Bošnjačka dijaspora i povratak dijaspore

[Zenicaninn]

Dijaspora

Ako je neko pito zasto je velika Britanija podcitala razoluciju o Srebrenicu.... možda ovo jedan od razloga.

Dijaspora = Lobi

Nikad neznam da li je dijaspora bila za to zaduzna kad se nesto pozitivno desi za nasu zemlju a dolazi van nje.

https://m.facebook.com/story.php?story_ ... 8812092217

[Alen-A]

Selam svima.

Novi sam na forumu i evo prvi put pisem ovdje. Pisem bas ovdje zato sto sam iz dijaspore a pisete o pomoci dijaspore i sta nasi ljudi rade za nasu zemlju. I ako ima puno losih prica oko dijaspore svi mi normalni ljudi volimo nas kraj pa kakav god bio. I uvjek cemo stojat iza nase Bosne gdje god zivili..

[The Destroyer]

Selam svima.

Novi sam na forumu i evo prvi put pisem ovdje. Pisem bas ovdje zato sto sam iz dijaspore a pisete o pomoci dijaspore i sta nasi ljudi rade za nasu zemlju. I ako ima puno losih prica oko dijaspore svi mi normalni ljudi volimo nas kraj pa kakav god bio. I uvjek cemo stojat iza nase Bosne gdje god zivili..

Ako voliš kraj, vrati se. To nam treba 100 puta više nego bilo kakav lobi. Odakle si?

[Alen-A]

Kad bi se svi vratili kako bi onda nas narod lobiro za BiH?? Jednog dana ako bog da vracam se kuci.. Neki mogu vise pomoci vani nego da su u BiH.. Sad zivim u Svedskoj ali sam rodzen u Sarajevu..

[Abidaga]

14.03.2016
U naselju Kamičani kod Kozarca, u podnožju planine Kozare, u završnoj fazi je izgradnja budućeg Turističko-rekreacionog centra “BK Oaza”, koji će, nema sumnje, znatno obogatiti turističko-ugostiteljsku ponudu prijedorskog kraja. Njegovi vlasnici, bračni par Kadir i Borka Džonlagić dosad su u izgradnju i opremanje uložili nešto preko 2 miliona KM vlastitih sredstava. Na prostoru od 14.000 metara kvadratnih izgrađen je restoran kapaciteta 210 mjesta, s 8 soba, 2 bungalova za smještaj dvije četvoročlane porodice, jezero koje je poribljeno sa 3,5 tone ribe i preko kojeg je izgrađen mali most, a izgrađeni su i šadrvan, manji natkriveni prostori za boravak na otvorenom, kao i prostor u kojem su smještene razne vrste životinja.

“Prije tri godine krenuli smo s njegovom izgradnjom. U početku nismo namjeravali da išta od objekata gradimo, već smo imali ideju da svoj posjed uredimo tako što ćemo na njemu izgraditi jezero, a kad je izgrađeno, počeli smo polako graditi i ove dosad izgrađene objekte”, kazao je Kadir Džonlagić. On živi u Švajcarskoj 32 godine, a sa suprugom ima u Lucernu firmu koja se bavi transportom i dosad se nisu bavili turističko-ugostiteljskim poslovima, međutim s kolikom odgovornošću su mu pristupili govori i činjenica da će budućim turistima ponuditi bitne novine i odnosu na ponudu koja im je dosad nuđena.
“Naš restoran će posjetiocima, pored tradicionalnih jela iz domaće kuhinje s ovih prostora, nuditi jela iz italijanske i njemačke kuhinje i za njihovo pripremanje obezbijedili smo domaće i strane vrhunske stručnjake”, rekao je Kadir Džonlagić.

Pored toga, u toku su pripreme oko izgradnje još 13 bungalova, čime će biti obezbijeđeni solidni smještajni kapacitet. Posebna atrakcija biće turistički vozić sa 24 mjesta koji će uskoro biti u funkciji i koji će svaki sat saobraćati prema Kozarcu. Karta će koštati 1 KM i za nju će “putnici” u restoranu moći popiti kafu. U ljetnjem periodu dva puta u toku dana vozić će saobraćati za Kozaru, tačnije za Mrakovicu i tako će ove dvije obližnje turističko-ugostiteljske destinacije biti povezane. Džonlagić je rekao da trenutno zapošljavaju 13 radnika, te da se nada da će ih do kraja godine biti zaposleno još sedmoro.

