srpski svet, Mali Schengen, otvoreni balkan ili Velika Srbija

[BosnjackaHercegovina]

Mali Šengen ne dolazi u obzir. Svaka Bošnjačka strana koja se poigra s tim principom će dobit takav šamar na izborima da će joj se zamantat.

[atif]

Članstvo u OIC-u ne znači odustajanje od EU i NATO-a

Zašto Bosna i Hercegovina nije članica OIC-a i šta je time izgubila u proteklom periodu, analiziramo uoči 51. godišnjice osnivanja ove druge po brojnosti međunarodne organizacije

Godišnjica osnivanja OIC-a dolazi u vrijeme sve aktuelnije priče o regionalnom udruživanju na Zapadnom Balkanu kroz “mali Schengen”, što nas, s obzirom na bolne lekcije iz historije i dupliranje s CEFTA-om, ne raduje.

Za Republiku Bosnu i Hercegovinu bilo je izuzetno važno priznanje njene nezavisnosti od strane muslimanskih država u periodu prije i poslije zasjedanja Pete vanredne konferencije ministara vanjskih poslova OIC-a u Istanbulu u junu 1992. godine.

Organizacija islamske konferencije bila je veoma aktivna u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine u vrijeme Agresije na našu zemlju. Formirala je Kontakt grupu za BiH (1993), koja je bila izuzetno aktivna, te je aktuelna članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, u kojem je predstavlja Turska. OIC je konzistentno karakterizirao rat u Bosni i Hercegovini kao agresiju i genocid, kontinuirano je pozivao Vijeće sigurnosti UN-a da ukine embargo na naoružavanje BiH, doprinio je diplomatskoj izolaciji krnje Jugoslavije, uspio je uključiti vojne trupe iz nekoliko članica kao dio mirovnih snaga UN-a. Finansijska podrška za BiH od država članica OIC-a činila je značajan aspekt politike, naročito u postratnom periodu, te pogotovo za pomoć povratku izbjeglih i prognanih i pomoć državnim institucijama.

Članstvo Bosne i Hercegovine u OIC-u i saradnja susjednih država s OIC-om na tragu je vrlo uspješne politike “nesvrstanih” koju je vodila bivša zajednička država. “Mi smo zaboravili da je razvoj zemlje u kojoj smo nekad živjeli, Jugoslavije, velikim dijelom bio naslonjen na ekonomsku saradnju upravo s islamskim zemljama, iako je Jugoslavija bila država s ateističkim principima, barem u ideološko-preferencijalnom smislu. Nelogično je da Bosna i Hercegovina, u kojoj živi više od 50 posto muslimana, ne bude punopravna članica OIC-a. Također je nelogično da Slovenija, Srbija i Hrvatska imaju konstruktivnije odnose s arapskim ili muslimanskim zemljama od Bosne i Hercegovine. Ovaj diskurs straha da Bosna i Hercegovina ne bude svrstana u tabor nekakvog sumnjivog islamskog faktora mora se podvrgnuti ozbiljnoj kritici, naučnoj, ekonomskoj, filozofskoj, psihološkoj itd. Mi smo u tom pogledu još taoci nametnutih percepcija i tog se straha moramo početi što prije rješavati”, smatra Osman Softić.

Pitanje članstva Bosne i Hercegovine u OIC-u ne otvara mogućnosti da izgubimo na nekom drugom polju, nego je riječ o prilici da naša država unaprijedi svoj ekonomski, politički i svaki drugi položaj u svijetu.

“Punopravno članstvo BiH u OIC-u ni u kom slučaju ne treba značiti odustajanje od Evrope i NATO-a i integracija u tom smjeru. Naprotiv, naša bi zemlja članstvom u OIC-u dobila još veći kredibilitet i mogla bi postati ozbiljan most međucivilizacijskog povezivanja. Bosna je to bila od pamtivijeka. Ona to može i mora biti i danas, bez narušavanja unutrašnjih odnosa. Liban je, naprimjer, 1969. postao članica OIC-a. U Libanu ima podjednak broj kršćana kao i u Bosni i Hercegovini, ako ne i više. Ovoj zemlji to ne smeta da bude članica. Kreatori političke strategije morali bi početi razmišljati izvan ustaljenih klišea i početi djelovati pragmatično i strateški. Ako to neće oni koji danas vladaju, moramo tražiti nove snage u društvu koje će biti smjelije i odvažnije, pametnije, koje neće biti strah da počnu da grade viziju Bosne i Hercegovine bez straha šta će reći u Bruxellesu, u Beogradu ili Zagrebu”, zaključuje Softić.

https://stav.ba/clanstvo-u-oic-u-ne-zna ... -i-nato-a/

[ljiljan89]

stav je SDA glasilo samo da znate

[Mehmed beg Catic]

stav je SDA glasilo samo da znate

Po meni Stav ima najbolje clanke sto se Bosnjaka i Bosne tice.

I ako je to glasilo SDA onda neka je sramota drugih sto nemaju tako nesto a ne da se ostali oslanjanju na jugo-balijsko smece Oslobodjenje ili onaj cetnicki zahod zvano dnevni avaz a da o srboklixu i ne pricamo.

[atif]

evropa pljune bošnjački političari zinu! srebrenica i genocid u kontinitetu jasna opomena! nevjeruj im!

Džaferović iz Brisela saopćio dobre vijesti: Iduće godine možemo dobiti kandidatski status

"Danas smo dobili jasne i precizne informacije da ono što se naziva mini Šengenom predstavlja realizaciju četiri slobode, slobodu kretanja, robe, kapitala i usluga na kojima je utemeljena EU. BiH se preporučuje da pristupi", naglasio je.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/171 ... video.html

Jedna tema bila je i pitanje regionalne saradnje.
- Jasno je kazano da ono ono što se kod nas zove mini Šengen da je to implementacije četiri slobode. Nešto što će biti standardizirano u skladu sa pravilima EU. Da to nije zamjena, nego priprema za članstvo u EU - kazao je Džaferović

https://faktor.ba/vijest/dzaferovic-iz- ... tus-/99242

[BosnjackaHercegovina]

Tužno da je SDA pala na ovako niske grane.

Čuj mali Šengen dobra stvar. Fuj.

[atif]

Serwer: Skeptičan sam prema “mini Šengenu”

“Hajmo vidjeti šta, ako uopće išta, može biti ostvareno, a da nije realizirano kroz CEFTA-u i bilateralne sporazume”, kaže on.
Kada je u pitanju “mini Šengen”, skeptičan sam.

