Bosansko-podrinjski kanton Goražde

[Drina]

Naravno da je pozitivno. Ovo je itekako potrebno. Da se izgradi sto vise zgrada i da Gorazde postane sto veci grad. Mada stanogradnja i nije bila u nekom zamahu nakon rata. Tesko ce se zadrzati narod bez nekog veceg urbanog centra. Pa sve i da ima posla.

[Zmaj]

Godišnjica reintegracije Ustikoline: Malo treba da gradić na Drini živi bolje



Kada je današnja općina Ustikolina reintegrisana prije tačno 22. godine, sve je izgledalo mnogo drugačije nego danas. Stanovnici nekadašnje mjesne zajednice u sastavu fočanske općine vratili su se svojim kućama 19. marta 1996. godine. Mnoge kuće su zapaljene, infrastruktura potpuno uništena, ali život je morao da se nastavi.
Ovog perioda dobro sjeća Admir Kuljuh, stanovnik naselja Njuhe u Ustikolini. Kaže da je prije 22 godine u spaljenu i uništenu Ustikolinu ušla vlast na čelu sa vojskom i predstavnicima policije i da su tada napravili čudo.

"Oko 1.200 Fočaka dalo je svoje živote za odbranu Bosne u 11 općina po kojima su bili raseljeni i protjerani. Mrtve treba staviti na pijadestal i odati im priznanje za njihovu borbu, a zahvaljujući preživjelima uspjela je reintegracija. Ovaj datum obilježava napor ljudi da iz pepela vaskrsne kasaba, da se od nečeg uništenog napravi jedan divan gradić na Drini", ističe Kuljuh.

Najvažnijim smatra što je ovo podrušje ipak pripalo FBiH.

"Puno je napora uloženo da od onog što smo ovdje zatekli napravimo jedan raj na Drini. Od mjesta koje je izgorjelo napravljeno je puno toga. Treba omogućiti mladim ljudima i onima koji vole ovaj kraj da ga razviju. Ovdje samo nedostaje jedan pogon od nekih 15-ak radnih mjesta", kaže Kuljuh.

Dodaje kako ne treba mnogo da bi se ovaj kraj dodatno razvio, malo više ulaganja u infrastrukturu i entuzijazam koji je većina Ustikoljana imala čak i prije 22 godine, kada su umjesto kuća zatekli zgarišta, ali su uprkos tome odlučno krenuti u obnovu života na obalama Drine.

"Ovo je dug vremenski period, ali kad pogledamo gdje smo se vratili, za 22 godine je urađeno dosta. Od jedne male sredine u koju je 1996. godine bilo zaista teško doći jer je bila neprepoznatljiva, stvoreni su uslovi za kvalitetan život. Čekamo bolje finansiranje s viših nivoa vlasti i bolju podršku. To su preduslovi da ova općina postane prepoznatljiva kao sredina u koju treba ulagati i koja treba privlačiti ljude. Tražimo mogućnosti da budemo konkurentni na svim projektima koji traže učešće lokalne zajednice", ističe Zijad Kunovac, načelnik Općine Ustikolina.

Dan reintegracije obilježen je i svečanom sjednicom Općinskog vijeća. Odata je i počast prvim žrtvama proteklog rata u Ustikolini, Mehmedu Kameriću i Ševalu Bećireviću.

[Zmaj]

U Goraždu početak izgradnje 20 stanova za socijalno ugrožene i raseljene osobe



U okviru Regionalnog stambenog programa (RSP), u Goraždu će u ponedjeljak započeti radovi na izgradnji stambenog objekta kojim će biti osigurano 20 stanova za socijalno ugrožene i raseljene osobe.

Uime institucije koja je implementator tog projekta događaju će prisustvovati federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, te gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović, uime gradske uprave koja je sudjelovala u realizaciji tog projekta.

Plan posjete predviđa sastanak ministra Ramića i gradonačelnika Ramovića, a početak radova na realizaciji tog projekta bit će ozvaničen na lokaciji izgradnje (lokacija Rasadnik).

Regionalni stambeni program predviđa stambeno zbrinjavanje za 5.400 porodica u Bosni i Hercegovini, odnosno oko 14.000 izbjeglih i raseljenih osoba.

"Ukupna vrijednost projekta za BiH je 101 milion eura, a učešće naše države iznosi oko 15 miliona eura. Glavni donator programa je Evropska unija, a značajno finansijsko učešće ostvarili su i vlade Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Njemačke, Norveške, Švicarske, Danske, Turske i drugih. Sredstvima u okviru Fonda RSP upravlja Razvojna banka Vijeća Evrope, a snažnu podršku programu daju Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE)", saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.