“Tradiciju” da se na bosanskohercegovačkim prostorima gotovo nijedan projekat ne može realizovati bez problema, nije iznevjerila ni Elektroprivreda RS.
“Od nas je zatraženo da izdvojimo 52 hiljade KM za postavljanje trafoa na našem posjedu, koji bi bio njihovo, a ne naše vlasništvo, na šta mi nismo pristali. Odlučili smo se da koristimo agregat, što neće biti baš jednostavno za naše mašine i opremu, naročito onu u kuhinji za koju smo izdvojili 250 hiljada KM, a ni za posjetioce koji će čuti njegov rad, ali drugo rješenje za sada ne vidimo”, istakao je Donlagić.

Problem je što se do ove destinacije stiže makadamom
“Gradonačelnik Prijedora nam je obećao da će se put u aprilu asfaltirati, a ako se to ne uradi, sramota će biti da i domaći i inostrani posjetioci, koji planiraju krajem marta doći ovdje, dođu makadamom”, naglasio je on. Rekao je da je znatno veću sreću ima sa zagrijavanjem prostora, jer je za energent odabrao biomasu, kojom ga uredno snabdijeva prijedorski proizvođač. I pored pomenutih problema sa kojima se susreću, supružnici Džonlagić zasad ne odustaju od svojih planova.
“Moj suprug ima želju da ovdje napravi hipodrom, jer voli konje i to će nam sada biti prioritet. U kasnijem periodu možda izgradimo neke sportske centre za rekreaciju ili neke bazene, ali zasad je suviše rano da pričamo o tome”, kazala je Borka Džonlagić.

Njen suprug je rekao da im je za izgradnju hipodroma potreban dodatni prostor i da pod koncesiju planiraju uzeti 90 dunuma, koji su u njihovom susjedstvu, a koji su u vlasništvu Grada Prijedora.

Supružnici Džonlagić su se upoznali u Švajcarskoj. Borka je iz Nikšića i kao učenica osmog razreda sa ekskurzijom je boravila na Kozari i u Prijedoru.
“Čudna je sudbina. Nisam mogla ni zamisliti da ću doći ovamo i određen period u godini živjeti ovdje u blizini ove planine i ovog grada. Jedno od nas je iz Bosne, a drugo iz Crne Gore i pokazalo se da je to dobra kombinacija.”

http://bosnapress.net/prijedorski-kraj- ... ciju-foto/

[Drina]

Sanski Most: Poduzetnik iz Amerike podiže najveću plantažu oraha



Na području sela Poljak u toku je podizanje najveće plantaže oraha u cijeloj Bosni i Hercegovini koja će se prostirati na površini od preko stotinu duluma, a ovaj lokalitet danas je posjetila ekipa RTV „Sana“. Investitor ovog projekta je Adnan Karabaš, poduzetnik koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, a trenutno se odvija sadnja mladih stabala oraha na površini od trideset duluma. Karabaš je prije nekoliko godina kupio 18 hektara zemljišta na ovom prostoru, a kapital zarađen u Americi odlučio uložiti u poljoprivrednu proizvodnju. Kako nas je upoznao agronomEmsud Kadirić, koji vodi ovaj projekat, početna ulaganja iznose oko pedeset hiljada maraka, što podrazumjeva čišćenje i pripremu zemljišta, te sadnju mladih stabala ovog jezgričastog voća koja su nabavljena u susjednoj Hrvatskoj.


http://saff.ba/sanski-most-poduzetnik-i ... usDHND9KmE

[Jack]

Nijedan katolik nece dati 50 000 ili 100 000 km za 50 ili 200 duluma zemljista u nekom Bosnjackom selu nego ce gledati da uzme nesto u Zadru ili Zagrebu.Isto vazi i za pravoslavne

[emir]

http://www.preporod.com/index.php/drust ... -nam-bolje

Još jedan pozitivan primjer iz Kozarca

Šta znači vjerovati u svoju zemlju?

Ne znači ništa drugo nego biti pošten.Ona je takva kakva je. Takva je u ovom momentu zahvaljujući nama. Da smo mi malo sposobniji, korektniji, pošteniji, mogli bismo od nje napraviti bolju zemlju. Ona nema ništa protiv da mi nju gradimo, je li tako. Otišli smo i odlazimo iz dana u dan preko rijeka i radimo tamo negdje na Zapadu obično neki trećerazredni posao. Imamo sigurno daleko bolje pretpostavke, imamo kvalitetniju radnu snagu, svestraniju, a u ovom momentu i jeftiniju, imamo makakav on bio porezni sistem i zakonitosti. Zakoni su zakoni samo ih se treba držati.

