Karta razdvajanja nakon Daytona

[Jack]

Nema na cemu.Kako ce se druga stranica okrenuti

Da ponovim zadnji put.Refren

Unsko -Sanski Kanton.Prije potpisivanja Daytona.Bosnjaci drzali oko 3900 km2.Hvo oko 240 km2.Teritorija Martin Broda i dio Petrovca cirka 240 km2.Kasnije je do 2000 pripojena opcini Bihac cirka 220 km2+ 20 km2 Petrovacke opcine, potez oko Ostrelja je drzao Hvo.Do 2000 godine teritorija Unsko-Sanskog kantona pod kontrolom Armije Bih iznosila je 4140 km2

Tuzlanski kanton je bio sav pod kontrolom Bosnjaka, sem malih dzepova oko Gradacca(Ledenice) cirka 10 km2.Ima povrsinu od 2650 km, i sav je bio pod kontrolom Bosnjaka do 2000 godine

Kad saberes Tuzlanski kanton+Usk dobijes 6790 km2 povrsine pod kontrolom Bosnjaka ili Armije Bih i pretpostavke 6790 km2 demografskog teritorija pod kontrolom Bosnjaka.Opcina Bos.Petrovac s 750 km2 ima 64% Bosnjaka osnovaca, 66% Prvacica i otprilike nesto malo vise rodjenih.Srba ima daleko vise medju starijom populacijom, ali to je to u pet deka

Kanton Gorazde ima 500 km2 i to je 7290 km2 ukupne povrsine.Kanton Sarajevo ima 1270 km2, gdje nema ili ima veoma malo Srpskih sela(Mocioci, Mrkovici) ali sva ta naselja su u fazi izumiranja, i ima dominantnu Bosnjacku vecinu.Kad saberes to dobijes 8570 km2 pod kontrolom Armije Bih i oko 8570 km2 teritorije pod demografskom vecinom Bosnjaka, stanje po opcinama

Zenicki kanton ima 3326,05 km2

Opcina Zepce je imala 290 km2.Pod kontrolom Hvo bilo je 180 km2.Armije Bih 110 km2.Usora je imala dodatnih 50 km2 povrsine.Postojao je i mini dzep koji se je do 2000 totalno reintegrisao pod kontrolu Armije Bih ili Bosnjaka, radi se o enklavi Dastansko 11 km, na podrucju Vareske opcine.Zakljucujemo da je Hvo drzao 230 km.A, Armija Bih oko 3100 km2 na podrucju Zenicko-Dobojskog kantona.Kad saberes teritoriju Zenickog, Tuzlanskog, Unsko Sanskog, Gorazde kantona, kao i Sarajeva pod kontrolom Armije Bih dobijes oko 11 850 km2 teritorije ili oko 23% teritorije Bih


Mjesani kantoni Sbk i Hnk

Iako ''mjesani'' rijetko koje opcine ovdje su mjesane

Tako, od 322 km2 opcine Donji Vakuf imao si svega 4 km2 Hrvatskih prostora po naseljima.Znatan dio Srpskih.Sva opcina bila je pod kontrolom Armije Bih.I sva Srpska naselja s popisa 1991 danas imaju Bosnjacku vecinu.Opcina ima 99% Bosnjaka, gdje je ono malo Srba i Hrvata u fazi izumiranja.Dodajmo tu opcinu na vec utvrdjenu povrsinu.Nek je 320 km2, da lakse saberemo.To ispadne 12 070 km2

Opcina Bugojno 367 km2, ali ovog puta cu napisati 370 km2.Cijela je bila pod kontrolom Armije Bih u ratu.Hrvati su imali par vecih naselja na popisu 1991, medju njima bilo je i Vucipolje.Danas tu imate oko 35 km2 Hrvatskog prostora, ili manje od 1/10 opcine, vecina Srpskih malih sela je nestalo, a najvece Hrvatsko naselje Vucipolje je bilo pod kontrolom Armije Bih.Opcina s 90% Bosnjaka u osnovnim skolama je zavrsena prica.Kad dodamo tu opcinu dobijemo 12 440 km2 opcine

Opcina Travnik je zapravo dobila cirka 10-15 km2 vecu povrsinu opcine nego sto je imala jos i prije rata.Velika opcina Travnik je u 95%+ Omjeru bila pod kontrolom Armije Bih, cak i naselje Vitovlje je drzala Armija Bih i prijevoj Koricane i Koricansku stijenu.Opcina ima 560 km2 a od tog Armija Bih je drzala 540 km2.Hvo svega 20 km2, i to par naselja oko Nove Bile, na samom jugu opcine.Kad dodamu tu opcinu na vec postojecih 12 440 km2, dobijemo 12 980 km2.Ili skoro 13 000 km2

Opcina Gornji Vakuf je inace interesantna.Hrvatski etnicki prostor prije rata imao je oko 140 km2, racunajuci tada povrsinski veliko naselje Bistrica, ali mjesano.Armija Bih je na kraju rata drzala 300 km2 ili 3/4 opcine.Hvo je drzao 100 km2.Kad dodamo postojecih 300 km2 na ovo dosad, imamo 13 280 km2 povrsine pod kontrolom Armije Bih

Opcina Vitez oko 160 km2.Armija Bih je drzala 100 km2(Kruscicka planina i Kruscica) + sjever opcine i dio grada Viteza, zapravo najstariji dio grada Viteza do gradskog stadiona Mahala s oko 420 kuca, cirka 2000 stanovnika s skoro 99% Bosnjackom strukturom ostala je pod kontrolom Bosnjaka.Kad saberemo tih skromnih 100 km, i dodamo na sve ovo.Imamo 13 380 km2, bez nekih opcina

Opcina Jajce s oko 340 km2.Armija Bih je drzala sami jug opcine i naselja Brvance, Stare Kuce, Kokici, Dogani, Vinac.Povrsina je iznosila izmedju 50-60 km2, ili do 20% opcine.Grad, kao i Hidrolektrane je drzao Hvo.To ispadne 13 430 km2 trenutno

Opcina Novi Travnik s oko 235 km2.Bila je u velikom dijelu pod kontrolom Armije Bih.Cirka 92% opcine su drzale snage Armije Bih ili oko 210 km2.Hrvatske snage su drzale veci dio grada i sela istocnog od grada naseljena Hrvatima.To je trenutno 13 640 km2 povrsine

Oko 100 km2 opcine Kresevo uz naselja Gunjani i Dezevice, najveci dio opcine ali i slabo naseljen dio(Planinski) bio je pod kontrolom Armije Bih.To je sad oko 13 740 km2 pod kontrolom Armije Bih bez ijednog cm Hnk kantona i jos nekih opcina Centralne Bosne

Kiseljak od oko 160 km2, je jedina opcina gdje je Hvo dominirao u kontroli teritorije.Oko 110 km2 su drzale snage Hvo i oko 50 km2, jug Kiseljaka sam, kao i sjever pod kontrolom Armije Bih na cirka 50 km2.To je ukupno 13 790 km2 pod kontrolom Bosnjaka

Opcina Fojnica s 320 km2.Bila je u 2/3 obimu pod kontrolom Bosnjaka i Armije Bih.Cirka 230 km2.Kad to dodamo dobijemo 14 020 km2 povrsine pod kontrolom Armije Bih.Sto je za nekih 1200 km2 manje od 30%

Oko 100 km2 opcine Busovaca je bilo pod kontrolom Armije Bih mahom sume od oko 160 km2 ukupno.Kad to saberemo, dobijemo 14 120 km2 povrsine pod kontrolom Bosnjaka

Opcina Konjic ima povrsinu od 1386,592 km2 ili skoro 1390 km2.Pod kontrolom Srba bilo je za rata podrucje Borackog jezera i Borasnice, i oko 15 km2 teritorija pod kontrolom Hvo(Zabrdje, Turija i Zaslivlje).Cijela opcina je danas pod kontrolom Bosnjaka, vojno i demografski, gdje Bosnjaci cine 99% stanovnistva uskoro.Interesantno je da je na podrucju opcine Konjic bilo 2800 katolika pocetkom ovog stoljeca, da bi danas taj broj pao na ispod 1600.Kad saberemo veliku opcinu Konjic koja je sva demografski Bosnjacka ali i bila je pod kontrolom Armije.To je oko 15 510 km2 povrsine pod kontrolom Bosnjaka

Opcina Prozor povrsine 477 km2.Bila je pod kontrolom Hvo vecinom oko 380 km2.Ostatak je bio pod kontrolom Bosnjaka.Iako su snage Hvo podmuklo zadnjih dana rata uzele Bosnjacko selo Here.Ono je brzo zamjenjeno za 10 km2 opcine Kupres sto su drzale snage Armije Bih nakon rata.Bosnjaci drze naselja Kute, Scipe, Here, Lizoperci, Ivanci, Pajici i Toscanica, povrsina 90 km2.To je 15 600 km2

