Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Zmaj]

sUdcsPQWbY0

Svečanim presjecanjem vrpce danas je u Donjem Vakufu otvoren Trgovački centar Bingo, 188. po redu poslovna jedinica jedne od najvećih bosanskohercegovačkih kompanija. Hipermarket „Bingo „ u Donjem Vakufu svečano su pustili u funkciju načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić, premijer Srednjobosanskog kantona, Tahir Lendo i PR i marketing manager kompanije „Bingo“, Tatjana Paunoski.

[amkos]

Sviđa mi se kako ovaj visoki sijedi čovjek razmišlja. Ova mlada hoće da i njoj presječe vrpcu (evo i meni ), a on onu svoju presječenu vrpcu presjekao na 2 dijela.

Inače fino za Bingo i Donji Vakuf.
Dudu sada pije bensedine, apaurine, aspirine a možda i praljkovaču.

[BosnjackaHercegovina]

KANTON SARAJEVO MILJAMA ISPRED ENTITETA RS
ZANIMLJIVOSTI
13FEB2018
Sumejja Šehić
author



U posljednjoj godini-dvije predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik primio je više nezgodnih, bolnih udaraca nego u cijela dva desetljeća ranije. Prvo je izgubio vlast na državnom nivou, njegova stranka je poražena u borbi za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, onda mu se bankarski sistem urušio kao kula od karata, zatim je održao referendum koji je, zbog straha da ne završi iza rešetaka, nazvao „običnom anketom“. Vjerovatno je za Dodika posebno bolno bilo kad ga je State Department stavio na crnu listu u društvo sumnjivih tipova i organizacija, svjetskih kriminalaca, narkobosova. Ipak, najbolniji za Milorada bili su brojevi, statistike kojima se predstavljaju uporedni ekonomski pokazatelji za Kanton Sarajevo i RS. Brojevi ne lažu i razotkrili su ispraznost Miloradove priče i politike. Sam Kanton Sarajevo je mnogo snažniji od cijele Republike Srpske. To je istina s kojom se Dodik suočio, i iako za svaku situaciju ima spreman arsenal odgovora, ovog puta je ostao nijem. I, vjerovatno, osramoćen.



U SARAJEVU SE IMA ŠTA VIDJETI

A šta to pokazuju brojke o Kantonu Sarajevo? Kanton Sarajevo je prošle godine posjetilo stotinu hiljada turista više nego cijelu Republiku Srpsku. U RS je prošle godine stiglo 323.908 gostiju. Razlika će biti još veća. Već u prvim mjesecima ove godine broj posjeta turista Sarajevu veći je za oko 10 posto, broj noćenja veći je za skoro 20 posto nego u manjem bh. Entitetu. Ovdje treba napomenuti da turisti koji dolaze u BiH ne štede, troše više od onih koji posjećuju zemlje regije. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma prosječno je svaki turist u BiH potrošio 1.733 marke, dok u Hrvatskoj, na primjer, turisti u prosjeku troše 1.238 maraka. Rast broja turista i noćenja, turizma uopće, i zbog ovog podatka, naročito je značajan.

Sve se, kažu, vrti oko novca. Ako je to istina, onda RS stoji ili se jako sporo kreće. Potrošnja u maloprodaji mnogo otkriva. Prošle godine u RS-u je prometovano 2,8 milijardi maraka, u Kantonu Sarajevo 2,6 milijardi. Stave li se ove brojke u proporciju s brojem stanovnika onda računica kaže da je potrošnja u Kantonu tri puta veća. Ovo i ne čudi uzme li se u obzir i prosječna plaća koja u Kantonu Sarajevo iznosi 1.050 KM, u RS skromnih 837 maraka. Treba imati na umu da KS u prosječnu plaću ne obračunava topli obrok, prevoz i regres dok su ova plaćanja sastavni dio izračunate prosječne plaće u RS-u. Statistika s jednakim varijablama bi pokazala da je prosječna plaća u Sarajevu najmanje duplo veća od one u RS-u. U ovom kontekstu je značajan i nivo zaduženosti, s obzirom da značajan dio potrošnje u RS-u čine sredstva iz kredita, dok KS gotovo da nema dugovanja. Neke procjene kažu da je stanovnik RS-a deset puta zaduženiji od stanovnika Kantona Sarajevo.

DA NIJE KANTONA SARAJEVO I FEDERACIJE, RS BI BANKROTIRAO

Za Milorada i RS posebno je bolna priča o uplati indirektnih poreza. Ona pokazuje mišiće privrede i životni standard ljudi. Nakon što se pogledaju ovi podaci jasno je zašto Dodik vrlo često u svojim nastupima galami i viče – jer mišića nema. Kanton Sarajevo uplati više prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost nego sva privreda RS-a. I to ne malo više, već cijelu milijardu maraka. Kanton Sarajevo je u prošloj godini na jedinstveni račun uplatio 2,75 milijardi maraka (KS za pet godina bilježi rast od oko 650 miliona KM). RS tek oko 1,8 milijardi. Uzme li se u obzir da je Uprava za indirektno oporezivanje ukupno ubrala oko 6,6 milijardi maraka, jasno je da Federacija na životu održava RS. Koliko je zapravo RS nerazvijeniji dio BiH i koliko je Kanton Sarajevo nadmoćniji vidi se po uplatama PDV-a u posljednje 4 godine. Kanton Sarajevo je u spomenutom periodu uplatio 9,2 milijarde maraka, RS tek 6,6 milijardi. Razlika je nevjerovatna, KS je na jedinstveni račun upumpao 2,6 milijardi maraka više. RS bi morala biti zahvalna Kantonu Sarajevo i Federaciji jer svake godine dobije oko 300-400 miliona maraka koji joj ne pripadaju. Federacija naime, uplatama na jedinstveni račun, učestvuje sa 68,53 posto, RS sa samo 28,58 posto. Ali javni prihodi se ne dijeli po ovoj proporciji pa RS dobiva novac koji suštinski pripada Kantonu Sarajevo i drugim kantonima u Federaciji.

