Sandžak i Jugoistočna Bosna

[Jack]

a na dezevskom putu ima dosta bosnjaka to je stari put za Rasku!

Najvjerovatnije se radi onda o dzamiju u tom dijelu grada

Gdje dodje to Sestovo?Koliko ima kuca otprlilike?

[Sandzo el Bazari]

Zunjevice je jako znacajno selo jer se na ataru ovog sela nalazi Jelac-grad,srednjovekovna prestonica na planini Rogozni...A skok Bosnjaka u njemu mislim da je posledica sto se selo Krusevo nadovezuje na njega, o u Krusevackoj rijeci se nalaze vikend naselje,pa je verovatno par vikendica napravljeno i na ataru ovoga sela !

Dezeva je sirok pojam i obuhvata par sela u dolini Dezevske rijeke ,medju njima je selo Mijuskovice ili kako vec koje je centar srpstva jer su se u njemu po predanju rodili Sv.Sava i svi Nemanjici .

Sestovo je gradsko naselje pocinje od Petrove crkve do kruznog toka raspoznaje se po pravoslavnom groblju !

Dzamije je verovatno u Postijenju na Dezevskom putu,jer u Dezevi nema Bosnjaka! Medjutim dosta ljudi u Pazaru Dezevu,Dezevski put i Postijenje naziva jednom rijecju Dezeva,tako se verovatno prenelo i u novinskim clancima.Dezeva je izmedju dva svetska rata bila srez i imala je dosta stanovnika ,mogla je da parira i Pazaru.Danas je bilo kakva podela grada ili stvaranje Opcine Dezeva po uzoru iz Kraljevine SHS NEMOGUCA.

[jabuka]

pitao sam svoga komsu koji je iz Pazara o dezevi i kaze mi da tu postoji sehidsko groblje da je zapusteno i da se nekada davno, svi koji su isli na hadz polazili sa tog groblja !!
kaze mi da je neki Bosnjak koji je proteran za Tursku prodao njivu od kruznoga toka pa do crkve i da je jedan pravoslavni to kupijo pa posle prodavao u manje parcele srbima

[Sandzo el Bazari]

Ne znam koliko je sve to pouzdano ,ja sam cuo za Šestovo da je to nekada bilo imanje nekoga Šesta pravoslavaca koji je to podelio sunarodnicima!
Inace,Dezeva,Postijenje ,Šestovo su simbol srpstva,i kolevka srpske drzavnosti a mi tu pravimo dzamiju

[Jack]

Bilo je neko hapsenje u Novom Pazaru.Mozes li mi reci sta se je desilo?

[Sandzo el Bazari]

http://www.youtube.com/watch?v=JSdxG2dAwo4

Na snimku se vidi ispovest porodice uhapsenog ,gde se jasno vidi kako zandarmerija i specijalna jedinica vrsi troturu nad ovom porodicom....napada na porodicnu kucu ,hapsi i tuce ukucane... Dosta su burno nasi sugradjani reagovali na ovaj slucaj,najglasniji su po obicaju bili celnici BDZ i Islamska zajednica!

Snimak je dobro svedocanstvo krsenja prava Bosnjaka i kabadahijskog ponasanja zandermerije.

Medjutim,realno kako drugo uhapsiti osumnjicenog koji je najverovatnije ubio coveka i pucao na policijsko auto,a ujedno je clan kriminalne grupe koja se bavi prodajom narkotika??? Svima je jasno da je ova porodica poprilicno "mutna" i ne bi me cudilo da je sve ovo manje vise medijski rat da iscupaju sina iz dugogodinje robije;gde ce se pod plastom krsenja prava Bosnjaka i troture na Bosnjacima skrenuti s teme tj zlocina kojeg je njihovcin sin pocinio.

Hapsenje je izvedeno u Krusevackoj rijeci vikend-naselju koje se veze na selo Zunjevice,a nesto me nisu ubedili da su postenim radom steklu ovu vikndicu gde je hapsenje izvrseno!

Lepo je da i Bosnjaci dobiju po koji medijski rat ali ne na ovakav nacin!

