrane u svijetu i zar par godina će doći do nestašice. Zato više brinite o proizvođačima domaće hrane", poručuje Mirvić.
Za razliku od mnogih mladih ljudi koji su bolju budućnost odlučili potražiti u zemljama Zapadne Evrope, ovaj 31-godišnji mladić je povratnik u Novo Goražde.
Kada je imao šest mjeseci otac mu je poginuo, pa je od malih nogu naučio da mu je, osim majke, glavni životni oslonac upravo rad i stvaranje mogućnosti. U međuvremenu je stekao i vlastitu porodicu, te je ponosan na činjenicu da mu je dijete rođeno kao prvi povratnik Bošnjak u Kopače.
Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Moderator/ica: Drina
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Majke i supruge ubijenih u genocidu u Srebrenici u julu '95. uskoro useljavaju u zajednički dom. Dom za majke izgradile su nevladine organizacije i donatori, kako bi pomogli ženama koje su godinama bez podrške i njege.
#Srebrenica #Genocid #Zrtve
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
https://rtvtk.ba/farma-pilica-bioss-iz- ... _rBzFmKvaA
Farma pilića ‘Bioss’ iz Srebrenice nastavlja s radom, novi vlasnik zadržao mlade uposlenike
Farma pilića ‘Bioss’ iz Srebrenice nastavlja s radom, novi vlasnik zadržao mlade uposlenike
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
https://www.akta.ba/vijesti/bih/163330/ ... Q-FKF42zUg
Pozitivna priča iz naše Janje. Novi proizvodni pogon
Pozitivna priča iz naše Janje. Novi proizvodni pogon
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/30 ... video.html
MALO POSLOVNO ČUDO NA SJEVERU BOSNE: Uspješna poduzetnica ruši barijere, snove ostvarila u Bosni i Hercegovini...(VIDEO)
Ambiciozna i vrijedna Sabina Uzeirbegović svoje snove mogla je ostvariti u Švedskoj, ali je želja za njenim Dobojom bila snažnija. Nije se pokajala, a kada uđete u njenu radnju osvojiće vas mirisom, a kasnije i ukusom. Sve po recepturi naših nana, baki i mama.
U Medenjaku je uvijek gužva. Njihovi proizvodi nisu jeftini, ali ko jednom dođe uvijek se vraća. Sve je krenulo 2014 godine. Sabina je otvorila mali pogon za proizvodnju i prodaju kolača. Proizvodi po receptima naših nana
MALO POSLOVNO ČUDO NA SJEVERU BOSNE: Uspješna poduzetnica ruši barijere, snove ostvarila u Bosni i Hercegovini...(VIDEO)
Ambiciozna i vrijedna Sabina Uzeirbegović svoje snove mogla je ostvariti u Švedskoj, ali je želja za njenim Dobojom bila snažnija. Nije se pokajala, a kada uđete u njenu radnju osvojiće vas mirisom, a kasnije i ukusom. Sve po recepturi naših nana, baki i mama.
U Medenjaku je uvijek gužva. Njihovi proizvodi nisu jeftini, ali ko jednom dođe uvijek se vraća. Sve je krenulo 2014 godine. Sabina je otvorila mali pogon za proizvodnju i prodaju kolača. Proizvodi po receptima naših nana
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
https://www.cazin.net/vijesti/kovac-saf ... -u-krajini
Kovač Safet vratio se iz Njemačke da njeguje svoj zanat u Krajini
Ovaj krajišnik je čovjek koji se bavi već pomalo zaboravljenim zanatom.
Kovač Safet Fatkić (43) koji dolazi iz Bihaća bavi se ovim zanatom već 22 godine. Kako kaže zadnjih šest godina je radio u Njemačkoj i vratio se nazad u Bosnu, u rodni kraj gdje pokušava napraviti svoj brend umjetničke obrade metala.
Iza sebe Safet ima gomilu cijenjenih radova od metala. Ali posebno ističemo nedavno završeni rad kojeg je Safet u čast 5 Korpusa sile nebeske, napravio štit sa pegazom. Radi se o polumetalnoj skulpturi umjetnika i kovača Safeta Fatkića.
U fotografijama ispod teksta možete pogledati njegove radove i pomenutu skulpturu.