Opcina Jablanica 210 km2 od cirka 300 km2 povrsine bilo je pod kontrolom Bosnjaka.Nek je 200, ako sam omasio.To je 15 800 km2 ukupno

I izmedju 800-850 km2 opcine Mostar je bilo pod kontrolom Bosnjaka

Cijela planina Prenj, Rujiste, Hansko Polje, Podvelezje, Blagaj, Bijelo Polje skoro cijelo, kao i veliki Dreznicki plato.Zakljucak je

Povrsina pod kontrolom Armije Bih iznosila je 16 600 km2 i ako dodamo jos 200 km2 pod kontrolom Bosnjaka, neka Hrvatska naselja tipa Vitanovici i Ulovic, kao i skoro sva Bosnjacka naselja u opcini Brcko, i sva Srpska naselja na jugu i centru opcine Brcko.To je oko 16 800 km2


Ratna podjela do 2000:Armija Bih 16 800


Demografska podjela do danas

Unsko-Sanski Kanton ima 4140 km2.Sve opcine imaju najvjerovatnije Bosnjacku vecinu.Dodajmo to i Tuzlanski kanton gdje sve opcine imaju Bosnjacku vecinu.Oko 2650 km2.To je 6790 km2 pod kontrolom Bosnjaka demografski

Dodajmo Gorazde tu i 500 km2.To je 7290 km2.Dodajmo i 1270 km2 Sarajevskog kantona.To je 8560 km2

Zenicki kanton je imao 3330 km2 povrsine.Opcina Zepce 290 km2 se sva daje Hrvatima koju imaju vecinu na tom podrucju.Kao i opcina Usora cirka 50 km2.Sto nam daje.Bosnjaci 3000 km2 povrsine.Hrvati 330-340 km2

Ukupna povrsina opcina pod kontrolom Bosnjaka iznosi trenutno 11 550 km2, nisam ni punih 3000 km2 dao Bosnjacima

Opcina Bugojno 367 km2 i opcina Donji Vakuf 322 km2 su pod kontrolom Bosnjaka, dominantno.To je oko 690 km2.To nam daje 12 240 km2 povrsine pod kontrolom demografskom Bosnjaka

Opcinu Vitez i Dobretice, Kiseljak i Kresevo necu dati Bosnjacima ovdje nimalo, jer ovo je podjela na opcine.

Dodajmo tu i 400 km2 opcine Gornji Vakuf i 320 km2 opcine Fojnica.Teritorija pod Bosnjackom vecinom ima povrsinu od.Ima 12 960 km2 povrsinu

Dodati i 240 km2 opcine Novi Travnik, sto nas baca na oko 13 200 km2.I Busovaca cirka 160 km2..To je 13 360 km2.Opcina Travnik s povrsinom od oko 560 km2.I to je 13 920 km2.Najveci dobitak ovdje je na podrucju opcine Jajce 340 km2 koje se upisuje Bosnjacima koji su nadmocna vecina u gradu(Biracki spiskovi) kao i opcini.Isto, kao i natalitet, osnovne skole, zivorodjeni sta god.To nam daje povrsinu od 14 260 km2 pod kontrolom Bosnjaka

Opcina Konjic ima 1390 km2.Dodajmo i to.To je 15 650 km2 pod kontrolom Bosnjaka demografski
Dodajmo i 300 km2 opcine Jablanica.To je 15 950 km2 opcine

I oko 850 km2 elektorskih gradskih izbornih jedinica koji su kljucni faktor u utvrdivanju proracuna, izbora gradskih vijecnika i gradonacelnika.To je oko 16 800 km2 povrsine opcina pod kontrlom Bosnjaka

x

Bosanski Petrovac.Moguca je Bosnjacka vecina, iako vjerujem da su Bosnjaci vecina ovdje

Potencijalni x.Distrikt Brcko 500 km2, koji najvjerovatnije ima vecinu Bosnjaka.Totalna dominacija medju zivorodjenim, vjencanim, osnovcima.Svugdje preko 50% Bosnjaka.To ako racunamo je 17 300 km2

I Srebrenica 500 km2.Jos jedan veliki x, jer prvi put Bosnjaci su preuzeli primat vecine u osnovnim skolama na podrucju opcine Srebrenica, sto je jedan od vecih indikatora da postoje velike sanse da su Bosnjaci vecina u toj opcini

To je jos 500 km2, ili 17 800 km2

Bosnjaci su vecina teritorijalno-politicki na izmedju 16 800 km2(32%) ili 17 800 km2(34%).

Price i floskule o 22% su totalno izlizane, nemaju veze s realnoscu


ZAKLJUCAK:

Armija Bih kontrolira 16 800 km2, preko 32% skoro 33%
Bosnjaci demografska vecina na izmedju 16 800-17 800 km2(32-34%).Ako smo manjina u Petrovcu, nas pad ce ublaziti Brcko.Srebrenica je sad u igri prvi put.Moze biti jos tih opcina u igri

Jos sam zaboravio Vukosavlje.I tamo moze biti svasta

[Jack]

Naravno, imas tu uvijek par nepoznanica

Bosanski Petrovac 750 km2.Imas povrsinski veliku opcinu, ali takodjer imas i 64% Osnovaca, 66% Prvacica i 67% zivorodjenih ovdje.Vrijeme radi za Bosnjake, ako nismo vecina ovdje.Demografski, optimistican sam.I, mi cinimo i preko 45% redovnih biraca zadnje izbore.Znaci da smo faktor ovdje.Gledajuci takodjer i njihovu starosnu strukturu.Ako su vecina, onda ih i nema puno, ali mi dominiramo

Busovaca.Opcina na oko 160 km2.Povrsinski nije bas velika.Podjeljena je i dan-danas na nas dio cirka 100 km2.I njihov dio cirka 60 km2.Oni imaju nesto malo manje povrsine, ali drze sam gradic Busovacu.No, mi opet dominiramo, a ukupan broj katolika se smanjuje u zupi Busovaca, a mi cinimo 59% prvacica.I preko 60% zivorodjenih.Naravno, prosle godine bilo je tamo 61 krsteni i 81 umrlih u zupi Busovaca

Novi Travnik 235 km2.Ova opcina je imala njihovu vecinu, ali nas veci natalitet u ovih 15+ godina, njihovo vece iseljavanje, kao i nasa kontrola nad 90% opcine, naime Armija Bih je drzala 92% opcine Novi Travnik.Doprinijela je do nase bolje pozicije

Jajce, povrsinski veca opcina na oko 340 km2.U Gradu Jajcu smo relativna, ali mozda i apsolutna vecina.Mnoga naselja opcine Jajce su danas nasa:Gornji Bespelj, pa Kupresani i jos par.Barevo je pola/pola.Vrijeme radi za nas ovdje, ali mi smo ovdje vecina

Veoma je vazno spomenuti cinjenicu da mi prvi put poslije 1995 imamo primat medju osnovcima u Srebrenici.Prva skolska godina je imala vise od 1000 Srba osnovaca.Danas ovdje imas manje od 200 Srba osnovaca.Sto je znak, da se i oni masovnije iseljavaju.Mi drzimo takodjer i do 70% opcine zemljisno, i nasa su sela, posebno dole na jugu.Uz malo jace angazovanje, mozemo do vecine ovdje.Veoma vazna opcina jer se granici s Srbijom, i skoro ima 50 km plovne rijeke Drine na teritoriji svojoj.Povrsinski oko 500 km2, nesto kao kanton Gorazde

Tu treba dodati jos i Brcko.Naime postojanje entitetske linije je ukinuto jos 2006 godine, a u gradu je i napravljen spomenik borcima Armije Bih.Povrsina oko 500 km2 takodjer

Bosnjaci imaju vecinu od 16 800-17 800 km2.Ili od 32,4 do 35%

Nude nam se i vece povrsine, uz malo vise truda, pameti i zalaganja

Glamoc 1034 km2 sve praznija opcina, koja kuburi s natalitetom
Grahovo 781 km2, isto.Opcina s 70 tak osnovaca danas, sta reci na to?
Kalinovik, isto oko 680 km2, i 2000 stanovnika



Prioritet bi trebao da bude

Ovladavanje opcinom Srebrenicom, tih 500 km2 otvorio bi demografski front ja ga zovem Drina 2.Mi vec drzimo 25 km rijeke Drine u Gorazde kantonu

Brcko, sve stvari usmjeriti ka tome

Takodjer, iduci plan bi trebao ici

Paralelom, prema Bratuncu.Kraj je ekonomski pukao.Srba je sve manje, sela su im mala.Vecinom su im izbjeglice naseljene dole pobjegle

Nakon tog treba usmjeriti zalaganje ka Prijedoru i Doboju, posebno cetnike treba sve vise provocirati u Doboju.Da se ponasamo kao u Brckom.Imamo jako zaledje oko Doboja.To je vazno.Treba to iskoristiti