Još jedan pokazatelj govori o liderskoj poziciji Kantona Sarajevo u BiH. U cijeloj Bosni i Hercegovini u posljednjih 14 mjeseci osnovano je skoro 17.000 novih preduzeća, najveći broj njih registrovan je upravo na području Sarajeva – 3.044, što je tri puta više nego na prostoru banjalučke regije i pet puta više nego na prostoru mostarske regije.

U 2017. GODINI RAST KS JOŠ SNAŽNIJI

Uzmu li se u obzir najsvježiji podaci iz prvog kvartala 2017. godine, jasno je da će ekonomija Kantona Sarajevo biti još snažnija, a razlike u odnosima s RS-om još izraženije. Sarajevo je u spomenutom periodu povećalo robnu razmjenu za 28,1 posto, izvoz je veći za 28,7 posto, za 28 posto veći je i uvoz. Industrijska proizvodnja ima rast od 2,8 posto. Ostvareni promet u trgovini na malo veći je za 11 posto i bez PDV-a iznosi 625,5 miliona KM.

Radna mjesta su u vrijeme „epidemije“ nezaposlenosti možda najcjenjenija, a rezultati Kantona Sarajevo u ovoj oblasti pokazuju da je na putu ozdravljenja. Za samo godinu dana, od marta 2016. do marta 2017. godine broj zaposlenih je povećan za 15 posto. U isto vrijeme nezaposlenost je smanjena za 3,8 posto. Treba istaći i da većina javnih kantonalnih preduzeća, prvi put nakon decenije, bilježe pozitivne poslovne rezultate.Značajno je nakratko analizirati i direktne poreze i odnose u Federaciji. Samo u prvih 6 mjeseci 2017. godine Kanton Sarajevo je uplatio javnih prihoda preko 915 miliona maraka, čak 115 miliona više nego u istom periodu godinu ranije. Spomenuti iznos čini preko 38 posto ukupnih javnih prihoda koje ubire Porezna uprava Federacije. Radi usporedbe, to je više nego što je naplaćeno u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadno-hercegovačkom, Kantonu 10, Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu zajedno. Ovdje valja spomenuti i pohvaliti discipliniranost privrednika u Kantonu Sarajevo, ali i angažiranost poreznika. Naime, prema nekim podacima, porezni inspektori u KS imaju i do pet puta više nadzora nego, na primjer, oni u Hercegovini.

Brojeve i statistiku je teško osporavati. Ipak, ima onih koji to rade. Kažu da su u KS brojevi takvi jer su upravo u Sarajevu smještena sjedišta mnogih profitabilnih javnih kompanija. Pri tome zaboravljaju, svjesno ili ne, da upravo te kompanije posljednjih nekoliko godina bilježe padove u poslovanju. S druge strane, iste te kompanije bile su prisutne u KS i godinama ranije, pa takvi pokušaji osporavanja ekonomskog rasta nisu utemeljeni.

Nakon iznesenih pokazatelja jasno je da je RS miljama daleko od Kantona Sarajevo, ali da u njemu može pronaći motiv za vlastiti razvoj i bolji životni standard svojih građana. S druge strane, Kanton Sarajevo se polako može početi uspoređivati s razvijenim regijama Evropske Unije.

http://ljepota-islama.net/kanton-saraje ... titeta-rs/

[BosnjackaHercegovina]

Da se osvrnemo samo na dva podatka u ovom tekstu

KANTON SARAJEVO MILJAMA ISPRED ENTITETA RS

.... Ovo i ne čudi uzme li se u obzir i prosječna plaća koja u Kantonu Sarajevo iznosi 1.050 KM, u RS skromnih 837 maraka. Treba imati na umu da KS u prosječnu plaću ne obračunava topli obrok, prevoz i regres dok su ova plaćanja sastavni dio izračunate prosječne plaće u RS-u. ...

... Za samo godinu dana, od marta 2016. do marta 2017. godine broj zaposlenih je povećan za 15 posto. U isto vrijeme nezaposlenost je smanjena za 3,8 posto.

Prvo, interesantno je da obračun prosječne plate u FBiH ne uključuje topli obrok, regres i prijevoz dok to u GTu uključuju. To znači da je prosječna plata u FBiH (860KM 2017 godine) veća od one u GTu ne samo za 30-40KM, nego i za količinu prosječne sume toplog obroka+regresa+prijevoza. Zna li iko kolika je to suma ukupno?

