Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

[Zenicaninn]

KOLAPS JAVNOG SEKTORA U GENOCIDNOJ TVOREVINI

Ukupan dug genocidne procjenjuje se na 5,5 milijardi maraka. Sve je sigurnije da budžet ne može da isfinansira sve planirane izdatke bez novih zaduživanja. Javna preduzeća i fondovi bilježe gubitke i finansijske probleme, za koje je teško naći rješenja.

Jedan od najupadljivijih su dugovanja zdravstvenih ustanova za doprinose, pa su sami zdravstveni radnici došli u situaciju da nemaju ovjerene zdravstvene knjižice. Samo u prošloj godini njihov dug prema fondu PIO narastao je sa 34 na 60 miliona maraka, pa je potezima resornog ministarstva naređeno da zdravstvene ustanove moraju redovno izmirivati obaveze, ili će im se za isti iznos umanjivati uplate iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Najviše zbog duga zdravstvenih ustanova, deficit fonda PIO u prošloj godini je narastao na 34 miliona KM. U Fondu zdravstva do sada nisu otkrili sa kolikim deficitom posluju, a u odgovoru na pitanje magazina Istina kažu da se zahvaljujući uštedama I racionalizaciji troškova deficit smanjuje od 2012. godine.

“U poređenju sa 2012. godinom iskazani deficit u 2014. godini je smanjen za 60 odsto, a u poređenju sa 2013. godinom za 55,39 odsto, navode u odgovoru iz FZO.

Sistemske greške

Oni koji prate rad javnog sektora i ekonomske prilike u genocidnoj u razgovoru za Istinu, ističu da se problemi ne mogu riješiti samo uštedama, iako je neracionalno trošenje uticalo na stvaranje problema.

Pritisak na fondove će se povećavati jer je sve manje radnika koji primaju platu i čiji poslodavci redovno plaćaju doprinose, smatra urednik portala Kapital, Siniša Vukelić. Osim toga što ističe da je broj penzionera veći od onih koji primaju platu, Vukelić dodaje da je trenutnoj situaciji doprinijelo to što se na vrijeme nije ušlo u potrebne reforme.

“Za suštinsku reformu Fonda PIO je bilo predviđeno 200 miliona KM od prodaje Telekoma. Međutim, taj novac je usmjeren na izgradnju neprofitabilnih objekata, plaćanja koncerata i sportskih događaja. Fond dalje ne može funkcionisati bez novih zaduživanja ili reformi, ali ni za reforme nemamo novca jer bi sada možda koštale i više. Jedna od stvari koju je bilo neophodno uraditi je razdvajanje stečajnih od dodijeljenih penzija, koje bi prešle na budžet”, kaže Vukelić.

On očekuje da će u dogledno vrijeme biti povećan prag za odlazak u penziju, provedena striktnija provjera invalidskih penzija, ali dodaje da su u pitanju površinske korekcije, te da jedino pravo rješenje dolazi sa povećanjem broja radnika.

Čitav je niz javnih ustanova koje imaju probleme. Revizorski izvještaj utvrdio je da je nepokriveni deficit Fonda za dječiju zaštitu genocidne tvorevine 2014. iznosio 1,82 miliona, dok je akumulirani gubitak dostigao 12,56 miliona maraka.

Javno preduzeće Željeznice genocidne tvorevine prema zvaničnim informacijama ima gubitak od 265 miliona KM, od kojih je 34 miliona nastalo 2014. godine.

Šume genocidne iskazale su gubitak u 2014. godini od 715.000 KM, a ukupan dug je 70 miliona.

Takođe, teško je naći opštinu ili grad u genocidnoj koji nemaju deficit u budžetu, ili prostije rečeno, skoro sve torše više para nego što prihoduju.

Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku iz Doboja, kaže da je stanje u javnom sektoru više od krize, te da se može reći da je u pitanju namjerna sistemska greška.

“Kriza je privremena, i ona bude i prođe, a ovdje se radi o partokratskom, klijentelističkom i koruptivnom projektu, koji traje u kontinuitetu četvrt vijeka. U lokalnoj i entitetskoj upravi, te javnim preduzećima, ima gotovo dva puta više zaposlenih nego što je to stvarno potrebno. Postoje mnoge parajavne institucije koje služe za zbrinjavanje partijskog kadra i rodbine”, smatra Dejanović

Dio tvrdnje koja se odnosi na stranačko zapošljavanje potvrđuje i Siniša Bencun, koji je kroz više projekata učestvovao u praćenju rada javnog sektora. Već po biografijama mladih kandidata stranaka može se utvrditi veza između politike i zapošljavanja u javnom sektoru.

