Autoput Bihać-Lašva-Sarajevo-Goražde-Sandžak

[Drina]

Mislim da je konacno vrijeme da se pocne i sa nekim velikim investicijma u USK. Kad kazem velikim onda mislim ma investiciju od milijardu maraka.

Shvatam da se prvo investiralo u i oko Sarajeva jer je to glavni grad, sa najvise ljudstva, SA-ZE potez, ali sada su ta dva grada povezana autoputom i otislo se/ide se i dalje od toga.


Ali ja jos uvjek mislim da je najbolja opcija da se pocne sa izgradnjom pruge Bihac-Kljuc-Zenica. To bi bilo i jedftinije i brze bi se gradilo. Tako bi priblizili Bihac i Sarajevo a ubjeden sam da bi to privuklo i nesto teske industrije u USK. Politicari iz USK moraju biti glasniji po ovom pitanju.

[atif]

http://cesteusk.com/

Direkcija regionalnih cesta Unsko-sanskog kantona

[Abidaga]

29.10.2014
Banja Luka - U JP "Autoputevi RS" danas je prezentovan projekat autoputa od Banjaluke do Splita, čija je ukupna dužina oko 186 kilometara i za čiju izgradnju je zainteresovana kineska kompanija "Synohidro". Dužina ovog puta kroz RS od Banjaluke do Mliništa iznosila bi 92 kilometra, a vrijednost izgradnje bila bi oko 1,5 milijardi evra. Kroz FBiH ovaj autoput bi prolazio u dužini od oko 65 kilometara, a kroz Hrvatsku od granice sa FBiH do Splita oko 29 kilometara.

Prezentaciji ovog projekta prisustovovali su predstavnici Ministarstva saobraćaja i veza RS, Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, Ambasade Hrvatske u BiH i kineske kompanije "Synohidro", koja već duže od godinu dana vodi razgovore sa zvaničnicima RS i FBiH o ovom projektu. Dušan Topić, direktor JP "Autoputevi RS", rekao je da projekat autoputa od Banjaluke do Splita treba posmatrati kao jednu cjelinu koja će RS i FBiH povezati sa Evropom, a lukama u centralnoj Dalmaciji omogućiti brže plasiranje robe na tržišta zapadne i istočne Evrope.
"Naš fokus je bio na obezbjeđivanju finansijskih sredstava jer u ovom momentu postoji veoma lak pristup kineskim bankama", rekao je Topić. On je naglasio da je planirano da gradnja autoputa od Banjaluke do granice sa FBiH bude podijeljena na dvije faze, odnosno da se prvo gradi dionica od Banjaluke do puta AVNOJ-a u dužini od 62 kilometra, za šta je potrebno obezbijediti oko 600 miliona evra.
"Nadam se da ćemo u skorije vrijeme biti u prilici da potpišemo jedan predugovor na osnovu čega bismo kineskim sredstvima počeli da radimo studije za dio autoputa od Banjaluke do Mliništa", rekao je Topić.

Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, rekao je da će za završetak izgradnje autoputa biti potrebno pet do sedam godina, s tim da je za zatvaranje finansijske konstrukcije i izradu neophodne dokumetancije potrebno deset do 12 godina. I Filip Vujeva, direktor JP "Ceste FBiH", rekao je da se radi o izuzetno bitnom projektu te naglasio da kroz FBiH eksproprijacija zemljišta ne bi bila problem jer većina trase od 65 kilometara prolazi kroz državno zemljište.

http://www.nezavisne.com/posao/privreda ... 70373.html


Pretpostavljam da vlasi nece graditi dalje od Varcar Vakufa i da ce Bosnjaci taj put preusmjeriti na Jajce, Donji Vakuf i Bugojno nako cega bi lahko poklopili Kupres i Hlivno:

Ivanic predlaze da se izgradi brza cesta "Banja Luka - Jajce - Mostar" (- Trebinje?):
mMGdeT9pGWE

[ABen]

Nema od tog vlaskog autoputa ništa, evropa neda pare rvatskoj da pravi most kod bosanske gradiske. Kad rvati pocnu da prave svoj dio onda ce nesto biti. Do tada nema ništa od vlaskog autoputa split bosanska gradiska.