Drugo, veći rast zaposlenih od pada nezaposlenih govori da u Sarajevu postoji prilično doseljavanje radne snage - što vidimo i po statistikama živorođenih.

[edinmaslic]

KANTON SARAJEVO MILJAMA ISPRED ENTITETA RS
ZANIMLJIVOSTI
13FEB2018
Sumejja Šehić
author



U posljednjoj godini-dvije predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik primio je više nezgodnih, bolnih udaraca nego u cijela dva desetljeća ranije. Prvo je izgubio vlast na državnom nivou, njegova stranka je poražena u borbi za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, onda mu se bankarski sistem urušio kao kula od karata, zatim je održao referendum koji je, zbog straha da ne završi iza rešetaka, nazvao „običnom anketom“. Vjerovatno je za Dodika posebno bolno bilo kad ga je State Department stavio na crnu listu u društvo sumnjivih tipova i organizacija, svjetskih kriminalaca, narkobosova. Ipak, najbolniji za
Milorada bili su brojevi, statistike kojima se predstavljaju uporedni ekonomski pokazatelji za Kanton Sarajevo i RS. Brojevi ne lažu i razotkrili su ispraznost Miloradove priče i politike. Sam Kanton Sarajevo je mnogo snažniji od cijele Republike Srpske. To je istina s kojom se Dodik suočio, i iako za svaku situaciju ima spreman arsenal odgovora, ovog puta je ostao nijem. I, vjerovatno, osramoćen.



U SARAJEVU SE IMA ŠTA VIDJETI

A šta to pokazuju brojke o Kantonu Sarajevo? Kanton Sarajevo je prošle godine posjetilo stotinu hiljada turista više nego cijelu Republiku Srpsku. U RS je prošle godine stiglo 323.908 gostiju. Razlika će biti još veća. Već u prvim mjesecima ove godine broj posjeta turista Sarajevu veći je za oko 10 posto, broj noćenja veći je za skoro 20 posto nego u manjem bh. Entitetu. Ovdje treba napomenuti da turisti koji dolaze u BiH ne štede, troše više od onih koji posjećuju zemlje regije. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma prosječno je svaki turist u BiH potrošio 1.733 marke, dok u Hrvatskoj, na primjer, turisti u prosjeku troše 1.238 maraka. Rast broja turista i noćenja, turizma uopće, i zbog ovog podatka, naročito je značajan.

Sve se, kažu, vrti oko novca. Ako je to istina, onda RS stoji ili se jako sporo kreće. Potrošnja u maloprodaji mnogo otkriva. Prošle godine u RS-u je prometovano 2,8 milijardi maraka, u Kantonu Sarajevo 2,6 milijardi. Stave li se ove brojke u proporciju s brojem stanovnika onda računica kaže da je potrošnja u Kantonu tri puta veća. Ovo i ne čudi uzme li se u obzir i prosječna plaća koja u Kantonu Sarajevo iznosi 1.050 KM, u RS skromnih 837 maraka. Treba imati na umu da KS u prosječnu plaću ne obračunava topli obrok, prevoz i regres dok su ova plaćanja sastavni dio izračunate prosječne plaće u RS-u. Statistika s jednakim varijablama bi pokazala da je prosječna plaća u Sarajevu najmanje duplo veća od one u RS-u. U ovom kontekstu je značajan i nivo zaduženosti, s obzirom da značajan dio potrošnje u RS-u čine sredstva iz kredita, dok KS gotovo da nema dugovanja. Neke procjene kažu da je stanovnik RS-a deset puta zaduženiji od stanovnika Kantona Sarajevo.

DA NIJE KANTONA SARAJEVO I FEDERACIJE, RS BI BANKROTIRAO

Za Milorada i RS posebno je bolna priča o uplati indirektnih poreza. Ona pokazuje mišiće privrede i životni standard ljudi. Nakon što se pogledaju ovi podaci jasno je zašto Dodik vrlo često u svojim nastupima galami i viče – jer mišića nema. Kanton Sarajevo uplati više prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost nego sva privreda RS-a. I to ne malo više, već cijelu milijardu maraka. Kanton Sarajevo je u prošloj godini na jedinstveni račun uplatio 2,75 milijardi maraka (KS za pet godina bilježi rast od oko 650 miliona KM). RS tek oko 1,8 milijardi. Uzme li se u obzir da je Uprava za indirektno oporezivanje ukupno ubrala oko 6,6 milijardi maraka, jasno je da Federacija na životu održava RS. Koliko je zapravo RS nerazvijeniji dio BiH i koliko je Kanton Sarajevo nadmoćniji vidi se po uplatama PDV-a u posljednje 4 godine. Kanton Sarajevo je u spomenutom periodu uplatio 9,2 milijarde maraka, RS tek 6,6 milijardi. Razlika je nevjerovatna, KS je na jedinstveni račun upumpao 2,6 milijardi maraka više. RS bi morala biti zahvalna Kantonu Sarajevo i Federaciji jer svake godine dobije oko 300-400 miliona maraka koji joj ne pripadaju. Federacija naime, uplatama na jedinstveni račun, učestvuje sa 68,53 posto, RS sa samo 28,58 posto. Ali javni prihodi se ne dijeli po ovoj proporciji pa RS dobiva novac koji suštinski pripada Kantonu Sarajevo i drugim kantonima u Federaciji.