Imam svoje sumnje prema toj inicijativi. Ona mi izgleda kao zamjena za niz sporazuma koji nisu provedeni.

Ali, koliko razumijem, Priština je pristala da bude dio te inicijative. Stoga, hajmo vidjeti šta, ako uopće išta, može biti ostvareno, a da nije realizirano kroz CEFTA-u i bilateralne sporazume”, kaže u razgovoru za politicki.ba Daniel Serwer.

Ovaj vispreni dobri poznavalac prilika na zapadnom Balkanu osvrnuo se na nedavno objavljene izvještaje Evropske komisije o našem region, ali i aktivnosti međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Dejtonski sporazum se mora mijenjati.

Državna vlast u Sarajevu treba imati ovlasti, ali i odgovornost, da može pregovarati i provesti acquis communautaire (propise EU op.a.).

Takve ingerencije potrebne su joj uz postojeće – odbrana, carine, vanjski poslovi, borba protiv organiziranog kriminala i druge, koje je, kao država, dobila u naslijeđe kako bi funkcionirala.

Općine trebaju imati svoju odgovornost u oblastima zdravstva, obrazovanja, urbanizma i svega ostalog vitalnog za živote građana”, kaže Serwer.

Iako su analitičari u regionu ocijenili da su ovogodišnji izvještaji Evropske komisije u zapadnom Balkanu neuobičajeno detaljni i otvoreni, pa i oštri prema svakoj od šest država ovog podneblja, Serwer smatra da je Brisel “dao pošteno viđenje”.

Upitan da li, nakon dogovora o izborima u Mostaru, postignutog zahvaljujući snažnijem angažmanu Delegacije EU u BiH i Ambasade SAD u Sarajevu, ima osnova nada da se međunarodna zajednica ovdje probudila, Serwer kaže:


“Mislim da se radi o dosta skromnoj inicijativi.

No, drago mi je da vidim da SAD i EU rade zajedno. Sada se trebaju fokusirati na Ustav”, poručuje on.

http://politicki.ba/news/read/12349

[atif]

“SLOBODNA BOSNA” OTKRIVA: Evo kako će Džaferović i Komšić izbjeći Vučićevu zamku!

Prema informacijama "Slobodne Bosne", članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović ne protive se ulasku Bosne i Hercegovine u ekonomsku asocijaciju "mini Schengen", ali traže pouzdan mehanizam kako bi BiH sutra mogla izaći iz ove asocijacije ako se ispostavi da je ona štetna za ekonomske interese naše države.
Mada je Milorad Dodik još sredinom proteklog mjeseca insistirao da se članovi Predsjedništva BiH izjasne o ulasku BiH u ekonomsku asocijaciju “mini Schengen”, njegove kolege Šefik Džaferović i Željko Komšić još su u nedoumici. Džeferović i Komšić nisu u dilemi treba li Bosna ući u asocijaciju “mini Schengen”, ali ih muči jedan drugi problem: kako će BiH izaći iz ove asocijacije ako se ispostavi da je ona štetna po ekonomske interese Bosne i Hercegovine.

BiH je u specifičnom položaju u odnosu na sve buduće članice “mini Schengena” - Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo. Sve ove države mogu, na isti način kako su izglasale ulazak, izglasati i izlazak svoje države ako procijene da im ta asocijacija ne odgovara. Bosna i Hercegovina, međutim, zbog svoje složene strukture, to ne može uraditi, jer se opravdano pretpostavlja da će Rg insistirati na opstanku u “mini Schengenu” sve dok to odgovara Srbiji, a ne Bosni i Hercegovini. Kao što je poznato, Predsjedništvo BiH u vanjskoj politici odlučuje konsenzusom, a to znači da član Predsjedništva BiH iz Rg može blokirati odluku o izlasku BiH iz ove asocijacije. BiH bi tako ostala "zarobljena" u "mini Schengenu" sve dok to Dodiku i njegovom naslijedniku u Predsjedništvu BiH bude odgovaralo, bez obzira na stav ostala dva člana Predsjednišva BiH.

Stoga Džaferović i Komšić posljednjih dana tragaju za modelom koji bi Bosnu i Hercegovinu stavio u ravnopravan položaj u odnosu na druge države, potencijalne članice “mini Schengena”. Kao jedno od mogućih rješenja razmatra se usvajanje odluke o pristupanju BiH u "mini Schengen" s određenim rokom trajanja, koja bi se nakon godinu ili dvije produžila ili, pak, ukinula. To znači da bi Bosna i Hercegovina ušla u “mini Schengen” , nakon čega bi Predsjedništvo BiH, nakon godinu ili dvije, razmatralo efekte “mini Schengena” i donijelo odluku da nastavi svoje učešće u toj asocijaciji ili, pak, da istupi ako se pokaže da je ona štetna i nepovoljna za ekonomske interese Bosne i Hercegovine.

To bi, također, podrazumijevalo da se pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uspostavi zasebno tijelo koje bi analiziralo ekonomske efekte slobodne trgovine u okviru “mini Schengena”. Naravno, ako se ispostavi da je BiH tom asocijacijom više dobila nego izgubila, onda bi svakako naša država nastavila članstvo, ali isto tako ako se ispostavi da su efekti “mini Schengena” štetni za ekonomske interese naše zemlje, onda bi Predsjedništvo BiH moglo isoslovati izlazal iz "mini Schengena" na taj način što se odluka o ulasku ne bi produžila.

Džaferović i Komšić su uvjereni da bi ovaj specifični model za BiH bio prihvatljiv ostalim članicama “mini Schengena”, koje, također, mogu slobodnom voljom istupiti iz asocijacije ako procijene da im ona nanosi štetu.