Kako ste se odlučili vratiti iz tako jedne uređene zemlje u jednu neuređenu BiH?

Jedni pitaju otkud ti hrabrost, drugi kako si se odlučio. Odgovor je vrlo jednostavan: postoje dvije stvari u ljudskom životu na koje čovjek ne može utjecati - majka je jedna i domovina je jedna, sve ostalo su samo zemlje na karti svijeta. Samo je jedna domovina. Možeš imat pet rezervnih, ali je uvijek samo jedna domovina. Zašto sam se odlučio, to je stvar pojedinca i njegovog poimanja života. Bilo gdje u životu da sam se kretao i radio vrlo brzo sam pravio solidan ambijent i znao zaraditi novac. Pitali su me i zašto sam se vratio i borio u redovima Armije BiH, a mogao sam sjediti i uživati u Norveškoj. Moje odluke su uvijek bile bazirane na tome da je u životu bitno čuvati vlastite ljudske principe, ne dozvoliti da te neko porazi – znači, ne dozvoliti da te natjera da klekneš na koljena i da ostatak života klečiš. Ne vratiti se u ovu zemlju za mene je otprilike isto što i nastaviti klečati u logoru. Neko te protjerao sa tvog ognjišta, otjerao tamo negdje daleko i sad da ja nemam pravo da se vratim, nego, eto, da me vrate možda jednog dana kad umrem. Ne trebaju me ni tada vraćati.

Prenositi stečeno znanje vani u BiH

Jeste li zadovoljni s onim što ste do sada uradili?

Šta znači biti zadovoljan. Postoji ono duhovno zadovoljstvo i postoji materijalno. Ovdje u BiH sam investirao negdje oko 8 miliona maraka vlastitog novca od koga smo vjerovatno mogli živjeti i ja i generacije mojih poslije mene. Novac u mom životu nikada nije predstavljao zadovoljstvo. Pokušavam da dokažem ljudima da se u BiH može živjeti, da nije baš sve tako crno, da mi imamo mnoge parametre koji su daleko bolji od zemalja u okruženju. Evo, ja sam otišao vani. Učio sam tamo, nisam sjedio i živio od socijalne pomoći. Vratio sam se sa znanjima koje sam tamo stekao i time što sam naučio pokušavam domovinu odvesti prema Evropskoj uniji, prema boljem.

Na kraju krajeva svi smo mi manje više roditelji, ili ćemo biti roditelji, i imamo historijsku obavezu da našoj djeci ostavimo jednu bolju, prosperitetniju, demokratsku zemlju u kojoj će rasti generacije bez rata, ili ćemo pustiti da naša djeca lutaju svijetom sa svim obrazovanjima koje imaju i budu djeca bez domovine.

Manje više sve svjetske centre sam prošao. Razlika između tih centara i Kozarca je u tome što sam duhovno zadovoljniji ovdje. Prošetaš čaršijom, sretneš desetak tebi dragih osoba, popiješ kahvu, pojedeš burek i ideš kući sretan. To je život. Ako se život svede na to duhovno zadovoljstvo, tamo negdje na Zapadu teško ćeš ga naći.

Veliki broj Bošnjaka doktora nauka, magistara, luta svijetom danas. Mi, ova generacija, moramo shvatiti značaj transfera znanja izvana ovdje, bar u jednom procentu. Trebamo iskoristili malo onog svog kapitala koji smo zaradili i graditi Bosnu i Hercegovinu i tako graditi svoju budućnost i sigurnost. I Norveška je poslije II svjetskog rata bila na rubu siromaštva, a onda su izabrali pametne političare, donijeli odluku da ne smiju biti prebogati, da ne smiju biti siromašni i danas je ona ono što su od nje napravili Norvežani, kao što je i Njemačka ono što su od nje napravili Nijemci. Mogu li Bosanci i Hercegovci od ove zemlje to napraviti? U svijetu smo svuda prepoznati kao svestrani i sposobni. I u Norveškoj su nam priznali da su naša djeca obrazovanija nego njihova, pa zašto to ne možemo primijeniti ovdje. Imao sam djeda Husu koji je govorio Ako češ živjeti samo dva dana živi ih, ali neka to bude kao čovjek. I nakon dva dana ostavićeš trag, ljudi će te pamtiti. Ne vrijedi živjeti 100 godina i biti nečovjek, raditi stvari koje ne vrijede.