[Drina]

Nabavka polovnog navalnog vatrogasnog vozila



Dana 14.05.2018. godine izvršena je primopredaja polovnog navalnog vatrogasnog vozila koje je nabavljeno za potrebe zaštite od požara i vatrogastva na području Općine Foča. Predmetna nabavka započeta je krajem decembra 2017. godine kada je, nakon provedene tenderske procedure, izabran dobavljač – prodavac vozila, odnosno firma „FIRE TRADE“d.o.o. Srebrenik. Radi se o vozilu koje po svojim tehničkim karakteristikama u potpunosti zadovoljava uslove i potrebe Općine Foča, što će u mnogome olakšati organizaciju mjera zaštite od požara i ubrzati vatrogasne intervencije. Nabavka navedenog vozila sufinansirana je od strane Općine Centar Sarajevo i Štaba civilne zaštite BPK-a Goražde. Pored vatrogasnog vozila dobavljač je isporučio i nekoliko vatrogasnih jakni za vatrogasce koji će, ukoliko to finansijske sposobnosti Općine omoguće, biti primljeni na odgovarajuće poslove u Općinskoj službi civilne zaštite.





http://www.foca-ustikolina.ba/index.php ... nog-vozila

simpa

[Drina]

U TOKU IZGRADNJA 20 STAMBENIH JEDINICA ZA SOCIJALNO UGROŽENE I RASELJENE OSOBE SA PODRUČJA GORAŽDA



U sklopu Regionalnog stambenog programa (RSP) multidonatorskog programa kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Europe, a implementatori su bh. institucije, u naselju Rasadnik u toku je izgradnja zgrade socijalnog stanovanja, čijom će izgradnjom biti obezbijeđeno 20 stambenih jedinica za socijalno ugrožene i raseljene porodice sa područja našeg Grada.

Tim povodom gradonačelnik Goražda dr.sci. Muhamed Ramović danas je sa saradnicima posjetio radove na izgradnji pomenute zgrade koju gradi firma GP Drina Goražde.





Regionalni stambeni program predviđa stambeno zbrinjavanje za 5 400 porodica u Bosni i Hercegovini, odnosno oko 14 000 izbjeglih i raseljenih osoba. Ukupna vrijednost projekta za BiH je 101 milion Eura, a učešće naše Države iznosi oko 15 miliona Eura. Glavni donator programa je Europska unija, a značajno finansijsko učešće ostvarile su i vlade Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Njemačke, Norveške, Švicarske, Danske, Turske i drugih. Sredstvima u okviru Fonda RSP upravlja Razvojna banka Vijeća Europe, a snažnu podršku programu daju Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i Organizacija za sigurnost i saradnju u Europi (OSCE).

O važnosti izgradnje zgrade u naselju Rasadnik, te da je Gradska uprava osigurala parcelu, potrebnu dokumentaciju i komunalne priključke za izgradnju pomenute zgrade govorio je gradonačelnik Goražda dr.sci. Muhamed Ramović u izjavi za medije – ''BiH je dobila 101 milion Eura za zbrinjavanje socijalno ugroženih i raseljnih porodica i gašenje kolektivnih centara. Grad Goražde je aplicirao za ta sredstva i odobreno nam je oko 9 miliona KM i ovo je prva zgrada koju gradimo gdje će biti uloženo oko milion KM. Rok za završetak radova je februar 2019. godine, gdje će biti smješteno 20 porodica. Uskoro se raspisuje Javni poziv za gradnju još 5 zgrada na području Goražda, prije svega to su dvije zgrade ovdje u Rasadniku, jedna u naselju Splavište, jedna u ul. Salih bega Kuljuha, gdje će se rušiti postojeće barake i peta zgrada biće u vlasništvu JU Dom za stara i iznemogla lica. Ove projekte realizujemo zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, kao i sa našom Vladom BPK. Osim gradnje ovih zgrada u ovih 9 miliona je predviđeno utopljavanje i rješavanje krovova zgrada u ul. M. Tita.



Što se tiče kolektivnih centara, mi planiramo da ih sa 2019. godinom ugasimo sve i uglavnom teži slučajevi će biti riješeni, ostaće još nekoliko porodica sa neriješenim pitanjem, ali planiramo aplicirati za još jednu zgradu čime bi se sve socijalno ugrožene i raseljene porodice sa područja našeg Grada smjestile i riješio bi se taj problem.''

http://gorazde.ba/index.php?option=com_ ... Itemid=221


Ove godine se gradi ili pocinje izgradnja za preko 120 stanova u Gorazdu. Sa izgradnjom mosta u Vitkovicima i puteva kroz sela ovo je definitivno najveca gradevinska godina u Gorazdu od kraja rata.