Povrsinski mi stojimo na dobroj poziciji, no ako skopcas da smo imali vecinu na skoro 23 000 km2.Ili daleko vise od 40%.Mi smo izgubili cirka 6000 km2 demografske vecine, posebno najvise u Podrinju.Moramo raditi na tome

Stolac moramo da vratimo, misli se na opcinu.Katolici nece tek tako bez borbe predati Stolac, ali mora se neki plan

Hrvati i ti ne stvaraju problem.Stariji su od nas, u nekim , zapravo u mnogim opcinama oni izumiru.Centralna Bosna je rijeseno pitanje, to ce popis i ozvaniciti.Mi moramo ici na liniju

Dubrave-Neum
Srebrenica-Bratunac, ovladati tim dijelom Drine
Pokusati sta za Odzak
Prema Prijedoru

Zapamti.Mi ipak drzimo najvece gradove(Sarajevo, Tuzla i Zenica).Drzimo i 2/3 opcine Mostar.To nije lose

Treba se raditi na tome, ali sto vise i medju ustaske medije plasirati ovu vijest, da mi nismo porazeni, jer ti nazovi Hrvati i nisu nas porazili.Nego drzimo daleko vise teritorije, nego sto neki plasiraju u medijima, ili preko foruma

[mirage77]

Generalno nase stanje je dobro. Ali naravno daleko od toga da bi bili zadovoljni. Sta bi trebalo napraviti?
1. Privuci bosnjacki novac i pamet iz inostranstva
2. Raditi na povecanju nataliteta
3. Raditi na izgradnji identiteta u narodu. Mi se i danas bojimo za sta ce se neko izjasniti na popisu.

Na terenu stanje nije lose. Krenimo od Une:
1. Oko Bosanskog Novog Bosnjaci su se vratili u svoja sela Suhace, Blagaj Japru, Blagaj Rijeku...pa i dijelom u sam gradic. Prema opcini Bosanska Krupa je sprdacina od opstine Krupa na Uni koja je u fazi izumiranja kao i juzni dio opstine Bosanski Novi.
2. Prijedor. Bosnjaci su grupisani u dva jaka podrucja. Kompleks Kozarac i sela na lijevoj obali Sane sa Ljubijom. Posebno su interesantna naselja Cela i Trnopolje jer bi omogucila vezu ova dva dijela i dovela sam Prijedor u poluokuzenje. Prema Sanskom Mostu je opet fantomska Ostra Luka kao Krupa na Uni i neka manja seoca. Nista znacajno za nase povezivanje. Za nas su znacajna sela Alisici i Zecovi koja su na tom pravcu.
3. Za nekoliko godina mi cemo biti natpolovicna vecina u opcini Bosanski Petrovac. A opet za nekoliko godina Drinic, Ribnik, Istocni Drvar ce se moci proglasiti za jedan veci nacionalni park u kojima skoro da nece ni biti naroda. Slicno ce vrijediti i za Varcar Vakuf a jos vise za Sipovo. Stalno negativni natalitet i odljev prema Banja Luci. Ovaj dejtonski bubreg se nalazi izmedju dvije jake bosnjacke koncentracije:USK i gornjovrbaski region (Jajce, Donji Vakuf, Bugojno, Gornji Vakuf). Ovdje treba spomenuti i Glamoc gdje se otvara lijepa prilika da Bosnjaci u nekom skorom periodu postanu relativna vecina u toj opcini.
4. U opcini Kotor Varos opet nesto slicno. Dva bosnjacka podrucja Siprage i blize samom mjestu Vecici, Hrvacani...Izmedju Sipraga i naseg Vlasica opet nista znacajno. U fazi izumiranja. U Banja Luci bi barem trebalo odrzati postojeci broj u Vrbanji i Novoseliji. Oko Bosanske Gradiske sva nasa sela juzno od gradica su ostala nasa kao i Orahova. Slicno vrijedi za sela oko Prnjavora i Bosanski Kobas.
5. Teslic. Opet dva podrucja. Kamenica na jugu i kompleks sela oko samog mjesta na sjeveru oba naslonjena na ZDK. Vrlo povoljno.
6. Doboj. Grad je okruzen skoro kompletno. Sa juga Doboj Jug, Makljenovac, Miljkovac, sa istoka Doboj Istok, Svjetleca, Stanic Rijeka, sa sjevera Kotorsko, Grapska, Civcije. Dijelom smo i u samom gradu. I u podnozju Ozrena smo u Sevarlijama, Pridjelu i Potocanima kao i na Trebavi u Sjenini. Vaznost ovog grada netreba spominjati.
7. I na potezu Gradacac-Modrica-Odzak stanje je dobro. Evo imali smo ovo iznenadjenje na izborima u Odzaku. Bosnjaci se primicu polovini stanovnistva u Odzaku. Jakes, Modricki Lug i Tarevci su vraceni kao i nesto u samu Modricu. Trebalo bi vise raditi na ekspanziji iz pravca Gradacca. Tzv. Koridor se sijece i ovdje kao i kod Brckog ali i Kotorskog.
8.Brcko. Dosta je receno. Pokusati se siriti u centru. Posebno oko mosta na Savi. Vratiti vecinu u Brezovom Polju i preuzimati hrvatska sela.
9.Jacati Koraj i imati spoj sa Celicom. Isto vazi za sela koja su ostala u Ugljeviku. Imati cvrst spoj sa Teocakom. U Janji bi trebalo otvoriti neki preradjivacki pogon da drzi ovaj bastion u Semberiji.
10.Srednje Podrinje. Raditi na prosirenju spoja Sapne i Kalesije sa nasim selima oko Zvornika i Osmaka. Posebno su intresantni Grbavci, Baljkovice, Setici....Snagovo. Imati putne komunikacije okomito na Drinu. Drzati pod kontrolom komunikacije Zvornik-Caparde-Sekovici i Zvornik-Nova Kasaba. Ovdje bi sve trebalo biti povezano sela oko Zvornika zapadno i juzno, kompleks sela Cerske i Konjevic Polja. Ovim pravcem se dalje treba probijati prema Glogovi i onda samim Potocanima i Srebrenici.
11.Gornje Podrinje-Romanija. Mislim da je ovdje sa povratkom Bosnjaka najgore i postavlja se pitanje zasto? Ima se Sarajevo koje bi moglo dati dobru podrsku. Nekada se pitam jesu li Bosnjaci iz Kozarca i Vecica i Visegrada jedan te isti narod. To je sve doslo u Sarajevo i nema namjeru da napravi niti barem vikendicu u tim krajevima odakle su. Novo Gorazde je davno trebalo biti preuzeto, a to je daleko od toga. Cijelim pravacem od Gorazda do Visegrada sa obje strane Drine i Limom se davno trebalo ovladati, a to je danas prazan prostor. Nesto su svjetliji primjeri Zepa i Tjentiste ali daleko od zadovoljavajuceg.
12. Istocna Hercegovina. Pokusati vratiti ma i jednog Bosnjaka vise u simbole naseg prisustava: Fazlagica Kula, Borac i sela sjevernog Nevesinjskog polja.
13. Srednja Bosna. Vrijeme radi za nas. Vrlo dobro.
14. Mostar i juzna Hercegovina. Nedozvoliti neku politicku prevaru oko Mostara. Posebno za nas bitna Hodbina i Rotimlja. Preuzimati. Vrijeme, iako tako neizgleda radi za nas. Pogotovo ulaskom Hrvatske u EU.

[Jack]

1. Oko Bosanskog Novog Bosnjaci su se vratili u svoja sela Suhace, Blagaj Japru, Blagaj Rijeku...pa i dijelom u sam gradic. Prema opcini Bosanska Krupa je sprdacina od opstine Krupa na Uni koja je u fazi izumiranja kao i juzni dio opstine Bosanski Novi.

Izolovana, planinska, bez neke industrije.I skup tih par vlaskih sela.Visok mortalitet imaju, a sigurno ima i iseljavanja

2. Prijedor. Bosnjaci su grupisani u dva jaka podrucja. Kompleks Kozarac i sela na lijevoj obali Sane sa Ljubijom. Posebno su interesantna naselja Cela i Trnopolje jer bi omogucila vezu ova dva dijela i dovela sam Prijedor u poluokuzenje. Prema Sanskom Mostu je opet fantomska Ostra Luka kao Krupa na Uni i neka manja seoca. Nista znacajno za nase povezivanje. Za nas su znacajna sela Alisici i Zecovi koja su na tom pravcu.

