Livanjski kanton

[amkos]

Bravo Aben, tacno u sridu.

[ABen]

Ako bude srce mozda se odluce ovi sto ich zovu vehabije, da pokupuju koje selo i tako uzememo vecinu. u jednoj od ove tri opcine.

[shiky]

Glamoč naredne godine proslavlja 490 godina institucionalnog islama: Planiran početak obnove Gornje džamije na Tabiji
Kada se naredne godine u Glamoču bude proslavljalo 490 godina institucionalnog islama na tim prostorima želja bošnjačkog stanovništva u jednoj od najvećih bosanskohercegovačkih općina je da započne obnova Gornje džamije.










Foto: Anadolija
Gornja džamija datira iz vremena Gazi Husrev-bega, a nalazila se u mjestu koje nosi ime Stari grad, gdje se i sada nalaze ostaci tvrđave kojim dominira kamena kula - Tabija. O postaojanju Gornje džamije svjedoči i fotografija iz 1930. godine koja se nalazi u prostorijama Medžlisa islamske zajednice Glamoč. Međutim, džamija je porušena u toku II svjetskog rata i od tada nije rađeno na njenoj obnovi.

Graditeljsku cjelinu Stari grad u Glamoču inače, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Glamočani, a posebno Bošnjaci nadaju se kako će nakon nešto više od sedamdesetak godina od rušenja Gornja džamija ponovno dominirati tim mjestom kao nekada.

Ostaci džamije su inače, veoma ugroženi od zuba vremena i jedini autentično očuvani njen dio je mihrab, koji bi se također mogao naći na udaru oštećenja ukoliko se hitno ne pristupi obnovi objekta.

"Zahvalio bi vam se što ste našli za shodno da dođete da napravite priču, o ovome jednom nadasve važnom gradu i nadasve važnom mjestu za Bošnjake Glamoča", započeo je svoj razgovor za Anadoliju Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč i zastupnik u Skupštini Kantona 10 (Livanjskog).

Džamija na Tabiji

Sa njim smo razgovarali na lokalitetu gdje je nekada bila Gornja džamija, odnosno pored njenih ostataka na Starom Gradu.

"Mi se nalazimo na graditeljskoj cjelini koju je Komisija za očuvanje nacionalnih sposmenika Bosne i Hercegovine proglasila zaštićenim nacionalnim spomenikom od prvorazrednog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Prema vakufskoj dokumentaciji koju mi imamo ona je nazvana Gornja džamija i sva zemlja koja je bila okolo zvala se vakufom Gornje džamije. To su bile livade i voćnjaci koji su bili uvakufljeni kao vakuf Gornje džamije. Stariji ljudi Glamoča i ono što je kod nas ostalo kao predanje jeste da se u Gornjoj džamiji nekada prije klanjala teravih-namaz na hatmu, odnosno imam je u toku ramazana tu na teravijama učio po jedan džuz - poglavlje iz Kur'ana i u toku mjeseca ramazana bi proučio cijelu hatmu", navodi Kovačević.

Medžis islamske zajednice Glamoč navodi Kovačević, kao institucija koja radi i egzistira sa vrlo skromnim primanjima nikada prije nije mogla uči u projekat obnove Gornje džamije iz čisto finansijske prirode.

"Mi smo sada odlučili i krenuli u proceduru u saradnji sa Vakufskom direkcijom u Sarajevu. Pokušavamo uraditi prije svega projektnu dokumentaciju koja je inače, najzahtjevnija kada su u pitanju objekti ovoga tipa. Nakon što pribavimo validnu projektnu dokumentaciju tada bi smo zajedno sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH pristupili njenoj obnovi. Mi se nadamo da će i ovaj vaš dolazak biti jedan dopinos u cijeloj izgradnji i slaganju mozaika koji se zove obnova Gornje džamije u Glamoču", poručio je Kovačević.

Interesiralo nas je zašto je za Glamočane važno da se obnovi Gornja džamija.

"Graditeljska cjelina Stari grad, odnosno Tabija Glamoč je lokalitet koji se nalazi na jednom uzvišenju i ona je dominantna kota. Mi smo imali niz priča koje su se vezivale za ovaj lokalitet, da su postojali ovdje neki drugi vjerski objekti, o čemu ne postoje relevantni istorijski dokumenti niti da je prije ovog džamijskog objekta bilo kakav sakralni objekat ovdje postojao. Kao narod koji njeguje svoju tradiciju, kulturu i civilizaciju cilj nam je da zaštitimo ono što je od prvorazrednog značaja za naš narod, da zaštitimo temelje svoje vjere, da zaštitimo temelje svoga postojanja ovdje u Glamoču i da pokažemo svima, a pokazat ćemo ako Bog da naredne godine kada slavimo 490 godina organizovanog vjerskog života u Glamoču, a samim time i želja nam je da do tada počnemo obnovu Gornje džamije", navodi Kovačević.