Još jedan pokazatelj govori o liderskoj poziciji Kantona Sarajevo u BiH. U cijeloj Bosni i Hercegovini u posljednjih 14 mjeseci osnovano je skoro 17.000 novih preduzeća, najveći broj njih registrovan je upravo na području Sarajeva – 3.044, što je tri puta više nego na prostoru banjalučke regije i pet puta više nego na prostoru mostarske regije.

U 2017. GODINI RAST KS JOŠ SNAŽNIJI

Uzmu li se u obzir najsvježiji podaci iz prvog kvartala 2017. godine, jasno je da će ekonomija Kantona Sarajevo biti još snažnija, a razlike u odnosima s RS-om još izraženije. Sarajevo je u spomenutom periodu povećalo robnu razmjenu za 28,1 posto, izvoz je veći za 28,7 posto, za 28 posto veći je i uvoz. Industrijska proizvodnja ima rast od 2,8 posto. Ostvareni promet u trgovini na malo veći je za 11 posto i bez PDV-a iznosi 625,5 miliona KM.

Radna mjesta su u vrijeme „epidemije“ nezaposlenosti možda najcjenjenija, a rezultati Kantona Sarajevo u ovoj oblasti pokazuju da je na putu ozdravljenja. Za samo godinu dana, od marta 2016. do marta 2017. godine broj zaposlenih je povećan za 15 posto. U isto vrijeme nezaposlenost je smanjena za 3,8 posto. Treba istaći i da većina javnih kantonalnih preduzeća, prvi put nakon decenije, bilježe pozitivne poslovne rezultate.Značajno je nakratko analizirati i direktne poreze i odnose u Federaciji. Samo u prvih 6 mjeseci 2017. godine Kanton Sarajevo je uplatio javnih prihoda preko 915 miliona maraka, čak 115 miliona više nego u istom periodu godinu ranije. Spomenuti iznos čini preko 38 posto ukupnih javnih prihoda koje ubire Porezna uprava Federacije. Radi usporedbe, to je više nego što je naplaćeno u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadno-hercegovačkom, Kantonu 10, Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu zajedno. Ovdje valja spomenuti i pohvaliti discipliniranost privrednika u Kantonu Sarajevo, ali i angažiranost poreznika. Naime, prema nekim podacima, porezni inspektori u KS imaju i do pet puta više nadzora nego, na primjer, oni u Hercegovini.

Brojeve i statistiku je teško osporavati. Ipak, ima onih koji to rade. Kažu da su u KS brojevi takvi jer su upravo u Sarajevu smještena sjedišta mnogih profitabilnih javnih kompanija. Pri tome zaboravljaju, svjesno ili ne, da upravo te kompanije posljednjih nekoliko godina bilježe padove u poslovanju. S druge strane, iste te kompanije bile su prisutne u KS i godinama ranije, pa takvi pokušaji osporavanja ekonomskog rasta nisu utemeljeni.

Nakon iznesenih pokazatelja jasno je da je RS miljama daleko od Kantona Sarajevo, ali da u njemu može pronaći motiv za vlastiti razvoj i bolji životni standard svojih građana. S druge strane, Kanton Sarajevo se polako može početi uspoređivati s razvijenim regijama Evropske Unije.

http://ljepota-islama.net/kanton-saraje ... titeta-rs/

400 miliona godišnje F BiH poklanja genocidnoj !!! TO MORA STATI.Treba ukinuti uplate na jedinstveni račun.Halo,ba 400 miliona.

[BosnjackaHercegovina]

Tačno. Genocidno ponašanje kažnjavati ekonomskim sankcijama.

[Lamela]

Zanimljivo na trzistu rada, mesari iz turske dolaze da rade u Bajri jer ovdje ne mogu naci mesare..

AVION I TAKSI ZA MESARE

Priča mi jedan naš zenički taksista, da je išao na aerodrom Sarajevo po dvojicu mesara iz Turske. Prevezao ih je u jednu nama poznatu mesnu industriju, zapadno od Zenice, koja u Zenici gradi stambenoi poslovni kompleks. Da ne nagađate, u pitanju je "Bajra" doo.

Ta industrija mesa, nije mogla duže vremena obezbjediti si potrebne mesare. Objavili su međunarodni javni poziv, na koji su se javili mesari iz Turske.

Kako sam saznao, plate mesara su trenutno veće od većine VS kadrova, pa čak i od plata mesara u Njemačkoj.

[edinmaslic]

Naprijed Donji Vakuf !

https://www.radiosarajevo.ba/biznis/kom ... sta/291266

[BosnjackaHercegovina]

Austrijske kompanije planiraju nove investicije i nova zapošljavanja u BiH

Više od polovine austrijskih kompanija u BiH u narednoj godini planira nove investicije i nova zapošljavanja u našoj zemlji, uprkos nestabilnoj političkoj situaciji, kompleksnim administrativnim procedurama i prisutnoj korupciji.

Naime, prema rezultatima ankete koju je među austrijskim kompanijama koje posluju u BiH proveo Trgovinski ured Austrijske ambasade u BiH, njih 62,5 posto spremno je na nove investicije u narednoj godini a njih 64,1 posto planira i nova zapošljavanja.