Nije bas tako.Na tom podrucju ti je blato.A, oko tog podrucja ti je Ribnjak Sanicani, cirka par km2.Uglavnom pokradena nasa zemlja, koji je veci vjestacki ribnjak.Cela je naseljena njima, i sad je tamo pola/pola.Prijedor ne moze nikad da dodje o Poluokruzenje, ali nasa sela su uglavnom nasa sela.Ljubija se dijeli na Islam i Katolicku, tj Donju(Islam ) i Gornju (Katolicku) s tim da ova druga je masovnije naseljena od strane pravoslavnih vlaha i sad je njihova.Postoji veoma dobra cesta Prijedor-Ljubija tako nisu oni izolovani kao oni u ''Krupi na Uni''

3. Za nekoliko godina mi cemo biti natpolovicna vecina u opcini Bosanski Petrovac. A opet za nekoliko godina Drinic, Ribnik, Istocni Drvar ce se moci proglasiti za jedan veci nacionalni park u kojima skoro da nece ni biti naroda. Slicno ce vrijediti i za Varcar Vakuf a jos vise za Sipovo. Stalno negativni natalitet i odljev prema Banja Luci. Ovaj dejtonski bubreg se nalazi izmedju dvije jake bosnjacke koncentracije:USK i gornjovrbaski region (Jajce, Donji Vakuf, Bugojno, Gornji Vakuf). Ovdje treba spomenuti i Glamoc gdje se otvara lijepa prilika da Bosnjaci u nekom skorom periodu postanu relativna vecina u toj opcini.

Bosnjaci su vec sad natpolovicna vecina u Petrovcu.Cine 63% Osnovaca i 64% prvacica, i oko 2/3 zivorodjenih na podrucju Bos.Petrovca.Njihovo stanovnistvo, ako je vecinski, nije vecinsko medju mladezi, znaci samo ih vecina moze izvuci u grupaciji od 50-80 ili 50/80 taktika

Ps:Najvise nase imovine u Sipovu je prodano.I ne moras spominjati ''nacionalne parkove'' jer bez obzira koliko selo imalo, ono ce i dalje biti to drugacije, dok ga mi ne uzmemo.I to je jeftina glupa ustaska prica o ''nacionalnim parkovima''

4. U opcini Kotor Varos opet nesto slicno. Dva bosnjacka podrucja Siprage i blize samom mjestu Vecici, Hrvacani...Izmedju Sipraga i naseg Vlasica opet nista znacajno. U fazi izumiranja. U Banja Luci bi barem trebalo odrzati postojeci broj u Vrbanji i Novoseliji. Oko Bosanske Gradiske sva nasa sela juzno od gradica su ostala nasa kao i Orahova. Slicno vrijedi za sela oko Prnjavora i Bosanski Kobas.

Povratak u Vecice i nije los.Inace, kad spominjes te krajeve.Oko 20 tak km2 bivse Kotor-Varoske opcine je sad u opcini Travnik.Radi se o Krusevu Brdu.To je planinsko selo, vise Vlasica.Istina je da nema jaceg Srpskog prisustva sve do blize samog Kotor Varosa.U Sipragama nema Srba puno, jos ih je i manje nego prije.U Banja Luci, nasa situacija je veoma losa

Bosanski Kobas je najvecim dijelom naseljen od strane Cazinskih Bosnjaka kada su neke porodice tamo preseljene za Cazinske Bune.To ce biti i nase dalje

5. Teslic. Opet dva podrucja. Kamenica na jugu i kompleks sela oko samog mjesta na sjeveru oba naslonjena na ZDK. Vrlo povoljno.

Jeste, ali prije tog taj kraj je naslonjen na Komosinu koja je katolicka, praznija.I nema jake homogene povezanosti tog kraja s Zdk.Ako se ne ide kroz Komusinu

6. Doboj. Grad je okruzen skoro kompletno. Sa juga Doboj Jug, Makljenovac, Miljkovac, sa istoka Doboj Istok, Svjetleca, Stanic Rijeka, sa sjevera Kotorsko, Grapska, Civcije. Dijelom smo i u samom gradu. I u podnozju Ozrena smo u Sevarlijama, Pridjelu i Potocanima kao i na Trebavi u Sjenini. Vaznost ovog grada netreba spominjati.

Dobro.Necemo reci da je ''okruzen'' ali eto.Ima nas vise.Imamo i dio grada(Carsiju).I sela okolo Doboja su poveca nasa jos uvijek:Kotorsko, a da ne pricam, da je i jedan dio u Federaciji(Klokotnica)

7. I na potezu Gradacac-Modrica-Odzak stanje je dobro. Evo imali smo ovo iznenadjenje na izborima u Odzaku. Bosnjaci se primicu polovini stanovnistva u Odzaku. Jakes, Modricki Lug i Tarevci su vraceni kao i nesto u samu Modricu. Trebalo bi vise raditi na ekspanziji iz pravca Gradacca. Tzv. Koridor se sijece i ovdje kao i kod Brckog ali i Kotorskog.

Mi ne mozemo u narednih 30 godina da budemo vecina dole.Ima njih cirka 60% jos uvijek, naslonjeni su na Hrvatsku.Uzeli smo Odzak jer su oni bili podijeljeni u 3 kandidata, dok smo mi nastupili jedinstveno

8.Brcko. Dosta je receno. Pokusati se siriti u centru. Posebno oko mosta na Savi. Vratiti vecinu u Brezovom Polju i preuzimati hrvatska sela.

A, ko ti je rekao da mi nismo vecina u Brezovom Polju?Njihovo vlasko naselje nalazi se 4 km od samog centra Brezovog Polja.Brezopoljci su docekali to jos prije proglasenja Distrikta.Novi zakoni su sad dole, na nasoj zemlji u Brcko distriktu, gdje imas ljute Brezopoljce, a mi smo vecina u samom distriktu.Nece se moci odrzati takvo sta.Eventualno, bit ce rastureno naselje u Novo Brezovo Polje, kako ''cetnici hoce'' i Brezovo Polje, tako sto bi mi izgubilio dio zemlje.Vodi se spor na sudu oko tog.Ovi nece odustati od zemlje, u to sam siguran, tako.Nije tamo nista rijeseno

Sam centar Brckog je nas.Ako mislis na stari dio grada(Konacko Brdo).Mi smo vec tamo.Ili Kolobara koja je uz Savu.Sve do Mosta s Hrvatskom, to je uglavnom naselje gdje smo mi vecina.Hrvatska naselja su preuzeli mahom cetnici.Ima ih par, da ne spominjem ih sad

9.Jacati Koraj i imati spoj sa Celicom. Isto vazi za sela koja su ostala u Ugljeviku. Imati cvrst spoj sa Teocakom. U Janji bi trebalo otvoriti neki preradjivacki pogon da drzi ovaj bastion u Semberiji.

Malo teze, jer su cetnici naselili do 4000 pravoslavnih vlaha u Janji.Koraj je nas, u to nema sumnje, samo slab je ili povratak, ili je dobar, a ljudi ne glasaju za Lopare.Nemam neke informacije iz tog kraja

10.Srednje Podrinje. Raditi na prosirenju spoja Sapne i Kalesije sa nasim selima oko Zvornika i Osmaka. Posebno su intresantni Grbavci, Baljkovice, Setici....Snagovo. Imati putne komunikacije okomito na Drinu. Drzati pod kontrolom komunikacije Zvornik-Caparde-Sekovici i Zvornik-Nova Kasaba. Ovdje bi sve trebalo biti povezano sela oko Zvornika zapadno i juzno, kompleks sela Cerske i Konjevic Polja. Ovim pravcem se dalje treba probijati prema Glogovi i onda samim Potocanima i Srebrenici.

Tu i tamo

11.Gornje Podrinje-Romanija. Mislim da je ovdje sa povratkom Bosnjaka najgore i postavlja se pitanje zasto? Ima se Sarajevo koje bi moglo dati dobru podrsku. Nekada se pitam jesu li Bosnjaci iz Kozarca i Vecica i Visegrada jedan te isti narod. To je sve doslo u Sarajevo i nema namjeru da napravi niti barem vikendicu u tim krajevima odakle su. Novo Gorazde je davno trebalo biti preuzeto, a to je daleko od toga. Cijelim pravacem od Gorazda do Visegrada sa obje strane Drine i Limom se davno trebalo ovladati, a to je danas prazan prostor. Nesto su svjetliji primjeri Zepa i Tjentiste ali daleko od zadovoljavajuceg.

Novo Gorazde je jedan veliki x?Mozda su oni vecina, mozda mi ne glasamo?U Visegradu imas mnoga seoska naselja koja su danas Srpska.U Kozarcu i Vecicima tog nemas.I nije bas sve.No, u ta dva kraja se ne ulaze, niko ne radi, pa je normalno da onaj ko ostane u Bosni, ide u Sarajevo.Prosto kao ''pasulj''.Otvori par firmi u te krajeve, ali kad vidis ovu izdajnicku vlast kod Bosnjaka............

12. Istocna Hercegovina. Pokusati vratiti ma i jednog Bosnjaka vise u simbole naseg prisustava: Fazlagica Kula, Borac i sela sjevernog Nevesinjskog polja.

I Pravoslavni vlasi bjeze odatle.Imam 2-3 primjera gdje su oni preselili u obliznje Nevesinje, ili vece selo, ne zele ni oni gore da budu na Crvnju.Svi se grupisu oko Nevesinja i ta sela, ovo gore je prazno i za nasu stranu, ali i njihovu, jer im se topi broj dole.Fazlagica Kula je totalno u okruzenju, nema sanse.Mozda bi se nekako mogla Kljuna i Sopilja uvezati s nasim dijelom Mostara preko Rujista.A, ovo.To je u fazi nestanka, nazalost.