Mediji stalno iznose negativne strane i priče naših Krajišnika, zato Vam mi donosimo prvi priču o skoro zaboravljenim zanatima koji su jako bitni za nas sve, donosimo Vam pozitivnu priču o čovjeku koji se vratio iz Njemačke da njeguje svoj zanat i dalje u BiH.
Napravljena skulptura Safeta Fatkića se nalazi ispred njegove kuće i kako navodi, tu će biti sve dok se ne nađe sponzor za postavljanje skulpture bilo gdje u USK.
Zato se nadamo da ćemo ovim putem pomoći u pronalasku sponzora.
Kako navodi ima još dva "mega" projekta. "Srce ljubavi u čast majke BiH" i "Prsten jedinstva Bosne"
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Pozdrav svima,
Ima li neka procjena koliko trenutno Bošnjaka živi u manjem entitetu?
Ima li neka procjena koliko trenutno Bošnjaka živi u manjem entitetu?
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Vozdra, ima al to se ne daje tako.
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
https://www.biznisinfo.ba/trebinje-dobi ... -restoran/
Trebinje je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija Bosne i Hercegovine koja zahvaljujući odličnom geografskom položaju između Dubrovnika i Herceg Novog vrlo intenzivno razvija turizam tokom cijele godine.
Medžlis Islamske zajednice Trebinje i brojna dijaspora postaju značajniji investitori u turizam čime se proširuje ponuda i privlače novi gosti, kako domaći tako i strani.
U Trebinju je nedavno otvoren prvi halal restoran-ćevabdžinica koja je smještena u Vakufskoj kući u Starom gradu u blizini Sultan Ahmedove džamije.
Orhan Tičić je rođen u Trebinju, a živi i radi u Engleskoj. Uprkos udaljenosti, mnogo vremena provodi u rodnom gradu, a nedavno je odlučio investirati u restoran, odnosno ćevabdžnicu.
„U Engleskoj imam firmu koja sarađuje sa prehrambenom industrijom gdje mi radimo marketing, advising, socijalne mreže, web stranice i aplikacije. Zajedno sa kolegom Tihomirom Ateljevićem iz Trebinja smo došli na ideju da otvorimo čevabdžinicu u Starom gradu“, kaže Tičić za Anadolu.
Njegova namjera je da svojim primjerom uspješne investicije motivira i druge iz dijaspore da ulažu u Trebinje i Bosnu i Hercegovinu kako bi se lokalna ekonomija i standard poboljšali što je dobrobit svih građana.
Objekat je u procesu halal certifikacije, po čemu je jedinstven u ovom djelu Hercegovine.
„Poslujući u Trebinju, upoznao sam se sa mnogo novih ljudi iz Trebinja i iz cijele Bosne i Hercegovine koji su nam izašli u susret i pomogli. Jedan od njih je i poznati bosanskohercegovački kuhar Nihad Memeledžija koji je tokom priprema za otvaranje objekta, odnosno edukacije osoblja, boravio u Trebinju te nam je mnogo pomogao na početku, kad je najizazovnije“, dodaje Tičić.
Medžlis Islamske zajednice Trebinje, iako djeluje u specifičnim okolnostima, već godinama ulaže u razvojne projekte obnove vakufske imovine i njeno stavljanje u privrednu funkciju. Prije otvaranja ovog restorana, Medžlis je investirao 2018. godine u četiri apartmana čime je upotpunjena ponuda Trebinja halal smještajem. Ovaj projekat je realizovan u najvećoj mjeri zahvaljujući velikom dobrotvoru i najvećem poslijeratnom trebinjskom vakifu Kasimu Čustoviću Kami.
Vakufsku kuću u kojoj je smještena ćevabdžinica su donacijama kupile i uvakufile džematlije Trebinja još 2018. godine, a njena obnova trajala je dvije godine.
„Jedan od najvećih donatora za obnovu Vakufske kuće bila je općina Karatay iz Konye u Turskoj, kojoj dugujemo veliku zahvalnost. Naravno, zahvalnost dugujemo i svim drugim donatorima kojih je mnogo i svi su zaslužni da u Trebinju imamo jedan ovakav objekat razvojnog karaktera“, kaže glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Trebinje Sadik ef. Fazlagić.