“Skoro da niko nije zaposlen u firmi koja je pod dugogodišnjom upravljačkom kontrolom neke druge političke strukture. Mladih “kadrova” iz opozicionih stranaka nema u javnim preduzećima koje kontroliše entiteska vlast, a slično je na lokalu ukoliko vlast ima drugi blok”, tvrdi Bencun. (rtvbn.com)

[Drina]

Rafinerija Bosanski Brod tone – kvartalni gubitak povećan na 23 miliona KM

Da je Rafinerija nafte Brod u sve težoj finansijskoj situaciji pokazuju finansijski izvještaj za prvi kvartal 2015. godine koji je završen sa gubitkom od 23 miliona KM, što je za 10 miliona veći minus u odnosu na isti period prošle godine.

Posebno zabranjivajuć je ekstreman rast rashoda u poslovanju sa povezanim pravnim licima.

U stavci „Finansijski rashodi po osnovu odnosa sa povezanim pravnim licima“ Rafinerija nafte je navela da su oni povećani sa 7,5 miliona koliko su iznosili u prvom kvartalu 2014. godine na 42,8 miliona KM za prva tri mjeseca 2015. godine.

Osim sa povezanim licima, Rafinerija skoro da nije imala rashoda u poslovanju sa drugim kompanijama, odnosno sa njima je za tri mjeseca napravila rashode od tek 1,2 miliona KM.

Sa poslednjim kvartalnim minusom, akumulirani gubitak Rafinerije nafte je uvećan na 549 miliona KM, a obaveze na 702 miliona KM. Kao i kod rashoda, najveće su obaveze prema povezanim pravnim licima koje iznose 533 miliona KM, navodi se u izvještaju.

http://www.capital.ba/rafinerija-bro...23-miliona-km/

[ABen]

Penzioneri »jači« od radnika u čak trećini opština
http://www.glassrpske.com/novosti/vijes ... 85349.html

08.06.2015 11:58 | M. Čigoja, Ž. Kokot
Banjaluka - U čak 24 opštine u Srpskoj broj penzionera premašio je broj radnika, a situaciju koliko-toliko popravljaju gradovi i neke razvijenije opštine u kojima brojke idu u korist zaposlenih.

Problem lošeg odnosa radnika i penzionera najizraženiji je u Nevesinju gdje je broj penzionera nadmašio broj zaposlenih za 999, a ništa bolja situacija nije ni u Bileći u kojoj penziju prima 885 ljudi više nego što ih dobija platu. Drastično veći broj penzionera nego radnika je i u Novom Gradu, Bratuncu i Ljubinju.

S druge strane, lokalne zajednice koje imaju veći broj radnika od penzionera predvode Banjaluka, Bijeljina, Doboj i Derventa. Među rijetkim opštinama koje se mogu pohvaliti dvostruko većim brojem radnika od penzionera su Laktaši, Gacko, Kotor Varoš, Ugljevik i Srebrenica.

Prema podacima Fonda PIO RS, ček je u aprilu primilo 204.339 penzionera, dok Poreska uprava RS raspolaže brojem od 280.630 radnika za koje su poslodavci redovno uplaćivali doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje. Odnos broja penzionera i radnika u Srpskoj skoro se izjednačio, a stručnjaci upozoravaju da bi ovaj omjer trebalo da bude bar 1:3 u korist radnika kako bi penzijski sistem bio održiv. Loš odnos negativno utiče i na penzionere koji primaju niske penzije i na privredu koja je opterećena nametima.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj kaže da je urušavanje penzijskog sistema Srpske počelo u poslijeratnom vremenu, jer su penzionisanjem mladih ljudi bez valjanog osnova rješavani socijalni problemi pa je u mnogim opštinama broj invalidskih veći od broja starosnih penzija.