U svakom slučaju, BiH ni po koju cijenu ne bi smjela ući ne samo u ovu nego ni u bilo koju drugu asocijaciju iz koje sutra ne bi mogla izaći.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/172 ... zamku.html


Malošengenske dileme: Mačka se ne može uhvatiti na mišolovku

Piše: Filip Mursel BEGOVIĆ

Dođe nam kakiti kada pred izbore vidimo da bivši Avazovi novinari osnivaju nove medije. Ovih je dana to Sead Numanović, koji je stoljećima u stopu pratio Fahrudina Radončića. Naravno, ne odričemo mogućnost da je Numanović promijenio strujnu fazu, od zavisnog u nezavisnu, ali moramo primijetiti modele koji se ponavljaju do mjere gdje teško možemo govoriti o slučajnostima. Naprimjer, 2014. godine primjećujemo početak Radončićeve strategije medijskih jataka, a 2018. godine postoji trag koji upućuje da je lider SBB-a indirektno povezan s više medija registriranih po inostranstvu preko kojih je vršen politički pritisak, s nakanom stvaranja dojma da postoji opći konsenzus usmjeren protiv SDA. 2020. godine “afera respiratori” pokreće se preko bivših Avazovih novinara “od povjerenja”. Baš kao što je to bio slučaj 2014. godine, odjednom se bivši Avazovi jurišnici u javnosti prezentiraju kao ugroženi novinari koje režim sprečava u obavljanju društvenokorisnog posla razotkrivanja korupcije u društvu. Ponavlja se model fabrikacije ugroženosti koji se inicijalno legalizira na jednoj sarajevskoj privatnoj televiziji.

Pritom moramo primijetiti da je Numanović, ipak, doktor medijskih nauka, za razliku od ostalih avazovaca koji sveudilj dunjaluka osnivaju SBB satelite i medijske kolonije. Stavovi Numanovića mogu upućivati da se radi medij desnog usmjerenja, jačeg patriotskog naboja s neskrivenom namjerom da se politika promatra s bošnjačkih pozicija. Budući da takav pristup nije prirođen Radončiću, nemalo nas je iznenadilo ovo skretanje udesno njegovog dojučerašnjeg top medijskog menadžera. Primjerice, ako Stav izrekne da je “mali Schengen” ustvari “Velika Srbija”, novogovor bivših avazovaca upozorit će da je to priprema za novi genocid. Da bi se dalo utemeljenje ovakvom uglu gledanja na aktuelne događaje u regiji, na privatnoj sarajevskoj televiziji Numanovića se promovira kao posjednika adresara svih važnijih stranih dužnosnika s kojima je on, eto, u stalnom kontaktu. Numanović naprosto zna šta se događa, sugerira se.

U isto vrijeme na privatnoj sarajevskoj televiziji pojavljuje se najomiljeniji Radončićev vanjskopolitički analitičar imenom Janusz Bugajski. I on će reći da Srbi pripremaju rat i napad na Bosnu. Riječ je o inicijativi “mali Schengen”, koju Radončić podržava bezuvjetno i bezrezervno, dakle dijametralno suprotstavljen svojim nekadašnjim bliskim medijskim operativcima. I to bode u oči, ali ne kao neka opasnost nego više kao intrigantna zagonetka, sudoku, križaljka koju bismo voljeli proniknuti. Rješenje ove zagonetke ukazuje da će Radončić s pozicije svojih mainstream medija prozivati SDA da je protiv regionalnih inicijativa (što nije tačno), posebice član Predsjedništva Džaferović, optužujući za radikalizam i srodnost nekom muslimanskom bratstvu koje kao udruženje građana nije registrirano u BiH.

S druge strane će novootkriveni bošnjački suverenisti, pod vodstvom Numanovićeve udarne grupe, nasrnuti na SDA ako potpišu ulazak u “mali Schengen” s tezom da su prodali Bosnu, da su dogovorili podjelu, pristali na findžan-državu, da je Bakir Izetbegović izdao amanet svog oca, da je SDA veleizdajnički projekt usmjeren protiv bosanske državnosti. Možda je ovaj zapis suvišno trošenje papira, ali čini se da je riječ o klasičnoj predizbornoj mišolovci. No, nju pripremaju miševi pa je klopka komična konstrukcija. Jer mačka se ne može uhvatiti u mišolovku. Naime, SDA i njeno liderstvo jeste mačka. Nije tigar, nije pantera, ali jeste mačka.

“Mali Schengen” trebao bi ponuditi isto ono što nam je nudila CEFTA i sve druge inicijative za regionalno povezivanje koje za sada nisu uspjele. Međutim, ove inicijative ne samo da su još uvijek aktivne nego su, za razliku od one malošengenske, bile jasno pozicionirane kao dio evropskog puta BiH. Sada problem vidimo u tome da je inicijativu ponudila Srbija i da pritom uopće ne skriva svoju ambiciju ispunjavanja vlažnog sna o “Srbima svi i svuda”. Ni albanski premijer ovih dana nije skrivao ambiciju da legalno ukine granicu između Albanije i Kosova, što je naknadno korigirao, rekavši da to podrazumijeva i otvorenu granicu između Kosova i Srbije.

Predsjednik Džaferović u isto je vrijeme posjetio Albaniju, što vidimo kao nužni preduvjet za bilo kakvo usuglašavanje stavova. Hrvatska politika u isto je vrijeme počela otvoreno pokazivati zabrinutost u vezi s “malim Schengenom”, što indicira da im nikako ne odgovora da Srbija zauzima vodeću ulogu u regiji. Bošnjacima u BiH, s druge strane, nije pametno da Hrvata nema u inicijativi, jer bh. tronožac ne može stajati ako jedne noge na njemu nema. Makedonski lider Zaev, nažalost, još uvijek nije posve osvijestio da bi mogla uskoro postati i ona južna ako postoji Sjeverna Makedonija. Srbija pritom postaje Amerika na Balkanu, poručuje bez zadrške srpska elita nakon što su otkrili do sada nepoznate ljubavi prema Amerikancima.

No, mi znamo da to nije tako jer Srbija ne umije biti Amerika, ne umije biti ni Evropa jer jednostavno u sebi ne pokazuje nikakav potencijal za proklamiranje evropskih vrijednosti. Vučić ima drugačiju ambiciju, on bi rado da Srbija postane Izrael na Balkanu. Dakle, Bošnjaci bi u toj nekoj novoj realnosti mogli biti svedeni na enklave u kojoj bi Krajina bila Gaza, a Sarajevski, Zenički i Tuzlanski kanton Zapadna obala.

Što je babi milo, to joj se i snilo.

Da pitate hrvatskog predsjednika Milanovića, koji se ovih dana izgubio u bespućima Facebook zbiljnosti i posvađao s cijelim dunjalukom, on bi vjerovatno rekao da je “mali Schengen = big shit”. Možda Milanović zna, kao i mnogi drugi, da se “mali Schengen” počeo promovirati na jednoj regionalnoj konferenciji u Sloveniji i da ga je tamo strastveno promovirao jaki srpski industrijski lobi u Sloveniji. Već tada ga je podržao Lagumdžija, kao lobista, ali pitamo se čiji i ima li tu kakvih para?