Preko 100 stanova za jedan mali gradic kao GZ je solidna brojka.

Jos samo malo da razviju turizam. Da se izgradi neki veci hotel i privuce vise posjetioca i novih stranovnika.


U nekom blizem/daljem periodu bi bilo dobro da se izmjesti sportska sala iz centra grada. Steta sto to omdah nije uradeno nakon rata vec je obnavljana ova porusena.
To je sami centar grada i tu bi odlicno stajao jedan gradski trg sa nekim poslovnim/turistickim objektima. Nesto atraktivno

Gorazde nema neki centar i sav je nekako u ulicama. Nema privlacnosti s turistickog aspekta. Kada dodes u grad ne znas gdje da podes. U Mostaru imas stari most, u Sarajevu Bascarsiju, itd u Gorazdu nema nista tome slicno.

[Abidaga]

EBQqnRsDo5A

[Zmaj]

dCj2AU-1EME

[Zmaj]

U Goraždu sagrađen novi dom za 20 socijalno ugroženih i raseljenih porodica



Okončana je izgradnja stambenog objekta u goraždanskom naselju Rasadnik gdje će oko 20 socijalno ugroženih i raseljenih porodica konačno dobiti adekvatan krov nad glavom.
Oni bi, prema najavama iz gradske uprave, u zgradu koja je sagrađena u okviru Regionalnog stambenog programa, trebali useliti već u aprilu ove godine. Budućim stanarima bit će uručena i rješenja jer su sve potrebne procedure završene.

"Oni i članovi njihovih porodica će doživotno koristiti ove stanove. Kvadratura stanova je od 32 do 68m2, zavisno od broja članova domaćinstva. Objekat je urađen veoma kvalitetno sa pratećim sadržajima, parkom i parkingom", ističe Muhamed Ramović, gradonačelnik Goražda.

Projekat se realizuje u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, te Vladom BPK Goražde. Izgradnja zgrade koštala je oko milion KM.

"U ovoj godini će u BPK biti ugašeni svi kolektivni centri. Za ove potrebe na području kantona bit će uloženo oko 16 miliona KM", ističe Ramović.

On dodaje da će uskoro biti raspisan Javni poziv za gradnju još pet zgrada na području Goražda, od čega dvije u Rasadniku, jedna u naselju Splavište, jedna u ul. Salih-bega Kuljuha gdje će se rušiti postojeće barake, i peta zgrada u vlasništvu Doma za stara i iznemogla lica. Obezbjeđena su i sredstva za utopljavanje zgrada u Titovoj ulici, kao i adaptaciju objekta "Balkan 2" koji će takođe biti pretvoren u zgradu socijalnog stanovanja.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-goraz ... /190205100

[Zmaj]

S-DOEkilyf4

Svake zime stanovnici sela i zaselaka na području općine Pale u Federaciji BiH ostaju odsječeni od svijeta. Mala općina, sastavljena u Dejtonu od nekoliko prijeratnih mjesnih zajednica, bez pomoći drugih nivoa vlasti nije u mogućnosti očistiti puteve.

[Zmaj]

U Goraždu će se realizovati infrastrukturni projekti vrijedni blizu šest miliona KM



Vodeći inžinjer JP Ceste FBiH Behudin Strojil potvrdio je danas da će u Goraždu tokom ove godine realizovati projekte ukupne vrijednosti od skoro šest miliona KM. On je na sastanku sa gradonačelnikom Goražda razgovarao o realizaciji projekata koji se najavljuju već nekoliko godina.
"Kasnilo se zbog objektivnih okolnosti, nekada imamo problem sa žalbama na odluke o dodjeli ugovora. U slučaju mosta u Goraždu imali smo problem sa efektivnošću kredita. Sada su kreditni sporazumi efektivni i više nema nikakvog razloga da projekti ne budu realizovani. Za četiri projekta već je izabran izvođač radova, firma 'Euroasfalt' i oni će startati vrlo brzo. Goražde će ove godine biti veliko infrastrukturno gradilište", pojasnio je Strojil.

Kako je pojasnio, u planu je pet velikih projekata, od kojih su četiri već ugovorena i ubrzo se na teritoriji Goražda očekuju izvođači. Ukupna vrijednost četiri projekta je blizu četiri miliona KM dok je peti sanacija "Mosta žrtava genocida u Srebrenici" sa izgradnjom kružnog toka pored, koji je vrijedan oko 2.200.000 KM.