[jabuka]

http://sandzakpress.net/hiljade-muslima ... vom-pazaru

[jabuka]

http://sandzakpress.net/uz-iftar-osnova ... elom-polju

[Sandzo el Bazari]

Protestni skup i dova muslimanskim žrtvama u islamskom svijetu odrzani u N.Pazaru...

http://www.youtube.com/watch?v=wD9FnRmpvRY

[jabuka]

http://www.sandzacke.rs/izdvojeno/anali ... 02-i-2011/

[Bosni]

http://sandzakpress.net/pribojska-je-tu ... fap-a-nema

Pribojska je tuga pregolema, radili bi, ali FAP-a nema…

U Priboj, grad na samoj granici Bosne i Hercegovine i Srbije, stižemo u prijepodnevnim satima. Kao i obično, najprije svraćamo u Medžlis Islamske zajednice koji se nalazi u haremu Hasan-agine džamije, jedine džamije u gradu. Ni ovaj grad, za koga kažu da je najzapadnija kapija Sandžaka, nije što je nekad bio. Na koljenima je nekadašnji gigant za proizvodnju kamiona i autobusa FAP, a sličnu sudbinu doživjela su i druga društvena preduzeća iz bivše Jugoslavije. Kolaps industrije i ratna dešavanja na ovim prostorima doprinijeli su velikim migracijama stanovništva, a posebno su drastične migracije u bošnjačkom narodu. Gotovo polovina od predratnog broja Bošnjaka više ne živi u ovom gradu.

Medžlis sa sedam džema’ata

Uz kahvu u uredu glavnog imama razgovaramo sa dr. Enesom ef. Svrakom. Čestitamo mu nedavno odbranjenu doktorsku disertaciju na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru. Koristimo priliku da nas, ukratko, informira o aktuelnostima iz vjerskog života tamošnjih muslimana. Od njega saznajemo da je Medžlis Islamske zajednice Priboj jedan od šest medžlisa Sandžačkog muftijstva sa centrom u Novom Pazaru, odnosno Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Medžlis Islamske zajednice Priboj ubraja se u manje medžlise, međutim, ovo je uređen i dobro organiziran medžlis, uz sve prateće probleme sa kojima se svakodnevno susreće. Do 30. oktobra 1993. godine djelovao je u sastavu Mešihata Islamske zajednice za Kosovo, Srbiju i Vojvodinu sa sjedištem u Prištini pod nazivom Odbor Islamske zajednice Priboj. Doktor Svraka podvlači: „Medžlis Islamske zajednice Priboj čine džema›ati sa područja današnje općine Priboj. Na čelu Medžlisa IZ Priboj su predsjednik Haris Zeković i glavni imam dr. Enes ef. Svraka. Administrativnu službu vodi sekretar medžlisa Harun ef. Eminagić, imam džema’ata Novi grad – Priboj, a poslove blagajnika obavlja Jasmin ef. Eminić, imam džemata Kalafati. Medžlis Islamske zajednice Priboj sastoji se od 7 džema’ata, i to: Stari Grad – Priboj, Novi Grad – Priboj, Čitluk, Zabrnjica, Požegrmac, Zabrđe i Kalafati. Od vjerskih objekata raspolaže sa sedam džamija, jednim mesdžidom i dva mekteba. U posjedu Medžlisa Islamske zajednice Priboj je i stambeno-poslovna zgrada i četiri vakufske kuće. Na području Medžlisa Islamske zajednice Priboj gravitira oko 1900 domaćinstava od čega je oko 800 redovnih članova…“

Razgovaramo i sa Zijadom Smajilbegovićem, predsjednikom Džematskog odbora Stari Grad/ Priboj koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine. On kaže da ovaj džema’at ima 760 domaćinstava po popisu, ali kako je Priboj specifičan po velikom iseljavanju i odlivu stanovništva taj broj je nešto manji. Zijad posebno naglašava: „Polovina njih plaća članarinu. Mi smo spona između Sarajeva i Novog Pazara. Medžlis IZ Priboj je jedina institucija u Priboju koja valjano funkcionira. Bio sam kao član političke stranke i član skupšitine općine, pa znam kako sve to funkcionira. Ljudi vrlo teško žive. Bošnjaci nisu zastupljeni onako kako Ustav nalaže u institucijama koje se finansiraju iz općinskog i republičkog nivoa. Tu smo uskraćeni. Politika se jeste izmijenila, ali… „

Na kazivanje Zijada Smajilbegovića nadovezuje se Edin ef. Hamzić, koji ističe: „Ovo je jedan od većih džema’ata. Ovo je i prva džamija na koju naiđete nakon prijelaza granice iz BiH. Hasan-agina džamija je kapija Sandžaka. U ovoj džamiji imamsku dužnost obavljam od 2004. godine. Vjerski život se odvija ustaljenim redom: namazi, teravije, Bajrami. Mektebska pouka se izvodi redovno i upisano je 35 polaznika, a od kojih tek njih dvoje uče u Kur’anu. Na vjeronauci u školi odziv je oko 80% bošnjačke djece. Roditelji su više opredijeljeni za vjeronauku, te smatraju da odviše ne opterećuju djecu i polaskom u mekteb.“