13. Srednja Bosna. Vrijeme radi za nas. Vrlo dobro.

Tacno tako

14. Mostar i juzna Hercegovina. Nedozvoliti neku politicku prevaru oko Mostara. Posebno za nas bitna Hodbina i Rotimlja. Preuzimati. Vrijeme, iako tako neizgleda radi za nas. Pogotovo ulaskom Hrvatske u EU.

Sjeverni Logor.Najveca ledina u gradu Mostaru gdje se moze napraviti grad s oko 20 000 stanovnika je danas pod kontrolom Bosnjaka
Bosnjaci su drzali planini i imaju planine Prenj i Cvrsnica.Kao i cijelo Podvelezje.Od Zulje, Zeljuse do Dreznice, mahom nema sela gdje nema Bosnjaka, ili da nije nase.Mi drzimo cirka 850 km2 podrucja i na tom podrucju sto je drzala Armija Bih.Nema nesto mnogo Nebosnjackih sela, sem eto Zeljuse.Ovo je sve nase

[ABen]

lijepo napisano mirage.

[mirage77]

2. Ma dobro znam za jezero ili baru, ali svejedno ova dva naselja su bitna bez obzira na prirodnu prepreku. Na putu Prijedor-Banja Luka je kompleks Kozarca. Prijedor-Bosanski Novi kao i Prijedor-Sanski Most prolazi pokraj nasih sela sa lijeve obale Sane. Pa cak i ovaj put Prijedor-Knezica prolazi pokraj Puharske u kojoj i danas ima Bosnjaka. Pitanje je da li su vecina? Tako da nijedna od ovih komunikacija im nije bas osigurana.
3. A ovaj pregled pisem imajuci u vidu svaki moguci razvoj situacije. Mozda mir bude 100 godina, a mozda i nebude. Sjeti se 2. krajiskog korpusa kako je prosao. To je ta ista regija. Situacija se nije nista popravila. Ona je jos gora od tih devedesetih. A osnovni problem im je bio tada pokriti taj ogromni prostor sa ljudima kojih nema.To je demografska crna rupa bila,jeste i bice. Taj Dejtonski bubreg im je dat da se zadovolji ona podjela 51/49
7. Ma dobro. Nemoramo mi preuzeti tu opcinu Odzak za narednih 30 godina. To nije presudno. Bitno je da je bosnjacki faktor prisutan znacajno, a dominantno u svojim velikim naseljima Odzak, Jakes, Modricki Lug i Tarevci koja su manje vise povezana i nalaze se uz vrlo znacajne komunikacije. Zato bi ovdje bilo vrlo dobro ako bi ovaj mali Posavski kanton ukljucili u Tuzlanski kanton ili regiju gdje prirodno ustvari i pripada.
11. Za ovu regiju gornjeg Podrinja mislim da matematika sve govori. Mi smo u Visegradu i Rogatici 1991 cinili skoro 2/3 stanovnistva 1991. Kada se sada posmatra povratak to je ispod 5% mozda cak i ispod 3% ukupnog stanovnistva. Bosnjaci Srebrenice i Prijedora su stradali vise sigurno a povratak je daleko bolji. A sto se tice tog ekonomskog faktora to je i u Kozarcu i u recimo Medjedji kod Visegrada skoro isto. Cak su ovi iz Medjedje mogli dobiti vise neke podrske iz Sarajeva nego Kozarac iz USK. Neko moze reci ljudi rade u Sarajevu, djeca se skoluju pa nemogu itd. Ali barem bi se trebale obnavljati nekretnine(makar bile i vikendice) da smo tu prisutni vikendom ili preko odmora. Ljudi prelaze negdje svaki dan 100 km da odu na posao itd. Meni to izgleda kao da nema volje i zelje.
Ima jos jedan primjer. Evo npr. ova sela na pravcu od Olova prema Sokocu povratak je vrlo slab. Recimo u Knezinu i Kaljinu. I tu smo trebali biti na prilazu samom Sokocu i Ravnoj Romaniji, a to je sada uglavnom prazan prostor. Ta sela se naslanjaju na teritoriju Federacije.

Generalno: Dodikova strategija je cvrsto drzati liniju Bijeljina-Brcko-Doboj-Banja Luka- Prijedor. Na toj liniji on sanja odrzanje genocidne tvorevine. Ona je najugrozenija u Brckom (mozemo reci i presjecena), a donekle u Doboju i Prijedoru. Opet jaka je u Banja Luci i Bijeljini.

[Jack]

Nazalost, Daytonski sporazum je podijelio drzavu.Ova komi generacija unistava zivot Bosnjaka, posebno onih koji nisu znali i rodjeni su poslije Jugoslavije, znaci nakon 1992 godine.Moze da bude mnogo gore

Vidim i ovaj sporazum kao par gresaka.Tu ja vidim par gresaka, a to su

1)Kraj Jajca, moglo se je insistirati na makar naselju Jezero.I kako je linija uz selo, a nazalost selo je u cetnitetu
2)Na podrucju Prijedora, moglo se je insistirati na liniji blize Prijedoru, makar da se trazi Ljubija i taj kraj
3)Podrucje Sarajeva je najveca greska, jer da smo Daytonom dobili Lukavicu i Vojkovice.Srba u Bosni ne bi bilo ni 800 000 danas.Oni bi bili skroz odsjeceni.Tu je greska sto i naselje Hresa nismo dobili
4)Linija kraj Doboja je trebala da bude korigovana makar da se naselje Miljkovac i Makljenovac ubace u opcinu
5)Entitetska linija kod Celica.Koraj je trebalo traziti, a ne dobiti par vlaskih sela oko Celica

Ima tu jos greska

[noel malcolm]

Generalno: Dodikova strategija je cvrsto drzati liniju Bijeljina-Brcko-Doboj-Banja Luka- Prijedor. Na toj liniji on sanja odrzanje genocidne tvorevine. Ona je najugrozenija u Brckom (mozemo reci i presjecena), a donekle u Doboju i Prijedoru. Opet jaka je u Banja Luci i Bijeljini.

Linija spajanja RS-a u Doboju ne postoji.

Da bi neko sa istoka genocidne došao na zapad genocidne morao bi doći do Doboja ,

obići teritoriju Tešnja, i seoskim putevima doći do Teslića, slijedećeg većeg mjesta u genocidnoj.

Daleko su genocidaši od toga da im je Doboj čvrsta spona .

Nisu ni u ratu uspjeli napraviti koridor Doboj-Teslić preko Jelaha, a da sada uspiju

[noel malcolm]

Nazalost, Daytonski sporazum je podijelio drzavu.Ova komi generacija unistava zivot Bosnjaka, posebno onih koji nisu znali i rodjeni su poslije Jugoslavije, znaci nakon 1992 godine.Moze da bude mnogo gore

Vidim i ovaj sporazum kao par gresaka.Tu ja vidim par gresaka, a to su

1)Kraj Jajca, moglo se je insistirati na makar naselju Jezero.I kako je linija uz selo, a nazalost selo je u cetnitetu
2)Na podrucju Prijedora, moglo se je insistirati na liniji blize Prijedoru, makar da se trazi Ljubija i taj kraj
3)Podrucje Sarajeva je najveca greska, jer da smo Daytonom dobili Lukavicu i Vojkovice.Srba u Bosni ne bi bilo ni 800 000 danas.Oni bi bili skroz odsjeceni.Tu je greska sto i naselje Hresa nismo dobili
4)Linija kraj Doboja je trebala da bude korigovana makar da se naselje Miljkovac i Makljenovac ubace u opcinu
5)Entitetska linija kod Celica.Koraj je trebalo traziti, a ne dobiti par vlaskih sela oko Celica

Ima tu jos greska

Možda je za budućnost dobro da su Miljkovac i Makljenovac ostali na teritoriji Doboja.

Tu je povratak odličan i naslanja se na bošnjački prsten naselja na rubu grada

i veže sa dobojskom čaršijom.

[mirage77]

Generalno: Dodikova strategija je cvrsto drzati liniju Bijeljina-Brcko-Doboj-Banja Luka- Prijedor. Na toj liniji on sanja odrzanje genocidne tvorevine. Ona je najugrozenija u Brckom (mozemo reci i presjecena), a donekle u Doboju i Prijedoru. Opet jaka je u Banja Luci i Bijeljini.

Linija spajanja RS-a u Doboju ne postoji.

Da bi neko sa istoka genocidne došao na zapad genocidne morao bi doći do Doboja ,

obići teritoriju Tešnja, i seoskim putevima doći do Teslića, slijedećeg većeg mjesta u genocidnoj.

Daleko su genocidaši od toga da im je Doboj čvrsta spona .