[atif]

Brza cesta prema Krajini će se ipak graditi?
Gradnja brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf, ukupne dužine 53 kilometra, na listi je prioriteta "Autocesta FBiH" i Vlade Federacije, potvrdio je Pavo Boban, pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija. Riječ je o projektu vrijednom 550 mil KM, čija bi gradnja mogla početi već naredne godine, prenosi portal Sa-c.net.

Boban kaže da je prije nekoliko godina bio raspisan javni konkurs za koncesionare na ovoj dionici, ali da se sada radi na tome da se on ponovo aktivira, kako bi projekat oživio i kako bi se konačno počelo graditi. Riječ je o projektu koji je u programu vladinih javnih investicija.

Krajem prošle godine Vlada FBiH donijela je i Odluku o utvrđivanju općeg interesa za gradnju brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf, u skladu s tehničkim propisima i pravilima "Transevropskih magistrala". Na ovaj način stvoreni su preduvjeti za izradu investiciono-tehničke dokumentaciju te rješavanje imovinskopravnih odnosa.

- Mi smo Vladi već predložili listu projekata. No, sada treba vidjeti kako da se finansira gradnja ove brze ceste, ili da se izda pod koncesiju ili da idemo na javno-privatno partnerstvo. Ministarstvo prometa ne može samo voditi projekt. Moraju se naći adekvatni finansijeri. Već smo imali kontakte s jednom kineskom firmom – kaže Boban.

On je pojasnio da je planom predviđena prva faza gradnje koja bi išla do Nević-Polja, a druga faza podrazumijeva cestu do Donjeg Vakufa. Na ovaj način stvorili bi se uvjeti za povezivanje Sarajeva autoputem s Krajinom.

- Na projektu se radi. Teško je sada reći kada bi gradnja mogla tačno početi, ali je ova cesta na listi prioriteta. Vlada to zna. Nama problem stvara prijevoj Komara. Postoji opcija da se uradi i treća traka, koja bi bila alternativa. Ali, sada moramo naći pravi model finansiranja" – kaže Boban.

550 mil KM ukupna vrijednost gradnje
364 mil KM vrijednost prve faze gradnje
100 kilometara na sat iznosila bi projektovana brzina
3,5 metara širina saobraćajne trake

http://abc.ba/novost/37153/brza-cesta-p ... ak-graditi

[atif]

Zvizdić u Novom Pazaru:
"Primarno smo zainteresirani za transportnu infrastrukturu između Bosna i Hercegovine i Srbije.. Zainteresovani smo za izgradnju željezničke pruge Beograd-Sarajevo, a zainteresirani smo i da jedan krak autoputa koji prolazi kroz Srbiju se preko Goržada veže za područje Sarajeva i dalje na autoput u BiH", naglasio je Zvizdić. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naveo je kako je njegov današnji posjet Novom Pazaru, Sandžaku i Srbiji "bila dobra prilika da upozna predstavnike institucija i vlasti u Sandžaku o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, posebno u oblasti evropskih integracija BiH".

"I Bosna i Hercegovina i Srbija se nalaze na tom putu. Također, i da ih upoznam sa razvojem ekonomskih prilika i ekonomskim rastom Bosne i Hercegovine u čemu oni vide i određene šanse da može doći do snažnijeg ekonomskog povezivanja područja Sandžaka s onim kompanijama iz Bosne i Hercegovine koje mogu biti zainteresirane za ulaganja u određene sektore", istakao je Zvizdić.
http://ba.n1info.com/a75583/Vijesti/Vij ... ajevo.html

[ABen]

Zvizdic je debil.

[Abidaga]

Budi pozitivan. Zvizdic je otisao u Srbiju i javno porucio da nam treba Zelena transverzala. Prije 10 godina to nije bilo zamisljivo. Za 10, 15 ili 20 godina ce ta Zelena transverzala konacno povezati Bihac-Sarajevo-Novi Pazar.

[ABen]

04.01.2016. / 08:30h Ekonomija - Urađeno idejno rješenje Izgradnjom ceste Sarajevo –
Goražde put do glavnog grada bio bi kraći za 40 kilometara
http://vijesti.ba/clanak/292095/izgradn ... kilometara

Sarajevski IPSA institut uradio je idejno rješenje najkraće ceste koja bi trenutnu udaljenost između Sarajeva i Goražda skratila za oko 40 kilometara. U ovoj godini, kako saznajemo, trebao bi biti urađen i glavni projekat.