Ono što je bitno za bošnjačku politiku u ovom trenutku jeste da propituje ono “ali” bez obzira na evroatlantske garancije, da širi prostor razumijevanja onoga što može značiti “mali Schengen”. Primjerice, imamo informaciju da jedna od glavnih dilema nije ona da li ući ili ne, nego kako izaći ako za to bude potrebe. Što ako postanemo zatočenici Dodikove ruke u Predsjedništvu i slično?

To ukazuje da je mačka još uvijek mačka, a da miševi i dalje pokušavaju grickati, da su im klopke providne. A, bez mačke, miševi bi kolo vodili.

https://stav.ba/malosengenske-dileme-ma ... misolovku/

[atif]

Sulejman Tabaković, osoba koja je 30 godina bila prvi pravnik pravnih službi Sabora i Vlade Hrvatske:

Mali šengen je jedna mala prevara. Treba se dati jedan legimitet vučiću. On je izgubio sve. Taj potres. Njima je problem ovoga ovdje ili problem migranata. Kako ovaj prostor ovdje zadržati u pravnoj formi. Da bi se migrantima moglo upravljati na određeni način kako migranti nebi ulazili u evropu.

[berbir]

Autor je Muhamed Borogovac, i piše ispred Bosanskog Kongresa:

1. Mali Shengen = Treca Srboslavija

Ako mi sada udjemo u tu Shengensku uniju sa Srbijoom, mi nikada necemo moci izaci. Naime, kada jednom damo saglasnost RS-u da udjemo u uniju sa Srbijom, po Daytonskom ustavu trebace nam saglasnost RS-a da izadjemo i kada se pocnemo osjecati porobljenim u toj trecoj Srboslaviji. A znamo da nam RS nikada nece dati saglasnost da izadjemo iz unije sa Srbijom. Pa zato su ratovai i pocinili genocid nad nama da nas natjeraju da ostanemo uz Srbiju. Cak ni Federacija sama ne bi mogla izaci iz trece Srboslavije ma kako da nam bude, jer bi to bez saglasnosti RS-a bila nezakonita separacija.

Srbi ce nam moci raditi sta god hoce, a mi necemo imati pravo izlaska. Znaci uci cemo u vjecito zagarantovano robstvo pod Srbima dok ne nestanemo, jer otkao postoji Srbija mi nestajemo, a oni se sire na nas racun. A znamo kako ce nam biti, vidimo kako je Bosnjacima i Hrvatima u RS-u, ili npr. kako je Bosnjacima u Pljevljima otkako Srbi uzese vlast u Crnoj Gori. Zar nas dvije prethodne Srboslavije, Versajska i AVNOJ-evska nisu naucile pameti, pa srljamo i u Shengensku Srboslaviju? I svi cemo biti gradjani drugog reda, i Bosnjaci i Hrvati i Albanci u BiH i oni koji sebe zovu Bosancima, svi cemo biti u istoj torbi diskriminisanih do novog genocida. Zar nam nije vise dosta srpskih lazi, srpskih smutnji protiv nase drzave i protiv naseg naroda, i protiv naseg jezika i kulture, i protiv identiteta i protiv religije, i na kraju portiv pojedinaca, pogotovo protiv onih koji imaju dostojanstvo ili ambiciju u bilo cemu, od umjetnosti do nauke. Zar nismo pozelili da jednom budemo slobodni, da se ne plasimo sta cemo kazati, hoce li neko na nas gledati sa visine, pricati viceve o glupim Bosancima Muji i Sulji, i kurvi Fati?

Nema para kojima se moze platiti zivot u ropstvu, a pare koj nam obecavaju su obecanja bez obaveze, ludom radovanje. Sjetimo se i Alija je obecao milijarde dolara kada je dosao iz Daytona gdje je upravo bio osnovao Republiku srpsku i normalno ne bi nista od tih milijardi.

Ni eventualni ulazak Kosova i Albanije u tu "malu Evropsku Uniju" nam nije nikakva garancija. Oni ako i udju, a sto je malo vjerovanto, oni ce izaci kada god zazele, jer oni nemaju Republiku srpsku sa pravom veta. Sami Srbi ce im reci "Idite bre sto pre." kao sto su kazali Slovencima kada su shvatili da njh ne mogu porobiti. I onda mi ostadosmo sami velika manjina od samo oko milion ljudi, u velikoj Srbiji od desetak miliona dusmana.

Ucinimo sve sto mozemo da sprijecimoa Dzaferovica i Komsica da glasaju za "Mali Shengen", nemojmo da od svojih malih problema pred ocima ne vidimo da suma gori i da ce i kuca izgoriti, ako na vrijeme ne uklonimo opsanost. Mi smo zbog te kratkovidosti i gledanja "svoga posla", uvijek i stradali kao narod i drzava od Srba, koji uvijek vide prvo veliku sliku, tj. drzavu Srbiju i srpstvo.

Da znate, njihova osveta sto smo se drznuli da trazimo slobodu u devedesetim i ratovali protiv njih za slobodu ce biti strasna. Svaki dostojanstven Bosnjak, svako koji ista vrijedi, ili ne vrijedi, bice predmet istrage, otpustanja, maltretiranja.

Ako bosnjacki i hrvatski poslanici ne zaustave nase izdajnike, u prvom redu Izetbegovica, Komsica i Dzaferovica mozemo kazati: "Zbogom Evropo, zbogom svijete, mi ostadosmo u velikoj Srbiji."
_____


2. KAKO DZAFEROVIC MINIMIZIRA MINI-SHENGEN

Kako prenosi Slobodna Bosna po povratku iz Brisela Dzaferovic kaze:

"Mini-Shengen je samo slobodno kretanje saobracaja, slobodno kretanje ljudi, slobodno kretanje roba i kapitala."

Znaci to je "SAMO" povratak na Jugolsvajiu po svim glavnim pitanjima, i jos gore, jer sada imamo i RS na pola BiH. To znaci da ce nam ponovo slobodno doseljavati Srbi iz Srbije da nam budu shefovi u kancelarijama i ucitelji i profesori u skolama u Sarajevu, i u Tuzli, Mostaru, Bihacu, Zenici, Brckom, u cijeloj BiH, i da ce se uciteljice Srpkinje zaposljavati po Bosni i uciti malu bosnjacku, hrvatsku i svu ostalu djecu na cistom ekavskom Srpskom jeziku, srpsku verziju istorije, ukljucujuci i posljednji rat, te ce tako posrbljavati nasu djecu pricama da su oni potomci sramnih Poturica i Ustasa itd.