Iz Medžlisa se nadaju da će ovaj primjer saradnje biti motivacija i drugima da ulažu i posluju u Trebinju.
„Nadamo se da će investitor svojim trudom, radom i ozbiljnošću opravdati ukazano povjerenje i privući veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine i regiona. Veliko nam je zadovoljstvo što je zakupac vakufskog prostora uspješni Trebinjac iz dijaspore sa izraženom željom za pokretanje jednog ovakvog biznisa u svome rodnom gradu. Ovo je primjer koji želimo istaći kao pozitivan, ali i potaći druge ljude da ga slijede“, dodaje hafiz Fazlagić.
Pored navedenog, u Trebinju postoji više privatnih smještajnih objekata čiji su vlasnici iz dijaspore. Jedan od njih je Avdo Karadža koji je prizemlje porodične kuće u prigradskom naselju Prljače preuredio u tri apartmana.
“Mi smo prije 20-tak godina odlučili uložiti sredstva u porodično imanje s ciljem bavljenja turizmom. Međutim, različite okolnosti su nas udaljile od tog cilja da početkom ove godine krenuli sa radom. Naša kuća se nalazi izvan grada, prema Nikšiću, što gostima pruža miran boravak i tišinu u sezone. Trebinje je jako privlačna destinacija u svim godišnjim dobima, a posebno zimi kada je magla u Sarajevu. Također, Trebinje je povoljnija opcija za smještaj ako želite posjetiti Dubrovnik, Herceg Novi ili neki drugi grad u blizini”, kaže Karadža.
Za njega je ova investicija i priprema za povratak iz Švedske, odnosno posao kojim se može baviti njegova porodica.
Trebinje je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija Bosne i Hercegovine koja zahvaljujući odličnom geografskom položaju između Dubrovnika i Herceg Novog vrlo intenzivno razvija turizam tokom cijele godine.
Medžlis Islamske zajednice Trebinje i brojna dijaspora postaju značajniji investitori u turizam čime se proširuje ponuda i privlače novi gosti, kako domaći tako i strani.
U Trebinju je nedavno otvoren prvi halal restoran-ćevabdžinica koja je smještena u Vakufskoj kući u Starom gradu u blizini Sultan Ahmedove džamije.
Orhan Tičić je rođen u Trebinju, a živi i radi u Engleskoj. Uprkos udaljenosti, mnogo vremena provodi u rodnom gradu, a nedavno je odlučio investirati u restoran, odnosno ćevabdžnicu.
„U Engleskoj imam firmu koja sarađuje sa prehrambenom industrijom gdje mi radimo marketing, advising, socijalne mreže, web stranice i aplikacije. Zajedno sa kolegom Tihomirom Ateljevićem iz Trebinja smo došli na ideju da otvorimo čevabdžinicu u Starom gradu“, kaže Tičić za Anadolu.
Njegova namjera je da svojim primjerom uspješne investicije motivira i druge iz dijaspore da ulažu u Trebinje i Bosnu i Hercegovinu kako bi se lokalna ekonomija i standard poboljšali što je dobrobit svih građana.
Objekat je u procesu halal certifikacije, po čemu je jedinstven u ovom djelu Hercegovine.
„Poslujući u Trebinju, upoznao sam se sa mnogo novih ljudi iz Trebinja i iz cijele Bosne i Hercegovine koji su nam izašli u susret i pomogli. Jedan od njih je i poznati bosanskohercegovački kuhar Nihad Memeledžija koji je tokom priprema za otvaranje objekta, odnosno edukacije osoblja, boravio u Trebinju te nam je mnogo pomogao na početku, kad je najizazovnije“, dodaje Tičić.
Medžlis Islamske zajednice Trebinje, iako djeluje u specifičnim okolnostima, već godinama ulaže u razvojne projekte obnove vakufske imovine i njeno stavljanje u privrednu funkciju. Prije otvaranja ovog restorana, Medžlis je investirao 2018. godine u četiri apartmana čime je upotpunjena ponuda Trebinja halal smještajem. Ovaj projekat je realizovan u najvećoj mjeri zahvaljujući velikom dobrotvoru i najvećem poslijeratnom trebinjskom vakifu Kasimu Čustoviću Kami.
