Ekonomija Bosne i Hercegovine

[ABen]

Nezadovoljstvo u Zapadnoj Hercegovini
http://www.starmo.ba/hrecegovinas/item/ ... ovini.html

Široki Brijeg -- Zbog teške finansijske situacije, Vlada Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) u djelo je provela najavljene mjere štednje na platama zaposlenih, koje su umanjene za osam posto i svim drugim izdacima, osim socijalnim kategorijama.

Ovakva odluka o budžetu, usvojena na Skupštini, nije naišla na odobrenje sindikata, a već za danas najavljeni su protesti poljoprivrednika, prenosi "Federalna.ba".

Generalnim štrajkom prijete i prosvjetni radnici. Vladu optužuju za nerad i štednju na štetu budžetskih korisnika. U ovoj godini kanton planira uštedjeti oko 4 miliona maraka, a dugovi su sveukupno porasli, izvan svih granica, na 66 miliona. Oko 10.000 građana je nezaposleno.
Opširnije u videoprilogu "FTV"-a, novinarke Ivane Bešlić.

[noel malcolm]

U Tešnju danas počeo 9. sajam privrede "Biznis 2013-Tešanj!"

http://www.klix.ba/biznis/privreda/poce ... /130411079

[Drina]

Kov-grad iz Bužima priprema završnu fazu projekta reciklaže guma




Građevinska firma Kov-grad iz Bužima, koja godinama uspješno posluje, priprema završnu fazu realizacije novog projekta reciklaže guma, koji će biti jedini takve vrste na ovom Kantonu. Kako bi obezbjedili što veću kvalitetu, pogoni su opremljeni sa najmodernijom opremom za protektiranje u ovom dijelu Europe i posjeduju certifikate kvalitete od strane Bandaga i od neovisnih agencija za cetificiranje.

"To je naš novi projekat koji se već nalazi u poodmakloj fazi realizacije, čije pogone planiramo otvoriti u septembru ove godine. To će biti jedan od rijetkih pogona takve vrste u Bosni i Hercegovini i moći će da kvalitetno zbrine oko deset tona gume", kaže Safet Kovačević, direktor Kov-grada, za portal mojusk.ba

Pored toga, Uprava ovog preduzeća planira investirati u obnovljive izvore energije. Projekat se sastoji od instalacije solarnih elektrana i prodaje električne energije Elektrodistribuciji.

"Uskoro planiramo instalirati prvu solarnu elektranu od 149 kilovata i vidjećemo kako će to sve teći", kaže Kovačević.

[noel malcolm]

Kov-grad iz Bužima priprema završnu fazu projekta reciklaže guma




Građevinska firma Kov-grad iz Bužima, koja godinama uspješno posluje, priprema završnu fazu realizacije novog projekta reciklaže guma, koji će biti jedini takve vrste na ovom Kantonu. Kako bi obezbjedili što veću kvalitetu, pogoni su opremljeni sa najmodernijom opremom za protektiranje u ovom dijelu Europe i posjeduju certifikate kvalitete od strane Bandaga i od neovisnih agencija za cetificiranje.

"To je naš novi projekat koji se već nalazi u poodmakloj fazi realizacije, čije pogone planiramo otvoriti u septembru ove godine. To će biti jedan od rijetkih pogona takve vrste u Bosni i Hercegovini i moći će da kvalitetno zbrine oko deset tona gume", kaže Safet Kovačević, direktor Kov-grada, za portal mojusk.ba

Pored toga, Uprava ovog preduzeća planira investirati u obnovljive izvore energije. Projekat se sastoji od instalacije solarnih elektrana i prodaje električne energije Elektrodistribuciji.

"Uskoro planiramo instalirati prvu solarnu elektranu od 149 kilovata i vidjećemo kako će to sve teći", kaže Kovačević.

U Tešnju firma SGI počinje graditi 7 miliona KM vrijedan projekat za reciklažu auto guma (ne protektiranje).

http://www.opcina-tesanj.ba/index.php?o ... &Itemid=55

[sarajlija]

OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

Sedam godina kasnije pokazalo se da je optimizam Milorada Dodika bio bez realnog pokrića. Štaviše, svi relevantni ekonomski pokazatelji upućuju na zaključak da se Republika Srpska posljednjih sedam godina, dakle za vrijeme Dodikovog apsolutizma, razvijala sporije od Federacije BiH.

