Sve ljepote naše Bosne

[Jack]

Sve neke Drezanke,Kladnji.Prijedora ni na mapi.Totalna diskriminacija

[Zmaj]

Čudo u Glamoču: Omer-aga Bašić sam sebi izgradio najveći bašluk na Balkanu









Na ulazu u Glamoč nalazi se sigurno najgrandiozniji nadgrobni spomenik u našoj zemlji, bašluk Omer-age Bašića. Omer-agin kameni spomenik najveći je bašluk na Balkanu, a prema mišljenju nekih i u Evropi, visok je 412 centimetara.
Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, ispričao nam je historiju ovog čudovišnog bašluka iz harema Jakir, koji se nalazi pored magistralne ceste kojom iz Livna dolazite u Glamoč.

"Bašluk Omer-age Bašića napravljen je 1798. godine i sigurno je najveći na Balkanu. Staroosmanskog je oblika, klasičnog izgleda, samo su dimenzije netipične. Priča se da je bašluk ili nišan Omer-aga napravio za svog života", donosi nam ef. Dragolovčanin zanimljivu anegdotu o čudesnom divovskom glamočkom bašluku.

Kamen koji je korišten za ovaj ogromni i netipični nadgrobni spomenik iz obližnjeg je majdana. Bašluk je bogato ukrašen topuzom ili buzdovanom i orijentalnom ornamentikom.

"Po parcelama koje mi sad imamo, a koje su u vlasništvu Islamske zajednice, papiri pokazuju da je dio parcele na kojoj se nalazi bašluk, trideset do pedeset kvadrata, izdvojen. Iz toga zaključujemo da je bio zaštićen ili je bila planirana njegova zaštita kao nacionalnog spomenika", kaže nam efendija Dragolovčanin, sugerirajući potrebu zaštite ovog vrijednog spomenika i danas.

Bašluk Omer-age Bašića, priča efendija, visok je tačno 4,12 metara, iako se pojavljuju i drugi podaci. Ipak, nije jedini sličnih dimenzija u Glamoču.

"U selu Odžak postoji nišan Omer-aginog brata koji je istog oblika i za nekoliko centimetra niži. Kad gledamo kulturno blago Glamoča, možemo reći da imamo cijeli niz nišana, od onih koji su stariji od pet stotina godina, onih koji datiraju iz vremena dolaska Osmanlija na ova područja. Tako postoje tri nišana na mezarju Radasklije, mezari jakrndžija, prvi su to oblici nišana označeni sjekirom na jednoj strani i sabljom na drugoj. Tek kasnije u 17. stoljeću dolaze ovi obrađeni, s turbanom, kao što je ovaj Omer-age Bašića", priča nam efendija.

Iza Omer-age Bašića osim grandioznog bašluka nije ostalo previše toga zapisanog, ali bi se moglo zaključiti da je bio izuzetno imućan. Predaje govore da što je čovjek bio bogatiji, bašluk je bio veći.

Grandiozni spomenik koji je ostao iza Omer-age Bašića često obiđu putnici namjernici koji se vozeći drumom zaustave i fotografišu, baš kao što je to uradila i ekipa portala Klix.ba kad je tog februarskog dana krstarila kantonom s tri imena.

Gledajući ovaj ogromni bašluk, posebno uz snježnu bjelinu koja dodatno ističe njegovu predimenzioniranost, ne možete ne razmišljati o vremenu kad je nastao i čovjeku koji leži ispod njega, o njegovim pogledima na život i ono što dolazi poslije smrti.

[Zmaj]

GBGX-ruFEF0

Old bridge in Mostar - drone - aerial - dron.ba for N1

[Zmaj]

_bZJPicJzQE

Maglaj iz zraka

[Zmaj]

pSH0LnS7IfA

Polje uljane repice - Bijeljina iz zraka

[Zmaj]

SSyXsBtSj7s

Enjoy the Olympic skiing area of Jahorina!

[Zmaj]

eOQ5-ZmGv1o

Enjoy when Orient meets Occident!