Mi smo ionako porobljeni od ovo Srba sto ih ima u RS, a mozete misliti kako ce nam biti kada im se proidruzi 8 miliona Srba iz Srbije, i sa njihovim biznisima i kadrovima preplave ovo malo Bosnjaka sto je ostalo u frtalju Bosne.

[atif]

Džaferović: Kada je u pitanju „mini Šengen“, vrlo sam oprezan

Bilo kakva inicijativa takve vrste mora biti pod okriljem institucija Evropske unije, ne smije biti zamjena za naš evropski put i ne smije poprimiti nikakav politički ili institucionalni karakter.

Zašto ste promijenili svoj stav o “mini Šengenu”. Bili ste, barem, suzdržani u početku, a onda ste prihvatili tu ideju?

- Moj stav o „mini Šengenu“ bio je predmetom raznih spinova i špekulacija, baš onako kako to odgovara mojim političkim oponentima.

Nije tu bilo nikakvih promjena statova. Istina je da sam ovoj inicijativi pristupio vrlo oprezno. I danas sam vrlo oprezan. Rekao sam, a to ponavljam i sada, da bilo kakva inicijativa takve vrste mora biti pod okriljem institucija Evropske unije, ne smije biti zamjena za naš evropski put i ne smije poprimiti nikakav politički ili institucionalni karakter.

Također sam rekao, a to ponavljam i sada, da nemam ništa protiv da se poboljša sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga između svih država regije.

Niko normalan ne može imati ništa protiv prelaska držanih granica građana samo s ličnom kartom i ne može imati ništa protiv ubrzanih procedura za protok roba na graničnim prijelazima. To je sve što sam kazao na temu navedene inicijative. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je zadužilo Vijeće ministara da napravi analizu svih mogućih efekata po Bosnu i Hercegovinu jedne ovakve inicijative i nakon toga ćemo donijeti odluku. Ni tada neću mijenjati svoj stav i zadržat ću se u okviru elemenata koje sam mnogo puta ponovio.

Ako će i BiH biti dio “mini Šengena”, kako mislite riješiti pitanje Kosova? Od priznanja nema ništa, to smo opet nedavno vidjeli. Šta je moguće – ukidanje viza, priznavanje kosovskih dokumenata…?

- Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju najrigidniji režim kada su u pitanju četiri slobode kretanja robe, ljudi, kapitala i usluga. Rigidniji čak i od režima koji ima Srbija s Kosovom.

Poznata je stvar da se oko priznanja Kosova mora osigurati konsenzus u Bosni i Hercegovini kojeg do sada nema.

Također je poznata stvar da je nužno liberalizirati režim kretanja, ali i za to postoje zapreke od političkih snaga u Bosni i Hercegovini, tj. onih koji dolaze iz bh. entiteta RS. Zbog toga trpe svi građani i privreda Bosne i Hercegovine. Nastojat ćemo da se to u budućnosti promijeni. Jedan od razloga za intenzivniju saradnju u okviru zemalja zapadnog Balkana kada je u pitanju realizacija četiri slobode kretanja, jeste i taj režim kojeg Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju u ovom trenutku. Kada se govori o „mini Šengenu“ u strukturama Evropske unije onda se govori o šest država Zapadnog Balkana među kojima je i Kosovo.

https://politicki.ba/news/read/12744

[atif]

On je kazao kako podrška dužnosnika HDZ-a BiH evropskim putu Bosne i Hercegovine nikada nije bila upitna te je dodao kako su upravo pojedini dužnosnici SDA javno propitivali potrebu ulaska BIH u "mini Schengen".

- Dužnosnici HDZ-a BiH su na zadnjem sastanku s komesarom za proširenje svi odreda, i iz Vijeća ministara, i iz Parlamentarne skupštine BiH, dali podršku procesu koji bi trebao regiji zapadnog Balkana donijeti političku i ekonomsku stabilnost te jamčiti slobodu kretanje ljudi, kapitala, roba i usluga kako je to zagarantirano i unutar same Evropske unije - kazao je Brkić.

https://faktor.ba/vijest/brkic-odgovori ... z-a/103914

[atif]

Bosna treba da uvjetuje mini sengen potpisivanjem granica sa srbijom i Bosnom i Hercegovinom!

https://faktor.ba/vijest/bevanda-pisao- ... one/103954
UZP hoce opet kantone da uvuce u pricu mali sengen

Bevanda pisao Tegeltiji: Do početka Samita u Sofiji hitno usvojiti "Zaključak 2" koji uključuje i kantone

- Smatram da je takav smjer posebno važan u okolnostima agresivne pandemije kojoj se još ne nazire kraj. Uz sve navedene elemente, podršku Evropske unije, jasnu pozicioniranost mini Schengena u okviru procesa pristupanja, te poštivanje svih normi i zakona u njegovoj realizaciji i primjeni, takav jedan sporazum ima velike šanse da zaživi u realnosti na način da pomogne BiH, svim njenim konstitutivnim narodima – navodi Bevanda.

Berlinski proces
Ministrica Turković pojasnila za Faktor: Kako su ministri HDZ-a ugrozili put BiH ka EU

Napominje da su "upravo hrvatski ministri u Vijeću ministara BiH kroz sve svoje dosadašnje aktivnosti i postupke, primjenom evropskih standarda u izradi nacrta i predlaganju akata, te potpori svemu što su uvjeti Evropske unije, na jedan vrlo praktičan način to pokazali i dokazali".

- Za nas nikada nije bilo dileme u vezi s radom i postupanjem kada je u pitanju evropska perspektiva naše domovine, pa ni podrška dobro osmišljenim, nužnim i provedivim projektima kakav je mini Schengen, ali naravno, uz apsolutno i isključivo poštivanje zakona i zakonskih procedura u skladu s ustavnim nadležnostima. To je aksiom našega rada i na njemu insistiramo, budući da je upravo to jedna od temeljnih vrijednosti na kojima se zasniva i zajednica država Evropske unije - ističe Bevanda.

Dodaje kako je upravo tokom nedavno održanih razgovora hrvatskih dužnosnika u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH s evropskim povjerenikom za proširenje i susjedstvo Oliverom Varhelyijem istaknuta i "naša nedvosmislena podrška regionalnoj inicijativi mini Schengen, te još jednom potvrđena naša predanost evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine".

