Kriptovalute

[Drina]

Moze i tema o ovome. Je li se neko vec okusao u ovome?

Pretpostavljam da su svi manje vise upoznati sa Bitcoin koji je sada negdje na oko 17.000USD
Na samom pocetku je imao daleko manju vrijednost. U zadnjih godinu dana je doslo do prave ekplozije i oni koji su uletili medu prvima ostvarili ogroman profit (u slucaju da su upsjeli prodati)

Za kupovinu Bitcoin je mozda vec kasno (mada se mogu kupiti i mali dijelovi)

Medutim ima preko 1300 drugih kriptovaluta koje mogu imati brz rast

Berza

https://coinmarketcap.com

Trenutno je u ove kriptovalute ulozeno hiljadu milijardi dolara i penje se iz dana u dan

Pravi bum bi bio kada bi recimo Amazon prihvatio bitcoin kao sredstvo placanja

[Drina]

Cryptocurrency

https://en.wikipedia.org/wiki/Cryptocurrency

[amkos]

Meni ovo nije jasno nikako, šta je ovo, kako ovo funkcioniše, jel ovo taj elektronski novac koji je najavljen da dolazi poslije ovog papirnatog novca ?!

[amkos]

[BosnjackaHercegovina]

Nekad je novac bio potkovan zlatom.
Danas vise nije i to novac dovodi korak blize apstraknoj vrijednosti - sto postavlja pitanje - pa zasto novac mora biti pod kontrolom vlade? Zasto ne moze biti van granica vlade?

I tu dolazi kriptovaluta - obicni digitalni novac s kojim mozes kupiti i prodati onima koji ce ga primiti.

Ali jedna je fundamentalna razlika izmedju kritponovca i obicnog novca - dok obicni novac nije potkovan zlatom, on jeste potkovan puskom i vlada ima moc da silom rijesi neka pitanja dok kriptovaluta ne moze odgovoriti na takve napade. Ocekujem da ce vlade ovo poceti kontrolisati i kad to krene - ovo sve ce biti dosta drugacije.

[Drina]

Nekad je novac bio potkovan zlatom.
Danas vise nije i to novac dovodi korak blize apstraknoj vrijednosti - sto postavlja pitanje - pa zasto novac mora biti pod kontrolom vlade? Zasto ne moze biti van granica vlade?

I tu dolazi kriptovaluta - obicni digitalni novac s kojim mozes kupiti i prodati onima koji ce ga primiti.

Ali jedna je fundamentalna razlika izmedju kritponovca i obicnog novca - dok obicni novac nije potkovan zlatom, on jeste potkovan puskom i vlada ima moc da silom rijesi neka pitanja dok kriptovaluta ne moze odgovoriti na takve napade. Ocekujem da ce vlade ovo poceti kontrolisati i kad to krene - ovo sve ce biti dosta drugacije.

Pa i nije smao "obicna digitalna valuta". To je ono sto nude tradicionalne banke

Iza ovoga postoji nova tehnologija ili tehnologije. Blockchain https://fr.wikipedia.org/wiki/Blockchain
Druga bitna stvar lezi u tome sto ne postoji neka centralna vlada koji printa novac po volji. Nema neka centralna banka koja kreira novac i time smanjuje vrijednost istog. To se desava sa svim ovim "papirnatim" novcem. Od dolara pa nadalje.

Ove kriptovalute imaju ogranicenu kolicinu i samim time ne mogu da gube vrijednost. Ima X Bitcoina i niti jedan vise. Dok se presa za dolare moze dovesti do usijanja ali to i obara vrijednost dolara. Dovoljno je pogledati koliko je vrijedilo 1000 dolara prije 20 godina a koliko danas.

Primjer. Sjecam se da dok sam bio studunet izlazio sam navecer sa 25€ u dzepu. Jedna kola ili nesto slicno je kostal tada 1.25€. Mogao si i da pocastis. Danas ni ne pomisljas izaci vani sa 25€. Kole su ovdje sada oko 5€.

Drugi primjer. Na jednom starom kontu sam imao 3.000€. Na kraju godine sam dobio obracun i na tu sumu sam dobio cijeli 0.78€ interesa. Odbijemo li inflaciju ja sam u biti izgubio drzeci taj novac u banci.