Važno nam je, ističe Kovačević, "da se ona vidi, jer je ona na ovoj koti koja je dominantna, a naravno da nekada u budućnosti vratimo i ono što je bila naša tradicija, a to su u prvom redu klanjanje teravih-namaza, ako već ne bi bila u funkciji svakodnevno ta džamija".

Sličan stav o važnosti Gornje džamije ima i Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

"Nama je prvenstveno prioritet džamija na Tabiji pa tek onda sve ostalo. Jer, sve drugo je dobrim dijelom očuvano, a džamija na Tabiji nam se već osipa i nestaje. Vi ste vidjeli da je ugrožen i mihrab jer ruševine već dolaze polako do njega. Ako nestane mihrab možemo imati dobrim dijelom nesuglasica zato što mnogi žele da predstave da je tu nekada bila crkva, pa je napravljena džamija. Sve do Drugog svjetskog rata u džamiji na Tabiji se klanjala teravija sa hatmom. To je prestalo tek u Drugom svjetskom ratu kada je ona zapaljena i nestala", navodi efendija Dragolovčanin.

Efendija Dragolovčanin naglašava kako Kula -Tabija datira iz 16. stoljeća.

"Mi ovdje imamo asker-imama koji se spominje na Kula -Tabiji 1526. godine. To je gotovo 490 godina institucionalnog islama na ovim prostorima", naglašava glavni imama Glamoča.

Osim Gornje džamije koja čeka na početak obnove, u Glamoču su započeli pripremni radovi i na obnovi džamije u Malkočevcima, poznatije kao džamija Malkoč-bega. Njen zid na kojem se nalazi jedinstveni izgled mihraba u Bosni i Hercegovini je sačuvan i taj dio tokom obnove džamije bit će sačuvan u identičnom izgledu.

"Džamija u Malkočevcima je zapaljena u II svjetskom ratu, ali je njen dio ostao čitav pa i njen možda jedan mihrab koji nećete moći naći nigdje u Bosni i Hercegovini. Ne mihrab na način klesan kakav je u starim džamijama, već mihrab urađen na način da je uobličen kamenom sa strana, odnosno ograničen tim kamenom", navodi Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Uništena većina džamija

Glavni imam navodi da je Glamoč II svjetski rat dočekao sa 11 džamija, a posljednji rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine svega dvije, u kojem su i one porušene. Obnovljene su dvije ranije, te izgrađene još dvije, a u planu one u Jakiru, Malkočevcima kao i Gornja džamija.

Predsjednik Medžlisa islamske zajednice Glamoč Arif Kovačević navodi da se u Glamoču ima mnogo šta vidjeti.

"Ukoliko i u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti budete imali vremena da pokušate, tako da kažem pohvatati sve to što Glamoč kao jedna historijski važna sredina ima mogli bi se u to uvjeriti da je ovdje jedan veliki broj kulturno-historijskih spomenika: od nadgrobnih spomenika, ostataka starih građevina pa i kula posebno iz osmanskog perioda koji su svejdok toga. I na nama je, ljudima koji žive u Glamoču, koji smo povratnici u Glamoč, da zaštitimo kulturnu baštinu da sačuvamo tu starinu kako bi oni koji dolaze poslije nas sve to mogli vidjeti", zaključio je u razgovoru Kovačević.

[Drina]

Svaka cast ljudima u Glamocu. Ocito rade dobar posao!

[327]

Glamoc je pijemont bosnjastva, tamo su Bosnjaci pokazali kako od onih koje su Hrvati zvali "saka muslimanskog jada" moze da se okrene situacija i postanu pozitivan primjer i motiv Bosnjacima u svim drugim krajevima Bosne

[Jack]

1997/1998
6% Bosnjaka u osnovnim skolama
Hrvatski jezik po skolama

Bosanski ni u tragovima

Skolske 2014/2015:Bosnjaka je 35% u osnovnim skolama.A jedini su prosle godine imali pozitivu omjer zivorodjeni-umrli.Tako sad-zasad.Stanje je dobro,mozda bi moglo i bolje

[ABen]

Glamoč: Grad sa najvećim nišanom u Evropi (FOTO)
http://faktor.ba/glamoc-grad-sa-najveci ... ropi-foto/


Na ulazu u Glamoč, kilometar od njegovog središta nalazi se nadgrobni spomenik ili nišan Omer-age Bašića.