Nisu ni u ratu uspjeli napraviti koridor Doboj-Teslić preko Jelaha, a da sada uspiju

Da naravno. Nikada oni nisu prisli ni blizu putu Doboj-Teslic. Lisica je polomio zube mnogo puta i ostao bez mnogo tenkova na tom dijelu. Najbolje jedinice tzv. VRS su provele tu mnogo vremena i bile cvrsto vezane da se nemogu pomaci na druga ratista kao 16. kmtbr recimo. Ali imali su put preko Stanara i imali su put prema Derventi. Da naravno slazem se u potpunosti. Povratkom nasih ljudi u nasa naselja u opstini Doboj sve komunikacije su presjecene i daleko je od toga da im je Doboj siguran. Mene podsjeca na Sarajevo 92.

[Drina]

Nazalost, Daytonski sporazum je podijelio drzavu.Ova komi generacija unistava zivot Bosnjaka, posebno onih koji nisu znali i rodjeni su poslije Jugoslavije, znaci nakon 1992 godine.Moze da bude mnogo gore

Vidim i ovaj sporazum kao par gresaka.Tu ja vidim par gresaka, a to su

1)Kraj Jajca, moglo se je insistirati na makar naselju Jezero.I kako je linija uz selo, a nazalost selo je u cetnitetu
2)Na podrucju Prijedora, moglo se je insistirati na liniji blize Prijedoru, makar da se trazi Ljubija i taj kraj
3)Podrucje Sarajeva je najveca greska, jer da smo Daytonom dobili Lukavicu i Vojkovice.Srba u Bosni ne bi bilo ni 800 000 danas.Oni bi bili skroz odsjeceni.Tu je greska sto i naselje Hresa nismo dobili
4)Linija kraj Doboja je trebala da bude korigovana makar da se naselje Miljkovac i Makljenovac ubace u opcinu
5)Entitetska linija kod Celica.Koraj je trebalo traziti, a ne dobiti par vlaskih sela oko Celica

Ima tu jos greska

Možda je za budućnost dobro da su Miljkovac i Makljenovac ostali na teritoriji Doboja.

Tu je povratak odličan i naslanja se na bošnjački prsten naselja na rubu grada

i veže sa dobojskom čaršijom.

Slazem se s ovim.
Vec sam rekao da je steta sto Trnovo i Kopaci nisu ugurani u federaciju. To bi dalo potpuno drugaciju sliku kada je Gorazde i Gornje Podrinje u pitanju. Ubjeden sam da bi danas imali 4-5.000 Bosnjaka u Trnovu i uz to drzali bi vaznu kotu Rogoj. A ovi u Lukavici bi bili u poluokruzenju.

Da smo dobili Kopace onda bi sve bilo nase do Visegrada i bilo bi 3-4000 manje srba u Podrinju. Ovako su oni naselili nesto pobjeglih srba iz federacije, dodali neka srpska sela i napravili fiktivnu vecinu u Kopacima.

Inace u Gornjem Podrinju (izuzev Gorazda) je ekonomija na nuli. Najbolji opis je, zivotari se. Foca je spala na manje od 100 zivorodenih a tu je bilo 18000 srba. U Visegradu ima 40-ak zivorodenih a i to nisu svi srbi. Srbi se masovno iseljavaju i to je za sada najbitnije. Nama je tu bitno da se ekonomski ojaca BPK Kanton i da se naseli sto vise ljudi na tom potezu a onda kasnije ici dalje ka tim polupraznim selima i naseljima.

To je planinsko brdski kraj i tu nemas velikih sela. Foca, Visegrad, Cajnice i Rudo su ti manje vise gradovi opcine. 80-90% ih se sjatilo u grad. Okolo su pusta ili polupusta sela.

Treba raditi po redu. Za sada je najbitnije Brcko. Ne mozemo pricati o Trebinju ako nemamo jaku zaledinu za prodor ka njemu.

[ABen]

APSURDI NA GRANICI BIH I HRVATSKE
Kuće u Bosni, njive u Hrvatskoj
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/15042 ... tskoj.html

MARTIN BROD - Stanovnici Martin Broda, sela koje se nalazi na području općine Bihać, 15 godina ne obrađuju i ne ubiru plodove sa svojih imanja u koje gledaju, ali im ne mogu prići jer se nalaze na području Republike Hrvatske. Mogli bi oni i preći preko ovog "zamišljenog" graničnog prelaza, jer nema granične policije; ali, ukoliko ih neko uhvati morali bi platiti velike kazne, što se nekima i događalo.

Stoga, ukoliko žele obići svoje imanje koje vide iz dvorišta kuće u kojoj žive, ukoliko žele da uberu plodove sa stabala, moraju ići na granični prelaz Ripač ili neki drugi koji su od ovog mjesta udaljeni oko 100 kilometara.

Ekipa agencije Anadolija posjetila je Martin Brod.

U zagrljaju dvije rijeke, na ušću Unca u Unu, nedaleko od Drvara, poprilično oštećena cesta odvela nas je do Martin Broda koji obiluje mnoštvom prirodnih ljepota, gostoprimljivim ljudima, ali, dakle, i graničnim problemima.

Na ulazu u selo, dočekao nas je predsjednik mjesne zajednice Martin Brod Milan Radić koji nam je ispričao jedan od problema sa kojima se stanovnici ove mjesne zajednice suočavaju, granični prelaz.

"Mi imamo problem sa Republikom Hrvatskom i graničnim prelazom. 70 posto stanovništva ima posjede na prostoru Hrvatske, ali 15-tak i više godina ne mogu doći do svojih posjeda, obrađivati ih i živjeti od svog rada“, počeo je priču Radić.

On nam je objasnio da je prethodnih godina bilo dosta obećanja, počevši od visokog predstavnika Paddy Ashdown, ali da se ništa nije riješilo.

"Mislim da je Hrvatska najviše opstruirala taj pogranični prelaz", nastavio je Radić priču o problemima stanovnika Martin Broda i dodao da postoje granični prelazi, ali kod naselja Ripač i Strmica, a to su graniči prelazi koji su udaljeni oko 50 i 80 kilometara od Martin Broda.

"Ja sam predlagao većini stanovnika da se udruže i da sudski traže odštetu od Hrvatske, međutim do sada nije ništa pokušavano. No, možda se to promijeni u budućnosti“, istakao je Radić.

„Nije poznato nigdje u svijetu da čovjek ne može doći na svoj posjed, obrađivati svoju zemlju i živjeti od toga“, rekao je Radić.

Upitan da nam objasni neke od problema sa kojima se također susreću stanovnici ove mjesne zajednice, Radić je rekao da je mjesto Tiškovac, udaljeno 65 kilometara od Martin Broda, podijeljeno na tri dijela, desni dio pripada Hrvatskoj, lijeva strana je podijeljena na dva dijela, jedan dio pripada Bihaću, a drugi Bosanskom Grahovu.

Martin Brod je do Drugog svjetskog rata bio samo lijeva strana rijeke Une, područje koje je pripadalo Republici Hrvatskoj, dok se desna strana zvala Rmanj i ona je pripadala BiH.

Nakon Drugog svjetskog rata granice su određene vijencem brda koji nema naziva, a proteže se iznad Martin Broda, tako da su tada ujedinjene i desna i lijeva strana i prozvane zajedničkim imenom Martin Brod.

Penzionisana prosvjetna radnica Savka Pajić, vijenac brda, ali i svoje imanje do kojeg ne može doći, gleda iz svog dvorišta.

Savka je još 1968. godine iz Donjeg Lapca iz Hrvatske došla živjeti u Martin Brod.

"I moja i zemlja moga muža nalazi se u Republici Hrvatskoj. Moja u Donjem Lapcu, a muževa samo malo preko granice. On ima običaj reći, ja jednom nogom mogu da stojim u Bosni, a drugom u Hrvatskoj“, počela je Savka svoju priču.

Savka je dodala da oni sada ne mogu ni do jedne zemlje, pa čak ni do muževljeve koja je tako blizu.

"Ima svoju šumu, svoj gaj i mi ne možemo usjeći drvo i dovesti ga kući. Ne možemo obrati voće, a tek onaj osjećaj da ne možeš otići gore, to je strašno“, pojasnila je Savka.

Prema njenim riječima, ona i muž znaju riskirati pa nekada preći "zamišljenu granicu" i otići do imanja da malo otvore kuću, pokose dvorište.

"Gledam u svoju zemlju, a ne možemo do tamo. Pređemo mi krišom, nismo mi nikakvi kriminalci niti šverceri, samo dođemo do svoje kuće. Otvorimo je malo, uredimo dvorište..“, istakla je Savka.

Mjesna zajednica Martin Brod se sastoji od samog Martin Broda i još devet naselja. Nakon rata, tačnije od 1997. godine, ljudi su se počeli vraćati na ove prostore bez infrastrukture, bez vode, struje.. Na području ove MZ sada živi oko 400 stanovnika, većinom pravoslavne vjeroispovijesti.