Drzati novac u banci postaje besmisleno jer on tu gubi na vrijednosti.


Medutim sve ovo funkcionise na bazi povjerenja. Za sada je koristenje ograniceno mada sam ubjeden da ce se to prisiriti. Bit ce zanimljive i reakcije komoanija tipa Facebook ili Google. Oni bi mogli kreirati njihove kriptovalute.

[Drina]

Ja sam sinoc kreirao konto na coinbase, kraken ali jos uvjek traju neke provjere. Ne mogu da prebacim novac i pocnem sa trgovinom
Imam namjeru da kreiram i konto na Bitfinex ali za sada su blokirali kreiranje novih naloga

Ubacio bih 100-200€ da vidim kako funkcionira

[Zmaj]

U julu 2015. godine sam radio seminarski rad o Bitcoinu. Tad je jedan btc vrijedio nekih 200 dolara al ih nisam kupovao.

[Drina]

U julu 2015. godine sam radio seminarski rad o Bitcoinu. Tad je jedan btc vrijedio nekih 200 dolara al ih nisam kupovao.

Bili su oni na pocetku i 0.00012 ili tako nesto.
Da si uletio tada i da si uzeo samo jedan mogao si napraviti ekstra profit. Kao sto kazu najveci rizik je ne riskirati

[BosnjackaHercegovina]

U julu 2015. godine sam radio seminarski rad o Bitcoinu. Tad je jedan btc vrijedio nekih 200 dolara al ih nisam kupovao.

Bili su oni na pocetku i 0.00012 ili tako nesto.
Da si uletio tada i da si uzeo samo jedan mogao si napraviti ekstra profit. Kao sto kazu najveci rizik je ne riskirati

Pogrešna izreka.

[BosnjackaHercegovina]

[Drina]

Upravo sam uplatio 100€ na Coinbase. Normalno ce novac stici u roku od 48h. Jos uvjek ne mogu ovjeriti konto na Kraken i Bitfinex a cekam jer tamo ima vise ovih kriptovaluta
Bitcoin se "srozao" na 12.000USD.

Ovih 100€ je tek da vidim kako to radi. Jos nisam odlucio za neka veca ulaganja ali sve su prilike da cu to i uciniti. Cini mi se da ima neka buducnost u ovome

[Zmaj]

Cito sam da Kraken nije bas toliko dobar i da je bolje gledat druge exhange stranice.

[Drina]

Cito sam da Kraken nije bas toliko dobar i da je bolje gledat druge exhange stranice.

Kreirao sam konto tamo ali ga za sada ne mogu potvrditi. Da bi potvrdio konto moras im poslati sliku svoje ID.
Kreirao bih konto na Bitfinex ali za sada ne primaju nove clanove

Izabrao sam te jer oni nudi i online novcanik. Kod nekih drugih moras poloziti novac na neki online novcanik pa onda prebaciti kod njih i onda trgovati. Za sada zelim izbjeci takav nacin trgovanja. Bolje je sto manje prebacivanja jer svako uzima proviziju. A i radi sigurnosti.

No ja sam potpuno novi u ovome i tek testiram. Veceras sam prebacio 100€ na coinbase i valjda ce biti aktivni do petka. To je poslato negdje u Estoniju preko IBAN.
100€ nije velika suma tako i ako zapne nece biti katastrofa. Ali koliko sam procitao za sada nema nekih velikih katastrofa. Bar ne sam ovim poznatim tipa coinbase

Zanimljivo mi je sve ovo. Malo kasno no dobro. Bolje ikad nego nikad

[Jack]

Sam svoj majstor.Prodas saht,imas pare sigurne.Ovo za Bitcon je sve nesto nesigurno

[Jack]

Obicno ne volim otvaranje novih tema koje nemaju smisla.Ali ova je dobra tema

Neki su za.Neki protiv.Danas je to mozda realnost.Navescu prije vecih trgovackih kuca Searsa i Macy u Americi.To je do prije 20 godina dobro stajalo.Ali,danas imas fakticki masovne otkaze jer narod rijetko kad ide u shoping mallove.Sve kupuju online.Pa je danas Jeff Bezos vlasnik Amazona..,Najbogatiji covjek svijeta.A prije 20 tak godina svak se je smijao Amazonu.Danas je to globalna supersila koja je jaca od ekonomija pojedinihn drzava.Ili ovaj fenomen TWITTER IZ San Francisca.Neki su rekli da ce i to propasti.Pa na kraju kao i facebook,kao i youtube.I to posta globalni faktor.Nikad se ne zna sto se tice Bitcoina