Kada je 2006. godine Milorad Dodik preuzeo izvršnu vlast, Republika Srspka je imala 248 hiljada zaposlenih radnika, odnosno 10 hiljada radnika više nego što ih ima danas. Dakle, svake godine Dodikove vlasti RS je u prosjeku zatvarala 1.500 radnih mjesta.

U istom razdoblju u Federaciji BiH je otvoreno 47 hiljada novih radnih mjesta, odnosno u prosjeku blizu 7 hiljada godišnje.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj 2006. godine iznosila je 215 KM i u proteklih sedam godina uvećana je za 97 KM. Istovremeno, prosječna penzija u Fedaraciji BiH u istom razdoblju uvećana je za 122 KM, sa 238 na 360 KM.

Suprotno predviđanju profesora Tomaša, prosječne plaće još su uvijek nominalno niže od federalnog prosjeka, uprkos činjenici da se u RS-u u neto plaću uračunava i „topli obrok“. Neto plaće u RS-u s toplim obrokom još su uvijek niže od neto plaća bez toplog obroka u Federaciji BiH.

U 2006. godini bruto domaći proizvod Republike Srpske iznosio je 6 milijardi i 543 miliona KM, odnosno 4.533 KM „po glavi stanovnika“. Sedam godina kasnije ukupni BDP Republike Srspke uvećan je za jednu milijardu i 815 miliona KM i trenutno „po glavi stanovnika“ RS-a iznosi 6.020 KM. U istom razdoblju BDP Federacije BiH uvećan je za 4 milijarde i 256 miliona KM i trenutno po glavi stanovnika iznosi 7.039 KM.

Drugim riječima, u sedam proteklih godina razlika između entitetskih BDP-a dodatno je uvećana u korist Federacije i to za više od dvije milijarde KM, odnosino za više od 300 KM „per capita“.

Tokom proteklih sedam godina, Republika Srpska je uvećala izvoz za 835 miliona KM, a Federacija BiH za jednu milijardu i 709 miliona KM. Današnji udio RS-a u izvozu BiH za 3 postotka je manji nego prije sedam godina, kada je Milorad Dodik najavljivao ekonomsku ekpanziju manjeg bh. entiteta.

DUŽNIČKO ROPSTVO

Jedino u čemu je RS za vrjeme Dodikove vlasti uspjela nadmašiti Federaciju BiH jeste neuporedivo brži rast kreditnog zaduženja Vlade, privrede i stanovništva RS-a. Ukupni dug ova tri sektora u RS-u tokom proteklih 7 godina uvećan je za 35 posto, ili za 4,3 milijardi KM, dok je u istom razdoblju dug ova tri sektora u Federaciji BiH uvećan za 32 posto, odnosno za 4,7 milijardi KM.

Iz ovih nekoliko uporednih pokazatelja posve je vidljivo da se ekonomija Republike Srpske za vrijeme Dodikove vlasti osjetno sporije razvijala od ekonomije Federacije BiH, mada je u ovom razdoblju Vlada RS-a raspolagala jednim cijelim „vanrednim“ budžetom u iznosu od 1,3 milijarde KM, koliko je početkom 2007. godine inkasirala od prodaje Telekoma Srpske. Ni uz pomoć ove vanredne finsnisjke injekcije ekonomija RS-a nije uspjevala pratiti inače spori tempo razvoja ekonomije Federacije BiH, niti je pak Dodikova vlast kreirala uvjete da se to desi u skoroj budućnosti. Novac od privatizacije telekoma nepovratno je potrošen u neproduktivne investicije i u privremeno gašenje socijalnih požara u privrednom, zdravstvenom, penzionom, obrazovnom sistemu Republike Srpske koji se guše pod teretom kredita i opće nelkikvidnosti.

Riječju, za Dodikove sedmogodišnje vlasti Republika Srpska nije postala bolji dio BiH nego je postala gori dio neuspješne cjeline.