- Dobri zakoni i njihovo dosljedno sprovođenje značajno bi popravili trenutno stanje. Problem je što još penzionišemo mlade oficire i podoficire - kaže Rakulj i naglašava da bi u jedinstvenom društvu kakvo je naše, gdje su penzije i lični dohoci međusobno uslovljeni, isplata penzija uskoro mogla biti pod znakom pitanja.

Ekonomisti podsjećaju da je u bivšoj Jugoslaviji u prosjeku 3,1 radnik finansirao jednog penzionera.

- Vlada RS ne čini ništa kako bi stvorila ambijent za samozapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta na konto prirodnih resursa. Osuđeni smo na finansiranje penzijskog sistema iz budžeta RS, koji se dodatno oporezuje od strane onih koji još dobro posluju - smatra ekonomista Zoran Pavlović.

On je istakao da bi situacija mogla biti još teža ukoliko se nastavi sa trenutnim tempom zaduživanja.

- Postoji opasnost da ostanemo bez dobrog dijela malog biznisa ukoliko ne budu stvoreni uslovi za novo investiranje i zapošljavanje - kaže Pavlović i naglašava da je sistem u kome jedan radnik finansira jednog i više penzionera apsolutno neodrživ.

Prema podacima Fonda PIO, prosječna aprilska penzija u Srpskoj iznosila je 342 KM. Najveći prosjek od 382,93 imaju penzioneri u Istočnom Novom Sarajevu, a najniži od 251 KM u Kostajnici. Najveća penzija u iznosu od 1.792,01 KM isplaćena je u Banjaluci.

[sarajlija]

Fond penzionog osiguranja RS-a pred kolapsom: Za penzije fali 8,4 miliona KM

Fond penzionog osiguranja RS-a pred kolapsom: Za penzije fali 8,4 miliona KM

Ne kopiram cijeli tekst jer je manje vise isti kao tekst gore iznad ali eto ako ima ko zainteresovan neka cita.

[ABen]

Trebo si samo link ubaciti, za one sto zele da procitaju cijeli tekst.

[sarajlija]

Trebo si samo link ubaciti, za one sto zele da procitaju cijeli tekst.

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... miliona-km

[atif]

Jesu navalili na ovaj put. Ako nasi ne pocnu graditi i planirati autoput za krajinu
onda nece imati scime uslovljavati gradnju ovoga puta. Moze lahko biti da vlasi pocnu
uslovljavati VC na svojoj strani sa gradnjom ove trase u federaciji.

Trninić: Izgradićemo autoput do Mliništa

Autoput od Banjaluke preko Mliništa, kroz Federaciju BiH i dalje kroz Hrvatsku, izašao bi pred luku u Splitu i predstavljao bi jednu od najkraćih dionica koje centralnu Evropu povezuju s tom lukom, tako da, uz otpor Hrvatske ovom pravcu, ne treba zanemariti interes kompletne EU za ovaj projekat.

"Okvirno vrijednost prve faze je oko 600 miliona evra, a planirano je da RS uzme učešće od 15 odsto plus eksproprijacija zemljišta. Na sastanku su zvaničnici Eksim banke izrazili spremnost da finansiraju taj projekat, a i ministar Šarović (Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa) dao je podršku tome, potvrđujući da i BiH smatra da je to prioritet i u tom smislu je i podrška, jer je ovo isključivo projekat RG", rekao je Trninić.

Prva dionica ovog autoputa kroz RG bila bi do puta AVNOJA i njegova dužina je oko 60 kilometara, s tim da odatle do granice s FBiH ima još oko 32 kilometra. Ukupna dionica od Bosanske Gradiške do Splita je 186 kilometara.

[ABen]

Ako su Bosnjaci tolike budale, onda nek pomazu njih u genocidnoj tvorevini i Banjaluci.

[Drina]

Pusitit ih da se zalete ali im nedati dozvolu za dalju izgradnju kroz Federaciju.

[atif]

BANJA LUKA - Član Odbora Srpske demokratske stranke (SDS) za zdravstvo Slobodan Stanić tvrdi da Fond zdravstva u RG-u nije u ništa boljoj situaciji od Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RG-a, te da za samo prva četiri mjeseca ove godine ima dugove od 202 miliona KM.

Stanić je na pres-konferenciji u Banjoj Luci rekao da deficit Fonda zdravstva RS-a iznosi 43,5 miliona KM za četiri mjeseca ove godine.