Vakufsku kuću u kojoj je smještena ćevabdžinica su donacijama kupile i uvakufile džematlije Trebinja još 2018. godine, a njena obnova trajala je dvije godine.
„Jedan od najvećih donatora za obnovu Vakufske kuće bila je općina Karatay iz Konye u Turskoj, kojoj dugujemo veliku zahvalnost. Naravno, zahvalnost dugujemo i svim drugim donatorima kojih je mnogo i svi su zaslužni da u Trebinju imamo jedan ovakav objekat razvojnog karaktera“, kaže glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Trebinje Sadik ef. Fazlagić.
Iz Medžlisa se nadaju da će ovaj primjer saradnje biti motivacija i drugima da ulažu i posluju u Trebinju.
„Nadamo se da će investitor svojim trudom, radom i ozbiljnošću opravdati ukazano povjerenje i privući veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine i regiona. Veliko nam je zadovoljstvo što je zakupac vakufskog prostora uspješni Trebinjac iz dijaspore sa izraženom željom za pokretanje jednog ovakvog biznisa u svome rodnom gradu. Ovo je primjer koji želimo istaći kao pozitivan, ali i potaći druge ljude da ga slijede“, dodaje hafiz Fazlagić.
Pored navedenog, u Trebinju postoji više privatnih smještajnih objekata čiji su vlasnici iz dijaspore. Jedan od njih je Avdo Karadža koji je prizemlje porodične kuće u prigradskom naselju Prljače preuredio u tri apartmana.
“Mi smo prije 20-tak godina odlučili uložiti sredstva u porodično imanje s ciljem bavljenja turizmom. Međutim, različite okolnosti su nas udaljile od tog cilja da početkom ove godine krenuli sa radom. Naša kuća se nalazi izvan grada, prema Nikšiću, što gostima pruža miran boravak i tišinu u sezone. Trebinje je jako privlačna destinacija u svim godišnjim dobima, a posebno zimi kada je magla u Sarajevu. Također, Trebinje je povoljnija opcija za smještaj ako želite posjetiti Dubrovnik, Herceg Novi ili neki drugi grad u blizini”, kaže Karadža.
Za njega je ova investicija i priprema za povratak iz Švedske, odnosno posao kojim se može baviti njegova porodica.
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Prica iz Cazina - Vratio se iz Italija u Cazin i osnovao farmu
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Ustikolina - Foča : Napustio Ameriku,da bi muzo krave u Bosni
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina- ... /231201121
Lijepe vijesti ...samo da pare odu na pravu adresu
Lijepe vijesti ...samo da pare odu na pravu adresu
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Zlatka Mehić iz Jezerskog kod Bosanske Krupe hobi je pretvorila u uspješan biznis.
Bavi se laserskom gravurom, a izdvaja je što drvo sama obrađuje.
Dok majka troje djece, ruši predrasude i stereotipe, umjesto planiranog odlaska cijele porodice u inostranstvo, suprug se vraća u BiH i zajedno nastavljaju širiti biznis.
Video https://www.slobodnaevropa.org/a/mali-b ... 99433.html
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Almir se sa suprugom i sedmero djece vratio iz SAD u Plav: Na zapadu nismo imali vremena za odgajanje naših potomaka
Iako je sjever Crne Gore poznat po iseljavanju, veći broj stanovnika zabilježili su Plav, Gusinje, Petnjica i Rožaje prema posljednjem Popisu.
Neki od razloga su, kako su saopštili iz Opštine Plav, povratak stanovnika i to što su se upisivali oni koji nekoliko zimskih mjesci provedu na privreremenom radu, što nije bilo mogućnosti na prošlom popisu.
Ipak, devet sjevernih opština bilježi pad stanovnika, a glavni razlog je loš životni standard.
Plavljanin Almir Redžematović nakon skoro tri decenije života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odlučio je da se sa suprugom i sedmoro djece vrati u svoj rodni Plav.
“Jedan od glavnih razloga što smo se vratili je da provedemo više vremena u odgajanju svoje djece, to vrijeme nismo imali na zapadu, zbog njihovog sistema i previše trke za materijalističkim stvarima. Odlučili smo da se vratimo na našem prelijepom mjestu gdje su naši korijeni”, rekao je Redžematović
Redžematović izgleda nije jedini kojeg vuku korijeni. Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine.