Na području Glamoča nalaze se nišani koji su zasigurno među najznačajnijim ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na Balkanu, ali i cijeloj Evropi. Među njima su i nišan Omer-age Bašića, najveći u Bosni i Hercegovini, ali prema informacijama i najveći u Evropi tog oblika, kao i jedinstveni nišan u Vidimljanskom haremu, koji se naziva “fenjer”, ali i nišani na kojima je uklesano kako su ljudi sa tih prostora još prije dva i dva i po vijeka odlazili na hadž.

Na ulazu u Glamoč, kilometar od njegovog središta nalazi se nadgrobni spomenik ili nišan Omer-age Bašića.

– Ovo je najveći nišan u Bosni i Hercegovini, ali postoje informacije da je najveći i u Evropi ovog oblika. On je visok oko četiri metra i dva centimetra od ploče koja ga drži i prečnik mu je 96 centimetara. Prečnik turbana je dosta veći zato što 25 centimetara izlazi izvan unutrašnjeg. Ovo je jedinstven primjer u Bosni i Hercegovini ovih dimenzija. U Glamoču postoji još jedan nišan u Odžaku, gdje je bio Odžak Filipovića koji je možda za nijansu manji od ovoga, ali istog oblika i ovako slične veličine – istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Nišani braće Bašića najveći u BiH

Spomenik je ukrašen topuzom (buzdovanom) i interesantnom orijentalnom ornamentikom u kamenorezu.

– On je najprepoznatljiviji po svojim gabaritima. Napravljen je 1792. godine ili 1213. hidžretske godine. On se za sav taj period od nekih blizu 220 godina nije ni pomakao što znači da je učvršćen tako dobro i da je urađen kvalitetno. Po informacijama koje su doprle do nas on je klesan na ovom mjestu. Kamen je dopremljen iz Majdana, a Bašića most na ulazu u Glamoč je napravljen da bi volovi dovukli kamen na mezarje – ističe efendija Dragolovčanin.

Veoma zanimljiv podatak je i da je nišan sačuvan tokom Prvog, te Drugog svjetskog rata, tokom postojanja dvije bivše Jugoslavije, u periodu 1918. – 1941. godine i 1945. do 1991. godine, ali i da je preživio posljednji rat u Bosni i Hercegovini iako je područje Glamoča u periodu od 1992. do 1996. godine bilo ono preko kojeg su prošle dvije vojske: bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.

Da bi nišan stajao uspravno, potrebno je da u zemlju bude ukopan onoliko koliko je visok iznad zemlje.

– Ako ste čitali o ovoj staroj arhitekturi, da bi nadgrobni nišani dugo vremena stajali uspravno, moraju da budu otprilike iste težine ili iste dužine u zemlji koliko i van zemlje. Možete primjetiti da su svi oni koji su pali nekih pola metra ubačeni u zemlju, što znači da je ovaj nišan najvjerovatnije preko tri metra još u zemlji. Zato i stoji tako dugo – naglašava.

On smatra da u i oko Glamoča postoji još značajnih lokaliteta.

– U Glamoču ne postoji samo ovo mjesto i samo ova značajna stvar. Imamo mi dosta stvari o kojima Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH treba da razmišlja – ističe.

U naselju Odžak, desetak kilometara od Glamoča prema Banja Luci, nalazi se jedan od najvećih nišana u Bosni i Hercegovini, nišan Hasan-bega Bašića, brata Omer-age.




Svjedočanstvo o obavljenom hadžu na nišanu

Na 12-tom kilometaru od Glamoča prema Livnu, u naselju Vidimlije, nalazi se fenjer-nišan, kojeg je teško naći ne samo u BiH nego bilo gdje na Balkanu.

– Osim harema u Odžak-Filipoviću, stare kule Tabije, džamije u Malkočevcima imamo još jednu stvar koju nema niko u BiH. To je nišan u Vidimljanskom haremu koji nazivamo fenjer. To je nišan gdje je turban uklesan u kamenu. Kamen je u jednom komadu, a turban je uklesan u njemu, što nećete naći možda nigdje u svijetu. Hoćete možda naći nešto slično, ali takav oblik i da je rađen prije preko 170 godina nećete – navodi efendija Dragolovčanin.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč naglašava kako je tu živjela porodica Filipović koja je opće poznata i kroz historiju Bosne i Hercegovine tokom Osmanskog perioda pa i nakon toga u bivšoj Jugoslaviji.