-Vlada RG-a nije uplatila predviđeni grant od sedam miliona KM Fondu, a krediti koje mora vratiti taj fond u ovoj godini iznose 49 miliona KM - naveo je Stanić.

Dug Fonda zdravstva RG-a za refundaciju bolovanja je 34 miliona, dok se, upozorio je, zdravstvenim ustanovama za ortopedska pomagala i apotekama duguje 66 miliona KM, a za hemodijalizu 53 miliona KM i to sve u prva četiri mjeseca ove godine.

-Kada se sve ove brojke saberu to je 202 miliona KM obaveza - rekao je Stanić.

-Deficit je nešto manji u maju ove godine, ali postoji i za taj mjesec što znači da se ova situacija još više može usložnjavati - ukazao je on.

Fond zdravstva RS-a ima, između ostalog, i 175 miliona dugoročnih zajmova, koji dodatno opterećuju ukupnu situaciju, jer ako se saberu obaveze od 202 miliona, deficit od 43,5 miliona sve iznosi oko 420,5 miliona KM.

-Ako se ne preduzmu mjere, može doći do problema i život i zdravlje pacijenata, a mogu doći u pitanje i plaćanja radnika, dok bi RGmogli napustiti najbolji ljekari - naglasio je Stanić.

Kao mjere koje treba preduzeti izdvojio je hitnu raspravu nadležnih o svim ovim problemima, a ne gurati "glavu u pijesak“.

Zakon je, kaže, predvidio mjere u slučaju ovolikog deficita i pod hitno treba uraditi rebalans finansijskog plana Fonda zdravstva RG-a.


(FENA)

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/27788 ... liona.html

[ABen]

Na sve strane curi: Ko želi da uništi olimpijsku Jahorinu?
http://www.rtvbn.com/348732/Na-sve-stra ... u-Jahorinu

Ponedeljak 22. Jun 2015 21:11



Olimpijski centar Jahorina iz godine u godinu tone u sve veći ,,minus''. Trenutno akumulirani dugovi iznose 12,5 milina maraka

Rukovodstvo Olimpijskog centra tvrdi da se radi o dugovima naslijeđenim od predhodnih uprava Centra i dugovanjima na osnovu sudskih presuda.

Izgubljeni spor sa preduzećem UPI AD Istočno Sarajevo Olimpijski centar košta 2,2 miliona maraka. UPI je tužio Centar zbog neisplaćene dobiti za period od 2002.do 2006.godine za korištenje hotela Koran na Palama.

Ništa tu ne bi bilo sporno da se ne radi o hotelskom objektu koji je u ratu bio bolnica a nakon toga,sve do danas studentski dom.

,,Od 2001.godine taj objekat je u vlasništvu Studentskog centra. To je odluka tadašnje Vlade Republike Srpske, koju je potpisao tadašnji premijer Mladen Ivanić, i koja je objavljena u Službenom glasniku'', kaže direktor Olimpijskog centra Jahorina Velibor Lazarević.

U Olimpijskom cenru Jahorina ima još apsurda.

Godinama slušamo da je Vlada Republike Srpske,kroz dokapitalizaciju u Jahorinu uložila 40 miliona maraka.Međutim ispada da je Vlada samo odobrila krdit IRB-a Olimpijskom centru.

IRB sada tuži Olimpijski centar i traži vraćanje kredita.Samo u narednih godinu dana na naplatu dospijeva 5,5 miliona maraka. Olimpijski centar nema para da to vrati,a pitaju se i što bi jer je Vlada većinski vlasnik Olimpijskog centra i vlasnik IRB-a pa je nelogično da država sama sebe sudi i od sebe naplaćuje.

,,Vlada je prije 4 godine,kroz dokapitalizaciju,uložila 20 miliona u Olimpijski centar i to je ono što IRB sada potražuje od nas,a Vlada je većinski vlasnik Centra'', tvrdi direktor Lazarević.

U Olimpijskom centru upozoravaju da su ove dvije sudske presude ključne za njihov opstanak.

Ističu da su,zahvaljujuću uspješnoj protekloj zimskoj sezoni,počeli da vraćaju dugove dobavljačima,isplaćuju zaostale plate i doprinose prema radnicima,ali naplata ovih tužbi bi ih definitivno dokusurila.

