Moderator/ica: Drina
Ovo mi je najporaznijeKao i u Odzaku i Orasju nema nastave na Bosanskom
U Odžaku,gdje su Bošnjaci homogeni,čine većinu u gradu i ima ih nekoliko hiljada ,da u 21 vijeku ne postoji nastava na bosanskom jeziku ... Bošnjaci u Posavini su nažalost prepušteni sami sebi.Nastava na bosanskom jeziku još uvijek nije uvedena u Priboju i Novoj Varoši.Pripremna nastava na bosanskom jeziku počinje uskoro, a nastava u punom obimu od naredne školske godine.
Bosanski jezik će od naredne školske godine biti uveden u svim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u opštinama u kojima je bosanski jezik u službenoj upotrebi, javio je dopisnik agencije Anadolija.
U Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u Novom Pazaru održan je seminar o pripremnoj nastavi na bosanskom jeziku u obrazovno-vaspitnim ustanovama u opštinama Novi Pazar, Prijepolje, Sjenica i Tutin za vaspitače, učitelje, nastavnike i profesore koji će u drugom polugodištu školske 2012/2013. izvoditi nastavu na bosanskom jeziku.
'Nova era'
Kako je saopšteno iz BNV-a, pripremna nastava će se odvijati u po jednom odjeljenju pripremnog razreda u predškolskim ustanovama, u po jednom odjeljenju I i V razreda osnovne škole i u po jednom odjeljenju I razreda srednjih škola u sandžačkim gradovima.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević je rekao da se najavljeni smak svijeta nije desio, ali da je danas smak svijeta za sve one koji su smatrali da Bošnjacima ne treba obrazovanje na maternjem jeziku i za sve one koji smatraju da Bošnjaci ne mogu u institucijama sistema da ostvare pravo na obrazovanje na svom maternjem bosanskom jeziku.
"Danas počinje nova era za bošnjački narod kao i za državu Srbiju. U partnerskom odnosu Bošnjačkog nacionalnog vijeća i Ministarstva prosvjete tekao je proces sazrijevanja i podizanja kapaciteta Vijeća, vaspitača, nastavnika, direktora, roditelja, resornih odbora i stručnih timova i svi su se ti dijelovi danas stopili u cjelinu koja će izrasti u školstvo na bosanskom jeziku u okviru državnog školskog sistema", naveo je Džudžević i ocijenio da će se "ostvarenjem prava na školstvo na maternjem jeziku definitivno otvoriti put integraciji Bošnjaka u čitav društveni i državni sistem".
"Ovim procesom smanjiće se etnička distanca između Srba, kao većinskog naroda, i Bošnjaka kao manjinskog naroda i vratiti tradicionalno poštovanje i suživot ova dva naroda", poručio je Džudžević.
Učesnicima seminara, u ime Ministarstva prosvjete Srbije, obratili su se državni sekretar u ovom ministarstvu Muhedin Fijuljanin i pomoćnica ministra prosvjete Vesna Fila.
Naglasili su da će resorno ministarstvo biti snažan mehanizam partnerstva i podrške u procesu ostvarivanja prava Bošnjaka na obrazovanje na maternjem jeziku.
Pravo koje su drugi ostvarili
Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Fila rekla je da je u Novi Pazar došla da ohrabri sve učesnike u ovom procesu jer je, kako kaže, "obrazovanje na svom maternjem jeziku osnovno ustavno i civilizacijsko pravo koje su drugi manjinski narodi u Srbiji odavno ostvarili".
"U slučaju Bošnjaka stekli su se svi zakonski, proceduralni i sadržinski uslovi da, uz pripremnu nastavu, u nekoliko obrazovno-vaspitnih ustanova u drugom polugodištu ove školske godine, obrazovanje na bosanskom jeziku startuje u punom obimu od naredne 2013/14. školske godine u svim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u opštinama u kojima je bosanski jezik u službenoj upotrebi", rekla je Fila.
Seminar u Novom Pazaru okupio je direktore obrazovno-vaspitnih ustanova u Sandžaku, načelnike školskih uprava i zvaničnike sandžačkih opština.