– Ta porodica je ostavila dobrim dijelom traga kroz svoje vakufe i turbe, mezarje u gradu koje je jedno od većih na preko 3,5 hektara. Tu je dobar dio mezarluka te porodice u posljednjih 250 godina. Na tim mezarima da se iščitati da su muž i žena prije nekih 200 do 250 godina odlazili na hadž, a većina njih tu su bili i hafizi – kaže.

Nekada su ove kulturno-historijske spomenike posjećivale i organizirane ekskurzije, jer je Glamoč bio nezaobilazna destinacija.

– Spomenik Ive Lole Ribara je u Glamoču, pa je grad bio neizostavna lokacija za obilaska. Glamoč je prelijepa sredina i prirodni ambijent. Sve su ovo dodaci sa kojim bi mogli da obogatimo turističku ponudu ovoga grada – zaključuje Muhamed ef. Dragolovčanin.

(Faktor.ba)

Lijep Glamoc! Vise slika na linku gore.

[Drina]

Odlicno. Kao sto smo i govorili. Dobar je ovaj turski Faktor. I Anadolu Agency stoji iza toga. Plazsiraju pozitivne price, reportaze iz manjih mjesta, bave se bitnim temama a ne tracom. Treba ih promovirati da postanu uticajan medij. Bolje da ljudi citaju njih neko srbiju-x, srpsko glasilo i slicno.

[amkos]

Naravno, srpski avaz stalno trubi protiv erdogana. Jedva cekaju da izgubi vlast. Samo da i nama bude losije.

A ovo za Glamoc, interesantno jako.

[Jack]

Bit ce interesantna ova skolska godina.Mislim na osnovne skole
Ove skolske godine bilo je 40% katolika,35% Bosnjaka i 25% Pravoslavnih.To je jedina opcina gdje niko nema apsolutnu vecinu inace u osnovnim skolama.Novi Travnik ima 58% Bosnjaka.Busovaca skoro 56% Bosnjaka.Jajce s Romima preko 55% Bosnjaka u osnovnim

Glamoc je jedini kraj gdje niko nema apsolutne vecine.Sve ce zavisiti u narednih 5-10 godina.Ko prevlada do 2020-2025.Njegova ce biti i opcina.Katolika je bilo skoro 90% u osnovnim skolske 1997/1998.A,sad je taj procent znatno manji.Oni nemaju sela,nemaju zemlju.Bit ce zanimljivo sad kad se budu mogli kretati.Sta ce se desiti

[327]

Mislim da bi IZ u Glamocu mogla odigrati veliku ulogu za Bosnjake, jer koliko vidim, rade poprilicno dobar posao, jos recimo da organizuju neku "kolonizaciju", da kroz institucije IZ sugerisu imucnije Bosnjake da kupuju u Glamocu zemlju, a onda na tu zemlju da dovedu par porodica godisnje mislim da bi do 2020 ovo bila zavrsena prica u nasu korist, a to uopce nije nemoguc zadatak, cak sta vise mislim da je lahko provediv za IZ ako je ona zainteresovana za nesto tako

[ABen]

Galmoc opcina je slicna kao opcina Jajcu, i aBd. za koju godinu mi cemo u Glamocu biti apsolutna vecina. U to nema sumnje. IZ je ovdje isto kao i u Jajcu od nacionalnog interesa i treba tu da kopiraju ove iz Jajca, cak sta vise da saradjuju i sve sto se u Jajcu sprovelo to primjeniti na Glamoc na isti nacin. Kao sto je skola na bosanskom, spomenik Bosnjacima, dzamija u sred grada itd..

[BH-HZ]

Bit ce interesantna ova skolska godina.Mislim na osnovne skole
Ove skolske godine bilo je 40% katolika,35% Bosnjaka i 25% Pravoslavnih.To je jedina opcina gdje niko nema apsolutnu vecinu inace u osnovnim skolama.Novi Travnik ima 58% Bosnjaka.Busovaca skoro 56% Bosnjaka.Jajce s Romima preko 55% Bosnjaka u osnovnim

Glamoc je jedini kraj gdje niko nema apsolutne vecine.Sve ce zavisiti u narednih 5-10 godina.Ko prevlada do 2020-2025.Njegova ce biti i opcina.Katolika je bilo skoro 90% u osnovnim skolske 1997/1998.A,sad je taj procent znatno manji.Oni nemaju sela,nemaju zemlju.Bit ce zanimljivo sad kad se budu mogli kretati.Sta ce se desiti

Imas li negdje podatke za zivorodjene iz 2009. da vidimo koliko bi ko imao potencijalnih prvacica.