- Studija je pokazala da bismo sa nekih 13 kilometara nove ceste putnu komunikaciju ka Sarajevu skratili za gotovo 40 kilometara. Radi se o idejnom rješenju koje predviđa izgradnju ceste dolinom Podhranjenskog potoka i tunela Hranjen, kao neizbježne opcije koju prirodno okruženje uslovljava. Idejno rješenje je usklađeno sa evropskim standardima, brzina kretanja bi bila 80 kilometara na sat, cesta se proteže ispod snježne granice, a njenom izgradnjom ostvarili bi i priključak na Sveobuhvatnu regionalnu transportnu mrežu za jugoistočnu Evropu, koja povezuje susjedne države Srbiju, Crnu Goru i dalje Makedoniju – kazao nam je premijer BPK Goražde, Emir Oković.

Potrebno oko 100 miliona KM

Kvalitetnija putna komunikacija Goraždu je obećana još u Dejtonu. Značaj pravca kojim bi se iz doline Drine do glavnog grada države stiglo za oko sat vremena niko ne može osporiti.

- Trebamo biti realni i priznati da trenutni kapacitet saobraćaja nije toliki da možemo govoriti o nekoj cesti najvišeg ranga, ali projicirana brzina kretanja zadovoljava evropske i standarde SITO mreže. Dužina tunela je preko pet kilometara. U nacrtu prostornog plana FBiH on je bio rezervisan u prostoru sa dužinom od skoro osam kilometara. Ova studija IPSA-e je pronašla kraću varijantu i ako pogledamo okruženje i savremene trendove u inžinjerstvu izgradnje ipak moramo reći da to i nije preambiciozan projekat. To je realan zahvat i mi ćemo na njemu insistirati, jer to je definitivno najznačajnija priča za istočnu Bosnu, koja Goražde iz neke karaule pozicionira u centar zbivanja – ističe Oković.

Procjenjuje se da će za izgradnju ove ceste biti potrebno oko 100 miliona KM, ali precizni podaci bit će poznati nakon izrade glavnog projekta. - Kanton Sarajevo nas jako podržava u tome, u strategiju tog Kantona je ugrađena ta ideja, a imamo podršku u dijelu Vlade FBiH i Vijeća ministara – dodaje Oković.

Privredni rast

Prema riječima Okovića i u 2015. godini nastavljen je pozitivan trend privrednog razvoja. „Prevent“ nastavlja sa rastom, firme iz namjenske industrije moraju širiti kapacitete, a proizvodnja je pokrenuta i u Tvornici alata. Kapital ne poznaje granice pa je „Emka Bosnia“ kupila fabriku u Valjevu, „Okac“ Tvornicu mašina u komšijskom Novom Goraždu, a „Fekry“ pogone fočanskog „Maglića“ i čajničke „Stakorine“.

– 2015. je obilježio daljnji privredni rast. Statistički, radi se o rastu od oko pet posto i po prvi put smo prešli broj od 7.000 zaposlenih. Međutim, opšta slika u privredi BPK je da su pojedini investicijski ciklusi došli do završne faze i da očekujemo nove investicijske aktivnosti. Dolazimo u fazu nedostatka prostora za industrijske zone, postoji potreba da se definišu još dva prostora kao industrijske zone i to je nešto o čemu ćemo govoriti u prvom kvartalu 2016. godine – kaže Oković, te dodaje da je u toku projektiranje nove zone na lokalitetu Haldište.

U namjenskoj industriji BPK insistira da se, eventualnim smanjenjem, izmještanjem ili na druge načine, ne ometa započeti rast privrednog društva „Ginex“, a kada je riječ o najavama izgradnje HE Ustikolina Oković tvrdi da će se o tom projektu trebati izjasniti i građani.

- HE Ustikolina je pitanje koje traje već više od deset godina. Svaka HE ima pozitivne i negativne efekte i BPK će se, kroz svoje institucije i građane, morati izjasniti na koji način kako on vidi korištenje tih prirodnih resursa. Ne želim prejudicirati u kom će pravcu to ići, ali ako dođe do izgradnje tog objekta i ako se iskoriste svi boniteti koje taj objekat može stvoriti mislim da BPK i općine u njegovom sastavu mogu profitirati. Naravno, ako se zadovolje svi okolišni i drugi standardi – ističe premijer BPK Goražde.