[Zenicaninn]

Intervju svjetskog prvaka u boksu za Faktor: Šampion Adnan Ćatić pravi fabriku u Sarajevu (FOTO)
Posljednji meč želim imati u glavnom gradu BiH. Imam motivaciju još jednom da branim titulu u Sarajevu. Jedini cilj mi je to i ne znam kakva finansijska ponuda da dođe ja ću je odbiti, jer mi je Sarajevo jedina motivacija

Razgovarao: Denis ZEBA

Adnan Ćatić alias Felix Sturm, bokserski prvak svijeta u WBA verziji u srednjoj kategoriji, koji je u februaru u Oberhausenu u meču protiv Fjodora Čudinova po peti put osvojio naslov svjetskog prvaka i donio radost svim Bosancima i Hercegovcima, jučer je sa porodicom stigao u Sarajevo.

Sturm, koji, iako je rođen u Njemačkoj, pod čijom zastavom i nastupa, s ponosom uvijek naglašava da je prije svega Bosanac, a najljepše se osjeća kada je u zemlji svojih korijena.

Odmor uz društvo i porodicu

Narednih nekoliko mjeseci bokser planira provesti u BiH, i, kako je kazao, dobro se odmoriti i uživati u društvu porodice i brojnih prijatelja.

Jučer se po dolasku u prijestonicu BiH susreo sa prijateljima, a sa suprugom Jasmin i djecom, sinom Mahirom i kćerkom Nahlom, prošetao je Vilsonovim šetalištom i uživao u sunčanom danu. To je bila prilika da u opuštenom i krajnje otvorenom razgovoru sa bokserskim prvakom svijeta pričamo o različitim zanimljivim temama, njegovom posljednjem meču, daljim planovima u boksu, meču u Sarajevu koji je najavljivao, ali i o porodici, odmoru koji je došao ovdje provesti…

Ekipa Faktora, tako je sa bokserskim šampionom provela nekoliko sati i uradila ekskluzivni intervju.

– Nekoliko mjeseci ću biti u Sarajevu. Samo ću na jedan otići u Njemačku da bodrim u boksu jednog svog dobrog prijatelja.

FAKTOR: Imate veliki planove, a posljednji meč najavili ste u Sarajevu. Dokle ste došli sa tom idejom? Da boksate i na Koševu stadion bi bio da primi sve fanove, koji bi željeli da budu dio velike sportske priče.

ĆATIĆ: Planiramo to na zimu, tako da na stadionu ne možemo praviti borilački spektakl zbog vremenskih uslova. Zato planiramo vjerovatno da to bude u Zetri. Ako ne bi mogli organizirati meč u Sarajevu, onda mi to bio kraj moje karijere. Posljednji meč želim imati u glavnom gradu BiH. Imam motivaciju još jednom da branim titulu u Sarajevu. Jedini cilj mi je to i ne znam kakva da finansijska ponuda da dođe ja ću je odbiti. Jedina motivacija mi je meč u Sarajevu. Planiramo da to bude u oktobru ili novembru. Moramo još vidjeti sa televizijom oko prava prijenosa. Moj oproštajni meč u Sarajevu bio bi odličan za cijelu državu, jer moje borbe se prenose u preko 120 zemalja širom svijeta.


FAKTOR: U karijeri ste osvojili brojne titule, svjetski ste prvak. Imate li neostvarenih želja?

ĆATIĆ: U karijeri sam išao korak po korak. Svaku borbu sam želio da pobijedim. Ljudi oko mene kažu da će to vrlo teško neko ponoviti u narednih 50 godina. Najvažnija borba mi je bila protiv Oscara de la Hoya. On je imao 31 godinu, ja sam imao 25 i niko nije mogao vjerovati da ga mogu pobijediti. Nije da sam dominirao, ja sam ga izmlatio 12 rundi. Boksovao sam protiv tadašnje najveće bokserske zvijezde koja je zaradila u karijeri preko 600 miliona. Boksovao sam u Americi, Amerikanac je bio sudija, sve je bilo protiv mene.

FAKTOR: Koga od bh. boksera vidite kao svog nasljednika?

ĆATIĆ: U BiH je uvijek bilo uspješnih sportista. Imamo mi veliki broj kvalitenih boksera kao što su Adnan Redžović, Damir Beljo, Alen Begić. Ako se kaže drugi Adnan Ćatić, to bi za nekog bio veliki pritisak. Ja sam ja. Teško neko može biti Adnan Ćatić. Ni ja nisam pokušavao biti drugi Muhamed Ali. Svako treba da ide svojim putem i ne treba me neko kopirati. Svako od pomenutih boksera ima svoj put. I ja sam trenirao dan i noć. Iskren da budem volio bih na svom oproštajnom meču vidjeti i Damira, Adnana, Alena. Ado Redžović je moj dobar drug i bokser koji je dio moje ekipe. Damira Belju ne znam, sreli smo se jednom, ali nadam se da ćemo se bolje upoznati.