[Zmaj]

PUztSl9fXDM

Orlovaca Cave Tour Bosnia

[Zmaj]

TffdAtxzp40

Una River | Bosnia & Hercegovina

[Zmaj]

DEgCT-DBhOw

Pogledajte kako izgleda poslijepodnevna saobraćajna "špica" u Sarajevu

[Zmaj]

rmBSRHeCFoU

Ocaravajuci planinski krajolik - Bjelasnica, Visocica, Puzim - Snimci iz zraka - Drone footage

[Zmaj]

olE-pKGibhU

Livanjski divlji konji - Snimci iz zraka - Wild Horses - Amazing Drone Footage

[Zmaj]

mxMIjQXyFT8

Zenica 2018.

[Zmaj]

_NTmV47i4LU

Sarajevo - Marijin Dvor | Jesen 2018.

[Zmaj]

VP-HaSAnxn0

Let od Alipašina polje do Otoke - Sarajevski snježni let

[Zmaj]

pd9mbCPa7g0

Husein-kapetan Gradaščević kula - Gradačac iz zraka - Dron.ba za N1

[Zmaj]

T-XQ1heZy4k

Spomenik Revoluciji na Kozari iz zraka - dron.ba za N1

[Zmaj]

SuFc8CilB4M

Voznja jednu stanicu sa pogledom iz zadnjeg dijela tramvaja

[Zmaj]

Mqjoy6ZUQms

NEKROPOLA KLADANJ 25 10 2018

[Zmaj]

Blagaj – nekadašnji šeher, mjesto naše ponosne historije











Doći u Mostar a ne vidjeti nešto južnije Blagaj, nekadašnji šeher, mjesto naše ponosne historije, kulturnog naslijeđa i prirodnih ljepota, prava je šteta.

Blagaj je, u najkraćem, fascinantno mjesto. Baš kao što je svojevremeno u svom poetskom zapisu “Pogled s Buska na Bunu” zabilježio Safvet-beg Bašagić:

– Nigdje bojama ljepšim, nigdje vještijim kistom, priroda nije svoj na kršu slikala lik…

Ljetna rezidencija

Taj nesvakidašnji pogled na ovaj biser Hercegovine, rijeku Bunu i dolinu Neretve, još se snažnije pruža sa Stjepan-grada, smještenog na visokoj litici iznad Blagaja, rodnog mjesta bosanske kraljice Katarine.

Ovaj Kosačin kastel, koji je Katarininom ocu Stjepanu, istinskom zaštitniku bosanskih patarena i Crkve bosanske, više služio kao ljetna rezidencija, posljednjih godina veoma privlači turiste bez obzira na to što se do njega može doći samo pješice uskom krivudavom stazom. Znatni napori su uloženi da se ovo srednjovjekovno zdanje obnovi, a projekt iluminacije je ovom nacionalnom spomeniku BiH dao posebnu notu.

Da je Blagaj itekako zanimljiva turistička destinacija, govori činjenica da to mjesto obuhvata, praktično, sve historijske epohe. Od ilirske gradine, perioda kasne antike, srednjeg vijeka pa sve do osmanskog perioda.

Simbol ovog kraja je, definitivno, vrelo Bune sa svojim liticama i Tekijom. Kao uklesana u stijeni, teško da ikoga može ostaviti ravnodušnim. U tu jedinstvenu oazu duhovnosti svake druge subote u maju slije se na desetine hiljada vjernika kako bi prisustvovali tradicionalnom mevludu i zikru. Ali, u ovo mjesto, sagrađeno početkom 15. stoljeća, koje je u prošlosti bilo dom kaderija, rufaija, halvetija i nakšibendija, hrle turisti sa svih meridijana, kao što smo se nebrojeno puta uvjerili.

Tako je bilo i tokom posjete naše ekipe u okviru “Avazove turističke patrole” i, kako nam reče Ramiz Bašić iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona i mještanin Blagaja, Blagajska tekija jeste magnet za turiste i mjesto koje je nezaobilazno, ali je sve više onih koji cijeli svoj odmor provode u Blagaju.