(Vijesti.ba / Avaz)

[atif]

Masallah napredujemo

Saradnja BiH i Turske na izgradnji brze ceste Lašva – Donji Vakuf

Kompanija IC Ictas İnşaat dio je IC Holdinga i vodeća je turska građevinska kompanija, specijalizirana za oblast cestogradnje sa iskustvom od 45 godina i projektima u Turskoj i širom svijeta. Uzimajući u obzir svoja iskustva i reference iskazali su interes za uključivanje u infrastrukturne projekte u BiH.
„U slijedećem razdoblju planirana je izgradnja izrazito zahtjevnih dionica na Koridoru Vc poput prioritetne Konjic sjever – Mostar sjever koja zbog konfiguracije terena zahtijeva stručnost izvođača i znatna sredstva, a gradnje će biti i na magistralnim cestama poput brze ceste Lašva – Donji Vakuf. Vlada Federacije BiH će kroz aktivnosti Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i kroz ispunjavanje zakonskih preduvjeta ispitati mogućnosti za suradnju s turskom kompanijom i modusima kroz koje bi se ona mogla naći na bosanskohercegovačkim gradilištima i biti jedan od partnera u ovoj značajnoj oblasti.“ rekao je tokom susreta ministar Lasić i zahvalio na posjeti i ponuđenoj suradnji.

http://www.bug.ba/saradnja-bih-i-turske ... vakuf.html

Brza cesta Lašva - Vitez - Travnik - Donji Vakuf definitivno će se graditi po modelu koncesije, potvrdio nam je jučer Pavo Boban, pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija.

Dva lota

Ovu odluku potvrdila je prije desetak dana i Vlada Federacije, a gradnja ove brze ceste na listi je prioriteta „Autocesta FBiH“.

Riječ je o projektu vrijednom 550 miliona maraka, a ukupna dužina ove ceste iznosi 53 kilometra. Boban kaže da je donesena odluka da se ova dionica podijeli na dva lota, a to su Lašva – Nević-Polje i Novi Travnik - Donji Vakuf. S tim da je za sada usvojena inicijativa da se prvenstveno krene u realizaciju brze ceste Lašva - Nević-Polje kao prve faze ovog projekta. Gradnja samo ove faze koštat će oko 364 miliona KM.

Ukupna dužina ove dionice je 23,6 kilometara i njome je predviđena gradnja kompletne Lašvanske petlje.

- Za sada nam je primarna dionica Lašva – Nević-Polje, s tim da ćemo onda ići s dionicom od Novog Travnika do Donjeg Vakufa. Osim toga, radimo na strategiji na razvoju prometne infrastrukturu prema Krajini i ona će biti obuhvaćena na državnom nivou - kaže nam Boban.
Potvrdio nam je da Ministarstvo prometa već poslalo inicijativu prema Vladi Federacije kada su u pitanju potencijalni koncesionari.

Sve spremno

- Ova dionica ide pod koncesiju. To je Vlada i prihvatila, jer je dionica Lašva – Nević-Polje već skoro spremna. Urađeni su elaborati za eksproprijaciju zemljišta, a uskoro bi Vlada trebala raspisati i javni poziv zainteresovanim koncesionarima, jer smo se opredijelili za model izgradnje putem koncesije – kaže Boban.
Deset tunela

Na dionici ove trase planirano je da se nalazi deset tunela ukupne dužine dva i po kilometra te 20 mostova ukupne dužine 2,3 kilometra. Brza cesta projektirat će se s dva odvojena kolovoza, svaki sa po dvije saobraćajne trake širine tri i po metra. Oko 100 kilometara na sat iznosila bi projektirana brzina.


550 miliona KM ukupna vrijednost gradnje
364 miliona KM vrijednost prve faze gradnje
100 kilometara na sat iznosila bi projektirana brzina
3,5 metara širina saobraćajne trake

[atif]

Da li ce ova brza cesta imati ukupno 4 trake?

[ABen]

dvije trake i mozda pomocnu traku.

Sto debili ne grade autoput prema Konjicu i Mostaru?

[BosnjackaHercegovina]

dvije trake i mozda pomocnu traku.