Mesdžid u rodnoj kući imama Haruna

Sa glavnim imamom Enes efendijom odlazimo do mesdžida u novom dijelu grada Priboja. Tamo susrećemo imama ovog džema’ata Haruna ef. Eminagića koji nam je, na samom početku razgovora, ispričao anegdotu da je rođen u ovoj kući u kojoj se danas nalazi mesdžid i imamski stan. Naime, njegova je porodica bila podstanar u toj kući koju su kasnije džematlije kupile i preuredile u mesdžid. O džema’atu je Harun efendija kazao: „Džema’at egzistira od 1.oktobra 2004.g. , odnosno od tog datuma je uposlen imam. Nekoliko mjeseci prije kupljena je kuća koja je preuređena u mesdžid. Kuća je kupljena od dobrovoljnih priloga džematlija iz Priboja i dijaspore. U tome smo imali punu podršku od Mešihata IZ u Srbiji i naše baze iz Novog Pazara. Prvi sam imam po formiranju džema’ata. Džema’at broji više od 400 domaćinstava i nekada je pripadao džema’atu Čitluk. Mesdžid je važan i radi toga što za potrebe džematlija namjeravamo graditi veći objekat. Još nismo naišli na dobru volju vlasti, ali se nadamo rješenju. Sa vjerskom poukom u globalu nisam zadovoljan iz razloga što nemamo puno polaznika. U prosjeku imamo 20-ak djece. Posjećenost je slaba, a tome doprinose i časovi vjeronauke u školi. Roditelji se služe pogrješnom logikom da ako djeca imaju vjeronauku u školi da ne treba da idu i u mekteb. Pokušavamo u tom smisilu djelovati na svijest roditelja.“
Sa Čitluka pogledat’ je lijepo…

Iz Novog Priboja penjemo se u Čitluk odakle se pruža divan pogled na oba Priboja, i stari, i novi. Obilazimo džamiju i doista lijepo uređeno i ograđeno mezarje. Međutim, za oči su nam zapele neke od grobnica na kojima su i tradicionalni nišani, i na njima neka nova spomen obilježja. Tako na jednoj grobnici ugrađena je fotografija merhuma kako stoji na papučici crvenog kamiona marke FAP, ispod koje stoji stih: „Na ovoj slici što se crveni, kad mene nestane mora da se ceni“. Vjerovatno je merhum čitav život radio u fabrici FAP ili je vozio kamion proizveden u ovoj fabrici. Ovaj nostalgični stih mogli bismo povezati i sa natpisom na jednoj štali ili što bi rekli komšije Hrvati – gospodarskom objektu: „Druže Tito…“

Helem, o ovom džema’atu imam Omer ef. Hodžić, rodom iz okoline Priboja, iz Sjeverina, mjesta poznatog po četničkom zločinu nad Bošnjacima iz 1992. g., kaže: „Imam sam u ovom džema’atu 10 godina. Džema’at Čitluk je prve kategorije, ima oko 400 domaćinstava koja su raštrkana i u njemu su mahom stariji ljudi. Djeca su otišla diljem svijeta. Ima ukupno oko 1.100 stanovnika. Ovo je prigradski džema’at. Džamija je sagrađena 1963. g., a munara 1967.g. Naš džema’at je posjetio i reis Mustafa ef. Cerić u pratnji sa našim muftijom Zukorlićem. Na vjeronauci je zastupljeno 75% bošnjačke djece, a u srednjoj školi njih 70%.. Na završnim ispitima na nivou Medžlisa djeca iz ovog džema’ata pokazuju dobre rezultate. Još nismo imali takmišenje na nivou Muftijstva Sandžak, a radi se na tome. Incijativu je dao Enes ef. Svraka. U džema’atu Čitlčuk sam od 2004.g. i vjerski život je ovdje zaokružen. Napravili smo nepsoredno pored džamije i pomoćni objekat u kojem su kancelarija, abdesthana i gasulhana. Mezarluke smo ogradili. Ujedno, predsjednik sam Omladinskog kluba pri kojem imamo i svoj hor.“