Strojil podsjeća da je riječ o projektima izgradnje kružnog toka u Vitkovićima sa priključnim krakovima, sanaciji magistralne ceste M20 u naselju Baćci, sanaciji ceste od Mosta žrtava genocida u Srebrenici do entitetske granice, sanaciji gradskog dijela, od kružnog toka do ulice Kulina bana sa pripadajućim drenažama i izgradnji pješačkih staza u jednom dijelu u centru grada u naselju Vinarići, što je ranije započeto.

"Učinili smo sve što je bilo potrebno, od izdavanja neophodne dokumentacije, građevinske dozvole, eksproprijacije i u jednom rekordnom roku to smo pripremili. Međutim, nije išlo sve svojim tokom jer se čekalo na odobrenje ovih sredstava i konačno će se u ovoj godini ti projekti realizirati i Goražde će zaista biti jedno veliko gradilište", izjavio je ovom prilikom Muhamed Ramović, gradonačelnik Goražda.

Danas je najavljeno da će uskoro u Goraždu biti upriličeno i potpisivanje ugovora sa izvođačem radova za četiri projekta čime će se ozvaničiti početak njihove realizacije. U međuvremenu će biti raspisan i tender za projekat sanacije Mosta žrtava genocida u Srebrenici i izgradnju kružnog toka u tom dijelu grada.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-goraz ... /190214103

[Zmaj]

Potpisani ugovori za radove na Drini u Goraždu vrijedni preko 9 miliona KM

U prostorijama Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas su svečano potpisani u ugovori za realizaciju "Projekta zaštite od poplava na rijeci Drini” nizvodno od centra grada Goražda.

Za LOT 1 potpisan je ugovor sa firmom "Mibral” doo Sarajevo kao izvođačem radova na sanaciji desne obale rijeke Drine nizvodno od centra grada u ukupnoj vrijednosti od 4.547.084,47 KM i za LOT 2 potpisan je ugovor sa firmom OKAC doo Goražde kao izvođačem radova na sanaciji lijeve obale rijeke Drine nizvodno od centra grada u vrijednosti od 5.228.423,30 KM.

Sredstva za realizaciju ovih poslova su obezbjeđena kroz navedeni projekat koji se većim dijelom finansira iz sredstava IDA kredita Svjetske banke, a projekat je takođe sufinansirala i Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo u iznosu od 1.500.000,00 KM.

Treba istaći i to da je Agencija finansirala i izradu i reviziju projektne dokumentacije na osnovu kojeg je PIU Šumarstvo i poljoprivreda proveo postupak izbora izvođača.

Rok izvođenja ovih radova je devet mjeseci.

Takođe treba istaći da su kroz Listu javnih investicija FBiH, u okviru Projekta zaštite od poplava, u 2016. i 2017.godini završeni radovi na izgradnji obaloutvrda u općinama Pale i Foča u Federaciji BiH, te da je sa potpisivanjem ovih ugovora započela realizacija i trećeg projekta u Gradu Goražde.

U poodmakloj fazi je realizacija i ostalih projekata iz ove Liste : Projekat ruralnog razvoja (IFAD), Projekat stambenog zbrinjavanja, Cestovno povezivanje Goražde-Sarajevo, Modernizacija magistralnih cesta i mostova Goražde, te Podrška zapošljavanju, kao kontinuirani projekat na godišnjem nivou od 1 milion konvertibilnih maraka.

https://www.akta.ba/vijesti/potpisani-u ... a-km/98960

[Abidaga]

[Zmaj]

Nastavljeni radovi na izgradnji mosta u Vitkovićima kod Goražda

Iako su trebali biti okončani u oktobru prošle godine, tek ovih dana nastavljeni su radovi na izgradnji mosta u Vitkovićima kod Goražda započeti u junu 2017. godine.
U gradskoj upravi tvrde kako postoje opravdani razlozi zbog kojih projekt koji se finansira kreditnim sredstvima Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od više od 2,5 miliona KM nije realizovan do danas, poput loših vremenskih uslova i promjenjivog vodostaja rijeke Drine.