Sto debili ne grade autoput prema Konjicu i Mostaru?

To je isto kao pitati Četnike 93će zašto humanitarna pomoć ne prolazi u Sarajevo.

Oni rade SVE što mogu da se ne spoji Mostar-Sarajevo.

[amkos]

dvije trake i mozda pomocnu traku.

Sto debili ne grade autoput prema Konjicu i Mostaru?

To je isto kao pitati Četnike 93će zašto humanitarna pomoć ne prolazi u Sarajevo.

Oni rade SVE što mogu da se ne spoji Mostar-Sarajevo.

Upravo tako, ali ono što mene ovdje koliko toliko ohrabruje je i činjenica da dosta naroda (bar iz Hercegovine) "konta" o čemu se ovdje radi. Da politika diktira sve. Tj. da ustaška politika će učiniti sve da se ne spoje Mostar i Sarajevo. Bar sudeći po nekom mom zapažanju jer sam često u Hercegovini tj. južnoj Bosni.

[BosnjackaHercegovina]

Ma narod se promjenio.
Mi smo sada skroz svjesni ko su i šta su Škutori. Bez sumnje opasniji dušmani po BiH od Vlaha - bez sumnje. Vlasi su zadrti, nagli i glupi. Kad Vlasi krenu, mi ćemo znati mjesecima unaprijed. Dok s druge strane škutori su sposobni da te iznenade napadom preko noći.

I zaustavljanje objave popisa sigurno ima više veze sa Škutorima nego Vlasima.

[ABen]

Nije bilo pitanje ovo gore. Nego vise nerviranje.

[atif]

Sa ovim A2 dobiva dosta na znacaju i to internacionalno.

Gradnja brze ceste od Bihaća do Novog Mesta!?

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Karlovac i Karlovačke županije, nedavno je održana međunarodna konferencija o temi “Prometno povezivanje na pravcu Novo Mesto – Karlovac – Bihać”.

Na konferenciji su učestvovali politički predstavnici i saobraćajni stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske – Karlovačke županije i BiH, odnosno Unsko–sanskog kantona. Delegaciju USK-a, na ovom međunarodnom skupu o razvoju prometne infrastrukture, činili su ministri privrede, te građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša, Vid Šantić i Tahir Nuhić, kao i predsjednik kantonalne Privredne komore Ismet Pašalić, koji su govorili o planiranim cestovnim pravcima na našem području.

Radi se o putnom pravcu, koji bi povezivao sve tri zemlje, s tim da su Slovenija i Hrvatska značajno ispred BiH po tom pitanju. Naša zemlja je trenutno u procesu usvajanja prostorne dokumentacije. U prostorni plan Federacije BiH je ušla ta brza cesta, koja se zove „Treća razvojna os“.

„Republika Slovenija je kao što sam rekao najdalje otišla i ona već ima simulaciju i urađenu neku dokumentaciju i čak i sredstva iz evropskih fondova. Hrvatska ima do državne ceste, brze ceste Karlovac dolje prema moru i sad ovisi od nas gdje će taj priključak biti. Mi smo na osnovu prostornog plana USK-a koji će biti usvojen u decembru, definisali kako treba ići i gdje ide taj priključak. Nama je normalno u interesu kantona da ona bude najbliža linija do zapadne Evrope“, kazao nam je Tahir Nuhić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a.

Dodao je da je cilj te brze cesta da se njome iz Kantona dođe do Slovenije, odnosno do Novog Mesta za neka dva do dva i po sata. Time bi izbjegli duga čekanja, koja sad imamo, kao i odlazak na Zagreb, a saobraćaj bi bio dosta jeftiniji, što je i preduvjet za razvoj privrede. Uz to, došlo bi i do razvoja građevinskog sektora, što bi bila značajna finansijska injekcija za domaće firme.

„Ti su saobraćajni, odnosno prometni koridori vrlo značajni, jer oni povlače za sobom razvoj tog područja, razvoj privrede, poljoprivrede… Za nas je to vrlo značajno, jer to nam je priključak direktno za Evropsku uniju. Mi imamo dva pravca, pravac Bihać, pravac Kladuša, što se nadovezuje i na naše prostorne planove i Federacije, a i Kantona“, istakao je Vid Šantić, ministar privrede USK-a.