A. Metiljević

(Slobodna Bosna)

http://www.vijesti.ba/kolumne-komentari ... a-BiH.html

[amkos]

Bez obzira na ove pokazatelje ja sam mišljenja da se genocidna može samo nekim novim možebitnim ratom uništiti...Jer će servi jesti i korov al nedaju "srpsku" ..

I to je tako...

Al treba našim ljudima kazivati da je stanje u Federadiji bolje nego što oni misle i kako mediji ispiraju mozak ljudima...
Pa imamo slučajeve ljudi gdje kažu, joj ništa ne valja, ne valja ovo ne valja ono, odoh ja za Njemačku probat šta...
To je za mene izdaja...Ljudi se ne znaju i ne smiju žrtvovati za VIŠI CILJ...

[Drina]

U bivšoj kasarni JNA u Prači počinje proizvodnja eko-paleta

http://www.praca.ba/index.php/features/ ... ko-paleta-



U Hrenovici, općina Prača, danas je ozvaničen početak radova na adaptaciji i opremanju fabrike za proizvodnju eko-paleta, koja će biti smještena u jednom od objekata nekadašnje kasarne JNA.

Radi se o zajedničkom projektu bh. kompanije "Elegija" i "Mimiapi" iz Turske, a vrijednost investicije je 1,5 miliona eura, saopćeno je iz Vlade Bosansko-podrinjskog kantona.

U planu je zapošljavanje 12 radnika s prostora ove lokalne zajednice, a ukoliko se osigura sirovina, postoji mogućnost i za proširenjem kapaciteta.

Kako je najavljeno danas, ugovor sa isporučiocem opreme je potpisan i od 15. oktobra ove godine se očekuje da će iz postrojenja izaći prvi palet.

Inače, firma "Elegija" već je započela izgradnju mini hidrocentrale na rijeci Prači, a prema riječima direktora Nermina Čengića, otpadno drvo iz jezera bit će iskorišteno za proizvodnju eko-paleta.

Kako je ovom prilikom istaknuo ministar za privredu BPK-a Demir Imamović, ovaj projekat je od velikog značaja za Bosansko-podrinjski kanton Goražde, a posebno za općinu Pale-Prača, jer će se na ovaj način će se vlastiti energenti pokušati iskoristi za zagrijavanje javnih institucija i domaćinstava.

"Ono što je za nas važno je da su počela ulaganja na području općine Pale-Prača i da je ovo industrijska zona koja će u budućnosti sigurno biti veoma atraktivna za nove investitore, pogotovo kada se u potpunosti završi tunel na magistralnom putu M-5. Nadamo se da će od ove godine ova zona biti jako interesantna i za druge investitore sa područja Federacije", kazao je ministar Imamović.

Načelnik općine Pale-Prača Asim Zec ovom prilikom najavio je i otvaranje tunela Stambolčić u mjesecu maju, što će budućim investitorima omogućiti bolju komunikaciju.

"Ove godine već imamo ugovore s dvije firme. Jedna je proizvodnja peleta, a druga je proizvodnja pomfrita. Za očekivati je da od oktobra obje fabrike krenu s radom. Treći projekat je mini hidrocentrala na rijeci Prači u mjestu Vražalice, tako da kada sagledamo investicije u ovoj godini, to je ulaganje u privredu više od 10 miliona na ovom prostoru", istaknuo je Zec.

[ljiljan89]

jesu to nasi ljudi?

[Drina]

Da. To jedan dio koji je bio u opcini Pale. Sada se nalazi u tzv federaciji. Gorazdanki kanton. Nisam nikad bio tamo pa ne znam kako izgleda

[ljiljan89]

Da. To jedan dio koji je bio u opcini Pale. Sada se nalazi u tzv federaciji. Gorazdanki kanton. Nisam nikad bio tamo pa ne znam kako izgleda

ma bitno je da se nasi zaposljavaju

[Drina]

U Žepi otvorena tvornica za preradu ribe

Povratnik u Žepu, Muhamed Tabaković, uz pomoć Turske kreditne linije namijenjene održivom povratku, na ribogojilištu na Slapu proizvodi 680 tona ribe godišnje i zapošljava ukupno 30 radnika.