"Istina je da kasne radovi iz više razloga, a posebno zbog vodostaja rijeke Drine i zimskog perioda. Počeli su intenzivno i računamo da ćemo u toku ljeta sve završiti, s tim da su pri kraju radovi i na ostalim projektima koje realizujemo sa Saudijskim fondom za razvoj. Most je taj koji kasni i mi smo imali prigovore, ali postoje objektivni razlozi tako da smo se danas na terenu uvjerili da su čelične konstrukcije prve stigle i da su počeli intezivno raditi. Mislim da ćemo dobiti jedan od najkvalitetnijih mostova, jer ipak radove izvodi ŽGP, što nam je drago, jer ovo je vrlo zahtjevan posao. Znamo kakva je Drina i koja je brzina vodotoka, tako da smo veoma zadovoljni radovima i kvalitetom", izjavio je Muhamed Ramović, gradonačelnik Goražda.

Izgradnju mosta s nestrpljenjem očekuju stanovnici nekoliko naselja na desnoj obali Drine, Kodžaga, Ahmovića i drugih mjesta, koji godinama prelaze čamcem na lijevu obalu.

Ovo je jedan od četiri projekta koji se finansiraju iz kredita Saudijskog fonda za razvoj. Naime, za realizaciju projekata izgradnje mosta u Vitkovićima, asfaltiranja i sanacije putnih pravaca Ilovača – Osanica i Mravinjac – Berič te sanacije vodovodne mreže, Grad Goražde se kreditno zadužio 6 miliona dolara uz grejs period od pet godina i 25 godina vraćanja kredita. Ramović je, kako ističe, uputio zahtjev saudijskom kralju da se ovaj kredit otpiše.

[Drina]

Počela izgradnja prve sportske dvorane u općini Foča u FBiH



U Ustikolini je počela izgradnja sportske dvorane s tribinama i podlogom koja će odgovarati svim sportovima, od tenisa i rukometa do malog nogometa i košarke.

Prva faza

U izgradnju savremenog objekta bit će uloženo 900.000 KM, a s obzirom na to da sva potrebna sredstva nisu osigurana, u Općini Foča u FBiH očekuju podršku i drugih nivoa vlasti.

– Najprije smo planirali da za potrebe naše omladine, naših sportista, izgradimo „balon salu“, ali smo obilaskom sličnih objekata utvrdili da su zaista teške za održavanje i da nisu funkcionalne. Zato smo odlučili da imamo čvrsti objekt. Kupili smo zemljište, u toku su zemljani radovi, slijedi izgradnja ploče i prva faza ovih radova košta 150.000 KM koje smo osigurali zahvaljujući podršci Vlade BPK i ministarstvima izbjeglica i obrazovanja FBiH – kazao je načelnik općine Foča u FBiH Zijad Kunovac.


https://rtvbpk.ba/2019/03/11/pocela-izg ... ca-u-fbih/
Kunovac dodaje da Ustikolina do sada nije imala ovakav objekt pa su mladi bili prinuđeni zakupljivati termine dvorana u susjednom Goraždu ili Foči. S obzirom na skromne mogućnosti budžeta ove male lokalne zajednice, očekuje se pomoć viših nivoa vlasti kako bi se okončali izgradnja i unutrašnje opremanje objekta, te izgradnja parking prostora.

Jedan klub

Projekt izgradnje sportske dvorane u Ustikolini iniciran je još u vrijeme kada je Ustikolina imala mnogo više mladih. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, na području ove općine živi manje od 2.000 stanovnika i egzistira samo Nogometni klub „Kolina“, tako da mnogi sumnjaju u opravdanost ovakve investicije.

[Drina]

Inace BPK je zadnjih godina postalo veliko gradiliste. Gradi se puno stambenih objekata i uradeno ili se puno radi na infrastrukturi. Mislim da je to jedan od dinamicnijih krajeva u Bosni. Pogotovo ce dobiti novu dimenziju kada probuse ovaj tune kod Prace. To ce potpuno otvoriti Gorazde ka Sarajevu. Ocekujem pravi gradevinski bum nakon toga. Sto kuca, vikendica do raznih poslovnih objekata i firmi. Posebno u Praci

GRADONAČELNIK POSJETIO PORODICU PRVOROĐENE BEBE U 2019. GODINI

https://www.gorazde.ba/index.php?option ... Itemid=221

[Zmaj]

Tužilaštva godinama nijema na počinjene ratne zločine u Goraždu

Iz Bosansko-podrinjskog kantona ukazuju na propuste u realizaciji Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Ni nakon više od dvije decenije od agresije, za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u ovom dijelu BiH nijedan predmet nije procesuiran, dok istovremeno traju procesi protiv pripadnika ARBiH.
Opsada Goražda, tzv. zaštićene zone UN-a, sa oko 70. 000 stanovnika, od čega je više od polovine protjeranih iz susjednih općina, trajala je 1.336 dana uz sistematsko granatiranje i druge vrste tortura čiji su rezultat hiljade ubijenih i ranjenih civila. Za počinjeni zločin nad civilima, ali i masovna ubistva djece u ovom gradu, niko nije odgovarao.