Temeljni zaključak sa ovog skupa je da lokalne i regionalne vlasti triju država moraju čvršće surađivati oko ovog projekta i zajedničkim snagama ići prema svojim državnim vlastima kako bi mogli kapitalizirati već pripremljene projekte, da bi oni dobili državni i međunarodni značaj. Ministri smatraju, da zastupnici USK-a u Federalnom i državnom Parlamentu sad trebaju učiniti napore kako bi Kanton dobio potrebna sredstva da bi se moglo krenuti u ovaj proces.

http://www.krajina.ba/210621/gradnja-br ... g-mesta-2/

[atif]

Izgradnja autoputa Sarajevo-Novi Pazar uskoro aktualizirana?

Sarajevo, Sandžak – Svaka ideja umire tek onda kad umre njen i posljednji promotor…

Vezano za ideju autoputa Sarajevo – Novi Pazar (a, u krupnijem planu i nastavci do Bihaća i Zagreba prema zapadu i Prištine i Skoplja prema istoku) postoji itekako veliki broj interesanata, promotora i ljudi koji to ispravno razumiju i valjano vrednuju (pa zato ova ideja nema smrti)…

Ova tema je započeta tek prije koju godinu, pa je (zbog predaha) nakratko zastala, ali nije propala niti smo od nje odustali.
Ovim vas obavještavam da će baš ova tema ubrzo biti jako aktuelna…

Autor: Hako Duljević

http://bosnapress.net/izgradnja-autoput ... alizirana/

[atif]

Veoma intersantna promjena ideje. Sad je smisao da se veze banja luka i sarajevo, a uvjek je bio govor o povezivanju krajine sa sarajevom. Jeli to nasi nesposobnjakovici odustaju i planiraju samo do jajca napraviti put?

Sve spremno za izgradnju brze ceste prema Lašvi

Izgradnja brze ceste Lašva - Nević Polje - Travnik - Jajce, koja predstavlja glavni putni pravac za Federaciju u smjeru zapad - istok, planirano je da počne u drugom kvartalu naredne godine, potvrdio je jučer za „Avaz“ Đenan Salčin, direktor kompanije „Autoceste FBiH“. Ova dionica ceste spada u prioritet u radu „Autocesta FBiH“ i Federalne vlade.

Evropska mreža

Salčin kaže da je planirana trasa brze ceste Lašva - Nević Polje dio nove proširene evropske mreže brzih cesta tzv. ruta 2A Lašva - Travnik - Jajce - Banja Luka i, kao veoma frekventna saobraćajnica, predstavlja odličnu priliku za dodjelu prve koncesije u oblasti izgradnje saobraćajnica na nivou Federacije.
Za prvu faza radova Lašva - Nević Polje, ukupne dužine 23,6 kilometara, već je urađen i glavni projekt kojim je utvrđeno najpogodnije povezivanje regiona centralne BiH s budućom trasom autoceste na Koridoru 5C, ali i poboljšanje uvjeta odvijanja prometa duž pravca Sarajevo - Banja Luka.

Salčin: Glavni projekt završen

Vrijednost ovog projekta iznosi 434 miliona KM (217 miliona eura).

- Postojeća magistralna dionica ceste Lašva - Nević Polje i dalje prema Donjem Vakufu identificirana je kao “usko grlo” u cestovnoj mreži BiH u svim prethodnim istraživanjima i mrežnim studijama - kaže Salčin.

Nova lokacija

Zanimljivo je da će doći do pomjeranja Lašvanske petlje na novu lokaciju, čime će se stvoriti bolje pretpostavke za spajanje brze ceste s Koridorom 5C.
- Na taj način bit će omogućen i bolji priključak magistralnih i regionalnih cesta. Nama je najvažnije da je ovaj projekt usklađen sa zahtjevima lokalne zajednice, odnosno zahtjevima općina kroz koje ove dionice prolaze - ističe Salčin.
Izvršeni su i projektiranje dodatnih objekata na područjima naseljenih mjesta, dodatna regulacija rijeka te odmorišta sa servisnim i uslužnim objektima.