“Upitani da ocijene ukupan razvoj ekonomske klime u BiH u protekloj godini, njih 49 posto izjavilo je da je ona ista kao i u prethodnom periodu. 21 posto je ocijenilo da je provredna situacija u zemlji bolja, a 30 posto je vidi gorom”, kazao je u petak Philippe Kupfer, trgovinski savjetnik Austrijske ambasade.

Ipak, u godini iza nas najveći broj kompanija uključenih u istraživanje zabilježio je porast ukupnog prometa kao i porast stanja narudžbi. Više od polovine ih je zabilježilo i rast broja uposlenih a blizu polovine i rast investicionog volumena.

Philippe Kupfer
Kao oblasti u kojima je neophodno provesti reforme kako bi se unaprijedio ekonomski ambijent predstavnici austrijskih kompanija izdvojili su političku stabilnost, smanjenje birokratije (nameti i propisi) te borba protiv korupcije i kriminala. Značajan broj kompanija naveo je i kako je neophodno povećati pravnu sigurnost.

Kada je u pitanju tržište, neophodno je raditi na poboljšanju infrastrukture, kupovne moći građana, svijesti o kvalitetu kao i unaprjeđenju kvalifikacija radne snage.

Podsjetimo, Ured Trgovinskog savjetnika austrijske ambasade svake godine provodi godišnje anketiranje poslovnih subjekata iz Austrije u Bosni i Hercegovini a ove godine je u anketi, od ukupno 483 kompanije, učestvovalo njih 128.

http://www.biznisinfo.ba/austrijske-kom ... sljavanja/

[BosnjackaHercegovina]

EKONOMSKI PODACI: BiH najviše robe izvozila u Njemačku, a uvozila iz Hrvatske http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/727 ... atske.html

[noel malcolm]

Naprijed Donji Vakuf !

https://www.radiosarajevo.ba/biznis/kom ... sta/291266

Umjesto “rupe u zemlji” sto posto bosnjacki Donji Vakuf, postaje proizvodno-trgovinsko srediste!

Srbima koji su ga napustili zazubice rastu, a skutori mogu samo da zale za Bugojnom kao nesudjenim glavnim gradom UZP Herceg-Bosne, koji bi dominirao i nad Donjim Vakufom.

[JuzniDoboj]

KANTON SARAJEVO MILJAMA ISPRED ENTITETA RS
ZANIMLJIVOSTI
13FEB2018
Sumejja Šehić
author



U posljednjoj godini-dvije predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik primio je više nezgodnih, bolnih udaraca nego u cijela dva desetljeća ranije. Prvo je izgubio vlast na državnom nivou, njegova stranka je poražena u borbi za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, onda mu se bankarski sistem urušio kao kula od karata, zatim je održao referendum koji je, zbog straha da ne završi iza rešetaka, nazvao „običnom anketom“. Vjerovatno je za Dodika posebno bolno bilo kad ga je State Department stavio na crnu listu u društvo sumnjivih tipova i organizacija, svjetskih kriminalaca, narkobosova. Ipak, najbolniji za
Milorada bili su brojevi, statistike kojima se predstavljaju uporedni ekonomski pokazatelji za Kanton Sarajevo i RS. Brojevi ne lažu i razotkrili su ispraznost Miloradove priče i politike. Sam Kanton Sarajevo je mnogo snažniji od cijele Republike Srpske. To je istina s kojom se Dodik suočio, i iako za svaku situaciju ima spreman arsenal odgovora, ovog puta je ostao nijem. I, vjerovatno, osramoćen.



U SARAJEVU SE IMA ŠTA VIDJETI

A šta to pokazuju brojke o Kantonu Sarajevo? Kanton Sarajevo je prošle godine posjetilo stotinu hiljada turista više nego cijelu Republiku Srpsku. U RS je prošle godine stiglo 323.908 gostiju. Razlika će biti još veća. Već u prvim mjesecima ove godine broj posjeta turista Sarajevu veći je za oko 10 posto, broj noćenja veći je za skoro 20 posto nego u manjem bh. Entitetu. Ovdje treba napomenuti da turisti koji dolaze u BiH ne štede, troše više od onih koji posjećuju zemlje regije. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma prosječno je svaki turist u BiH potrošio 1.733 marke, dok u Hrvatskoj, na primjer, turisti u prosjeku troše 1.238 maraka. Rast broja turista i noćenja, turizma uopće, i zbog ovog podatka, naročito je značajan.

Sve se, kažu, vrti oko novca. Ako je to istina, onda RS stoji ili se jako sporo kreće. Potrošnja u maloprodaji mnogo otkriva. Prošle godine u RS-u je prometovano 2,8 milijardi maraka, u Kantonu Sarajevo 2,6 milijardi. Stave li se ove brojke u proporciju s brojem stanovnika onda računica kaže da je potrošnja u Kantonu tri puta veća. Ovo i ne čudi uzme li se u obzir i prosječna plaća koja u Kantonu Sarajevo iznosi 1.050 KM, u RS skromnih 837 maraka. Treba imati na umu da KS u prosječnu plaću ne obračunava topli obrok, prevoz i regres dok su ova plaćanja sastavni dio izračunate prosječne plaće u RS-u. Statistika s jednakim varijablama bi pokazala da je prosječna plaća u Sarajevu najmanje duplo veća od one u RS-u. U ovom kontekstu je značajan i nivo zaduženosti, s obzirom da značajan dio potrošnje u RS-u čine sredstva iz kredita, dok KS gotovo da nema dugovanja. Neke procjene kažu da je stanovnik RS-a deset puta zaduženiji od stanovnika Kantona Sarajevo.