Džema’at bez bošnjačke novorođenčadi

Kanili smo se gibati i do najudaljenijeg džema’ata Zabrnjica, koji je 22 km udaljen od centra grada, međutim u gradu smo sreli Samira ef. Gibanicu, imama u Zabrnjici, te smo se informirali o aktuelnostima. Uz ostalo kazao nam je: „U ovom džema’atu sam od 1997.g. To mi je bila i prva služba. I tu sam sve vrijeme. Džema’at Zabrnjica spada u četvrtu kategoriju. Danas egzistiraju 92 domaćinstva u kojima ima 168 članova IZ koji su na spisku članarine. Veliki broj stanovništva je iselio. Zabrnjici je odnedavno pripojeno i Zaostro. Od vakufske imovine imamo dvije džamije, vakufsku kuću, parcelu u Zabrnjici koju je uvakufio Mujo Alihodžić, i parcelu u Zaostru, koju je uvakufio Huso Šabanija. Džema’at je bio jak do unazad 7-8 godina, bila su dva ramazanska džema’ata koja su uslijed osipanja stanovništva ugasila se.Pamti se da je prije 30 i više godina džema’at Zabrnjica imao 6 ramazanskih džema’ata. Struktura džema’ata je pretežno staračka. Imamo 11 polaznika mektebske pouke. U posljednjih 5 godina nemamo novoređene bošnjačke djece. Prošle godine potpuno se zatrlo deset bošnjačkih kuća. Unjih se niko više neće vratiti.“

Koliki je odliv stanovništva iz Zabrnjice govori podatak da je tamošnja osnovna škola nekada radila u tri smjene, a danas je u njoj tek 23 djece, bošnjačke i srpske nacionalnosti.

Samir efendijin babo dodaje: „O kakvim se dobrokomšijskim odnosima radilo u Zabrnjici svjedoči primjer i sa otvorenje džamije u Zabrnjici, koje se desilo 15. 09. 1963.g. Tada je na svečanosti zaklano 115 ovaca, a više od 50% njih su dali komšije Srbi. I nedavno nam je jedan komšija Srbin htio donirati ovcu, ali smo mu rekli da bi praktičnije bilo da da protuvrijednost u novcu, što je on i učinio.“

Nismo mogli odoljeti emocijama da su, prema kazivanjima naših domaćina, neka sela, poput Kukurovića…, potpuno ugašena…

Preporod

Ako nesto ne pouzmemo oko ovoga svi Bosnjaci ce nestati odatle. Ovo je jos jedno podrucje gdje su posljedice genocida, protjerivanja, itd. vidljivi...

[Drina]

Ovo je ociti primjer slabljenja cetnickog faktora u BP. Oni inace cim pocnu gubiti vlast odmah pocinju sa napadima i divljanjem

http://www.vijesti.me/vijesti/sporan-ra ... nak-787203

Sporan razglas sa džamije: Ezan posvađao Bjelopoljce

Pravoslavci iz Nedakusa okupili su se na zboru, tražeći da se razglas potpuno ugasi



Nakon što se Bjelopoljac Milorad Španjević prije tri noći verbalno sukobio sa komšijama islamske vjeroispovijesti ispred novosagrađene džamije u Nedakusima, juče je ispred Osnovne škole “Nedakusi“ održan zbor građana, nezadovoljnih, kako ističu, preglasnim razglasom sa te bogomolje.

Ističući da su očekivali da na zbor dođu i muslimani da zajedno nađu rješenje, mještani Nedakusa pravoslavne vjere tvrde da je sve kulminiralo prije 15 dana, kada je džamija otvorena.

"Od tada se muslimani sve više drže na odstojanju, sve se manje sretaju i pričaju sa nama", rekao je Španjević.

Jedan od starijih mještana Radoman Piper kaže da je džamija nelegalno izgrađena, što je dozvolila lokalna vlast uz prećutnu saglasnost države, koja sad treba da snosi odgovornost.




Mještani su sa zbora tražili od Islamske zajednice da potpuno ukine razglas.

Predsjednik Mjesne zajednice Željko Raičević najavio je za petak sastanak predstavnika pravoslavaca i muslimana sa gradonačelnikom Bijelog Polja Aleksandrom Žurićem.

Španjević tvrdi da mještanima Nedakusa smeta ezan - poziv sa razglasa džamije na molitvu, koji se oglašava u 17, 23 i oko četiri ujutru svakog dana i traje po par minuta.



"To je toliko preglasno da bi čovjeka probudilo iz kome. Više se čuje ovaj razglas iz Nedakusa u Gubavču, nego što se čuje sa gubavčanske džamije, iako su udaljene kilometrima", kaže Španjević.