- Legenda o Martin Brodu –

Martin Brod ne samo da obiluje prirodnim ljepotama nego ima i legende o Martin Brodu koju nam je ispričala Savka Pajić.

"Prije se zvao Rmanj, a ime je dobio po Marti, djevojci koja je živjela na lijevoj strani, a imala je momka na drugoj strani Une. Tako je djevojka prelazila Unu kako bi se sastajala sa dragim na drugoj strani“, pojasnila je Savka odakle ime Martin Brod.

Prema njenim riječima, većina ime ovoga mjesta naziva pogrešno, kao da je dobilo ime po Martinu, a ne po djevojci Marti koja je i stradala u ovoj rijeci.

"Vodostaj je porastao, dakle ona nije dobro procijenila prelazak preko rijeke, te se utopila. Tako da je ovo mjesto po njoj dobilo ime Martin Brod. Brod se zvalo mjesto gdje se rijeka može preći“, objasnila je Savka.

- Slapovi u Martin Brodu -

Pored problema sa granicom, stanovnici Martin Broda, ali i strani turisti koji dolaze u ovo mjesto, mogu uživati u ljepotama slapova koji se nalaze u ovom mjestu. Turisti iz cijelog svijeta ostanu bez daha dok posmatraju ove prirodne ljepote.

Naime, Martin Brod - zbog slapa, vidikovca ali i mosta koji se nalazi na tom mjestu - neki nazivaju možda i najljepšim selom u Bosni i Hercegovini.

Ovaj vodopad ima sedrenu barijeru visoku 54 metra. Turisti u Martin Brod najviše dolaze zbog odmora, ribolova ali i bogate gastronomske ponude.


(Vijesti.ba/AA)

[Podrinje]

Nazalost, Daytonski sporazum je podijelio drzavu.Ova komi generacija unistava zivot Bosnjaka, posebno onih koji nisu znali i rodjeni su poslije Jugoslavije, znaci nakon 1992 godine.Moze da bude mnogo gore

Vidim i ovaj sporazum kao par gresaka.Tu ja vidim par gresaka, a to su

1)Kraj Jajca, moglo se je insistirati na makar naselju Jezero.I kako je linija uz selo, a nazalost selo je u cetnitetu
2)Na podrucju Prijedora, moglo se je insistirati na liniji blize Prijedoru, makar da se trazi Ljubija i taj kraj
3)Podrucje Sarajeva je najveca greska, jer da smo Daytonom dobili Lukavicu i Vojkovice.Srba u Bosni ne bi bilo ni 800 000 danas.Oni bi bili skroz odsjeceni.Tu je greska sto i naselje Hresa nismo dobili
4)Linija kraj Doboja je trebala da bude korigovana makar da se naselje Miljkovac i Makljenovac ubace u opcinu
5)Entitetska linija kod Celica.Koraj je trebalo traziti, a ne dobiti par vlaskih sela oko Celica

Ima tu jos greska

Možda je za budućnost dobro da su Miljkovac i Makljenovac ostali na teritoriji Doboja.

Tu je povratak odličan i naslanja se na bošnjački prsten naselja na rubu grada

i veže sa dobojskom čaršijom.

Slazem se s ovim.
Vec sam rekao da je steta sto Trnovo i Kopaci nisu ugurani u federaciju. To bi dalo potpuno drugaciju sliku kada je Gorazde i Gornje Podrinje u pitanju. Ubjeden sam da bi danas imali 4-5.000 Bosnjaka u Trnovu i uz to drzali bi vaznu kotu Rogoj. A ovi u Lukavici bi bili u poluokruzenju.

Da smo dobili Kopace onda bi sve bilo nase do Visegrada i bilo bi 3-4000 manje srba u Podrinju. Ovako su oni naselili nesto pobjeglih srba iz federacije, dodali neka srpska sela i napravili fiktivnu vecinu u Kopacima.

Inace u Gornjem Podrinju (izuzev Gorazda) je ekonomija na nuli. Najbolji opis je, zivotari se. Foca je spala na manje od 100 zivorodenih a tu je bilo 18000 srba. U Visegradu ima 40-ak zivorodenih a i to nisu svi srbi. Srbi se masovno iseljavaju i to je za sada najbitnije. Nama je tu bitno da se ekonomski ojaca BPK Kanton i da se naseli sto vise ljudi na tom potezu a onda kasnije ici dalje ka tim polupraznim selima i naseljima.

To je planinsko brdski kraj i tu nemas velikih sela. Foca, Visegrad, Cajnice i Rudo su ti manje vise gradovi opcine. 80-90% ih se sjatilo u grad. Okolo su pusta ili polupusta sela.

Treba raditi po redu. Za sada je najbitnije Brcko. Ne mozemo pricati o Trebinju ako nemamo jaku zaledinu za prodor ka njemu.

U potpunosti se slažem sa tvojom konstatacijom. Da je kojim slučajem trnovo i kopači ugurani u federaciju slika bi bila potpuno drugačija. Iza Kopača je prazan prostor do Višegrada izuzev slabog povratka Bošnjaka u Međeđi i desnoj obali Drine.
U Kopačim aje trenutno više Bošnjaka nego srba 70-30 % u našu korist ali redovno dobijaju izbore , dovezu srbe autobisima iz Srbije, a večina bošnjaka koja živi u kopačim aradi u Goraždu gdje su prijavljeni.
Ista slika je u Trnovu gdje se u gradić vratilo više od 50% bošnjaka ali je većina prijavljena u federalnom dijelu Trnova.
Ali broj Srba konstantno opada i u jednom naselju i drugom i u dogledno vrijeme će iscuriti prema srbiji, što se dešava sa četaljima iz Višegrada i foče , rudo je završena priča , sledeće je čajniće, pa višegrad i foča, Vrijeme radi za nas bitno je sada povećati broj ljudi , natalitet . Dobit ćemo mi ovaj ,,rat'' kad smo uspjeli onolike ofanzive

[Jack]

Hvo je drzao 9663,35 km2
Armija Bih 16 757,31 km2
Vrs 24 762,34 km2

Ili u procentima mi smo drzali oko 32,74%.Nakon 2002.To je skocilo za 33,12%.Dio oko Martin Broda sto je drzao Hvo

Hvo je drzao

Opcinu Livno 1000 km2
Opcinu Grahovo i Drvar 780+ 540=1320 Km2
Opcinu Kupres oko 600 km2
Opcinu Duvno oko 1000 km2

To je iznosilo 3820 km2

Hvo je drzao Skotoriju ili opcine Siroki, Posusje, Grude i Ljubuski 1360 km2=5180 km2
Stolac i Capljinu 500 km2=5680 km2
Citluk 180 km2=5860 km2
Ravno 400 km2=6280 km2
Posavski kanton 325 km2=6605 km2
Oko 400 km2 opcine Mostar 7005 km2

Ostaje jos dodatnih skoro 2600 km2 sto je Hvo drzao.Sto je smanjeno za cirka 224 km2, dio Ostrelja i Martin Broda sto je Hrvatska vojska ustupila Bosnjacima 1997, ovo je do Daytona

Hrvatsko vijece odbrane je drzalo

Opcinu Dobretici 60 km2
Opcinu Jajce 290 od 340 km2 povrsine

To je 350 km2 ili 7355 km2 povrsina
Oko 220 km2 opcine Neum ili 7575 km2
Oko 180 km2 opcine Zepce ili 7755 km2
Oko 100 km2 opcine Gornji Vakuf 7855 km2
I oko 380 km2 opcine Prozor od 470 km2, ili 7935 km2
Te oko 80-90 km2 opcine Jablanica 8020 km2

Oko 60 km2 opcine Kresevo ili 8080 km2
Oko 100 km2 opcine Kiseljak ili 8180 km2
Oko 20 km2 opcine Travnik i oko 60 km2 opcine Usora 8260 km2 totalno
Oko 100 km2 opcine Vitez i Busovaca to je 8360 km2
I oko 1050 km2 opcine Glamoc 9410 km2
Oko 20 km2 opcine Novi Travnik 9430 km2
I oko 50 km2 opcine Fojnica 9480 km2


Do 2000.Hvo je ustupio Here za 10 km2 opcine Kupres sto je drzala Armija Bih
Selo Divicane kod Jajca
Oko 220 km2 opcine Bos Petrovac i Drvar
Oko 11 km2 enklave Dastansko, selo je imalo Bosnjacku vecinu
Kao i naselja Turija, Zabrdsje i Zaslivlje koje su 1998 reintegirane u Konjcku opcinu

Bosnjaci su ustupili

He Mostar,dio Potoka.Najveci dio opcine Kresevo je drzala Armija.Dok dobar dio Jablanice je drzao Hvo, naselja Doljani, Gornja Slatina i Sovici, uz Risovac


Armija Bih je u Decembru 1992 drzala 7970 km2
Ratna sreca se totalno okrece do kraja 1993.Armija je ovladala Bugojnom, Travnikom, dobrim dijelom Gornjeg Vakufa, u centralnoj Bosni i tu se okrece na oko 12 000 km2.Kasnije je ovladano Vlasicem, i jos neko podrucje


Daytonskim sporazumom Srbi su dali

220 km2 opcine Konjic i Mostar(Boracko jezero)
Oko 850 km2 danasnjeg Sarajevskog kantona




Hvo je dobio sprzeni i nenaseljenu teritoriju, kancerogenu nakon rata, bez ikakve industrije, ikakvog stanovnistva vidi pod odlucna Barbara(Glamoc) gdje cak 220 km2 opcine Kancerogeno.Gobi pustinja usred Bosne.To je vise od opcine Busovaca!