– Na ovako malom prostoru mnoštvo je kulturno-historijskog naslijeđa, ali i prirodnih ljepota. Na našu sreću, to je još jedan nenarušeni sklop. Ta jedinstvena ponuda, zaista je nešto što turiste snažno privlači. Stjepan-grad, Tekija i vrelo Bune, u čijoj je blizini lokalitet Zelene pećine, gdje su pronađeni tragovi ljudskog života još iz neolita, ali i druge znamenitosti, tu su svakako rijeke Buna i Bunica, poznata po svom ljekovitom svojstvu i, obje, zapravo, cijelim svojim tokom pitke… sve to iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Tako Blagaj na godišnjem nivou posjeti sigurno 150.000 turista – govori nam Bašić.

Ističe da je među njima sve više onih dubljeg džepa, koji odmor provode u blagajskim vilama s bazenima, a ima i onih koji, umjesto u kampovima duž jadranske obale, ostaju u onima na obalama Bune i Bunice.

Uz obilazak Tekije, za koju nam turisti skoro u pravilu govore da je čarobno mjesto, mnogima je posebna atrakcija vožnja čamcem kroz pećinu na vrelu Bune. To je vrelo, zbog svoje unutrašnje galerije, dubine i dužine podzemnih prostorija, kao i zbog prosječnog protoka vode od 43.000 litara u sekundi, među pet najinteresantnijih u Evropi.

Autohtona jela

Vožnju čamcima u unutrašnjost pećine organiziraju u Udruženju “Blagaj-City”. Kako nam priča Salko Handžar, kojeg smo zatekli u blizini Tekije, taj vid svojevrsne relaksacije veoma je zanimljiv turistima.

– To je nešto što ih veoma zanima i ne postoji, praktično, zemlja iz koje nam turisti ne dolaze – govori nam on i napominje da njihovo udruženje organizira i vožnju kanuima.

U blizini vrela Bune i Tekije brojni su restorani koji, uz klasični meni, nude i autohtona hercegovačka jela i pića. Nedaleko od Tekije je i “Eko-centar Blagaj”, široj javnosti poznat po reintrodukciji bjeloglavih supova, koji su nekad nastanjivali to područje, a koji su ljudskim nemarom istrebljeni, ali i mjesto koje je skoro nezaobilazno na ruti svih đačkih ekskurzija.

Turisti rado razgledaju i kompleks Velagićevinu, jedan od najljepših spomenika stambene arhitekture u Bosni i Hercegovini, ali i Sultan-Sulejmanovu džamiju. Blagaj je i mjesto u kojem su bogomolje i pravoslavaca i katolika. Tu su Crkva svetog Vasilija Ostroškog i Crkva Svetog Trojstva, sagrađene nekako u istoj ravni uz obale čudesne Bune.

Sari Saltuk

Uz samu Blagajsku tekiju nalazi se jedno od eventualnih sedam turbeta Sari Saltuka. O tome historičar, dr. Muhamed Hadžijahić piše: “Prema legendi koju bilježi Evlija Čelebi, Sari Saltuk je pred smrt rekao da mu se napravi sedam tabuta. Kad je umro, sedam “kraljeva”, i to Moskve, Leha, Švedske, Jedrena, Bogdana i Dobrudže, zatražilo je da se Sari Saltuk ukopa u njihovoj zemlji.

Na taj način, budući da su tabuti poslati zatvoreni u sedam zemalja, gdje su ukopati, ne zna se u kojem je tabutu bio Sari Saltukov lijes pa se tako može smatrati da bi u svakoj od tih zemalja mogao biti Sari Saltukov grob. Zanimljivo je da je među nabrojanim zemljama u koje je poslat Sari Saltukov tabut, prema jednoj Saltuknami, bila i Bosna.

https://miruhbosne.com/?p=44011