On je izjavio da je u subotu veče umalo linčovan od strane komšija jer je došao oko 23.30 da im kaže da prestanu sa preglasnim razglasom, jer mu to izaziva veliki stres.

Istakao je da se na njega zaletio stegnutim pesnicama Edis Majstorović, koji se prethodno predstavio kao imam, a da ga je spasio komšija Fernad Ramović. Ovo je potvrdio očevidac, njegov komšija Vučeta Jevrić.



Mališa Tvrdišić je na zboru rekao da nikome ne smeta bogomolja, ali da se ton razglasa mora smanjiti, dok Vuksan Jelić smatra da je to smišljena provokacija i da namjerno pojačavaju razglas preko svake mjere.

"Neću da moja djeca dobiju šećer od stresa i preglasnog razglasa", bile su riječi Ranka Radovića, koji je na zbor došao sa djecom od dvije i četiri godine.

Spasio me Fernad Ramović

Španjević kaže da je u subotu veče na njega prvo krenulo desetoro djece, a za njima i stariji:

"Prijetili su mi i psovali me, a neki su pokušali i da fizički nasrnu. Srećom, među njima se našao komšija Fernad Ramović i spasio me, a u međuvremenu su došli i članovi porodice Vučete Jevrića koji živi preko puta džamije. U jednom momentu sam pomislio da ću biti žrtva pravog linča".

Španjević tvrdi da je preživio veliki stres.

"Jedino ako si mrtav, neće te probuditi razglas sa džamije", dodaje on.

Negira da je pominjao bombe i pozvao se na očevica Vučetu Jevrića, koji je takođe ponovio da nikakvog pomena bombi nije bilo.

Španjević tvrdi da nije bio u pijanom stanju.

Zbog zvona sa crkve mi se ne bunimo

Glavni imam Islamske zajednice u Bijelom Polju Enis Burdžović smatra da neko želi da širi vjersku i međunacionalnu mržnje i da novi vjerski objekat predstavi u negativnom svjetlu.



"Španjević je te večeri, kako mi je saopštilo više ljudi, bio u vidno alkoholisanom stanju i prijetio je da će baciti bombu. Prekinuo je molitvu, jer je skoro polovina vjernika izašla da vidi šta se dešava. Oni su izašli jer su pomislili da je neko od vjernika parkiranim automobilom zapriječio nekome prolaz. Upitali su: ",Komšija, u čemu je problem", a on odgovorio "Smeta li vama sirena". Na to su mu oni rekli da ne smeta, a on njima "Meni smeta ta vaša buka". Tu je sve počelo. Kuća tog čovjeka je na kraju naselja. Mnogo više pravoslavaca živi bliže džamiji, pa njima ne smeta", kazao je Burdžović "Vijestima".

On je dodao da je ezan novina, ali da to nije nešto na šta se nemoguće navići:

"Ponos nam je što je toliko crkava podignuto u Bijelom Polju, a da niko nije prigovarao, ni na zvuk zvona, ni na bilo koje druge proslave. To je obilježje jedne vjere i mi nemamo ništa s tim, sve dok to ne ugrožava nečija prava. Normalno, ezan traje dva do tri minuta. Znači to ne može da predstavlja neku konstantnu buku".

Burdžović kaže da je spreman da snize ton ukoliko ezan u Nedakusima nije po zakonskoj regulativi o buci. On je naglasio da je visina ezana u Nedakusima ista kao kod svih drugih džamija u bjelopoljskoj opštini.

[Jack]

Super.Ovo je inace bilo cisto nase selo do 1 svjetskog rata
Kao i Babaice,Pavino Polje i Sahovice koje sad prekrstise u Tomasevo

Cetnici razumiju samo zakon sile.Zato im je bolje da se spreme kao nikad.Nikad se ne zna

Tacno.Omjer maloljetnih je sad pola/pola u opcini.Njih je par hiljada vise ali to su oni od 50+.Da bude bolje za nas.Mi smo debela vecina u omjeru do 4 godine ovdje.

[Drina]

Cetnicki geni. To je u njima i nikad se nece promjeniti. Oni gube uticaj u BP i zato postaju nervozni.