Pitamo se da li je to možda nečiji cilj?

Zbog sudske presude i duga prema preduzeću UPI,blokiran je račun Olimpijskog centra,slijedi pljenidba imovine a zatim stečaj. Bez posla bi ostalo 150 radnika Olimpijskog centra ali i stotine radnika koji su zaposleni u privatnom sektoru na Jahorini.

Da li neko želi da uništi, a zatim za sitne pare kupi,biser ne samo Republike Srpske već i Evrope, olimpijsku planinu Jahorinu?

(BN TV)


lWSFlZlARgA

[atif]

Republika Genocidna uveliko dogovara prodaju Banke Genocidne i dokapitalizaciju od 300 miliona evra. Predsjednik Genocidne Milorad Dodik ne otkriva imena kupaca, otkriva samo da su u završnoj fazi pregovori sa jednom finansijskom organizacijom sa zapada.

Dodik tvrdi da je prvi korak prodaja 74 odsto kapitala “Banke Genocidne ” za 17 miliona evra. Plan je da država sa preostalih 25 odsto akcija utiče na buduće kapitalne odluke u banci – a kasnije možda da dogovara prodaju i svog dijela.

"Nažalost, Republika Genocidna nema dovoljno novca da pojača kapital banke i mi smo na neki način na ovo primorani. Očigledno je da mi ne možemo dugoročno obezbjediti stabilnost i ovo je bio jedini način. Dakle, pored toga, kupac se obavezuje u privatizacionom ugovoru da u roku, kako je to predviđeno zakonom, dokapitalizuje banku i poveća njen kapital za 300 miliona evra", rekao je Dodik.

Dodik indirektno priznaje da prodajom banke Genocidne uveliko pravi alternativu priči o kreditiranju putem MMF-a. Sa novih 300 miliona evra u “Banci Srpske” vlasti bi, kaže Dodik, riješile problem postojećeg duga i Genocidne bi, na taj način, održala likvidnost.

Ekonomski analitičar Goran Radivojac hvali potez vlasti. Prodaja “Banke Genocidne ” je, kaže, bila neminovna jer je, po svemu sudeći, sve izvjesnije da bi i državna banka lako mogla da doživi sudbinu “Bobar banke”.

"Definitivno, deponenti što se tiče ‘Banke Srpske’ će moći da odahnu i čitav finansijski sektor jer, ako dođe do dokapitalizacije od 300 miliona evra to će naš finansijski sistem da osjeti u značajnoj mjeri", rekao je ekonomski analitičar Goran Radivojac.

Prije dvije godine Republika Genocidna preuzela je propalu “Balkan investment banku” koja je bila u vlasništvu litvanske UKIO grupe. Dala joj je novo ime i dokapitalizovala je sa 30 miliona maraka čime je postala njen većinski vlasnik. To, očigledno, nije bilo dovoljno jer je banka na kraju 2013. poslovala sa gubitkom od 13,6 miliona maraka.

Negativno mišljenje revizora za 2014. još nije objavljeno, a kako je ATV ranije izvještavala, banka je prošlu godinu završila sa minusom od najmanje 15 miliona.

"Banka Genocidne i ove godine imaće gubitak preko 15 miliona maraka, imala je gubitak i prije toga 30 miliona, pa je izvršena dokapitalizacija. To je jedna mutna banka u kojoj su rađeni mutni poslovi i vlast nastavlja isti posao. Ja ne vjerujem u tu dokapitalizaciju i mislim da je to neki dil iza koga stoji bog zna kakva namjera", istakao je Dragan Čavić, predsjednik NDP-a.

Vlasti tvrde da nema skrivenih namjera. Srpskoj je, tvrdi predsjednik, potrebno oko 150 miliona evra kako bi zakrpila sve rupe. Parama koje bi uložili zasad tajnoviti finansijeri sa Zapada, rupe bi, tvrdi Dodik, lako mogle da se popune, i to bez MMF-a.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/rs- ... pske/53809

[Zenicaninn]

I u Zberbanci pakuju kofere i odlaze iz RS?
A. MACANOVIĆ | 17. jun 2015. 13:14 | Komentara: 3

Da li se velike ruske kompanije, poput "Zarubežnjefta", povlače iz Genocidne Tvorevine? Zoran Pavlović: Rusi nisu platili ni obaveze prema budžetu Genocidne, a dug im se stalno reprogramira



POSLE ne baš uverljivog objašnjenja predstavnika ruskog "Zarubežnjefta", vlasnika Rafinerije nafte Brod, da se ova grupacija ne povlači iz Genocidne Tvorevine i ostatka BiH, nova informacija je, kako saznajemo, da bi zajedno sa "Zarubežnjeftom" sa ovih prostora mogla da se povuče i ruska Zberbanka!