Muamer Džananović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, podsjeća da je tokom opsade Goražda ubijeno i ranjeno više od 550 djece, dok je prema najnovijim istraživanjima koje vrši, na prostoru regije gornje Podrinje ubijeno više od 400 djece.

Masovna ubistva i zločini

"Samo tokom operacija Mač 1 i 2 iz juna 1993. ubijeno je 10, a ranjeno 30 djece, dok je za vrijeme operacije "Zvijezda 94", u kojoj su učestvovala tri korpusa VRS, među stotinama ubijenih i ranjenih civila ubijeno i 20 djece, a 53 ranjeno. U napadu na Goražde, na osnovu snimljenih naređenja koja su izdavana UKV vezom jasno je da su birani ciljevi. Nema sela koje je palo pod kontrolu VRS da nije izvršen neki oblik zločina za koji niko nije odgovarao", tvrdi Džananović.

Samo jedan od zločina bez kazne počinjen je u goraždanskom naselju Lozje, za što postoji dovoljno dokumenata za utvrđivanje odgovornosti.

"22. maja 1992. teški zločini izvršeni su u Lozju. Taj dan stanovnike ovog naselja srpske snage su probudile u zoru, započeli su okupljanje, zatvaranje, maltretiranje i ubijanje bošnjačkih civila. Među više od 40 žrtava zločina je i 11-godišnja Advira Šahman. Iz Plana izvođenja napada na Lozje i okolna sela jasno se vidi da je potpisnik naređenja načelnik štaba Jovo Mitrović, a napad je odobrio Brane Petković, tada komandant štaba TO. Iz naredbe se vidi da su pripreme jedinica počele 21. maja 1992. u 10:00 sati, da su trajale do 22. maja, a zločini su počeli u 5 sati ujutru", ispričao je Džananović.

Nevjerovatnim se čini da niko ne traži odgovornost komandanata brigada koje su učestvovale u napadima na Goražde, poput Rade Danilovića, komandanta 80. motorizovane brigade JNA koji se 2006. pojavljuje u Hagu kao svjedok odbrane vukovarskoj trojci za zločin u Ovčari.

Naredili ubistva civila

"Tužilac je problematizirao Danilovića kao svjedoka koji je odgovoran za granatiranje Goražda, međutim sudija u tom procesu je zaključio da to nije smetnja, jer su se ti događaji dešavali dvije godine poslije i u drugom sukobu. Naredba koja nije prezentirana pred ICTY je iz oktobra 1993. kada Rade Danilović, komandant 3. PLBR, naređuje: 'Molim dejstvo artiljerije po gradu Goraždu u 17 sati 18.10.1993. godine u cilju odmazde za devet poginulih boraca 3. PLPBR'. Danilović se 2013. pojavljuje i kao svjedok odbrane Kornjači pred sudom BiH za zločine u Čajniču i nije ni problematiziran kredibilitet čovjeka koji je bio komandant, eto koliko temeljito i na koji način se radi pred domaćim pravosuđem. Kredibilitet i nepouzdanost ovakvog svjedoka su morali biti dovedeni u pitanje", tvrdi Džananović.

On tvrdi kako je Čajnička brigada VRS bila specijalizirana za izvršavanje zadataka koji su podrazumijevali činjenje zločina.

"To dokazujemo i naredbom koju je izdao Dragiša Masal, komandant TG Višegrad, 11. februara 1993. komandi 3. PLBR Čajniče u kojoj stoji: 'Odmah otpočeti dejstvo artiljerije po rejonu Goražda i po neparnim satima sa po 2-3 projektila. Dejstvo prekinuti u petak 12. 2., a u subotu 13. 2. ostvariti jaku koncentraciju vatre po rejonu pijace u Goraždu', dakle, radi se o naređenju za dejstvo po civilnim ciljevima. Analizirajući građu pripadnika ARBiH iz sastava IBOG-a, nikada nisam naišao na ovakvu niti na ijednu sličnu naredbu", kazao je Muamer Džananović.

Međutim, do danas su pred Sudom BiH četiri pripadnika Armije RBiH iz Goražda osuđeni za ratni zločin protiv zarobljenika, dok su još četvorica osuđena za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na ukupno 70 godina zatvorske kazne. Za dva pripadnika Armije RBiH u Goraždu donesena je oslobađajuća presuda po optužnici za krivično djelo protiv ratnih zarobljenika.