[Jack]

Grad je parcelisan u vise sitnijih naselja s popisa 1991

Gradom bi se mozda moglo smatrati:Centar,Gornji Dio Grada,Nikoljac i Babica Brijeg

Takodjer sam procitao da mi drzimo vecinu stambenih objekata ali ali i privrede u samom Bijelom Polju.Kao da se oni vise iseljavaju.Nedostatak privrede ka njihovoj strani.Rezultirat ce vecim iseljavanjem.Ali i terorom,jer ocito je da Bijelo Polje.Opcina koja je povrsinski velika.Moze lagano da prestane biti njihova

Interesantno kako su drski.Nedakusi imaju preko 40% Muslimana ovog sad zadnjeg popisa.Nije to selo bez Bosnjackog stanovnistva.Ocito ovo je mobilizacija da se Crnogorci Posrbe.Ali i njihova panika zbog demografskih kretanja ovdje

[ZV Keli]

Grad je parcelisan u vise sitnijih naselja s popisa 1991

Gradom bi se mozda moglo smatrati:Centar,Gornji Dio Grada,Nikoljac i Babica Brijeg

Takodjer sam procitao da mi drzimo vecinu stambenih objekata ali ali i privrede u samom Bijelom Polju.Kao da se oni vise iseljavaju.Nedostatak privrede ka njihovoj strani.Rezultirat ce vecim iseljavanjem.Ali i terorom,jer ocito je da Bijelo Polje.Opcina koja je povrsinski velika.Moze lagano da prestane biti njihova

Interesantno kako su drski.Nedakusi imaju preko 40% Muslimana ovog sad zadnjeg popisa.Nije to selo bez Bosnjackog stanovnistva.Ocito ovo je mobilizacija da se Crnogorci Posrbe.Ali i njihova panika zbog demografskih kretanja ovdje

Laju samo kada gube vlast, inace su mirni, sto je ocito svima sta se desava u CG, malo od Bosnjaka malo o Milogoraca gube sve poluge vlasti

[Bosni]

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ef ... oki-nemamo

Ef. Emrović: Ni džamije ni groblja u Boki nemamo

Položaj vjernika muslimana u Boki Kotorskoj nije jednostavan, a situacija bi se mogla nazvati „specifičnom“, reći će Adem ef. Emrović, glavni imam za Boku i Budvu na početku razgovora za Al Jazeeru. Ipak, priznaje, stvari se popravljaju. Brine o vjernicima u četiri crnogorske općine – Tivat, Budva, Kotor i Herceg-Novi i za svaku od tih jedinica lokalne samouprave ima posebnu priču. Žali se i na to da nigdje na tom prostoru nema džamije, pa vjernici klanjaju u privremenim prostorijama. No, ne predaje se.

Došli ste u Boku Kotorsku prije devet godina, otprilike sa osamostaljenjem Crne Gore. Koji su to ključni problemi s kojima ste se zajedno s vjernicima suočili i suočavate se sve ove godine?

- Iako je danas na području četiri grada u kojima djelujem sveukupno između 3.000 i 4.000 vjernika, situacija je vrlo specifična. Nikada u u historiji čovječanstva u Tivtu, Budvi i Kotoru nije bilo jedne organizirane islamske zajednice, džemata ili džamije, osim u Herceg-Novom za vrijeme osmanske uprave. I normalno da je nakon toliko vremena narod moj dolazak i aktivnosti doživio kao oživljavanje islama, buđenje muslimana u vjerskom smislu. Otkud sad tu muslimani, kakva vjerska zajednica, kakva džamija, kakvo groblje za muslimane, pitali su. Toga nikad nije bilo, a onda je došao neki Adem Emrović iz Novog Pazara da oživljava tu ideju. Sada su ovdje tri imama, koja djeluju u Budvi, Tivtu i Herceg-Novom.

I onda gradonačelnik Tivta putem televizije izjavljuje: „Neće ovdje nikada biti džamije, nikada je nije bilo, niti će je biti.“ Velika je stvar kad on takvu poruku pošalje narodu. Bez obzira na to, pokušali smo na jednom placu koji smo kupili da sagradimo neku svoju kuću, gdje bi imali svoje prostorije i jedno odjeljenje za mesdžid. Tad je ustala i hala i vrana. Onda smo bili prisiljeni da kupimo jednu kuću i kupili je, platili pola novca, ali je odmah izvršen pritisak na prodavca i on nije htio uzeti drugu polovicu. Skoro pet godina smo na sudu. U toj kući smo, ali nismo vlasnici jedan kroz jedan. Doživjeli smo da nam je prije mjesec dana i struju isključio, tako da smo u mraku. Nemoguće je da se negdje na Balkanu ili u Evropi tako nešto događa i da se tako ponaša prema jednoj vjerskoj zajednici, prema instituciji čiji se djelokrug zna i kakve su joj namjere.

Dakle, problemi postoje. No, ima li i pozitivnih primjera? Kakva je suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave?