Gradnja fabrike za preradu ribe koja je danas otvorena u Žepi, počela je u julu prošle godine, a sistem proizvodnje prilagođen je evropskim standardima i omogućiće kompletnu preradu i plasman uzgojene ribe na domaće i evropsko tržište. U fabriku je uloženo 2.640.000 KM, od čega je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica dalo podršku u iznosu od 407.000 KM grant sredstava, dok su ostala sredstva obezbjeđena iz kreditne linije Turkish Ziraat Bank Sarajevo za podršku povratnicima u iznosu od milion KM. Ostatak srededstava u iznosu od 1,2 miliona KM, Tabaković je obezbijedio iz vlastitih izvora.



Tabaković najavljuje novu investiciju od skoro 750.000 KM za gradnju mrijestilišta, čime bi kompletan proizvodni ciklus Ribarstva "Slap" bio zaokružen, a broj zaposlenih povećan na 40 radnika.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/722 ... _ribe.html

Ko god je u mogucnosti treba otici do Zepe ili kupovati ovu ribu na bilo koji drugi nacin

[noel malcolm]

U Žepi otvorena tvornica za preradu ribe

Povratnik u Žepu, Muhamed Tabaković, uz pomoć Turske kreditne linije namijenjene održivom povratku, na ribogojilištu na Slapu proizvodi 680 tona ribe godišnje i zapošljava ukupno 30 radnika.



Gradnja fabrike za preradu ribe koja je danas otvorena u Žepi, počela je u julu prošle godine, a sistem proizvodnje prilagođen je evropskim standardima i omogućiće kompletnu preradu i plasman uzgojene ribe na domaće i evropsko tržište. U fabriku je uloženo 2.640.000 KM, od čega je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica dalo podršku u iznosu od 407.000 KM grant sredstava, dok su ostala sredstva obezbjeđena iz kreditne linije Turkish Ziraat Bank Sarajevo za podršku povratnicima u iznosu od milion KM. Ostatak srededstava u iznosu od 1,2 miliona KM, Tabaković je obezbijedio iz vlastitih izvora.



Tabaković najavljuje novu investiciju od skoro 750.000 KM za gradnju mrijestilišta, čime bi kompletan proizvodni ciklus Ribarstva "Slap" bio zaokružen, a broj zaposlenih povećan na 40 radnika.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/722 ... _ribe.html

Ko god je u mogucnosti treba otici do Zepe ili kupovati ovu ribu na bilo koji drugi nacin

Ma Drina , neću valjda u Žepu ići po ribu???

Valjda će naći način da to distribuiraju i u druga mjesta BIH.

Džaba im proizvodnja ako ne riješe široku distribuciju.

Amkos, je li tako, to se uči iz marketinga.

[jabuka]

http://www.24sata.info/vijesti/ekonomij ... rastu.html
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... 00-radnika

[Drina]

Ma Drina , neću valjda u Žepu ići po ribu???

Valjda će naći način da to distribuiraju i u druga mjesta BIH.

Džaba im proizvodnja ako ne riješe široku distribuciju.

Amkos, je li tako, to se uči iz marketinga.

Ne ides u Zepu samo radi ribe. Odlazak u povratnicke krajeve je vise od puke potrebe da nabavis nesto.
Sjetimo se onoga sto smo pricali. Pravimo promet


A naravno da imaju plasman u trgovackim centrima

[noel malcolm]

Ma Drina , neću valjda u Žepu ići po ribu???

Valjda će naći način da to distribuiraju i u druga mjesta BIH.

Džaba im proizvodnja ako ne riješe široku distribuciju.

Amkos, je li tako, to se uči iz marketinga.