Korekcija trase
Prema riječima Salčina, završena je sva studijsko-projektna dokumentacija za ovu dionicu, a na osnovu glavnog projekta, izrađeni su elaborati eksproprijacije kao preduvjet za pokretanje postupka eksproprijacije.
- Prilikom izrade projektne dokumentacije izvršena je i korekcija trase prema Prijedlogu prostornog plana FBiH te je usklađen položaj trase brze ceste s projektima regionalnog vodovoda Plava voda i MHE Merdani - ističe Salčin.

Brojke

434 miliona KM vrijednost projekta
10 tunela predviđeno na ovoj dionici
20 mostova ukupne dužine 2,3 kilometra
Oko 100 kilometara na sat iznosila bi projektirana brzina
(Vijesti.ba / Avaz)

[atif]

http://www.krajina.ba/217747/niko-nije- ... jisnicima/

Niko nije pobijedio ko se inatio Krajišnicima

Nakon što je Udruženje Bosanska Krajina prevođeno v.d. direktorom Adnanom Bajrićem uputilo oštro pismo Javnom preduzeću Autoceste FBiH izražavajući nezadovoljstvo zbog zanemarivanja tog dijela BiH kada je u pitanju izgradnja autoputa i općenito cesta, novi v.d. direktor te firme Adnan Terzić za AJB kaže da apsolutno podržava zahtjeve Krajišnika.

“Tom dijelu BiH se kroz federalne institucije mora posvetiti pažnja. Sigurno da je povezivanje Unsko-sanskog kantona sa ostalim dijelom Federacije BiH prioritet, ali je važno i povezivanje unutra samog kantona. Mislim da su zahtjevi opravdani. Puno je vremena prošlo, a da se nije o tome razgovaralo”, kaže Terzić.

Dodaje da se o tome puno razgovaralo na političkim nivoima, gdje, kako kaže, “sve svi razumiju”, a vrlo malo se do sada uradilo.

U pismu udruženja se navodi da je “Krajina kapija kroz koju se najbrže ide u Evropu, a da su Krajišnici zbog fizičke blizine Zagreba, Ljubljane, Beča, Minhena… najčešće odlazili u spomenute gradove, školovali se, zapošljavali, donosili novac u BiH, održavali familije i tako punili državni budžet, koji je od njih udaljen više stotina kilometara”.

“Ali ni to nije dovoljno pa inspekcije neravnomjerno kontrolišu i ono što ne naplate preko Neretve nadoknađuju preko Vrbasa i Plive, odnosno Une i Sane, nadoknađuju kod vrijednih, poduzetnih i poštenih krajiških privrednika”, ističe se u pismu.


Ne ‘zabijati glavu u pijesak’

Za Terzića je problematično povezivanje Unsko-sanskog kantona sa ostalim dijelom FBiH zbog toga što ono podrazumijeva prolazak kroz bh. entitet Republika Srpska, a to, po njemu, otvara puno drugih priča.

“Tu ne smijemo zabijati glavu u pijesak. Prvo trebam da se upoznam sa sadašnjim planovima i nivoom relizacije nekih obećanja na koja su nedvojbeno imale utjecaja neke politike”, ističe i dodaje da se ne sjeća se kada se neki veliki projekat realizirao u Krajini.

Terziću je udruženje poručilo da ne želi plaćati povećane akcize jer od njih nemaju direktne koristi.

“Dosta je bilo, jer ni za dosadašnju odbranu i gradnju države ‘političko Sarajevo’ nije reklo hvala, a kamoli se odužilo nekim kapitalnim projektima”, kaže se u pismu.

Terzić tvrdi da se akcize plaćaju na nivou države, te da Vijeće ministara BiH donosi odluku.

“Ne vidim baš prostora, odnosno da zakon omogućuje da se plaćanje izbjegava. Ali sigurno je da usmjeravanje tih akciza treba biti određeno zakonom. To treba dovesti u neku mjeru”, objašnjava.

Adnan Bajrić, Vršilac dužnosti direktora Udruženja Bosanska Krajina koje je uputilo pismo, kaže da su Krajišnici odavno trebali pisati i pričati o nekim idejama i projektima, propustima i nepravdama, tražiti odgovore i shodno učešću u budžetu, kroz PDV i političkom učešću u izborima, tražiti protivrijednost kroz kapitalne projekte, ravnomjeran razvoj i pozicije.