- Kad od ljudi koji su na visokim pozicijama u lokalnoj vlasti dođu takve poruke, narod odmah drugačije razmišlja, pa se teško devera. Za veliko čudo u Budvi, gdje su mi, kad sam pokušao da aktiviram džemat, svi govorili: „Nemoj! Kakva Budva? Gdje ćeš tamo? Nema govora da uspiješ“, imam najbolju saradnju sa opštinom. Čak smo sklopili i ugovor da nam plaćaju zakupninu za te prostorije u kojoj je mesdžid. Obrazovana je komisija da se potraži odgovarajući dio zemljišta za groblje i za gradnju jedne naše kuće.

Upravo je problem nepostojanja groblja za muslimanske vjernike ono o čemu se godinama govori. Kako je moguće da cijela Boka Kotorska nema niti jedan prostor na kojem bi se pokojnici druge vjere, u ovom slučaju muslimanske, mogli sahranjivati?

- Groblje je, zaista, problem. Ni u jednoj od ove četiri opštine nema nijedno jedino mjesto gdje se može odvojeno musliman pokopati. Nema nijedno jedino mjesto. Moramo uvijek sahranjivati naše ljude na pravoslavnom groblju.

Zamislite koje je to maltretiranje, a i finansijski trošak kad morate pokojnika da vozite za Podgoricu, na Kosovo, Sandžak ili Bosnu i tamo da traži dozvole da se sahrani. Jednom sam prilikom, na jednom prijemu, u šali rekao: „Pozivam muslimane iz cijelog svijeta da u što većem broju naseljavaju Boku Kotorsku, jer se ovdje ne umire. Ko voli dugo da živi neka dođe ovdje. Ako pitate kako se ne umire, odgovaram – čim nema groblja, to je poruka da sigurno nema ni da se umire. Ili je to neka druga poruka – ako ne možete da se sahranjujete ovdje, ne možete ni ovdje da živite.“

Poslije je sve to došlo do većeg nivoa, pa pokušavaju nešto da riješe po tom pitanju. Sad imamo mogućnost da kupimo jednu parcelu od jednog privatnika i da tu za sve četiri opštine formiramo jedno groblje za muslimane.

Problema je puno i misija Vam nije nimalo lagana. No, imali ste u prošlosti i puno težih iskušenja, zar ne?

- Hvala Bogu što čovjek ne zna unaprijed šta ga sve čeka, pa tako ni ja nisam znao na kakve sve probleme mogu ovdje naići. Nisu to bili samo problemi kao što su mesdžid ili groblje, nego i mnogo drugih problema – ličnih napada i uvreda, prijetnji, opstrukcija, svega ružnoga je bilo. Sad kao da je neko zatišje došlo, što tek onda može da ne valja. Pred buru je uvijek tiho.

Reis mi je prije nekoliko godina rekao da zna kako je moja specijalnost osnivanje džemata, jer sam prvi koji je osnovao sandžački džemat u Beču, još 1993. godine, ratne i teške. Osim toga, u Austriji sam još dva džemata osnovao, tamo gdje je bilo našeg naroda, pogotovo zbog rata i zato što su morali iselili i naći utočište u drugim, tuđim zemljama. I zbog svega što je znao o meni, reis mi je rekao da bi jedino ja mogao otići u Boku Kotorsku. Prihvatio sam se toga i došao ovdje, baš uoči referenduma o odvajanju Crne Gore od Srbije. Sve je to malo sa skepsom prihvaćeno i u početku je teško išlo. Nisam mogao ni naslutiti sve probleme koji će me dočekati. U mesdžidu, koji smo kupili u Tivtu, samo smo jednu džumu klanjali, a za drugu je sve bilo porazbijano. Unutra su u vrećama i kantama unijeli svinjski izmet i sve razmazali po tepisima i zidovima. Kakva je to mogla poruka biti za prvu bogomolju, za jedan mesdžid i kuću u kojoj bi se muslimani mogli okupljati?

Dobronamjerni ljudi, pametni ljudi sve su to osudili. Država je odmah reagovala kako treba i nešto finansijski pomogla da to dovedemo u red. Na taj način se i pročulo za nas, čuo je cijeli svijet da ovdje postoji mesdžid. U nekom zlu bilo je i dobra.

Vjerujete li da je sve to iza Vas i da neće biti novih, teških iskušenja?