Zovu ga i Arapi

FAKTOR: Nakon fenomenalne sportske karijere imate velike planove i u biznisu. Možete li nam otkriti o čemu je riječ?

ĆATIĆ: U planu je otvaranje fabrike keksa i energetskog pića „Heavy 1“ u Sarajevu. Sarajevo svi znaju u svijetu i svake godine vidi se veliki napredak u gradu. Ljudi iz cijelog svijeta dolaze da uživaju u ljepotama glavnog grada BiH. Bazirao bih se na promociju energetskog pića „Heavy 1“ na Balkanu, a potom i u arapskom svijetu i već imam ponude iz Katara, Saudijske Arabije.

Bog nam je dao što smo željeli

FAKTOR: Sa suprugom Jasmin imate sina Mahira i kćerkicu Nahlu. Planirate li proširenje porodice?

ĆATIĆ: Dvoje djece nam je dosta. Imamo i muško i žensko i sve što smo željeli dobili smo od Boga. Zbog sporta porodica je često trpila. Stalno sam bio na putu i van Njemačke. Mahir je odrastao u BiH i to mu je druga domovina. Najbolje se ovdje opustim. Mnogo mi je lakše da se opustim i život nije brz kao u Njemačkoj.

Faktor.ba

[amkos]

Super

No imam 2 zamjerke, bolje da gradi fabriku u Mostaru, i broj djece da je 3+

[BosnjackaHercegovina]

Super

No imam 2 zamjerke, bolje da gradi fabriku u Mostaru, i broj djece da je 3+

U Mostaru već ima ljude sa iskustvom u Hepoku, koji bi mu mogli doprinijeti poslu.
A to za 2 djece - može to bolje. Čovjek sa njegovim finansijskim stanjem, plus Musliman, vjernik, bi trebao da kaže "dosta" na 2 usvojena siročeta, uz svoju djecu, a svoje djece da ima barem 5.

[kenan]

Super

No imam 2 zamjerke, bolje da gradi fabriku u Mostaru, i broj djece da je 3+

U Mostaru već ima ljude sa iskustvom u Hepoku, koji bi mu mogli doprinijeti poslu.
A to za 2 djece - može to bolje. Čovjek sa njegovim finansijskim stanjem, plus Musliman, vjernik, bi trebao da kaže "dosta" na 2 usvojena siročeta, uz svoju djecu, a svoje djece da ima barem 5.

bas me cudi da ovo ne otvara u Mostaru velika je greska u pitanju bas velika.

[Bosni]

http://faktor.ba/bosnjaci-iz-hercegovin ... -povratku/

Bošnjaci iz Hercegovine u Dubrovniku razgovarali o povratku

Na tribini koja je večeras održana u Dubrovniku govorilo se najviše o nastupajućim lokalnim izborima u BiH, kao i Zakonima o premjeru i katastru i o nepokretnosti u Republici Genocidnoj.

Orhan Zubčević, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, prepoznao je važnost organiziranja ovakve tribine, jer u Dubrovniku živi veliki broj Bošnjaka, koji su većinom porijeklom iz istočne Hercegovine.

Edin Ramić, ministar za izbjegle i raseljene osobe FBiH bio je jedan od gostiju tribine na kojoj je govorio o ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH.

– U istočnoj Hercegovini, a i generalno u BiH problem je da se ističu stradanja kao i mnoge diskriminacije koje se vrše nad njima, a u isto vrijeme ne poduzimaju aktivno učešće da se suprotstave. Svakako je neophodno aktivno učešće u izbornom procesu, jer time biraju svoje predstavnike koji će zastupati njihove interese. Nadam se da će svijest proraditi ne samo u Hercegovini nego šire u RG-u – poručio je Ramić.

U Dubrovniku živi veći broj Hercegovaca koji imaju svoja imanja u istočnoj Hercegovini, to je jedan od razloga zašto se na ovom skupu govorilo i o dva zakona u RG-u. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije govorio je o važnosti uloge Bošnjaka u realizaciji Zakona o premjeru i katastru i o Zakonu o porezu o nepokrensti RG-a.

Zajimović je iznio iznenađenje kako veliki broj Bošnjaka, koji imaju zemlju u RG-u, a ne žive tamo nisu upoznati sa mogućim negativnim posljedicama sprovedbom ovih zakona.