Jack je napisao/la:
Interesantno je kako Livno i Duvno nema nastavu na Bosanskom.Pa od spomen obiljezja Armiji Bih do ostalih stvari, ali i jeziku.Glamoc ima vise prava kod Bosnjaka, jer ustashe bez Bosnjaka ne mogu da formiraju vlast.Zato nas trebaju i imamo sva prava, ali tamo gdje su oni vecina, pokazuju pravo lice, vidi u Kresevu, Livnu, Odzaku
Čini mi se da čak i u Varešu imaju nastavu na hrvatskom jeziku.Dok naši političari od izbora do izbora pričaju istu priču o ukidanju dvije škole pod jednim krovom,oni su u međuvremenu pokrili gotovo cjelu Federaciju,tako da danas osim Kaknja i par općina u Tuzlanskom kantonu ,u svim općinama gdje ih ima više od pet stotina ,imaju i nastavu na hrvatskom jeziku.Pogledaj i otvaranje katolickih skolskih centara.Svi su oni u gradovima gdje su Bosnjaci vecina, i tamo imas nastavu na Hrvatskom:Bugojno, Zenica, Travnik, Tuzla, Sarajevo
Ja mislim da je Sajo iz Livna porijeklom i on najbolje zna kako je tamoDezidijat je napisao/la:koliko ja znam djeca u Livnu,bosnjacka idu u mekteb tamo imaju priliku da uce Bosanski i BOsansku historiju ali u zvanicnim institucijama toga nema,
ipak nije nemoguca misija da se organiziraju bosnjacke gimnazije u svim vecim gradovima kako u srpskom entitetu tako i u zapadnoj hercegovini i Livnu samo nema volje od zvanicne bosnjacke politike da to ucini
Rješavanje problema dvije škole pod jednim krovom
B. A. 25/01/2013 17:07:00
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/12733 ... rovom.html
Mostar
SARAJEVO - Napredak u rješavanju problema koncepta "dvije škole pod jednim krovom“ u Federaciji BiH je spor, ali prisutan, izjavila je Srni portparol Misije OBES-a u BiH Mersiha Čaušević-Podžić.
"Postoji više oblika diskriminacije i segregacije u obrazovanju širom BiH – dvije škole pod jednim krovom su jedan od njih. Napredak na rješavanju ovog pitanja je spor, ali prisutan“, rekla je ona.
Podžićeva je kao primjer navela odluku mostarskog Opštinskog suda iz aprila 2012. godine kojom se zahtijeva od vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona da ukinu "diskriminatorske prakse u obrazovanju uspostavljanjem jedinstvenih, integrisanih multikulturalnih obrazovnih institucija".
"Vlasti su preduzele određene početne korake, iako se do sada nisu mogli saglasiti kako provesti odluku Suda“, dodala je ona.
Portparol OBES-a podsjeća da je u avgustu 2012. godine Koordinacija ministara obrazovanja u Federacije BiH objavila "Preporuke za eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u vaspitno- obrazovnim ustanovama u FBiH“.
"Vrijeme će pokazati da li će ovaj dokument dovesti do konkretnih rezultata“, napomenula je Podžićeva.
Koncept "dvije škole pod jednim krovom“ već nekoliko godina se u izvještajima Evropske komisije o napretku BiH ističe kao ključni problem u obrazovanju.
Nova Varos ne moze po zakonu.Ali, evo.Ako imas u Novoj Varosi znaci 1300 Muslimana po vjeri.To je cirka 200 tinja osnovacaNastava na bosanskom jeziku još uvijek nije uvedena u Priboju i Novoj Varoši
Ono sto je zanimljivo da ke drzava uvijek ignorisala legalno izabrano Bosnjacko nacionalno vijece na celu sa Zukorlicem, vec su samo pricali sa BNV koje je pod kontrolom SDA koje navodno radi u tehnickom mandatu, to je presedan samo takav. Aparthejd nevjerovatnih razmjera, ali opet u svemu tome je vazno reci da muftija vozi bmwJack je napisao/la:Nastava ce biti u 4 opcine
Prijepolje, Novi Pazar, Tutin i Sjenica
Iako u Prijepolju imas 45% Bosnjaka, iako vjerujem da je taj broj veci.A, po zakonu.Broj treba da bude preko 15% za jezik i dobijanje prava na skolovanje po svom jeziku.Mi smo se 4 godine motali i borili, makar za Prijepolje.Inace u Novoj Varosi nema tog.A, po meni.Mozda je najbolje, ako se moze nekako.Da se djeca autobusima salju u Prijepolje to malo Bosnjaka u Novoj Varosi, gdje i ima nastava na nasem jeziku
U Priboju vladaju cetnici u toj opcini, i mi smo trebali dobiti nastavu na Bosanskom dole, ali nista
No, i ovo je dobro.Mora se neka strategija naci za ovo malo djece Bosnjacke u Novoj Varosi.Ako dole ima 1300 Bosnjaka u toj opcini.To je znaci cirka 200 tinjak osnovaca, nije premalen broj da se baca
U Djukanovicevoj drzavi i nema nastave na Bosanskom, tipa Rozaje,Plav i ostale opcine
HARIS HALILOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA BOSANSKIH DOPUNSKIH ŠKOLA U NJEMAČKOJhttp://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... -dijasporu
BiH postepeno gubi svoju dijasporu
Ima djece koja ne znaju ni riječi bosanskog jezika, a u velikom broju familija iz BiH komunikacija je isključivo na njemačkom jeziku - ističe Halilović
Pitanje dopunskog obrazovanja djece građana BiH u inozemstvu mora se što hitnije riješiti na trajnoj osnovi i na državnom nivou, jer ukoliko djeca bh. građana prestanu da pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku, BiH u tom slučaju počinje postepeno da gubi svoju dijasporu - upozorio je u razgovoru za Fenu predsjednik Saveza bosanskih dopunskih škola u Njemačkoj Haris Halilović.
On tvrdi kako je poguban proces asimilacije koji je među građanima BiH u Njemačkoj i drugim zemljama u svijetu u poodmakloj fazi te da već sada ima slučajeva da u naše konzulate i ambasade dolaze mladi ljudi sa prevodiocima da završe konzularne usluge.