[Zmaj]

Warren Buffett: Bitcoin i druge kriptovalute će se ugasiti
https://www.klix.ba/biznis/warren-buffe ... /180110126

[Drina]

Obicno ne volim otvaranje novih tema koje nemaju smisla.Ali ova je dobra tema

Neki su za.Neki protiv.Danas je to mozda realnost.Navescu prije vecih trgovackih kuca Searsa i Macy u Americi.To je do prije 20 godina dobro stajalo.Ali,danas imas fakticki masovne otkaze jer narod rijetko kad ide u shoping mallove.Sve kupuju online.Pa je danas Jeff Bezos vlasnik Amazona..,Najbogatiji covjek svijeta.A prije 20 tak godina svak se je smijao Amazonu.Danas je to globalna supersila koja je jaca od ekonomija pojedinihn drzava.Ili ovaj fenomen TWITTER IZ San Francisca.Neki su rekli da ce i to propasti.Pa na kraju kao i facebook,kao i youtube.I to posta globalni faktor.Nikad se ne zna sto se tice Bitcoina

Ja sam prebacio 100€ i kupio sam nesto frakcija BITCOINA i ETHERA. To sam uradio preko COINBASE. Vrlo jednostavna platforma.

Tu ima krivulja koja pokazuje da je vrijednost ethera porasla u zadnjih godinu dana za +10521.32%
Pazi.
Neko ko je ulozio 1€ danas ima 10521.32€. 10.500€+ profita u roku od godinu dana
Neko ko je ulozio 100€ danas ima 100.000€+


Mozemo vjerovati ili ne ali onaj ko je uletio na vrijeme taj se danas lagano smjeska.

Ja se nisam zanimao za ovaj bitcoin do prije 10-15 dana. Znaci nisam uskocio na vrijeme u voz. No postoje i druge kriptovalute kao ovaj Ether za kojeg pricaju da ima i bolji koncept od Bitcoina. Mada mislim da ce bitoin ostati referenca kada je ovo u pitanju. Nesto kao moderno zlato.

Ekonomija se mjenja i ti si naveo dobre primjere. Amazon, Facebook, Twitter, Google itd... To su postale najjace firme i obrcu ogromne svote novca.

Mislim da da cu uloziti jos novca. Pogotovo u ovaj Ether i neke jeftinije valute.


Mozda ovo naprosto puke a mozda i ne. Uglavnom. No risk no fun

[Drina]

Warren Buffett: Bitcoin i druge kriptovalute će se ugasiti
https://www.klix.ba/biznis/warren-buffe ... /180110126

Svaka cast njemu ali lik ima 90 godina. Mislim da je on prestar za ove nove tehnologije. Bolje je slusati sta ce reci Zukerberg ili Bezos.
Ako Amazon prihvati bitcoin kao sredstvo placanja onda je to to.

Vidi ovo

Japan made bitcoin a legal currency

https://www.cnbc.com/video/2017/11/06/j ... -ever.html

[Jack]

Tekst je poduzi pa cu skopirati

Bitcoin ludilo ne prestaje možda novac jeSte virtUalan, ali gUBitak Će Biti Stvaran Nešto što nema nikakvu stvarnu vrijednost kupuje se zbog općeg uvjerenja da je to dobro ulaganje, pa cijena raste da bi se po višoj cijeni prodala idućem pušioničaru. Dijagram eksponencijalnog rasta “vrijednosti” bitcoina gotovo je identičan dijagramu rasta vrijednosti lukovice tulipana u Holandiji tridesetih godina 17. stoljeća. vrijednost jedne lukovice bila je 1637. godine ravna vrijednosti višekatnice na kanalu u Amsterdamu. No, kada je mjehur te godine pukao, mnogi su ljudi ostali bez ičega