Naime, iz Zberbanke Banjaluka juče nam nisu mogli ni potvrditi ni demantovati ovu informaciju, ističući da se ne bave komentarisanjem "glasina i spekulacija". Međutim, portparol banke Sanja Kurbalija saopštila nam je da je banka "trenutno u procesu definisanja buduće poslovne strategije na evropskom tržištu".


U Zberbanci Banjaluka su "Novostima" još rekli da kvalitet i uspešnost Zberbanke u Genocidnoj Tvorevini i ostatak BiH nikada nisu dovedeni u pitanje, ali nam nisu odgovorili da li je tačno da je jedna od tri člana Uprave banke Biljana Rabič već napustila Banjaluku i otišla za Beograd.

Ovo se u bankarskim krugovima tumači upravo time da će do povlačenja Zberbanke sigurno doći, ali da će ono ići postepeno.

Ako se tome doda "afera" sa bekstvom dvojice direktora Rafinerije nafte Brod Aleksandra Litvinjenka i Sergeja Kraščuka za Rusiju, nakon što su iz ove firme nelegalno izvukli 6,2 miliona KM, onda se postavlja otvoreno pitanje da li to ruski kapital izlazi iz Genocidne?


Osim "afere" koja potresa Rafineriju nafte, problema ima i u Rafineriji ulja Modriča, koju takođe vode Rusi i koja iz godine u godinu gomila gubitke. Prošlu poslovnu godinu završila je sa gubitkom od 3,8 miliona maraka, pa je ukupni akumulirani gubitak Rafinerije ulja, prema konsolidovanom finansijskom izveštaju objavljenom pre nekoliko dana na sajtu Banjalučke berze dostigao 55,4 miliona KM.

Zbog svega ovoga i nezavisni revizor "Dilojt" je iskazao "mišljenje sa rezervom" u revizorskom izveštaju za 2014. godinu za Rafineriju ulja Modriča. Još poraznije i gotovo katastrofalno zvuči činjenica da su akumulirani gubici Rafinerije nafte Brod na kraju prvog kvartala ove godine dostigli čak 550 miliona KM!

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za "Novosti" kaže da smatra da su investicije Rusa u rafinerije u Brodu i Modriči od početka bile diskutabilne i sporne, prvo polazeći od činjenice da je jedna kompanija dobila ceo naftni sektor, dakle proizvodnju i distribuciju nafte u Genocidnoj.

- Rusi do danas nisu platili 125 miliona KM obaveza prema budžetu Genocidnoj Tvorevini i iz godine u godinu, uz saglasnost Narodne skupštine Genocidne, taj dug im se reprogramira. Ko tu štiti interese naroda Genocidne Tvorevine i budžeta? Dakle, imamo situaciju da se pre štiti privatni kapital nego budžet - napominje Pavlović.

On ističe da je, s druge strane, "Optima grupa" kao vlasnik rafinerija prošle godine uvrštena u 400 najbogatijih kompanija u Evropi, dok su rafinerije u Genocidnoj gubitaši?

- Tu nešto ne štima, a verovatno se putem transfernih cena izvlači dobit iz Genocidne, a stvaraju gubici u rafinerijama, nešto slično kako su Litvanci radili kad je bio u pitanju "Birač" u Zvorniku - upozorava Pavlović.

Na sve već rečeno o povlačenju Rusa sa ovih prostora treba dodati i sada već izvesnu činjenicu da "Južni tok" neće proći predviđenom trasom preko Srbije pa prema Genocidnoj Tvorevini. Pod znakom pitanja je i u dalekoj budućnosti da li će ruski gas stizati na naše prostore i zaobilaznim i daleko dužim putem preko Turske.