Uvezivanje škola
- Ima djece koja ne znaju ni riječi bosanskog jezika, a u velikom broju familija iz BiH komunikacija je isključivo na njemačkom jeziku - ističe Halilović.
Pojašnjava da je upravo cilj Saveza bosanskih dopunskih škola u Njemačkoj, koji je osnovan 15. maja 2012. godine u Štutgartu, podrška dopunskom obrazovanju na maternjem jeziku djece iz BiH ili porijeklom iz BiH te očuvanje bosanskog jezika i kulture kod građana BiH koji žive u Njemačkoj.
Cilj je također uvezivanje postojećih bosanskih dopunskih škola i iniciranje otvaranja novih, podrška dobroj integraciji građana BiH u njemačko društvo i borba protiv njihove asimilacije.
Nastava na jezicima pojedinih zemalja ili nastava na maternjem jeziku, kako se to naziva u zvaničnim dokumentima obrazovnih vlasti, jedno je od decentralizovanih pitanja u Njemačkoj i u nadležnosti je svih 16 saveznih pokrajina Njemačke i formira se na osnovu pokrajinskih zakonodavstava.
Samo u četiri njemačke pokrajine dopunska nastava integrisana je u njemački školski sistem i nastavnik u njima ima direktan radni ugovor s nadležnom službom pokrajine i status državnog službenika, odnosno sva prava i obaveze kao i njemačke kolege. U svim drugim pokrajinama o dopunskom obrazovanju djece na maternjem jeziku brinu države iz kojih ta djeca potiču, odnosno njihova diplomatsko-konzularna predstavništva.
- Naša zemlja, nažalost, spada u one koje najmanje ili nimalo pažnje posvećuju ovom problemu - naglasio je Halilović.
I pored toga, u Njemačkoj, zemlji u kojoj živi oko 250.000 građana iz BiH, od kojih njih oko 160.000 imaju državljanstvo, pasoš BiH, djeluju 23 bosanske dopunske škole, odjeljenja u kojima se dopunska nastava izvodi na maternjem, bosanskom jeziku, a pohađa je oko 500 učenika.
Najviše njih je u pokrajini Baden-Wirtemberg - 17, od kojih su tri u stanju mirovanja. Najviše njih je otvoreno u zadnjih četiri godine, na inicijativu bh. aktivista i Generalnog konzulata BiH u Štutgartu.
- U većini škola se nastava na bosanskom jeziku odvija u njemačkim školama, dakle, ne u klubovima, džematima, crkvama, nego tamo gdje već postoji školska tabla i gdje djeca pohađaju redovnu nastavu. Nastava se izvodi po planu i programu za dopunsko obrazovanje djece u iseljeništvu i udžbeniku koji je izdalo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a izvode je prosvjetni radnici koji žive i rade u Njemačkoj - pojašnjava Halilović.
Umire jezik, umire i narod
Ako se uzme u obzir činjenica da ukupan broj djece građana BiH do 16 godina starosti sa regulisanim boravkom u Njemačkoj prelazi broj od 20.000, nikako ne možemo biti zadovoljni, kaže Halilović. Postojeća odjeljenja u kojima se odvija nastava na bosanskom jeziku opstaju, dodaje on, najviše zahvaljujući roditeljima i bh. aktivistima koji shvataju značaj, vrijednost i važnost dopunske nastave na maternjem jeziku o čemu je suvišno trošiti mnogo riječi.
- Jedna izreka kaže da, ako umire moj jezik - umire i moj narod! NeshvaTljiva je činjenica da Nijemci više pomažu da naša djeca uče i znaju naš - bosanski jezik, osnove naše kulture, običaja, tradicije, identiteta, nego naša domovina BiH čiji pasoš s ponosom nosimo, u koju rado idemo i u kojoj rado gradimo. Ne radi se o nikakvom velikom ulaganju, a koje bi se višestruko vratilo, nego jednostavno o nebrizi za svoje državljane i svoju budućnost - smatra predsjednik Saveza bosanskih dopunskih škola u Njemačkoj.
On navodi kako je mišljenje ovog saveza da je "odavno zvonilo za uzbunu" i da se pitanje dopunskog obrazovanja djece građana BiH u inozemstvu, što podrazumijeva rješavanje statusa nastavnika, koordinatora, finansiranja, udžbenika, svjedočanstava, mora što hitnije riješiti na trajnoj osnovi i na državnom nivou.
Ne treba izmišljati toplu vodu, kaže Halilović, dovoljno je samo vidjeti kako su to riješile druge države čiji državljani žive u ovoj zemlji, uključujući i naše komšije.
- Smatram da, ukoliko djeca građana BiH prestanu da pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku, u tom slučaju BiH počinje postepeno da gubi svoju dijasporu. Ovome treba dodati i stalno rastući trend uzimanja njemačkog državljanstva od građana BiH, kao i gubljenje maternjeg jezika na trajnoj osnovi. Zbog toga, još jednom apelujem na vlasti u BiH da konačno nešto urade na rješavanju ovog problema - poručio je Halilović.