tkako je tokom prošle godine, a nakon skoro deset godina u prometu, tzv. kriptovaluta – bitcoin, kao i ostale kriptovalute, postala hit na tržištima, mediji na engleskom jeziku u nekoliko su navrata prepričali navodnu anegdotu o Josephu Kennedyju, ocu Johna i Roberta. On je kao krijumčar alkohola za vrijeme prohibicije u Sjedinjenim Američkim
Državama svu ilegalnu i neoporezovanu zaradu “legalizirao” ulažući u dionice i obveznice na izrazito spekulativnoj Njujorškoj berzi za vrijeme “ludih 20- -ih”. Svako je jutro, kako je to ondašnji dobar američki običaj nalagao, čistio cipele kod uličnog čistača. Jednom mu je prilikom njegov čistač cipela rekao kako ima dobar savjet za ulaganje. Nakon što ga je uljudno saslušao, Joe Kennedy Sr. zaključio je: ako je došlo dotle da čistači cipela spekuliraju na berzi i imaju “dobre
savjete” za ulaganje, vrijeme je da proda sve svoje opcije. To je i učinio kratko pred “Crni četvrtak”, odnosno krah Njujorške berze 1929. godine, i postao jedan od najbogatijih ljudi u SAD-u, a to je onda značilo i u svijetu. Naravno, prestao se baviti krijumčarenjem alkohola. “Pušioničari” koji su nastavili slušati savjete čistača cipela ostali su ubrzo bez svega, a svijet je upao u ekonomsku krizu bez presedana koja je iznjedrila i Hitlerov dolazak na vlast.