DA NIJE KANTONA SARAJEVO I FEDERACIJE, RS BI BANKROTIRAO

Za Milorada i RS posebno je bolna priča o uplati indirektnih poreza. Ona pokazuje mišiće privrede i životni standard ljudi. Nakon što se pogledaju ovi podaci jasno je zašto Dodik vrlo često u svojim nastupima galami i viče – jer mišića nema. Kanton Sarajevo uplati više prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost nego sva privreda RS-a. I to ne malo više, već cijelu milijardu maraka. Kanton Sarajevo je u prošloj godini na jedinstveni račun uplatio 2,75 milijardi maraka (KS za pet godina bilježi rast od oko 650 miliona KM). RS tek oko 1,8 milijardi. Uzme li se u obzir da je Uprava za indirektno oporezivanje ukupno ubrala oko 6,6 milijardi maraka, jasno je da Federacija na životu održava RS. Koliko je zapravo RS nerazvijeniji dio BiH i koliko je Kanton Sarajevo nadmoćniji vidi se po uplatama PDV-a u posljednje 4 godine. Kanton Sarajevo je u spomenutom periodu uplatio 9,2 milijarde maraka, RS tek 6,6 milijardi. Razlika je nevjerovatna, KS je na jedinstveni račun upumpao 2,6 milijardi maraka više. RS bi morala biti zahvalna Kantonu Sarajevo i Federaciji jer svake godine dobije oko 300-400 miliona maraka koji joj ne pripadaju. Federacija naime, uplatama na jedinstveni račun, učestvuje sa 68,53 posto, RS sa samo 28,58 posto. Ali javni prihodi se ne dijeli po ovoj proporciji pa RS dobiva novac koji suštinski pripada Kantonu Sarajevo i drugim kantonima u Federaciji.

Još jedan pokazatelj govori o liderskoj poziciji Kantona Sarajevo u BiH. U cijeloj Bosni i Hercegovini u posljednjih 14 mjeseci osnovano je skoro 17.000 novih preduzeća, najveći broj njih registrovan je upravo na području Sarajeva – 3.044, što je tri puta više nego na prostoru banjalučke regije i pet puta više nego na prostoru mostarske regije.

U 2017. GODINI RAST KS JOŠ SNAŽNIJI

Uzmu li se u obzir najsvježiji podaci iz prvog kvartala 2017. godine, jasno je da će ekonomija Kantona Sarajevo biti još snažnija, a razlike u odnosima s RS-om još izraženije. Sarajevo je u spomenutom periodu povećalo robnu razmjenu za 28,1 posto, izvoz je veći za 28,7 posto, za 28 posto veći je i uvoz. Industrijska proizvodnja ima rast od 2,8 posto. Ostvareni promet u trgovini na malo veći je za 11 posto i bez PDV-a iznosi 625,5 miliona KM.

Radna mjesta su u vrijeme „epidemije“ nezaposlenosti možda najcjenjenija, a rezultati Kantona Sarajevo u ovoj oblasti pokazuju da je na putu ozdravljenja. Za samo godinu dana, od marta 2016. do marta 2017. godine broj zaposlenih je povećan za 15 posto. U isto vrijeme nezaposlenost je smanjena za 3,8 posto. Treba istaći i da većina javnih kantonalnih preduzeća, prvi put nakon decenije, bilježe pozitivne poslovne rezultate.Značajno je nakratko analizirati i direktne poreze i odnose u Federaciji. Samo u prvih 6 mjeseci 2017. godine Kanton Sarajevo je uplatio javnih prihoda preko 915 miliona maraka, čak 115 miliona više nego u istom periodu godinu ranije. Spomenuti iznos čini preko 38 posto ukupnih javnih prihoda koje ubire Porezna uprava Federacije. Radi usporedbe, to je više nego što je naplaćeno u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadno-hercegovačkom, Kantonu 10, Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu zajedno. Ovdje valja spomenuti i pohvaliti discipliniranost privrednika u Kantonu Sarajevo, ali i angažiranost poreznika. Naime, prema nekim podacima, porezni inspektori u KS imaju i do pet puta više nadzora nego, na primjer, oni u Hercegovini.

Brojeve i statistiku je teško osporavati. Ipak, ima onih koji to rade. Kažu da su u KS brojevi takvi jer su upravo u Sarajevu smještena sjedišta mnogih profitabilnih javnih kompanija. Pri tome zaboravljaju, svjesno ili ne, da upravo te kompanije posljednjih nekoliko godina bilježe padove u poslovanju. S druge strane, iste te kompanije bile su prisutne u KS i godinama ranije, pa takvi pokušaji osporavanja ekonomskog rasta nisu utemeljeni.