Braca pravoslavci ih deru

Jos ih ubi cinjenica da ce juzni tok ici kroz njihovu bezkrajno omrzenu Tursku a ne kroz Srbiju. Svi vise i vise dobijes pojma da su Genocidasi za Ruse samo otaraca za guzicu.

http://webcache.googleusercontent.com/s ... clnk&gl=de

[ABen]

Oni su pred ekonomskim kolapsom, sam da nedobiju neki kredit, jer to je jedino sto iim moze da produzi funkcionisanje.

[ABen]

Vlasnici Rafinerije rasprodaju imovinu!
http://www.rtvbn.com/349066/Vlasnici-Ra ... ju-imovinu

Četvrtak 25. Jun 2015 14:14
Grupacija „Nestro“ rasprodaje nekretnine milionske vrijednosti „Nestro Petrola“ i „Rafinerije ulja“ Modriča koja se nalazi u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori.



Ruski investitori u naftnu industriju Republike Srpske ubrzano traže kupce za prodaju svih nekretnina od poslovnih zgrada i hala, do hotela, kancelarije, stanovi i kuća koje su u vlasništvu privatizovanog lanca benzinskih pumpi „Nestro petrol“ i „Rafinerije ulja“, prenosi portal CAPITAL.ba.

U poslednjem javnom pozivu za dostavljanje ponuda navodi se da je ukupna početna cijena ponuđenih sedam nekretnina oko sedam miliona maraka, ali Nestro je početkom ovog mjeseca objavio veći oglas u kojem traži kupca za čak 19 poslovnih zgrada, kancelarija, odmarališta i stanova.

Za prodaju je ponuđena hala u Modriči, sa početnom cijenom od 411.345 KM. U pitanju je poslovni prostor – skladište, površine 1821 m2, koji se nalazi u Modriči.

Na prodaju je ponuđen hotel „Majna“ u Modriči, po početnoj cijeni od 3.005.785 KM. U pitanju je hotel, restoran, dvorane i hotelske sobe, ukupne površine 834,5 m2, koji su u međuvremenu modernizovani.

Traži se kupac za Ruski dom na Jahorini, po početnoj cijeni od 2.300.136 KM. U pitanju je hotel „Garni“ (površine 1.305 m2) i zemljište.

Ponuđena je na prodaju i kuća sa kancelarijskim prostorom, po početnoj cijeni od 825.602 KM, koja se tretira kao poslovna zgrada, površine 358,85 metara kvadratnih, skladište i zemljište. U pitanju je nadogradnja u Lukavici.

Kuća sa kancelarisjkim prostorom, po početnoj cijeni od 106.230 KM, ponuđena je na prodaju i u Modriči. U pitanju je stambeno – poslovni objekat, površine 76,59 m2.

Grupacija „ Nestro“ nudi na prodaju i kancelarije u Podgorici, (Crna Gora) po početnoj cijeni od 203.333 KM, U pitanju je stambeno – poslovna zgrada površine 156 m2.

Grupacija „Nestro“ nudi na prodaju i dva stana u Modriči, sa početnim cijenama od 46.145 KM i 68.335 KM. Ponude za prodaju nekretnina važe do 24. jula ove godine.

Prodaju kancelarije u svim gradovima

U oglasu koji je obavljen početkom ovog mjeseca, traže kupce za poslovnu zgradu u Trebinju vrijednu 915 hiljada KM, kancelarije u Prijedoru, Palama, Bijeljini pojedinačne vrijednosti veće od 100 hiljada KM, kafić u Trebinju od 152 hiljade KM, stan u Beogradu 234 hiljade KM, kancelariju u Banjaluci za 606 hiljada KM.

Iz Nestro grupacije nisu saopštile razlog rasprodaje imovine, ali je poznato da cijela grupacije ima ozbiljnih finansijski problema. Samo Rafinerija nafte Brod je prošlu godinu završila sa akumuliranim gubitkom većim od pola milijarde maraka, a pad je nastavljen i prvom kvartalu ove godine.

Kratkoročne obaveza Rafinerije nafte Brod veće su od obrtne imovine za 39,6 miliona KM, a neto zaduženost je tri puta veća od kapitala. Sposobnost Rafinerije da nastavi poslovanje zavisi isključivo od kontinuirane finanansijske podrške matičnog preduzeća Njeftegazinkora Rusija, zaključila je nezavisna revizorska kuća „Deloitte“ Banjaluka.