[ABen]

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo i uputit će Parlamentarnoj skupštini BiH Informaciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o stanju iseljeništva, u kojoj se navodi da van Bosne i Hercegovine živi 1.677.177 osoba rođenih u BiH, dok s potomcima - drugom i trećom generacijom, ovaj broj doseže dva miliona, javila je Fena.

Stopa emigracije iz BiH u odnosu na broj stanovnika u zemlji iznosi 44,5 posto, što BiH svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovništva.

Najveći broj iseljenika živi u: Hrvatskoj (409.357), Srbiji (335.992), Njemačkoj (159.380), Austriji (149.755), SAD-u (132.255), Sloveniji (96.921), Švicarskoj (57.542), i Švedskoj (56.477). Većina bh. državljana dobro je obrazovno, profesionalno i ekonomski etablirana u državama u kojima danas žive.

[ABen]

Cazinjani iz dijaspore sa svojom Općinom opremili jedan odjel Kantonalne bolnice u Bihaću
http://www.opcinacazin.ba/index.php?opt ... &Itemid=81

Članovi Udruženja „Srce Cazina“ iz Švicarske i Općina Cazin zajedno su realizirali izuzetno vrijedan projekat za Kantonalnu bolnicu „dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću. 60 novih kreveta koji posjeduju svu potrebnu automatiku prilagođenu za bolesnike ograničenog kretanja, uz prateće multifunkcionalne ormariće, 7 invalidskih kolica, aparat za kisik i još niz sličnih bolničkih potrepština, biće iskorišteni za opremanje jednog od odjela Kantonalne bolnice.

-„Ovo je izuzetno vrijedna donacija. 60 kreveta za koje se praktično može kazati da su novi i ovih će dana biti stavljeni u funkciju, a riječ je o donaciji čija vrijednost prelazi 150.000 maraka“, kazao je dr. Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.

Ovdje je bila u toku transformacija dva staračka doma u jednu zajedničku ustanovu i sav inventar, koji je vrlo malo korišten, bio nam je na raspolaganju ukoliko obezbjedimo njegov utovar i transport u BiH. Općina Cazin nam je pružila svu tehničku podršku u smislu prijevoza, carine i dopremanja donacije u bolnicu i tako smo ovaj projekat uspješno okončali zajedničkim snagama, kao i više puta do sada“, kazala je Suada Kuduzović u svome javljanju iz Švicarske.

A, akcija na utovaru kreveta i popratne opreme potrajala je nekoliko dana. –„Veliki broj naših stalnih članova Kluba Behar, džemata Basel, Fudbalskog kluba Bosna ili jednostavno članovi Udruženja Srce Cazina, radili smo na utovaru i čišćenju samo s jednim ciljem da ova kvalitetna bolnička oprema dođe do naše bolnice i posluži bolesnicima. Hvala našoj Općini i načelniku koji su nam omogućili da to provedemo do kraja i vodili aktivnosti na uvozu ove opreme jer je to takođe, bio veliki posao“, kaže Sabid Ponjević.

Donacija za Kantonalnu bolnicu „Dr. Irfan Ljubijankić“ dopremljena je u dva navrata i narednih će dana s ovim krevetima biti u potpunosti opremljen jedan od bolničkih odjela.

-„I ovog su puta Krajišnici pokazali veliko srce i oni su već obećali da ćemo krenuti dalje u nove akcije. Ova je akcija izvedena u koordinaciji načelnika općine Cazin mr. Nermina Ogreševića i ja želim istaknuti da je gospodin Ogrešević već u više navrata pomogao Kantonalnoj bolnici. Zadnji put je to bila donacija za obnovu stolarije koju mi evo završavamo idući mjesec i ja mu se na tome iskreno zahvaljujem“, kaže direktor Dervišević.



VRIJEDNI CAZINJANI U ŠVICARSKKOJ
Po riječima načelnika Ogreševića, podrška akciji Cazinjana iz dijaspore nije bila upitna ni u jednome trenutku.

–„Mi već godinama razvijamo tu saradnju i povezuje nas zajedničko opredjeljenje da činimo dobre i korisne stvari. Ja samo mogu odati priznanje našim vrijednim Cazinjanima u Švicarskoj i zahvaliti im se što su nam omogućili da zajedno učinimo još jedno dobro djelo. Važno je da naša Kantonalna bolnica bude dobro opremljena i da svi uložimo truda da bude bolja i funkcionalnija zdravstvena ustanova kakva je potrebna našem kantonu“, istaknuo je načelnik Ogrešević prilikom isporuke donacije za Kantonalnu bolnicu.