Mi ćemo, navodi Bevanda, kao i do sada, i kroz svako buduće djelovanje, sukladno zakonu i ustavnim nadležnostima i odgovornostima, "jasno pokazati kako smo predvodnici puta Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU i oni koji su do kraja apsolutno posvećeni ostvarenju toga cilja".

- U skladu sa navedenim, zahtijevam da hitno, a najkasnije do početka Samita u Sofiji, koji se održava u utorak 10. novembra, usvojimo materijal koji je već ponuđen za sjednicu Vijeća ministra BiH i koji u sebi sadržava "Zaključak broj 2" kojim se u proces uključuju nadležni nivoi vlasti (entiteti i kantoni), te da odredimo službenu delegaciju koja će predstavljati našu domovinu Bosnu i Hercegovinu - navodi Bevanda u dopisu upućenom predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, saopćeno je iz Ureda ministra finansija i trezora BiH.

AMER KAPETANOVIĆ UPOZORAVA: "Ovo je posljednja šansa da se BiH priključi ključnim regionalnim procesima..."

U nastavku razgovora pojasnio je gdje je tzv. Mini šengen u svemu ovome.

- Inicijativa koju su nazvali Mini šengen podrazumijeva intenzivniji rad na provođenju slobode kretanja roba, ljudi i usluga i kapitala u regionu radi ostvarivanja cilja pridruživanja Evropskoj uniji. Ideju su na sastancima u Novom Sadu i Ohridu u oktobru, odnosno novembru 2019. godine iznijele Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Sada su te četiri slobode iz mini Šengena sastavni dio akcionog plana za zajedničko tržište koji je širi po opsegu aktivnosti. Cilj nam je da zajedničkim harmoniziranim politikama reduciramo vrijeme čekanja kamiona s robom na graničnim prijelazima za 70%. Ići ćemo na smanjivanje cijene roaminga sa EU nakon što, u julu 2021, postignemo nultu tarifu roaminga na zapadnom Balkanu. Stvoriti IT industrijska čvorišta pokrivena 5G mrežom. Ukinuti bankarske provizije na transfer novca unutar zapadnog Balkana. Uspostaviti jedinstveno tržište za elektronsko poslovanje na Balkanu. Sinhronizirati investicijske politike u skladu sa EU standardima. Omogućiti malim i srednjim preduzećima bolji nastup na međunarodnim tržištima i lakši transfer tehnologija, te uspostaviti regionalni auto-moto industrijski klaster. Ako ovo uspijemo uraditi do 2024. godine, procjena ekonomista je, da bi smo na taj način, pomogli porastu GDP-a u prosjeku za 6,7 posto. Dakle, kao što vidite, ne radi se ovdje o nikakvoj zamjeni EU procesa nekom novom geopolitičkom sferom, nego, kako ovaj plan potvrđuje, kataliziranju jedne nove, evropske, dimenzije regionalne suradnje. EU čvrsto stoji iza ovoga plana kao uostalom i njene najvažnije članice, ujedno članice Berlinskog procesa. Bitno je ovdje također napomenuti EU podršku uspostavljanju garantne šeme za zapadni Balkan, koja će omogućiti neophodne investicijske garancije za mobiliziranje 20 milijardi eura investicija u infrastrukturu, zelenu tranziciju, cirkularnu ekonomiju, itd - kaže sagovornik.

U kontekstu slobode kretanja, Kapetanović je na pitanje da li to znači konačno ukidanje viza između BiH i Kosova potvrdno odgovorio.

-Da. Sloboda kretanja ne samo da je osnovni evropski princip, nego je apsolutno nužna ukoliko želimo provoditi regionalne socio-ekonomske reforme. Na samitu ministara unutarnjih poslova zapadnog Balkana i EU, održanog 16. novembra u video formatu, RCC je dobio zeleno svjetlo da uspostavimo radnu grupu koja će raditi na zaključivanju regionalnog sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama za sve građane zapadnog Balkana. To će biti još jedna konkretna stvar kojom ćemo omogućiti da građani uistinu osjete evropske slobode - ističe Kapetanović.

U razgovoru se nametnulo i pitanje zašto onda Vijeće ministara na sjednici prošle sedmice nije dalo suglasnost predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji da na Samitu Berlinskog procesa glasa za ovaj plan?

-Koliko poznajem stvari to je ustavna nadležnost Predsjedništva BiH i siguran sam da članovi Predsjedništva na pravi način razumiju ovaj proces i da će svakako još danas dati saglasnost najvišim bh. predstavnicima da potvrde ovakav proevropski i proregionalni stav BiH na Samitu lidera zapadnog Balkana i EU u utorak 10. novembra. Štaviše, mislim da je to imperativ koji je potpunosti u suglasju sa općeprihvaćenim i utvrđenim principima i prioritetima vanjske politike BiH na kojima sam i sam radio dok sam bio u MVP BiH. Ako se oko ičega građani i političari u BiH slažu, onda je to evropska perspektiva i regionalna suradnja. BiH kao sjedište naše organizacije, zemlja osnivač, oduvijek je podupirala regionalnu suradnju i mislim da će i sada pristupiti ovom strateškom procesu u okviru kojeg će najbolje afirmirati i vlastite i regionalne interese. To jedino moguće ako sjedite za stolom i sami zastupate vlastite interese - pojašnjava Kapetanović.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/176 ... esima.html

[atif]

https://faktor.ba/vijest/zajednicko-reg ... evo/104247

Zajedničko regionalno tržište: Ništa od "malog Šengena", procesom upravljaju Brisel i Sarajevo

Bosna i Hercegovina je, prihvatanjem dokumenata u okviru Samita Berlinskog procesa, postala dio novog Zajedničkog regionalnog tržišta.

Izostanak konkretnijih informacija o sadržaju potpisanih dokumenata i njihovom suštinskom značenju rezultirao je njihovim različitim interpretacijama, među kojima su i one kojima se Zajedničko regionalno tržište poistovjećivalo sa takozvanim "mini Šengenom".

Međutim, sadržaj dokumenata, koji su u posjedu Faktora, ukazuje da nova inicijativa u okviru Berlinskog procesa, iza koje stoji Brisel, ima mnogo širi kontekst u odnosu na onaj kojim se spekuliralo kada je u pitanju "mini Šengen", te drugačije konotacije u odnosu na one u vezi sa "mini Šengenom".