Za predsjednika Opštine ovakvi podaci su očekivani, iako s druge strane čak devet opština na sjeveru bilježi manji broj stanovnika.
“Ovaj put u odnosu na 2011. imali smo mogućnost da jedan član domaćinstva može da popiše čitavo domaćinstvo koje više od šest mjeseci boravi na teritoriji Opštine Plav, imali smo situacija da ljudi koji su na privremenom radu u Sloveniji, Njemačkoj da dođu za vikend da ispune svoju zakonsku obavezu. Određeni procenat ljudi zimske mjesece provede u inostranstvu, u Podgorici, u Americi, a onda proljeće, ljeto i početak jeseni provode u Plavu. Da smo upisivali dijasporu bilo bi ih preko 30 hiljada, posebno imajući u vidu porast broja domaćinstava”, rekao je Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav.
Osim Plava, veći broj stanovnika zabilježen je i u Rožajama, Petnjici i Gusinju.
Ove četiri opštine između ostalog, prepoznate su po bošnjačkoj dijaspori. Na pitanje da li popisani i oni, koji veći dio godine ne provede u Plavu, Canović odgovara.
“Apsolutno nisu fingirani podaci, svako ko u ovom periodu koji sam naveo boravi u Plavu može posvjedočiti tim trendovima”, rekao je Canović.
Ipak, golim okom, ali i prema podacima skorašnjeg Popisa manje stanovnika bilježi Bijelo Polje, a među njima i mjesna zajednica Korita. Stanovici ovih sela, sa kojima je razgovarala Televizija Vijesti ističu da su za ostanak na selu ključni: uslovi života i primanja.
“Da bi ostali ovdje na selu, treba da se poprave uslovi, što se tiče putne infrastrukture, što se tiče ostalih naših uslova, moramo dosta toga da promijenimo. Zadnjih par godina što se tiče iseljavanja, ovdje Korita, najmanje 40,50 momaka što je otišlo”, rekao je Ermin Softić, stanovnik Mjesne zajednice (MZ) Korita.
Jedna od kontradiktornosti je i što je mljekara na ovom području zatvorena, zbog čega stočari i poljoprivrednici moraju da putuju skoro 20 kilometara u jednom pravu da bi prodali svoje proizvode. Nerijetko za put potroše ono što zarade.
“Kad se mljekara zatvorila, teško nam je bilo, ne možemo da stignemo kući, zato smo makli krave, da se ne bavimo i da ih ne držimo”, rekao je Milivoje Đalović, stanovnik MZ Korita.
Posljednji popis je pokazao da u 74 crnogorska sela nema ni jednog stanovnika, dok deset ili manje žive u nešto više od 300 sela.
Manje stanovnika u kontinuitetu bilježi i Berane. Prvi čovjek ove opštine Vuko Todorović ističe da je razlog iseljavanja nezaposlenost, nerazvijena infrastruktura i privreda.
“Nažalost evo već treći ili četvrti popis pokazuje trend smanjenja broja stanovnika u našoj opštini. Država mora da stane i pokuša dovesti velike investitore na sjeveru kako bi ovaj naš narod uposlili, jer opštine kao lokalne samouprave nisu u velikoj mogućnosti, mi smo imali puno kontakata sa zainteresovanim, ali se sve to na razgovoru završavalo”, rekao je on.
Todorović dodaje da je iseljvanje naplata za višedecenijsku zanemarenost i nebrigu države prema sjeveru, ali da vjeruje da se to polako mijenja.
https://n1info.ba/regija/almir-se-sa-su ... -potomaka/
Iako je sjever Crne Gore poznat po iseljavanju, veći broj stanovnika zabilježili su Plav, Gusinje, Petnjica i Rožaje prema posljednjem Popisu.
Neki od razloga su, kako su saopštili iz Opštine Plav, povratak stanovnika i to što su se upisivali oni koji nekoliko zimskih mjesci provedu na privreremenom radu, što nije bilo mogućnosti na prošlom popisu.