Svaki od doniranih kreveta posjeduje sistem za automatsko upravljanje i dodatnu opremu koja služi za podršku u liječenju, a ormarići su ujedno i stolovi prilagođeni za hranjenje bolesnika. Prema podacima iz matične ustanove, tamošnja tržišna vrijednost svakog od kreveta se kreće od 2.200 do 2.400 švicarskih franaka. Ono što predstavlja njihovu najveću vrijednost ipak, je činjenica da će Kantonalnoj bolnici itekako dobro poslužiti i da je njihovo dopremanje produkt jedne zajedničke humane akcije Cazinjana koji su po svojoj humanosti nadaleko poznati.

[Drina]

Krajišnik ima firmu u Njemačkoj i zapošljava samo Bosance

Kada je Edin Hadžipašić prije 20 godina napustio rodnu Krajinu nije ni slutio da će jednog dana u Njemačkoj biti jedan od najuspješnijih bh.biznismena u poslu kojim se bavi.



U početku je radio sve ono što mu je donosilo finansijsku korist, a najviše se zadržao kod poslodavca koji se bavio kupovinom i preprodajom automobilskih guma.

– Stefan je, naime, bio moj dobar prijatelj, a to je i danas.

On se tim poslom bavi više od 30 godina, a vremenom je i sam uvidio da imam talenta za taj posao i bez ikakve ljubomore mi rekao, kako bi se trebao odvojiti od njega i sam pokrenuti vlastiti biznis.

Tako sam 2010. godine krenuo svojim putem i evo do dana današnjeg posao ide sve bolje i bolje – ispričao nam je Hadžipašić.

http://istocnabosna.com/myjoomla/index. ... &Itemid=73

[Drina]

Švicarska: Mr. Ramiz Salkić i dr. Edin Ramić posjetili švicarske poduzetnike porijeklom iz BiH u gradu Yverdon

Mr. Ramiz Salkić, potpredsjednik genocidne tvorevine, i dr. Edin Ramić, federalni ministar za rasljene osobe i izbjeglice, razgovarali su u subotu 30. aprila 2016. godine sa švicarskim poduzetnicima porijeklom iz BiH u gradu Yverdon



Razmatrana je mogućnost investiranja u povratničkim zajednicama s ciljem pospješivanja zapošljavanja bošnjačkih povratnika. Delegacija iz Bosne i Hercegovine posjetila je i kompaniju SMS Thermoformage SA, gdje se susrela sa braćom Samirom i Selmirom Muminovićem. Oni su izrazili želju da u Podrinu, odakle su kao djeca protjerani 1992.godine prenesu dio proizvodnje plastične ambalaže i time osiguraju desetak radnih mjesta. Nakon sastanka mr. Ramiz Salkić kazao je kako se ovakav koncept češće mora primjenjivati u praksi, jer su poduzetnici porijeklom iz Bosne i Hercegovine emotivno vezani za mjesta iz kojih potiču:

-Kompanija braće Muminović ima izuzetan potencijal. Iako su izbjeglice u Švicarskoj, oni su do sada uspjeli usvojiti proizvodnju i investirani više miliona eura. U ovoj fazi razvoja spremni su u narednim mjesecima kreirati projekat pokretanja manje tvornice u okolini Bratunca. Želimo staviti na raspolaganje sve naše resurse za ovakve projekte. U vrijeme kada povratnici nemaju zaposljenje u javnom sektoru, mi moramo tražiti načina da se osiguraju nova radna mjesta. Nažalost, naši ljudi u dijaspori do sada nisu dovoljno uključeni u oporavak zemlje. Mi želimo samo da im otvorimo mogućnost da razvijaju svoj biznis, na način kako to rade u zemljama Evrope, kazao je potpredsjednik Salkić.

http://istocnabosna.com/myjoomla/index. ... &Itemid=73

[Jack]

Ljudi u Krajini kad kazu da ce uraditi nesto.Urade.To je sasvim drugaciji mentalitet ljudi od drugih Bosanaca.Jednostavno,tvrdoglavi i uporni.Nesto kao Balkanski spijun uporni.Evo,ovo selo Poljak je imalo 10 tak nasih kuca prije rata.Bilo je vlasko selo,s preko 1000 svinja.Danas u selu ima vlaha ali nas broj je s oko 50 tak ,povecan na preko 300.Katolika je znatno manje,iako je odatle famozni Grgic

Znam da je prostor banje Ilidza kupljen od strane neke nase zene sto zivi u Svedskoj
Farmu Pucenik evo preuzima Arifagic.Ovdje je bilo prije rata svinjogojiliste
http://www.6yka.com/novost/104408/arifa ... kih-goveda