Nakon iznesenih pokazatelja jasno je da je RS miljama daleko od Kantona Sarajevo, ali da u njemu može pronaći motiv za vlastiti razvoj i bolji životni standard svojih građana. S druge strane, Kanton Sarajevo se polako može početi uspoređivati s razvijenim regijama Evropske Unije.

http://ljepota-islama.net/kanton-saraje ... titeta-rs/

400 miliona godišnje F BiH poklanja genocidnoj !!! TO MORA STATI.Treba ukinuti uplate na jedinstveni račun.Halo,ba 400 miliona.

To fakat jedino ima kod nas. Pobili nas 100000, srusili sve dzamije, palili kuce, napadaju povratnike, a mi im pruzimo pomoc kad god je moguce. Nadam se da ce jednog dana prosjecni bosnjo doci pameti.

[Mehmed beg Catic]

..

[Mehmed beg Catic]

U Brčkom će se proizvoditi zdrave grickalice, investicija od 170 hiljada KM

ZZ „Brka“ Brčko je potpisala Ugovor o dodjeli grant sredstava sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA i time započela implementaciju projekta „Smart Healthy Snacks“ vrijedan oko 170 hiljada KM.

Grant je dio projekta „Challenge to Change” koji je uspostavljen u Bosni i Hercegovini zahvaljujući sredstvima Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju – Sida/Ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini.

Ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg je povodom početka implementacije projekta predstavniku zadruge uručio certifikat o dodjeli grant sredstava.

Implementacijom ovog projekta zadruga će nabaviti potrebnu opremu za zaokruženje proizvodnje zdravih grickalica koje će biti plasirane ove godine na tržište Bosne i Hercegovine pod zadružnom robnom markom COOP.

Sa izgradnjom proizvodnog pogona COOP, a čija izgradnja počinje do kraja mjeseca, zadruga planira da zaposli 6 novih radnika i prednost će se dati mladim ljudima.

Direktor zadruge G. Rahman Šaćir se ovim putem u svoje ali i ime cijelog kolektiva zadruge Brka zahvalio Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji SERDA, Švedskoj razvojnoj agenciji „Sida“ i Ambasadi Švedske u BiH što su odlučili da podrže naš projekt i da nam pomognu da na tržište plasiramo nove inovativne proizvode.

[Gorcin]

Puđa je mljekara u vlasnitvu bosnjacke familije iz Livna i ne samo da je dobar , vec je super sir pa tako ako budete kupovali uradite to i iz patriotskih a i razloga ceifa

Koliko znam, direktor te mljekare je Tomislav Puđa a jedno vrijeme se pojavljivala pod imenom Puđa&Perković tako da ne vidim Bošnjaka tu , što opet ne znači da nisi u pravu...

[BosnjackaHercegovina]

Svjetski ekonomski forum: BiH izuzetno nesposobna da zadrži svoje talente i radnu snagu

Svjetski ekonomski forum objavio je rezultate Indeksa globalne konkurentnosti 137 država u svijetu za period od 2017 do 2018. godine, a Bosna i Hercegovina smjestila se na 103. mjesto.
Naša zemlja napredovala je za četiri pozicije u odnosu na 2016. godinu kad je bila na 107. mjestu. Međutim, i dalje su nas određeni ekonomski parametri smjestili na kraj liste.

Na primjer, Bosna i Hercegovina je 135. u svijetu po sposobnosti da zadrži talente ili radnu snagu zbog čega je dobila ocjenu 1,8. S druge strane, BiH je dobila ocjenu 1,6 po sposobnosti da privuče talente, što je našu zemlju smjestilo na predzadnje ili 136. mjesto na Indeksu globalne konkurentnosti.

Zanimljivo je kako je BiH na 134. mjestu po sposobnosti zaštite interesa manjina, a među zadnjima na listi smo i kada su u pitanju sofisticiranost kupaca, broj zaposlenih žena, inovativnost, saradnja između poslodavaca i radnika te kvalitet obrazovnog sistema.

Najbolje ocjene imamo kada je riječ o bilansu državnog budžeta po kojem smo 15. na listi te ukupnoj poreskoj stopi koja nas je smjestila na 19. mjesto.

Zemlje iz našeg okruženja ostvarile su bolje rezultate, ali su skoro u istom rangu s BiH po sposobnosti privlačenja i zadržavanja talenata.

Popevši se sa 68. na 78. mjesto, Srbija je zauzela najbolju poziciju na listi u posljednjih deset godina. Crna Gora smjestila se na 88. mjesto, dok Hrvatska drži vodstvo u regiji na 74. mjestu.

Srbija je za sposobnost zadržavanja talenata dobila istu ocjenu kao i BiH, 1,8, što je smjestilo na 134. mjesto. Hrvatska je prema ovom parametru na 131. mjestu, a Crna Gora je 100. na listi s ocjenom 3,0.

Najbolje ocjene po svim ekonomskim parametrima od 137 država ima Švicarska, a najgore Jemen.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/svj ... /180220132

[amkos]

Šta se ovi prave Englezi što se kaže, pa Zapad nam uzima, da ne kažem krade najbolje talente, ljude, obrazovan kadar i lafo naša država nije sposobna da zadrži najbolje talente, radnu snagu.

Pa ko je nametnuo ludjacku košulju zvanu Daytonski (ne)sporazum ?