- Sve sad ide polako, odmrzlo je sve to, bolja je klima nego što je bila. Hvala Allahu na tome. Ima iskušenja, ali moramo raditi. Uvijek sam govorio da mi ovo nije profesija, nego misija. Zaista nisam ovo shvatio kao posao, niti izvor finansija da bih od toga živio. Mnogo toga sam žrtvovao ovdje, ali nam mnogo toga nisu dale lokalne vlasti.

Nedavno su i crnogorske vlasti, odlučujući o slučaju učenice koja je s hidžabom došla na nastavu, poručile da nitko ne smije biti diskriminiran ako nosi maramu ili kapu, ako su oni sastavni dio nošnje jedne nacionalnosti, vjere ili običaja. Je li to potvrda zajamčene slobode vjeroispovjesti i novih, boljih vremena?

- Moram reći da su odnosi Islamske zajednice i države na jednom zavidnom nivou, jer zaista reis Rifat ef. Fejzić čini toliko puno. Ne znam da je ikad dosad, pogotovo na tom prosvjetnom i ostalim poljima što se tiče islamske zajednice, neko toliko učinio. Tu je i medresa u Podgorici, druga se gradi u Ulcinju. Riješeni su i problemi nošenja hidžaba, ali i fotografisanja žena muslimanske vjere za dokumente. One se mogu fotografisati pod mahramom. Osim toga, kad je hrana u zatvorima ili vojsci u pitanju, strogo se vodi računa o tome da bude odgovarajuća za muslimane. Uopšte, saradnja je na jednom takvom nivou da ga čak mnogi osuđuju što je toliko prisan, što ne znači da je to na štetu bilo države, bilo Islamske zajednice. No, to su oni koji ne mogu da gledaju dobro ili nečiji uspjeh. Ipak, to je jedan zavidan nivo i iznad je ovih ljudi u lokalnim upravama. Sve nas to ohrabruje, jer državne vlasti čine sve da se osiguraju, ali i provedu i žive prava muslimana kao vjernika i građana u Crnoj Gori.

[Jack]

Dobro,sta si ti ocekivao.Jel ti znas da nas narod nema pravo na izgradnju dzamije u Novom Baru.Regulacioni plan je vise puta sikanirao Bosnjake.I ne mislim na samo Bosnjake ovdje.Na Muslimane i te jadnike sto se tako izjasnjavaju.Pa i Albance

Opcina Bar je opcina s skoro 1/3 Muslimanskog stanovnistva,s vise od 30 Muslimanskih sela.Dok u Ulcinju naprimjer pravoslavni imaju sva prava i zasticeni su kao bijeli medvjedi gore.Iako opcina ima 70-75% Muslimana

Na podrucju Bara je sve obrnuto.Znas da je Islamska knjizara u Novom Baru vise puta napadnuta.I da postoje restrikcije oko dolaska nasih ljudi u sam centar Bara.Ali,opet nas broj raste.Ono sto vrijedi spomenuti je da je ipak nas broj duplo vise skocio.Pogledaj popis 2003 i 2011.I da cak jedan dio nasih Muslimana je Pro-Bosanski nastrojen.Crnogorci i oni jadnici sto se tako pisu.Ima ih i do 4000 tamo.Skopcat ce prije nego poslije.O nekoj naciji Pravoslavnih vlaha koji se pisu Crnogorci

E,sad ako je tako u Baru.Sta mislis kako je nasem covjeku u Boki Kotorskoj?Gdje cinimo manjinu?

Vidis da nemas pravo na sahranu tamo.Ili za Bar/Ulcinj moras ili Bosna/Kosovo.Nema druge.

Pa cak imas i Muslimansko mezarje u Zagrebu.To se tek vidi koji su to bijedni vlaski fasisti

I bas zbog tog nikad ne treba odustajati od Sutorine.Nikada

[BosniaUser]

Ne mogu nigdje da nađem a zanima me da li je kad bilo Muslimana gore oko Šavnika,Žabljaka i Plužina...

Negdje sam pročitao da je stari naziv za Žabljak Pašina voda...

Isto me zanima za Andrijevicu..da li je tamo nekad bilo Muslimana

[kliker]

Ne mogu nigdje da nađem a zanima me da li je kad bilo Muslimana gore oko Šavnika,Žabljaka i Plužina...

Negdje sam pročitao da je stari naziv za Žabljak Pašina voda...

Isto me zanima za Andrijevicu..da li je tamo nekad bilo Muslimana

Taj kraj zovu Piva i tamo je bilo muslimana i Crkvicama je bila i dzamija i to do unazad 100 godina. Spominje se Arap hodza Avdic valjda su muslimani iscezli otuda oko 1 svj rata.