Navodno on se je obavezao zaposliti 200 ljudi!.Citaj nek zaposli i 50 tak ljudi.Bivse svinjogoljiste je i bivse vlasko selo Pucenik.Mic po mic.Kazem ja ovom.Sto si uzeo bezvrijednu zemlju 260 duluma za nekih 50 000 km.U selu Skriljevita.Hoces li vidjeti takozvanog Hrvata da daje 50 000 km da kupi 10 duluma zemlje u Podvelezju?Ili ce te sve pare uloziti za stan u Zagrebu ili Becu?Hajmo se kladiti da je drugo.Pa u cijelom Usk kantonu.Sve firme su u nasim rukama pa cak i tamo gdje su 100% ''Srpska '' naselja.Pilanu u Vranjskoj drzi nas covjek Harbas


Ovo za Orah.U Krajini 4 stvari idu kao tahan halva.Kukuruz ili kuruz,kostanje po Cazinu kazu ili kestenje,maline Krupa je dushu dala za maline.i orah.Tacno tako.Nemamo plodne zemlje.Posavina je zakon tamo,ali te stvari idu.Ovo za farmu oraha u Poljaku ako proradi.Mozes onda kasnije da doselis i gledas u obliznja sela

[atif]

http://faktor.ba/adnan-catic-svoj-bizni ... anu-ovdje/

Adnan Ćatić svoj biznis širi na BiH: Motivisat ću mlade da ostanu ovdje
Adnan Ćatić, njemački bokser bh. porijekla, petorostruki prvak svijeta po WBA verziji u srednjoj kategoriji danas se brojnim međunarodnim delegacijama i investitorima obratio kao panelista drugog dana Sarajevo Business Foruma (SBF)

Govorio je prvenstveno kao poduzetnik jer, kako je rekao, uskoro u BiH kreće sa proizvodnjom i distribucijom svog energetskog pića “Heavy 1”.

Podsjetio je kako se energetsko piće, čiju proizvodnju je pokrenuo, trenutno može naći na preko 11.000 trgovinskih lokacija širom Njemačke. Pored saradnje sa Belgijom, Španijom i Italijom, prioritet mu je plasirati proizvod na tržište arapskih zemalja, javlja Anadolija.

– Uvijek sam sanjao da ovdje dođem i pomognem ljudima. Počinjem sada raditi na Balkanu, počinjem sa proizvodnjom ovog ljeta, nakon ramazana i planiramo krenuti sa 20 do 25 radnih mjesta, radit ćemo na flaširanju vode. Planiramo koristiti vodu iz BiH, osim ove koju ćemo dovoziti iz Njemačke. Pokrenuo sam ovo da pomognem ljudima i djeci iz BiH, da im dam šansu jer mislim da je najveći problem ovdje ljudima naći posao, idu vani da bi se zaposlili, treba im dati šansu da ostanu – poručio je Ćatić.

Adnan Ćatić na SBF-u: Mlade potaknuti da ostanu u BiH

Rekao je kako “duguje svojoj domovini” otvaranje firme i da mu je to velika motivacija.

– Prvo je što sam porijeklom iz BiH, mislim da sam to BiH dužan. Vratio sam se s familijom, treba mi neka motivacija i zato sam došao. Među pet najjačih smo energetskih pića u Njemačkoj, ima nas u radnjama u Njemačkoj, cilj mi je bio vratiti se i ovdje otvoriti, krećemo u distribuciju u julu i ako Bog da imat ćemo piće kao u Njemačkoj, nadam se da će ljudi voljeti to piće, da ćemo nešto stvoriti narodu, neku budućnost.

Bitno mi je da mlada raja dobija šansu da se dokaže, preko ove firme idemo dalje u arapski svijet, to nam je idući cilj, da stvorimo sve više. Ima milion kopija voda i energetskih pića, ja sam rekao da ako ćemo to raditi, moramo biti drugačiji, moramo biti specifični. Nema hemije, nema boje ukus je dosta drugačiji, nemamo nikakvih životinja, nismo kopija Red Bulla. Najvažnije da smo drugačiji, sad istim putem idemo prema BiH, to mi je cilj, da našoj djeci pokažemo i motivišemo ih da ne moraju ići van BiH, da ne moraju ići vani, već da ovdje mogu nešto stvoriti – poručio je Ćatić.

(Faktor.ba/Foto: AA)

[amkos]

Ćatić realniji od pola nazovi političara u BiH.