Dobili su male kasabe tipa Grahovo i Glamoc, ali veci urbani centri sem Zapadnog Mostara su ostali kod Bosnjaka

Jezera je drzala Armija Bih od Aprila do Juna 1992.Onda padaju selo.To je nakon rata drzao Hvo, ali kasnije je ustupljeno cetnicima u Daytonu.Najveca Hrvatska greska je bila da nisu insistirali na Liskovici u opcini Jajce.Imali bi daleko bolji polozaj nego sto imaju danas

Neki zaseoci Gornje Tramosnje+ Donje Ledenice u Gradaccu je pipalo Bosnjacima

Oko 5 km2 opcine Sekovici oko Kastijelja je u sastavu Zivinica danas.Tamo imas 3 vlaske kuce danas koje su nekad bile u opcini Sekovii, a danas nisu vise

Oko Kalesije.Srbi su ustupili pola sela Zelina i brdo Vis, kao i dijelove Gojcina i cijelo selo Memici s zaseokom Markovici

Mi smo dali Krtovu dio

1997 je napravljena zamjena dio Bosanske Otoke za Hasane i zamjena naselja Dubocani i Velecevo za Sansko selo Koprivna prema Prijedoru kad se ide

Danasnje Podvelezje su drzali Srbi, sve do Prijeckih strana(Rabina) gdje je danas granica entiteta

[Abdurrahman]

Jack:

Oko Kalesije.Srbi su ustupili pola sela Zelina i brdo Vis, kao i dijelove Gojcina i cijelo selo Memici s zaseokom Markovici

Moram te malo ovdje ispraviti. Vidim da si ostalo dobro odradio, no, sto se tice Memica, po pola MZ Memica ili naselja je isla linija razgranicenja. Dakle, Memice nisu ustupili Srbi. Prije se moze reci da su juzni dio naselja Memica zvani Markovici koji se naslanjaju na Kulu Osmake ustupili, dok su Memici ili bili u nasim rukama ili "nicija" zona, tj., linija razgranicenja. Znaci, nisu oni nama dali Memice jer su ga oni okupirali pocetkom rata, a kasnije ga nisu drzali vec samo dijelove istog.

[Jack]

Cijelo selo Memice su drzali Srbi.Ja bolje znam od tebe sta je ko drzao.Mogu vam u zaseok reci sta i gdje

Sto se tice Mostara

Armija Bih je drzala Vrapcice, oko 3/4 Potoka, Kutilivac.Uspjeli smo uvezati tamo linije, i svo selo drzati.Hume i Lisane

Armija Bih nije drzala Podvelezje i Boracko jezero, kao i mnoge druge stvari.Oko Kalesije sam se bas potrudio ekstra da vidim kakvo je tamo stanje bilo

Jedan mali dio Skipovca Gornjeg je dat cetnicima takodjer.Armija Bih je uzela strateski vazno brdo Vis(Gracanica) koja dominira Skipovcem, i onda se brzo spustila u G.Skipovac.I to je selo bilo tesko cetnicko uporiste od 1992-1995.Jedan dio G.Skipovca veci je vracen cetnitetu, kao i dio Krtove, i jos neka naselja



Ciji su Memici i Bulatovci.Istina je da je Jusice cijelo vrijeme drzala Armija Bih i Daytonom je to dato cetnicima takodjer



Sto se tice Mostara.Ako pogledas na ovu mapu vidis da su Cobanovo Polje, Podvelezje i Rabina bile u cetnickim rukama

Tamo gdje je vrh Botin 1968 metara.E, vecina vas ne zna da Vrh Botin(Velezi) je planinski vrh s dva dijela.Mali Botin 1912 metara, i Veliki Botin ili samo Botin 1968 metara.Mi drzimo danas Mali Botin, dok je Veliki kod cetnika.Rabina, Donja Rabina i Bakracusa su danas Bosnjacke.Kao i oko 4/5 zaseoka i kote Prijecke strane(Rabina).Poredje Rabina kao i Gornja Rabina su dio cetniteta

[Ciljuge1]

Jack,nemoj se ljutit al mislim da nisi u pravu za Memice.

[Abdurrahman]

Cijelo selo Memice su drzali Srbi.Ja bolje znam od tebe sta je ko drzao.Mogu vam u zaseok reci sta i gdje

Sto se tice Mostara

Armija Bih je drzala Vrapcice, oko 3/4 Potoka, Kutilivac.Uspjeli smo uvezati tamo linije, i svo selo drzati.Hume i Lisane

Armija Bih nije drzala Podvelezje i Boracko jezero, kao i mnoge druge stvari.Oko Kalesije sam se bas potrudio ekstra da vidim kakvo je tamo stanje bilo

Jedan mali dio Skipovca Gornjeg je dat cetnicima takodjer.Armija Bih je uzela strateski vazno brdo Vis(Gracanica) koja dominira Skipovcem, i onda se brzo spustila u G.Skipovac.I to je selo bilo tesko cetnicko uporiste od 1992-1995.Jedan dio G.Skipovca veci je vracen cetnitetu, kao i dio Krtove, i jos neka naselja



Ciji su Memici i Bulatovci.Istina je da je Jusice cijelo vrijeme drzala Armija Bih i Daytonom je to dato cetnicima takodjer



Sto se tice Mostara.Ako pogledas na ovu mapu vidis da su Cobanovo Polje, Podvelezje i Rabina bile u cetnickim rukama

Tamo gdje je vrh Botin 1968 metara.E, vecina vas ne zna da Vrh Botin(Velezi) je planinski vrh s dva dijela.Mali Botin 1912 metara, i Veliki Botin ili samo Botin 1968 metara.Mi drzimo danas Mali Botin, dok je Veliki kod cetnika.Rabina, Donja Rabina i Bakracusa su danas Bosnjacke.Kao i oko 4/5 zaseoka i kote Prijecke strane(Rabina).Poredje Rabina kao i Gornja Rabina su dio cetniteta

Mislim da moras malo se spustiti na zemlju. Ne volim aroganciju tipa 'ja bolje znam od tebe.' vidis da ne znas. Ti meni podastiras mapu u kojoj moze a i ne mora biti gresaka, a ja cijelo vrijeme 15km bio i proveo rat u tom podrucju. MISLIM DA NEMA SMISLA da raspravljas s nekim ko je tamo cijelo vrijeme bio i dobro zna situaciju. To bi bilo kao da ja tebe ispravljam podastirajuci ti kartu nekog naselja u Prijedoru.

[Abdurrahman]

Jack,nemoj se ljutit al mislim da nisi u pravu za Memice.

Rekao sam da ne volim da me se utjeruje u neistinu jos pri tome arogancija da BILO KO zna bolje o Kalesijskom kraju za vrijeme rata od mene!

Upravu smo mi, ciljuge.

[Jack]

Memici su povratnicki dzemat.Dzamija je prva napravljena 2 godine poslije rata.Sto znaci da je srusena

Jel ja moram da dokazem da sam u pravu.Ponovo

Nema to veze ko je odakle.Ima veze s odgovarajucim kartama.Koje ja imam.A, vecina nema

A, ako te karte su lagale.A, imam ih vise.Onda super, mora da ih nije Abdurahman crtao.Samo imam karte Armije Bih, Cia,.No.hej

Vi ste u pravu jer niste pravili doticne karte.Naravno, mozda i nije tako, kako ja kazem, ali



http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=462

Kako je dzamija u Memicima mogla biti minirana i do temelja srusena.Ako doticnu dzamiju kao i cijelo naselje nisu drzali cetnici

Ovaj............................................

Da, ja jesam najveci demografsk ekspert i za mape.Nego, ja vama dvojici postavljam lagano pitanje

U kojem se to selu desilo da se dzamija srusi do temelja i minira, ako nisi prisutan na tom lokalitetu.Ne pise dzamija je tesko ostecena nakon tenkovskih ili topovskih razaranja nego minirana


Usput vas dvojica mozete da odgovorite i na ovo pitanje

Nakon povratka u razrušene Memiće, Džematski odbor je brzo započeo pripreme za izgradnju nove džamije. Odabrana je lokacija u centru Memića, a 1998. godine započeta izgradnja velike monumentalne potkupolne džamije sa pratećim objektima.

Znaci kljucna rijec je povratak