SpaSonoSno rješenje ili nova kocka Bitcoin je lansiran na tržište 2009. godine usred krize izazvane krahom spekulacija na derivativne ugovore bazirane na Credit Default Swapu, lažnom osiguraču investicija u spekulativno ulaganje u skupove vrijednosnica baziranih na hipotekarnim kreditima ljudima koji ih nisu mogli otplaćivati. Rezultat je finansijski krah, prelijevanje privatnih dugova banaka, osiguravatelja i velikih spekulanata na državne budžete. Dakle, njihovo spašavanje javnim novcem. Uslijedila je ekonomska kriza koja se još uvijek osjeća, a s kojom se pokušava boriti na sve inovativnije i suštinski hiperinflatorne načine, poput kreditne emisije ECB-a s nultom eskontnom stopom na državne obveznice zemalja članica Eurozone, što je dosad rezultiralo samo povećanom ekonomskom i investicijskom aktivnošću u Njemačkoj, kao najproduktivnijoj zemlji Eurozone, i izvlačenjem dodatne produktivnosti iz drugih zemalja prema Njemačkoj. Istovremeno, nisu riješeni problemi prezaduženosti drugih država koje su svoju manju produktivnost, u uvjetima eurizirane nacionalne ekonomije, plaćale novim zaduženjima, a državne obveznice temeljem kojih su se izdavali krediti ECB-a, do iznosa od 1.500 milijardi eura, dolaze na naplatu. Kako će ih platiti, recimo, Grčka, koja nije ni izašla iz krize, niti će pod ovakvim finansijskim sistemom ikada izaći? U tim uvjetima, bitcoin je predstavljen kao spasonosno rješenje jer kao kriptovaluta nije bio pod kontrolom centralnih banaka i njihovih klijenata iz bankarskog i osiguravateljskog sektora, onih istih koji su svojim spekulacijama doveli do krize 2008. godine. Time je kao jamčio stabilnost ulaganja i nemogućnost da neki “banksteri” uzmu vaš novac. Dobro je zvučalo, iako sve do ove godine “investitori” poput Kennedyjevog čistača cipela nisu pokazali neki interes da svoj teško zarađen novac ulažu u tu sjajnu novu valutu kojom se već moglo i kupovati, ograničeno i vrlo malo, uglavnom ilegalnih artikala i usluga. Zanimljivo je da su ulaganja u bitcoin i kriptovalute najveća u regijama koje najviše trpe ekonomsku krizu izazvanu sličnim spekulacijama prije jednog desetljeća. No, kriptovalute nisu valute, legal tenders iza kojih stoji barem garancija centralne banke i određena kupovna moć. One su isključivo derivativni finansijski instrument, vrlo rizičan i spekulativan. Spektakularan rast kriptovaluta zabrinjava čak i tržišne konzervativce koji na njega upozoravaju, a posebno na proizvodnju novih derivativnih “proizvoda” od kriptovaluta koje najavljuju neke
američke burze. Jedan bitcoin vrijedio je samo nekoliko centi 2009. godine. Cijena mu je u augustu 2017. godine dosegla 4.000 dolara, a u decembru je već bila 20.000. Neke su zemlje zabranile kockanje s tim instrumentom, poput Kine, Maroka i Južne Koreje, dok su neke to ipak dopustile. Japan, naprimjer. ECB i druge evropske centralne banke upozorile su na potencijalne velike rizike takvih ulaganja, ali nisu poduzele, zasad, ništa da ga barem reguliraju. Problem je što trgovanje i spekulativno ludilo promoviraju međunarodne finansijske institucije. Reuters i Bloomberg su još u decembru najavili da Goldman Sachs “planira dopustiti bitcoin futures ugovore za neke klijente”. CME Group, također u decembru, inaugurirala je prvo tržište futures ugovorima za bitcoin na svoje dvije čikaške berze (Chicago Mercantile Exchange i Chicago Board of Trade). Također je objavljeno da Nasdaq Stock Exchange planira započeti trgovanje bitcoin future ugovorima u prvoj polovini ove godine. Sjetite se, Goldman Sachs bio je među onim odabranim spekulantima kojima je odobren ogroman novac iz budžeta za pokriće dugova nastalih krahom 2008. godine.
tri karakteriStike Riječ je, zapravo, o tri karakteristike ovog najnovijeg burzovnog fenomena. Prvo, suštinski imamo emisiju privatnog novca, kako je to promovirao rodonačelnik ekonomskog ultraliberalizma Friedrich
von Hayek, njemački matematičar, nereguliranu bilo kakvom centralnom novčarskom institucijom, posebno nezavisnom od bilo kakve države, znači i potencijalno hiperinflatornu. Drugo, na kupoprodaju takvom “valutom” ne plaća se porez, ona se ne bilježi nigdje, pa je idealna dvjema vrstama kriminalaca, trgovcima zabranjenim artiklima, supstancama i uslugama, poput droge, oružja, piratskog softvera i prostitucije, kao i utajivačima poreza. Istraživački tim s University of Technology Sydney i Sydney University objavio je studiju pod nazivom s**, Drugs and Bitcoin, u kojoj je pokazao da je skoro 50 posto svih bitcoin transakcija povezano s nabavkom ili prodajom ilegalnih roba i usluga, droge, ukradenog oružja i piratskog softvera te svih vrsta s**** usluga. Znamo ko se takvim “easy money” djelatnostima voli baviti. Međutim, većina “legalnih” korisnika, poput čistača cipela, kupuje i drži kriptovalute, odnosno zapise da ih posjeduje, “mudro” čekajući da im cijena poraste još više, pa još više... Baš kako su nekada, od 1634. godine, s eksponencijalnim skokom 1637. nizozemski trgovci, ali i čistači cipela, to činili s lukovicama tulipana. To nas dovodi do treće karakteristike fenomena – neregulirane spekulacije, poput nizozemskog tulip bubblea 1637. godine. Nešto što nema nikakvu stvarnu vrijednost kupuje se zbog općeg uvjerenja da je to dobro ulaganje, pa cijena raste da bi se po višoj cijeni prodala idućem pušioničaru.