[amkos]

Misljenja sam da IZ po pitanju tzv. Kolonizacije je blaga. Tj. Ne vole takve nacine dominacije i upostavljanja vecine na odredjenom prostoru.
Oni bi sve polahko, bez sile, bez skrleta, bez humanog preseljenja stanivnistva itd..
Bar se stice takav dojam.
Valjda zato sto je Islam vjera umjernosti, nema prisile, pa je zato i sve ostalo puno blaze i bezbolnije.

[327]

Misljenja sam da IZ po pitanju tzv. Kolonizacije je blaga. Tj. Ne vole takve nacine dominacije i upostavljanja vecine na odredjenom prostoru.
Oni bi sve polahko, bez sile, bez skrleta, bez humanog preseljenja stanivnistva itd..
Bar se stice takav dojam.
Valjda zato sto je Islam vjera umjernosti, nema prisile, pa je zato i sve ostalo puno blaze i bezbolnije.

Pa nema tu nikakve prisile, ako sugerisu ljudima koji imaju novac da kupe zemlju u Glamocu i tamo naprave kucu ili dvije za bosnjacke porodice, ili mi smatramo da je i to prisila..ako smatramo, nismo mi zasluzili da imamo drzavu

[amkos]

Ja ti kazem kako mislim da razmislja IZ.
Mislim da je njihov odgovor u smislu "Ma nemoj nikoga dovoditi ni sugerisati, nek se to samo od sebe odradi". Mislim da tako oprilike glasi misljenje IZ o poklapanju ovih mjesta a i svakih drugih.

[ABen]

Ja ti kazem kako mislim da razmislja IZ.
Mislim da je njihov odgovor u smislu "Ma nemoj nikoga dovoditi ni sugerisati, nek se to samo od sebe odradi". Mislim da tako oprilike glasi misljenje IZ o poklapanju ovih mjesta a i svakih drugih.

sve pitanje osobe kod IZ. ali si vecinom u pravu.

[Jack]

Islamska zajednica ne smije da napravi dzamiju u dzematu Vrnograc,selo Gradina.Vise puta su dzematlije trazile dozvolu ali nista.Radi 2 vlaha sto su ostala i dalje,nece da kvare idilu.Sta vam je.Tu imas 350 Muslimana u selu,ali dzaba

I,da ti doticna Islamska zajednica pocne s poklapanjem.Pa,prije ce Jack sta da uradi,nego Islamska zajednica.Sta vam je

[BosnjackaHercegovina]

Islamska zajednica ne smije da napravi dzamiju u dzematu Vrnograc,selo Gradina.Vise puta su dzematlije trazile dozvolu ali nista.Radi 2 vlaha sto su ostala i dalje,nece da kvare idilu.Sta vam je.Tu imas 350 Muslimana u selu,ali dzaba

I,da ti doticna Islamska zajednica pocne s poklapanjem.Pa,prije ce Jack sta da uradi,nego Islamska zajednica.Sta vam je

Izvini druže ali to je do nas. U našem narodu ako nema munare - nemoj je onda ni pravit. A to je skroz pogrešno. Bitno je imati bilo kakvo mjesto okupljanja džemata. Što ne naprave musalu ili ne srede običnu kuću i ne počnu okujisati 5 vakata. Zašto se mora čekati na IZ da izgradi zgradu? Ako ti preurediš jednu štalu i obnoviš zidove i postaviš parket i preko toga par debelih tepiha - ko ti može zabraniti da okujišeš na glas 5 puta dnevno? Ali nema toga kod nas.

Kako vjernici rade po zapadu? Kupe ili zakupe kuću, skladište i tako počnu. Munare dođe zadnja. Nekad i ne dođe.

[Jack]

Rekao sam ti da ti ljudi nisu dobili dozvolu.4 puta su trazili dosad.Kakva te munara sad spopala.Zadnjih 10 godina traze.A traze dzamiju ovdje jos prije pocetka rata,znaci 20+ godina.Gluposti da ce biti dzamija u Bosanskoj Bojnoj,za par nasih porodica dole,kad ne daju za vise od 100.To je svakom jasno

Pa ova Islamska zajednica ima manje hrabrosti od one iz komunisticke strahovlade.Pa svugdje gleda da nece kojeg vlaha uvrijediti