“Vjerovatno su u Sarajevu navikli da smo daleko od kamera i fotoaparata, te da ne gledamo puno na državu i ne oslanjamo se na nju, ne molimo i ne tražimo, nego sami se borimo i o svom trošku realiziramo projekte. Također, moglo bi se govoriti i o nedostatku jednoglasne političke strategije političara, u kontekstu nastupa prema centralama političkih stranaka u Sarajevu, koje dobijaju značajan ili presudan broj glasova u Krajini”, ističe Bajrić.

Kaže da ih niko od nadležnih nakon pisma nije kontaktirao direktno, ali jeste indirektno, interesirajući se šta će sve uraditi u kontekstu pisma.


Izborno učešće

Nepoštovanje i omalovažavanje izbornog učešća i glasova 2014.,je po mišljenju v.d. direktora udruženja Bosanska Krajina više nego očigledno.

“Od 37 imenovanih ministara i zamjenika na entitetskom i državnom nivou, imenovalo se pet ministara iz Tuzlanskog kantona, iz Kantona Sarajevo sedam ministara, a Hercegovačko-neretvanski kanton dobio je čak osam ministara. A iz Krajine, ni nakon 20 godina od ministra Irfana Ljubijankića, niko nije imenovan na državnom nivou. Tek na entitetskom nivou imenovan je Šemsudin Dedić (Ministarstvo poljoprivrede, privrede i šumarstva FBiH)”, navodi Bajrić.


Ne treba se ‘inatiti’ sa Krajišnicima

Poručili su im da će prvo sa krajiškim političkim predstavnicima i privrednicima, te uglednim ličnostima i institucijama krenuti u afirmaciju i promociju značaja povezivanja Krajine i Sarajeva.

“Za to imamo spremne naučne, ekonomske i druge argumente i neke studije – publikacije. Pratićemo političke reakcije i prezentirati javnosti, politički nagraditi ili kazniti aktere političkih odluka i aktivnosti, jer se hitno moramo uvrstiti u planove i projekte, osjetiti podršku države i biti jednako tretirani kao drugi dijelovi BiH. U protivnom bi mogli iskazati građanski neposluh, jer niko nas u konačnici nije pobijedio kada se inatio sa nama Krajišnicima, jer nismo mi na kraju, mi smo na vrhu”, kaže on.

Krajišnici traže da im se objasni zašto nema konkretnih planova i aktivnosti u Krajini.

Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić kaže da situacija, što se tiče prometne infrastrukture u BiH, u Krajini nije ništa bolja, ni lošija, u odnosu na ostale dijelove te zemlje.

Razlog tome je, tvrdi, financijska situacija u zemlji i ona uvjetuje visinu ulaganja u infrastrukturne objekte.

“Temeljem toga mogu istaći da je ove godine napokon usvojena Okvirna strategija prometa BiH za razdoblje od 2016. do 2030. godine, a koja je bila uvjet Europske unije za apliciranje na sredstava iz europskih fondova. Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju iz tih fondova dobiti znatnija sredstva i samim time će se povećati i mogućnost ulaganja u prometnu infrastrukturu u cijeloj BiH, a time i u Krajini”, kaže.

Pored državne strategije prometa, usvojene su i entitetske strategije i strategija prometa Distrikta Brčko.

“Što se tiče Strategije prometa Federacije BiH, ista je urađena na način da su Vlade kantona imale mogućnost kandidiranja projekata u Strategiju, pa tako i Vlada Unsko-sanskog kantona. Da li su to oni učinili u skladu sa očekivanjima ljudi koji žive na tom području, to je pitanje za njih. Ja samo još mogu tu reći da sve ono što su entiteti i Distrikt Brčko unijeli u svoje strategije, to je bez ikakvih izmjena ili korekcija uneseno u Državnu strategiju prometa.”, objašnjava.

Kad su u pitanju akcize, Dalipagić tvrdi da je njihovo povećanje preduvjet Europske unije i međunarodnih financijskih institucija da bi BiH mogla aplicirati na kredite kod tih institucija za izgradnju autocesta, brzih cesta i ostalih cesta i za njihovu modernizaciju.

Time se, zaključuje on, povećava kreditna sposobnost javnih poduzeća za ceste, za vraćanje kredita, a koji su u situaciji BiH jedini način za realiziranje takvih projekata.

Izvor: Al Jazeera

http://www.krajina.ba/217747/niko-nije- ... jisnicima/