Zajedničko regionalno tržište je, smatraju u sjedištu Evropske unije (EU), odskočna daska zemljama regiona ka jedinstvenom tržištu EU-a. Regionalna saradnja je, ocijenjeno je u Zagrebačkoj deklaraciji od 6. maja 2020. godine, korak bliže regionu i regionalnim kompanijama unutarnjem tržištu EU-a.

Zajedničko regionalno tržište će biti zasnovano na pravilima EU-a, a smatra se da će doprinijeti stavljanju regiona na mapu za globalne investitore koji žele smanjiti udaljenost od tržišta EU-a i diverzificirati svoje dobavljače, stvarajući tako radna mjesta.

- Ovo veće regionalno tržište biće odskočna daska za kompanije iz zemalja Zapadnog Balkana da se bolje integriraju u evropske lance vrijednosti i ojačaju njihovu konkurentnost na evropskom i globalnom tržištu – navodi se u pratećoj analizi.

U okviru inicijative za regionalnu ekonomsku integraciju je integritan i Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, koji bi se trebao provesti do kraja 2024. godine. Ovaj plan čine ciljane akcije u četiri ključne oblasti, a to su regionalno trgovinsko područje koje podrazumijeva slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi, regionalno investiciono područje s ciljem usklađivanja investicione politike sa standardima EU-a, regionalno digitalno područje i regionalno industrijsko i inovaciono područje.

Zemlje Zapadnog Balkana se, navodi se u dokumentu, zalažu za provođenje neophodnih mjera koje će dovesti do rezultata svrstanih u četiri kategorije.

Provođenjem ovih aktivnosti će se nastojati uvesti i primijeniti uzajamno priznavanje certifikata i rezultata ispitivanja industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, ovlaštenih ekonomskih operatera, profesionalnih kvalifikacija, licenci u turizmu, odabranih finansijskih usluga i drugih ključnih sektora.

Predviđeno je i uvođenje zelenih traka na graničnima prijelazima sa EU-om, te smanjenje čekanja na graničnim prijelazima na 70 posto trenutnog vremena čekanja, kao i uvođenje slobode kretanja na osnovu ličnih karata u okviru Zapadnog Balkana, što bi, primjera radi, riješilo problem kretanja državljana BiH i Kosova iz jedne u drugu zemlju.

Kroz Regionalno investiciono područje će zemlje regije nastojati osigurati zajedničke nastupe prema stranim investitorima, a planirano je smanjenje troškova roaminga između zemalja zapadnog Balkana i EU-a, te besplatan roaming izmežu zemalja zapadnog Balkana.

Provođenje ovog Akcionog plana izvršit će se u saradnji sa postojećim regionalnim i međunarodnim strukturama, a to su CEFTA sa sjedištem u Briselu i Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) sa sjedištem u Sarajevu.

RCC je zadužen za ukupnu koordinaciju i nadgledanje Akcionog plana u bliskoj saradnji i konsultacijama sa CEFTA-om, koja je zadužena za provođenje trgovinskih akcija.

Bečki institut: Uticaj mini šengena nejasan, regionu treba integracija sa EU

Međutim, Kosovo bi trebalo da se pridruži takozvanoj mini-šengenskoj inicijativi nakon sporazuma potpisanog u Bijeloj kući, iako je tačan utjecaj ovog, ali i samog mini-šengenskog pakta (koji će također uključivati ​​Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju ), trenutno nejasan.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... cija+sa+EU

[Zmaj]

[atif]

Radmanović i Dačić: Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH

Prema riječima Radmanovića, Bosna i Hercegovina i Srbija treba da rade na rješavanju svih otvorenih pitanja, posebno pitanju zaključenja sporazuma o granici između dvije zemlje.

Radmanović se, kako su naveli, založio i za jačanje saradnje dvije zemlje u vezi sa regionalnim inicijativama, uključujući i inicijativu o stvaranju mini Šengena između država Zapadnog Balkana.

Istovremeno, Radmanović je potencirao, kako su istakli, potrebu bliske saradnje i razmjene iskustava parlamentarnih tijela u vezi s pitanjima evropskih integracija.

Sagovornici su se usaglasili oko toga da je potrebno uspostaviti praksu da se jednom godišnje upriliči susret predstavnika dva državna parlamenta na najvišem nivou. S tim u vezi, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović pozvao je predsjednika Narodne skupštine Srbije Ivicu Dačića da posjeti Bosnu i Hercegovinu, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno, saopćili su iz Parlamenta Bosne i Hercegovine.

https://nap.ba/news/73267

[atif]

jeli ovo onaj djikan sto nece da pokrene kupovinu vakcina za drzavu bosnu i hercegovinu ali kao hoce neki sengen kojim bi bosna nestala!??!

Tegeltija: U BiH raste zainteresovanost za Mali Šengen

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija rekao je da se u BiH stvorila atmosfera da se prihvati inicijativa o uključivanju u Mali Šengen.

Tegeltija je podsjetio da na početku inicijativu Malog Šengena, koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev i Edi Rama, nisu podržali nadležni u BiH i Crnoj Gori, jer se smatralo da treba da se ide dalje ka članstvu u EU, a da Mali Šengen predstavlja zatvaranje unutar granica, ali, kako je rekao, sada se raspoloženje po tom pitanju mijenja.

On je naveo da je na Samitu u Sofiji kreirano novo tzv. zajedničko regionalno tržište koje, u suštini, preuzima dva projekta - jedan je Mali Šengen, a drugi je Višegodišnji akcioni plan za regionalni ekonomski prostor, koji je BiH potpisala.

"Nadam se da će ovaj saziv Evropske komisije i lideri zapadnih zemalja promijeniti svoj stav o zapadnom Balkanu i da će omogućiti da region postane sastavni dio porodice evropskih zemalja, gdje pripadamo, geografski, kulturološki i na svaki drugi način", rekao je Tegeltija za Tanjug.

On je istovremeno istakao da se moraju iskoristiti sve prednosti zajedničkog regionalnog tržišta da bi zapadni Balkan bio spreman za uključivanje u EU, kojom god brzinom zemlje budu pristupale.

Tegeltija je saradnju Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije ocijenio dobrom u nekim tehničkim pitanjima, ali i dodao da odnose dvije zemlje još opterećuju neka pitanja iz prošlosti.