Ipak, devet sjevernih opština bilježi pad stanovnika, a glavni razlog je loš životni standard.
Plavljanin Almir Redžematović nakon skoro tri decenije života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odlučio je da se sa suprugom i sedmoro djece vrati u svoj rodni Plav.
“Jedan od glavnih razloga što smo se vratili je da provedemo više vremena u odgajanju svoje djece, to vrijeme nismo imali na zapadu, zbog njihovog sistema i previše trke za materijalističkim stvarima. Odlučili smo da se vratimo na našem prelijepom mjestu gdje su naši korijeni”, rekao je Redžematović
Redžematović izgleda nije jedini kojeg vuku korijeni. Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine.
Za predsjednika Opštine ovakvi podaci su očekivani, iako s druge strane čak devet opština na sjeveru bilježi manji broj stanovnika.
“Ovaj put u odnosu na 2011. imali smo mogućnost da jedan član domaćinstva može da popiše čitavo domaćinstvo koje više od šest mjeseci boravi na teritoriji Opštine Plav, imali smo situacija da ljudi koji su na privremenom radu u Sloveniji, Njemačkoj da dođu za vikend da ispune svoju zakonsku obavezu. Određeni procenat ljudi zimske mjesece provede u inostranstvu, u Podgorici, u Americi, a onda proljeće, ljeto i početak jeseni provode u Plavu. Da smo upisivali dijasporu bilo bi ih preko 30 hiljada, posebno imajući u vidu porast broja domaćinstava”, rekao je Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav.
Osim Plava, veći broj stanovnika zabilježen je i u Rožajama, Petnjici i Gusinju.
Ove četiri opštine između ostalog, prepoznate su po bošnjačkoj dijaspori. Na pitanje da li popisani i oni, koji veći dio godine ne provede u Plavu, Canović odgovara.
“Apsolutno nisu fingirani podaci, svako ko u ovom periodu koji sam naveo boravi u Plavu može posvjedočiti tim trendovima”, rekao je Canović.
Ipak, golim okom, ali i prema podacima skorašnjeg Popisa manje stanovnika bilježi Bijelo Polje, a među njima i mjesna zajednica Korita. Stanovici ovih sela, sa kojima je razgovarala Televizija Vijesti ističu da su za ostanak na selu ključni: uslovi života i primanja.
“Da bi ostali ovdje na selu, treba da se poprave uslovi, što se tiče putne infrastrukture, što se tiče ostalih naših uslova, moramo dosta toga da promijenimo. Zadnjih par godina što se tiče iseljavanja, ovdje Korita, najmanje 40,50 momaka što je otišlo”, rekao je Ermin Softić, stanovnik Mjesne zajednice (MZ) Korita.
Jedna od kontradiktornosti je i što je mljekara na ovom području zatvorena, zbog čega stočari i poljoprivrednici moraju da putuju skoro 20 kilometara u jednom pravu da bi prodali svoje proizvode. Nerijetko za put potroše ono što zarade.
“Kad se mljekara zatvorila, teško nam je bilo, ne možemo da stignemo kući, zato smo makli krave, da se ne bavimo i da ih ne držimo”, rekao je Milivoje Đalović, stanovnik MZ Korita.
Posljednji popis je pokazao da u 74 crnogorska sela nema ni jednog stanovnika, dok deset ili manje žive u nešto više od 300 sela.
Manje stanovnika u kontinuitetu bilježi i Berane. Prvi čovjek ove opštine Vuko Todorović ističe da je razlog iseljavanja nezaposlenost, nerazvijena infrastruktura i privreda.
“Nažalost evo već treći ili četvrti popis pokazuje trend smanjenja broja stanovnika u našoj opštini. Država mora da stane i pokuša dovesti velike investitore na sjeveru kako bi ovaj naš narod uposlili, jer opštine kao lokalne samouprave nisu u velikoj mogućnosti, mi smo imali puno kontakata sa zainteresovanim, ali se sve to na razgovoru završavalo”, rekao je on.