Ne ides u Zepu samo radi ribe. Odlazak u povratnicke krajeve je vise od puke potrebe da nabavis nesto.
Sjetimo se onoga sto smo pricali. Pravimo promet


A naravno da imaju plasman u trgovackim centrima

[amkos]

Eco-line

Adresa:VRAPČIĆI BB, MOSTAR
Telefon:+387 36 558 820
Email: [email protected]
Web stranica:http://www.ecoline.ba

Udruženje građana za ruralni razvoj i zaštitu okoliša ECO-LINE je dobrovoljno, nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje. Udruženje broji circa 100 članova i ima zadatak da za vlastite članove bude instrument kako internog dijaloga tako i dijaloga sa svim institcuijama zbog ostvarenja vlastitih ciljeva.Udruženje je centar razvojnih aktivnosti za male poljoprivredne proizvođače i omogućava im da budu uključeni u okvire općeg lokalnog razvoja i da postanu protagonisti lokalne zajednice.Doprinosi održivom ruralnom razvoju kroz promociju organske poljoprivrede kao poljoprivrede sa smanjenim uticajem na okoliš, promociju i razvoj odgovornog ruralnog turizma.


Kupujte proizvode ove firme, malo su poskupi proizvodi za naše prilike al šta se može..Ja sam nedavno kupio sok od divljeg šipka, cijena 10 KM. Na razmućivanje je.

Podržimo domaću privredu.

[amkos]

U Žepi otvorena tvornica za preradu ribe

Povratnik u Žepu, Muhamed Tabaković, uz pomoć Turske kreditne linije namijenjene održivom povratku, na ribogojilištu na Slapu proizvodi 680 tona ribe godišnje i zapošljava ukupno 30 radnika.



Gradnja fabrike za preradu ribe koja je danas otvorena u Žepi, počela je u julu prošle godine, a sistem proizvodnje prilagođen je evropskim standardima i omogućiće kompletnu preradu i plasman uzgojene ribe na domaće i evropsko tržište. U fabriku je uloženo 2.640.000 KM, od čega je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica dalo podršku u iznosu od 407.000 KM grant sredstava, dok su ostala sredstva obezbjeđena iz kreditne linije Turkish Ziraat Bank Sarajevo za podršku povratnicima u iznosu od milion KM. Ostatak srededstava u iznosu od 1,2 miliona KM, Tabaković je obezbijedio iz vlastitih izvora.



Tabaković najavljuje novu investiciju od skoro 750.000 KM za gradnju mrijestilišta, čime bi kompletan proizvodni ciklus Ribarstva "Slap" bio zaokružen, a broj zaposlenih povećan na 40 radnika.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/722 ... _ribe.html

Ko god je u mogucnosti treba otici do Zepe ili kupovati ovu ribu na bilo koji drugi nacin

Ma Drina , neću valjda u Žepu ići po ribu???

Valjda će naći način da to distribuiraju i u druga mjesta BIH.

Džaba im proizvodnja ako ne riješe široku distribuciju.

Amkos, je li tako, to se uči iz marketinga.

Noel, kreneš na Marš mira u Srebrenicu i kupiš ribu.

Bitan je promet, baš sam ja juče bio u Konjicu i pravio promet Bošnjacima Konjica, dakle bitan je promet da ljudi znaju da postoji određena ekonomska aktivnost, tako da neće seliti iz svoga grada.

[amkos]

NAČELNIK POSJETIO FIRMU EMKA U NJEMAČKOJ

'EMKA Bosnia'' je firma koja u Goraždu već upošljava oko 200 radnika, a u narednom periodu će zaposliti oko 300 novih radnika u novim halama kojima Vitkovići svakim danom poprimaju oblik moderne europske industrijske zone. Oko 95 % svojih proizvoda izvozi na evropsko tržište.

"EMKA Bosnia" je jedna od najuspješnijih firmi u Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK) Goražde i među najvećim je izvoznicima u Bosni i Hercegovini.


http://www.gorazde.ba/index.php?option= ... &Itemid=34

[ljiljan89]

zanima me koliko cetalja se zaposli u gorazdu jer sam cuo da i njih ima medju tim novozaposlenim

[Dezidijat]

i ja sam cuo od jednog cete sto radi sa mnom, da njegovi iz visegrada,foce i okoline idu radit u gorazde,krivo mi je ali opet razumijem menadzmentu tih firmi trebaju radnici ne mogu oni molit Bosnjake iz drugih gradova da dodju u Gorazde iznajme stanove i rade u njihovim firmama - kad ljudi to nece.