eksponencijalnog rasta “vrijednosti” bitcoina gotovo je identičan dijagramu rasta vrijednosti lukovice tulipana u jednoj godini. Vrijednost jedne lukovice tulipana 1637. godine bila je ravna vrijednosti višekatnice na kanalu u Amsterdamu. No, kada je mjehur te godine pukao, mnogi su ljudi ostali bez ičega. Kako zaključuje Stephanie Ezrol u januarskom EIR-u, danas živimo u Orwellovoj distopiji (ili Russellovoj utopiji), gdje smo se uspjeli uvjeriti da je crno bijelo, da je nepravda pravedna, kao i da su, posljedično, kriptovalute alternativa sistemu, iako nisu ništa drugo doli njegov najekstremniji i najperverzniji izraz. Nametanje kriptovaluta kao alternative znači prelazak u sistem u kojem su valute potpune izmaknute državi, a dane potpuno pod kontrolu manje transparentnih bankara i ostalih spekulanata. Ništa bolje za pečat puzajućoj refeudalizaciji društvenih odnosa, tj. za konačnu i trajnu stratifikaciju na 2 posto ekstremno bogatih i 98 posto ekstremno siromašnih.
pohlepa i kriminal Kriptovalute nisu temeljene ama baš ni na čemu. U Parizu postoji nešto što se zove “Maison du Bitcoin”. Nalazi se na adresi 35 Rue du Caire u pariškoj finansijskoj četvrti. Ezrol kazuje kako se tamo može osvjedočiti groznici pohlepe kod običnih ljudi, stvaranjem “čarobnog novca”. Citira izjave ljudi. Od one kako je ključ u povlačenju u pravo vrijeme do one kako bitcoin više nije u igri, već Ripple ili one jednog tridesetogodišnjaka koji je kupovao dok im je vrijednost bila u centima, a sada sve prodaje i kazuje da je, naravno, pohlepan i da kao insajder zarađuje milione sve dok postoje lahkovjerne budale koje sada kupuju. Finansijski konzervativac i ekonomski liberal Ambrose Evans-Pritchard u londonskom Daily Telegraphu napisao je da sve što je mjehur na koncu i pukne. Najavljen je limit vrijednosti izdavanja bitcoina od 21 miliona. Što se više približava toj cifri, sve je manja ponuda, što tjera cijenu prema gore. Od početka 2017. godine “vrijednost” bitcoina porasla je za 1.700 posto, a ukupan iznos utrženog dosegao je 400 milijardi dolara.
Ekonomist Daniel Cohen objavio je kolumnu pod nazivom Šta otkriva bitcoin ludilo u francuskom L’Obsu. On kaže da se sve učinilo kako bi bitcoin ličio na zlato. “Možete kopati u bitcoin rudnicima rješavajući kompleksne algoritme i ‘zaraditi’ besplatne bitcoine, ali bitcoin je i dalje, unatoč pričama, ništa drugo do finansijski mjehur. Kupci ga ne drže radi njegove intrinsične vrijednosti koje nema, već da bi ga prodali za višu cijenu sljedećem pušioničaru. Kada ga više ne bude, mjehur će puknuti.” “Bitcoin služi utajivačima poreza”, kaže Cohen, “nudi mafijašima svijeta idealno sredstvo plaćanja, sigurno, nematerijalno i izvan javne sfere. No, ovo ludilo može cvjetati samo zahvaljujući tomu što javne vlasti to dozvoljavaju. Kada one odluče da ga zabrane,
shvaćajući da kriptovalute vrijednost vuku iz poveznice s ilegalnom trgovinom, bit će ukinute, odnosno demonetizirane.” Finansijski krah i ukupni gubitak stotina milijardi, posebno teško zarađenog novca dobro informiranih čistača cipela, bit će neminovan kao i u slučaju derivativnih vrijednosnica na bazi hipotekarnih kredita ili lukovica tulipana, svejedno. Hoće li i onda odabrani kockari biti spašavani javnim novcem iz budžeta u koji uplaćuju dobro informirani čistači cipela? Baš kao i 1929. godine bit će kennedyja koji će na vrijeme prodati ili su već prodali svoje kriptovalutne opcije. Opet će se veliko bogatstvo velikog broja siromašnih preliti u džepove malog broja bogatih. I tako će se nastaviti sve dok se ne izmijeni finansijski sistem i izgradi međunarodna finansijska arhitektura koja neće poticati spekulacije na račun realnog ekonomskog sektora, već kreirati finansijske tokove za njegovo funkcioniranje, čime se jedino stvara prava vrijednost i pravedno raspodjeljuje. Ovako, pauperizacijom velike većine i nestankom srednje klase, niti bogati neće kome imati prodavati bilo šta, čak niti iluzije, pa je kraj ovog kapitalizma neminovan. n
Baš kao i 1929. godine, bit će “kennedyja” koji će na vrijeme prodati ili su već prodali svoje kriptovalutne opcije. Opet će se veliko bogatstvo velikog broja siromašnih preliti u džepove malog broja bogatih. I tako će se nastaviti sve dok se ne izmijeni finansijski sistem i izgradi međunarodna finansijska arhitektura koja neće poticati spekulacije na račun realnog ekonomskog sektora, već kreirati finansijske tokove za njegovo funkcioniranje