Todorović dodaje da je iseljvanje naplata za višedecenijsku zanemarenost i nebrigu države prema sjeveru, ali da vjeruje da se to polako mijenja.
https://n1info.ba/regija/almir-se-sa-su ... -potomaka/
Biće onako kako Bošnjaci odluče
-
Ibrahim1994
- Član
- Postovi: 16
- Pridružen/a: 06 maj 2023 03:37
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
prosle godine, na jesen, se iz Njemacke vratio u Sarajevo jedan moj poznanik, ima petero djece.. prije 19 god., je otisao za Njemacku,, sva su mu djeca i rodjena gore, ali eto uspjesno je se i na vrijeme vratio 
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
To je veliki potez. Ljudi vecinom ne zele da se micu kad vec imaju djecu.Ibrahim1994 je napisao/la: ↑19 feb 2024 12:39 prosle godine, na jesen, se iz Njemacke vratio u Sarajevo jedan moj poznanik, ima petero djece.. prije 19 god., je otisao za Njemacku,, sva su mu djeca i rodjena gore, ali eto uspjesno je se i na vrijeme vratio
Vecina ljudi se naravno nikad nece vratiti i vecina iseljenih ce se asimilirati. Pocinje se to ubrzavati od trece generacije.
Medutim ima i povrataka. Eto taj sa 5-ero djece ili ovaj sa 7-ero u Plav. Poznajem jos slucajeva. Od onih koji su se vratili cim je rat stao do onih koji su se vratili prije par mjeseci.
Evo sada znam momka iz okoline Zenice koji je radio +-3 godine u DE. Sada se ozenio i evo vratio se dole. Nema vise namjeru da radi terenski. Otvara neki autoservis u Bosni.
Onda ima puno ljudi koji idu rade po 3 mjeseca ili vise pa se vrate nazad pa opet tako. Takvih je na hiljade
SEMIR SE PRIJE 10 GODINA ODSELIO U AUSTRIJU, SADA SE VRAĆA U BIHObjavljeno prije 4 sata 19.02.2024.Piše Urednik
Sanel Ramić je u Austriju došao prije 10 godina iz rodne Bosne i Hercegovine, tačnije iz Krajine.
U periodu života, kada je birao fakultet, nije se mogao odlučiti koji bi, pa je ubrzo stigao u ovu zemlju. Trenutno živi i radi u austrijskom gradu Linzu, ali planira povratak.
https://centralna.ba/semir-se-prije-10- ... aca-u-bih/
Biće onako kako Bošnjaci odluče
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Ibrahim1994 je napisao/la: ↑19 feb 2024 12:39 prosle godine, na jesen, se iz Njemacke vratio u Sarajevo jedan moj poznanik, ima petero djece.. prije 19 god., je otisao za Njemacku,, sva su mu djeca i rodjena gore, ali eto uspjesno je se i na vrijeme vratio
I ja Allahami planiram se DOSELITI u Bosnu a rodjen sam i odrastao u Svedskoj.
Treba samo imati plan sta i kako.
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Amin!Limas100 je napisao/la: ↑19 feb 2024 18:21Ibrahim1994 je napisao/la: ↑19 feb 2024 12:39 prosle godine, na jesen, se iz Njemacke vratio u Sarajevo jedan moj poznanik, ima petero djece.. prije 19 god., je otisao za Njemacku,, sva su mu djeca i rodjena gore, ali eto uspjesno je se i na vrijeme vratio
I ja Allahami planiram se DOSELITI u Bosnu a rodjen sam i odrastao u Svedskoj.
Treba samo imati plan sta i kako.
-
GospodinVeliki
- Član
- Postovi: 29
- Pridružen/a: 18 aug 2020 03:11
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Pozdrav.
Možda nije prava tema, ali da upitam - gdje u gradu Prijedoru se može pojesti kvalitetno (i da je naravno halal) kod naših ljudi?
Imena restorana, aščinica, pizzerija...
Možda nije prava tema, ali da upitam - gdje u gradu Prijedoru se može pojesti kvalitetno (i da je naravno halal) kod naših ljudi?
Imena restorana, aščinica, pizzerija...
Re: Povratak Bošnjaka i podrška povratnicima
Probaj Zagrad ili Skelu ili Stari Grad tamo jos ima Bosnjaka
Restoran Corda to drzi nas covjek
Restoran Corda to drzi nas covjek
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left 
Never had i imagined.Living without your smile Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.
Never had i imagined.Living without your smile Angelene
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.