[Mehmed beg Catic]

Biznis forum u Dohi: Tuzlanska so uskoro na katarskom tržištu

Kompanija Solana d.d. Tuzla počinje izvoz soli u Katar.

Dogovoreno je to danas na Biznis forumu Katar – Bosna i Hercegovina održanom u Dohi.

– Dogovorena je prva isporuka 30 kontejnera Tuzlanske soli.

Vijest dolazi kratko nakon što je Nadzorni odbor kompanije Solana d.d. Tuzla imenovao novu Upravu društva koja je kao ciljeve zacrtala jačanje liderske pozicije najvećeg proizvođača soli u regiji, povećanje efikasnosti poslovanja, kao i nove investicije u cilju novih zapošljavanja i proširenja kapaciteta.

Solana trenutno izvozi na tržišta Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Kosova a najnoviji dogovor otvara joj vrata i najbogatijeg tržišta svijeta.
•Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić predvodio je delegaciju Vijeća ministara BiH koja je učestvovala na Biznis forumu Katar-Bosna i Hercegovina koji je održan u Dohi, u organizaciji Katarske privredne komore.

-Zvizdić je informisao prisutne s ekonomskim potencijalima Bosne i Hercegovine u oblastima turizma, energetike, drvne industrijom, namjenske industrije, poljoprivrede i proizvodnje zdrave i halal hrane, farmaceutske industrije i infrastrukturnim projektima.

Dodao je da je Bosna i Hercegovina posebno zainteresovana za dugoročna strateška partnerstva kroz koja bi uvozila nova znanja i tehnologije i otvarala nova radna mjesta za zapošljavanje mladih. Istakao je da je delegacija Vijeća ministara BiH došla u Katar da ponudi konkretne projekte i traži partnera za ekonomski razvoj. Uputio je poziv i izrazio dobrodošlicu katarskim poslovnim ljudima da posjete Bosnu i Hercegovinu.

http://miruhbosne.com/?p=41813

[Mehmed beg Catic]

Puđa je mljekara u vlasnitvu bosnjacke familije iz Livna i ne samo da je dobar , vec je super sir pa tako ako budete kupovali uradite to i iz patriotskih a i razloga ceifa

Koliko znam, direktor te mljekare je Tomislav Puđa a jedno vrijeme se pojavljivala pod imenom Puđa&Perković tako da ne vidim Bošnjaka tu , što opet ne znači da nisi u pravu...

Sada vidim da si u pravu, do mene je. Ustvari do covjeka je koji mi je to rekao prije par godina i ja od tada samo ganjam taj sir, jeste mi krivo


P.S

Gledam sada da ima jedna familija Bosnjaka iz Livna koja se bavi tim poslom ; Sead i Minka Orman a ona pudza vise nece na moj hastal

Familija Orman su ovi

W8iQRmPxEC0

[Mehmed beg Catic]

Kompanija kćerka HIFA OIL: LB.Profile na tržištu Makedonije


LB.Profile GmbH, njemački proizvođač profila za vrata i prozore sa najdužom tradicijom, ušao je na tržište Makedonije. Generalno zastupništvo u distribuciji i prodaji proizvoda LB.Profile, inače kompanije kćerke HIFA OIL iz Tešnja, povjereno je makedonskoj firmi sa dugogodišnjim iskustvom u prodaji i distribuciji PVC i Aluminijskih Profila Tempo Profili 99.


Zastupništvo branda LB.Profile za makedonsko tržište dogovreno je nakon prošlogodišnjeg ulaska na tržišta Srbije, Crne Gore i Kosova.

“Zadovoljstvo nam je što smo uspjeli sklopiti ugovor sa jednom od značajnijih firmi u Makedoniji u oblasti Alu i PVC distribucije. Nakon postizanja dogovora sa partnerom Tempo Profili 99 za tržište Makedonije, ostalo je još da u ovoj godini omogućimo ulazak ovog poznatog njemačkog branda koji je u vlasništvu Hifa Oil na tržište Albanije, čime će biti okončan proces plasmana LB.Profila po sistemu zastupništava na tržištima Zapadnog Balkana. Za tržište Hrvatske imamo druge planove”, izjavio je Admir Djedović direktor kompanije EURO ROAL iz Doboj Juga koja je provela cijeli projekat ulaska LB.Profila na regionalna tržišta.

LB.Profile GmbH i EURO ROAL d.o.o. članice su HIFA OIL Grupacije. LB.Profile razvija sisteme za prozore i vrata, sa ogromnom kompetencijom, vrhunskom tehnologijom i akumuliranim znanjem. Od 1960. godine razvijaju sisteme profila široke namjene, prvenstveno za vrata i prozore, kao i industrijske profile. Glavna tržišta LB.Profile su Njemačka, Belgija i Nizozemska, također izvoze na tržišta zemalja Istočne Evrope kao što su Litvanija i Rusija.

Godinu dana nakon što je Hifa Oil akvizirala LB.Profile GmbH proizvodi ove kompanije ušli su na nova tržišta, proširen je asortiman i nastaviljeno sa tehnološkim razvojem, uz novu organizaciju, nove kupce i sa dodatnim razvojem tehnologije ekstrudiranja po kojoj je poznata ova njemačka kompanija sa najdužom tradicijom proizvodnje profila za vrata i prozore.