Trenutno se vode dva sudska postupka protiv četiri pripadnika Armije RBiH i policije u Goraždu po optužnicama za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Tužilaštvo BiH je predalo Sudu BiH na potvrđivanje optužnice protiv pet pripadnika Armije RBiH za zločin protiv ratnih zarobljenika, koja je potvrđena 5. februara 2019. godine. Nezvanično, vode se još četiri istrage Tužilaštva BiH protiv pripadnika Armije RBiH za ratne zločine protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti.

Negiranje zločina i genocida

Muamer Džananović tvrdi kako Goražde predstavlja trn u oku jer se jedino uspjelo odbraniti od velikosrpskog agresora te da je iz tih razloga na snazi radikalno negiranje bilo kakvih zločina, pokušaj revitalizacije historije, za što će poslužiti i masovno procesuiranje pripadnika ARBiH. On podsjeća da je Podrinje stoljećima bilo na meti veliksrpskih ciljeva, kao prostor iz kojeg je trebalo eliminisati Bošnjake.

"Radovan Karadžić, predsjednik RS-a i vrhovni komandant VRS, početkom rata je naglasio da je 3. strateški cilj eliminisanje Drine kao granice među srpskim zemljama, a protjerivanja Bošnjaka i Hrvata iz njega se podrazumijevalo. Sve to je u skladu s onim što su prvi saradnici Slobodana Milioševića, kao što je Mihalj Kerteš, govorili ljudima preko kojih su naoružavali dobrovoljce u Podrinju. O tome Miroslav Deronjić pred ICTY-em svjedoči da mu je kazano da će '50 km zapadno od Drine sve biti srpsko, čisto srpsko..' Nakon svih zločina i dešavanja u Podrinju, u kojem je izvršen genocid nad Bošnjacima, od Bijeljine i Zvornika do kompletnog gornjeg Podrinja jasno je da se taj cilj ostvario. Danas su Bošnjaci skoro apsolutna manjina u većini podrinjskih općina, dakle velikosrpski projekt je realiziran" ističe Džananović.

Kako u miru završiti ciljeve koji su započeti ili nisu završeni u ratu, precizirao je Memorandum 2, dokument koji je 2011. godine izradila SANU.

"Cilj je kroz različite načine djelovanja umanjiti odgovornost Srbije za počinjene zločine i razaranja te da se 'optužnicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima protiv državljana BiH, Hrvatske i Kosova' Srbija stavi u ravnopravan položaj s državama u okruženju. Jasno je dakle da je ovim dokumentom izvršen utjecaj te da se desio i zaokret u načinu političkog djelovanja predstavnika srpskog naroda u BiH pa je to najvidljivije na ponašanju predsjedavajućeg predsjedništva BiH. Njegovi stavovi o Mladiću i Karadžiću prije 15-ak godina i stavovi danas potupno su suprotni. Uopće nije slučajan utjecaj na tužilaštvo i radikalan zaokret prema masovnom podizanju optužnica i broju procesa protiv pripadnika ARBiH", smatra Džananović.

Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. do kraja 2015. godine najsloženiji i najprioritetniji predmeti ratnih zločina već su trebali biti procesuirani, dok ostali predmeti ratnih zločina trebaju biti procesuirani u roku od 15 godina (kraj 2023.)

"Podatak da je više od 500 neriješenih predmeta ratnih zločina i da više od četiri hiljade poznatih počinitelja čeka na procesuiranje u institucijama bh. pravosuđa je nevjerovatan. Meni je paradoksalno da se kritikuje ta strategija, a ne kritikuje se rad tužilaštava do 2008. Većinu najsloženijih i najprioritetnijih zločina trebalo je procesuirati do tada", zaključuje Muamer Džananović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

[Drina]

Postavljen kamen temeljac za izgradnju stambeno-poslovnog objekta Lamela H-4

Realizacija planova Vlade BPK Goražde u oblasti stanogradnje teče planiranom dinamikom

Postavljen kamen temeljac za izgradnju stambeno-poslovnog objekta Lamela H-4

U Goraždu je danas svečano postavljen kamen temeljac za izgradnju stambeno-poslovnog objekta „Lamela-H4“.

Stanovi su namijenjeni prodaji pod povoljnijim uslovima licima u stanju stambene potrebe, u skladu s kriterijima javnog poziva koji je u januaru ove godine objavilo Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline.

Ovoj svečanosti prisustvovali su predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, te predstavnici izabranog izvođača radova GPD „Drina“ Goražde.

Premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Emir Oković kazao je da je ovim realizacija zacrtanih ciljeva Vlade u oblasti stanogradnje u potpunosti ispoštovana.

– Naš cilj je bio da probamo uraditi dva nova stambena objekta za kupovinu stanova pod povoljnijim uslovima, sa prioritetnim naglaskom na mlade. Ono što je činjenica u ovom projektu jeste da se Lamela H-3 već gradi, da smo već danas započeli radove na Lameli H-4 i da ćemo u predviđenim rokovima, najdalje za 24 mjeseca, imati dva završena objekta, tj. završene dvije zgrade u samom centru grada sa svim onim standardima koje trebaju zadovoljiti savremeni principi gradnje – istakao je on.

Prema riječima premijera Okovića, izgradnjom zgrada Lamela H3 i H4 osigurat će se uslovi da ukupno 51 korisnik kupi stan po povoljnijim uslovima, odnosno po subvencioniranoj cijeni. Njih 28 će biti izgrađeno u Lameli H-3.

– U budućoj zgradi Lamela-H4 bit će izgrađene 23 stambene jedinice po cijeni od 1.048,25 KM po 1m² za krajnje kupce, a povoljnost kupovine obezbijeđena je učešćem Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline, odnosno Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u nabavci zemljišta, osiguranju potrebnih dozvola i odobrenja za gradnju, plaćanju rente i izradi glavnog projekta.

Ukupno učešće Vlade u ovom projektu je oko 850.000 KM, a od toga za subvencije je izdvojeno 600.000 KM.

– Dakle, subvencija koju kanton daje prema tim korisnicima po kvadratnom metru je negdje oko 300 KM. Na tržištu stanovi savremene gradnje siguran sam da nema povoljnije cijene u ovom trenutku u Bosansko-podirnjskom kantonu i gradu Goražde – kazao je premijer Oković.

Istaknuto je da je procedura izbora korisnika budućih stanova već provedena te da je u završnoj fazi njeno okončanje kroz drugostepeni postupak.

Vlada, kako navodi premijer, u narednom periodu ima planove za izgradnju novih stambeno-poslovnih objekata po ovom ili sličnom principu.

http://www.bpkg.gov.ba/vijesti/75665/po ... lamela-h-4


U Ove dvije lamele ce biti 51 stan. Ove godine i trebalo biti izgradeno preko 100 stanova u Gorazdu. U naredne 2 godine izmedu 150-200. Prilicno puno jer ovo nije veliki grad. A neophodno je da imamo sto veci urbani centar na Drini tako da su ovo vrlo pozitivni potezi

[BosnjackaHercegovina]

Pohvalno je ne samo to što se gradi na Drini, nego i što se ulaže, što narod radi na Drini, što ima života. Goražde ima dosta ulaganja za tako malo mjesto: AC Unity u NI, autoput sa Sarajevom, stanovi, super stvar...

[Meteor]

Pohvalno je ne samo to što se gradi na Drini, nego i što se ulaže, što narod radi na Drini, što ima života. Goražde ima dosta ulaganja za tako malo mjesto: AC Unity u NI, autoput sa Sarajevom, stanovi, super stvar...

Prosirenje industrijske zone Pobjeda, izgradnja mosta u Vitkovicima, izgradnja precistaca otpadnih voda od Pobjede, kruzni tok u Vitkovicima. I jucer/danas citam da treba obala Drine da se betonira do entitetske granice.

http://gorazde.ba/index.php?option=com_ ... Itemid=221

[Drina]

Danas se ljudi naseljavaju u ili blizu velikih urbanih centara. Ljudi nece ostati u manjim mjestima caki i da imaju posao.

Treba raditi na tome da Gorazde, i ovdje govorim na sami grad bude naseljen sa 50.000 nasih ljudi. Tako da bi bilo dobro odrzati ovaj temo od +-100 stanova godisnje.

Za Gorazde bi bilo dobro da se skloni ova sportska dvorana iz centra grada. I tako je to stara dvorana. Tu bi se mogao napraviti neki trg i da se stvori neki cetar je to sada nema u Gorazdu. Ima vise ulica ali ne mozes reci ovo je centar. Dodes u grad i ne znas gdje da podes. Tako se osjecaju oni koji ne znaju grad. Jedan centralni trg bi to promjenio.



A ovaj tunel u Praci je najbolji infrastrukturalni projekat u zadnjih 100 godina. Ja sam prosli put iz Sarajeva do Gorazda vozio 2h30. Toliko mi je trebalo da predem tih +-80km. Isao sam preko Romanije