"Još je otvoreno pitanje granice, što je stvar koju je trebalo odavno da završimo", rekao je Tegeltija, koji je i sam godinama učestvovao u radu komisije za granice Srbije i BiH.

On je napomenuo da je očekivao da će još prije 15 godina to pitanje biti riješeno.

On je istakao da su to pitanja koja znatno opterećuju odnose, a da su neka od njih "čisto životna" i u interesu građana u obje zemlje.

"Ostale su neke otvorene tačke, koje dugi niz godina nisu bile ni definisane, poput pitanja područja opština Rudo i Priboj, i dijela granice na ušću Drine u Savu, gdje rijeka mijenja svoj tok. To su bila jedina otvorena pitanja, a danas su se ponovo otvorila sva pitanja", rekao je Tegeltija te naglasio kako se čini da se ovo pitanje svjesno drži otvorenim.

https://vijesti.ba/clanak/523904/tegelt ... ali-sengen

[apilk5]

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... lja/407644

Građanima Bosne i Hercegovine najkasnije do početka iduće godine za ulazak u pet zemalja najvjerovatnije će biti dovoljna samo biometrijska lična karta.

Naime, BiH bi trebala potpisati regionalni sporazum koji se odnosi na kretanje i boravak građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, piše Večernji list BiH.

Nacrt sporazuma
Nacrt regionalnog sporazuma o slobodi kretanja i boravka građana šest država uskoro bi trebao biti na sjednici Vijeća ministara BiH.

Sporazum za koji se očekuje da ga usvoji Vijeće ministara BiH dolazi nakon usvajanja zaključaka summita ministara unutarnjih poslova i ministara sigurnosti šest ekonomija zapadnog Balkana održanog preko interneta u okviru Berlinskog procesa 16. oktobra 2020. godine.

Nakon toga je, 10. novembra, u Sofiji uslijedilo potpisivanje Deklaracije lidera zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu – pokretaču dublje regionalne ekonomske integracije i važnom koraku k jedinstvenom tržištu Europske unije usvojenu na summitu lidera zapadnog Balkana.

BiH ima bilateralne sporazume za prelazak granice s ličnom kartom sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Sporazumom je, u biti, lakši ulazak bh. građana na Kosovo.

U sporazumu koji, kako je navedeno, stupa na snagu do 1. januara 2022. godine, precizirani su uvjeti prelaska granica.

"Države će jamčiti da će građani drugih država imati jednaka prava ulaska, boravka i prelaska u skladu s ovim sporazumom i domaćim zakonodavstvom. Građanin jedne države može, u skladu s ovim sporazumom, ući na teritorij druge strane pod uvjetom da on/ona ima valjanu biometrijsku ličnu kartu s rokom važenja od najmanje 3 mjeseca, da nema zabranu ulaska i boravka na teritoriju druge strane, da ne predstavlja prijetnju sigurnosti ili javnom zdravlju druge strane, što se dokazuje objektivnim, konkretnim i odgovarajućim informacijama i podacima od nadležnih tijela vlasti", kaže se u nacrtu sporazuma.

"Mini Schengen"
Potpisnice sporazuma razmijenit će primjerke biometrijskih ličnih karata najkasnije 30 dana prije stupanja na snagu ovog sporazuma.

Predstavnici šest država zapadnog Balkana prihvatili su na summitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, a BiH je u posljednji trenutak uoči summita prihvatila dokumente o uspostavi “mini Schengena” u tom dijelu Europe.

U izjavi od osam tačaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za neometani prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o porijeklu i kvaliteti roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te neometano djelovanje kompanija koje pružaju različite usluge.

Zajedničko tržište koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju temeljit će se na pravilima i standardima EU, a ključni cilj tog projekta je približavanje Uniji radi stvaranja pretpostavki potpune integracije.

Projekt zajedničkog regionalnog tržišta ranije je dobio naziv “mini Schengen” jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i S. Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu saradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članice Unije.

Težište projekta za sada je na prometnoj i privrednoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala u regiji.

[atif]

„Zašto se upravo na nabavci vakcina nije pokazala mogućnost uspješnog funkcioniranja “malog Schengena”... Na sva naša pitanja da li “mali Schengen” znači liderstvo samo jedne osobe ili jedne države u regionu ili znači jednakopravni pristup svih država...“, poručio je Zvizdić na Twitteru.

Zašto se upravo na nabavci vakcina nije pokazala mogućnost uspješnog funkcioniranja “malog Šengena”...Na sva naša pitanja da li“mali Šengen”znači liderstvo samo jedne osobe ili jedne države u regionu ili znači jednakopravni pristup svih država...https://t.co/a65EJopDzy
— Dr Denis Zvizdić (@DrZvizdic) March 25, 2021

Podsjetimo, Zvizdić je u razgovoru za BHRT kazao kako je država potpuno zakazala u procesu nabavke vakcina, a komentirajući donaciju vakcina koje je BiH dobila od Republike Srbije, Zvizdić je istaknuo kako je ta posjeta, ustvari, pokazala nastojanje da se neko etablira kao lider i dobrotvor u samom regionu.

- Zašto se upravo na nabavci vakcina nije pokazala mogućnost uspješnog funkcioniranja “malog Šengena”, o kojem je najviše pričao predsjednik Republike Srbije? On je pokrenuo na neki način sa premijerom Ramom to pitanje. Na sva naša potpitanja o funkcionalnosti tog Šengena, da li “mali Šengen” znači liderstvo samo jedne osobe ili jedne države u regionu ili znači jednakopravni pristup svih država u četiri slobode, koje su s njim definisane, odgovarali su da oni žele ravnopravnost, jednakost svih država i u trgovini, u prometu roba, ljudi, kapitala, usluga, servisa - kazao je Zvizdić.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/19 ... nachi.html

[atif]

Dodik u Antaliji: Radujem se što je Turska zemlja koja će veoma brzo imati vakcine

Istakao je da samo svojim razvojem mogu da skrenu pažnju na proces priključenja.

- Jedan od odgovora jeste regionalna saradnja, inicijativa koja se zove 'mini Šengen', treba dozvoliti ne samo promet roba, nego izjednačiti diplome, omogućiti zapošljavanje, zajedničke projekte i da se pokažemo kao respektabilan faktor zajednički jer smo pojedinačno isuviše mali da bi mogli da budemo interesantni - kazao je Dodik.

https://www.faktor.ba/vijest/dodik-u-an ... ine/128969