Već duže vrijeme u javnosti se spekuliše da ruski investitor namjerava napustiti RS. Ove informacije nikada nisu zvanično potvrđene, ali sada će rasprodaja milionskih nekretnina podstaknuti novu lavinu kritika na način upravljanja i privatizacije Naftne industrije RS od strane ruskog investitora.

Izvor: Capital.ba

[atif]

BANJA LUKA - Predsjednik NDP-a Dragan Čavić izjavio je danas da ga ne čudi informacija da grupacija „Nestro“ rasprodaje nekretnine milionske vrijednosti „Nestro Petrola“ i „Rafinerije ulja“ Modriča koja se nalazi u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori, ali upozorava da to nije dio pivatizacionog ugovora.

Smatra da je to očigledno jedini izlaz kako bi izašli iz velikih gubitaka.

-Optima grupa i cijela ova grupacija je, po izvještaju nezavisnih revizora, multiplikovala ukupni akumulirani gubitak. Gubitak u Rafineriji je znatno veći od kapitala, a nezavisni revizor ističe da je nemoguće da ta firma opstaje bez inostrane finansijske pomoći - rekao je Čavić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Po privatizacionom ugovoru o prodaji naftne industrije RG, kako je naveo, ruski kupci su već davno trebali da uplate sve dugove za poreze.

Dodao da je nezapaženo prošla informacija da je „Optima grupa“, zajedno s ruskom firmom „Gasprom njeft“ poslala pismo Udruženju distributera nafte i naftnih derivata u RG kojim utimativno traže da, kako je ustvrdio, povećaju cijene svojih naftih derivata za 15 feninga, jer će u suprotnom te dvije firme koristeći monopol koji imaju smanjiti cijene i „uništiti konkurenciju“.

Banjalučki poslovni portal „capital“ objavio je danas da ruski investitori u naftnu industriju RG ubrzano traže kupce za prodaju svih nekretnina od poslovnih zgrada i hala, do hotela, kancelarije, stanova i kuća koje su u vlasništvu privatizovanog lanca benzinskih pumpi „Nestro petrol“ i „Rafinerije ulja“.

U poslednjem javnom pozivu za dostavljanje ponuda navodi se da je ukupna početna cijena ponuđenih sedam nekretnina oko sedam miliona maraka, ali je „Nestro“ početkom ovog mjeseca objavio veći oglas u kojem traži kupca za čak 19 poslovnih zgrada, kancelarija, odmarališta i stanova.

Iz „Nestro“ grupacije nisu saopćili razlog rasprodaje imovine, ali je poznato da cijela grupacije ima ozbiljnih finansijski problema, navodi ovaj portal.

Samo Rafinerija nafte Brod je prošlu godinu završila s akumuliranim gubitkom većim od pola milijarde maraka, a pad je nastavljen i prvom kvartalu ove godine.

Kratkoročne obaveza Rafinerije nafte Brod veće su od obrtne imovine za 39,6 miliona KM, a neto zaduženost je tri puta veća od kapitala.

Sposobnost Rafinerije da nastavi poslovanje zavisi isključivo od kontinuirane finanansijske podrške matičnog preduzeća Njeftegazinkora Rusija, zaključila je nezavisna revizorska kuća „Deloitte“ Banja Luka.

Već duže vrijeme u javnosti se spekulira da ruski investitor namjerava napustiti RG.

Ove informacije nikada nisu zvanično potvrđene, ali sada će rasprodaja milionskih nekretnina podstaknuti novu lavinu kritika na način upravljanja i privatizacije naftne industrije RG od strane ruskog investitora.

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/27844 ... trije.html

[atif]

Sad turci trebaju da uzmu mtel i preimenuju ga u TurkTel

Telekom ima šest zavisnih društava zapošljava, među kojima Telekom Genocidne, u kome ima 65 odsto vlaničkog udjela i Mtel u Crnoj Gori sa 83 odsto udela, a u 2014. ta kompanija je kupila većinsko vlasništvo u Dunav banci. U cijelom sistemu je zaposleno 13.000 radnika, a u matičnom preduzeću oko 8.600.

Prije četiri godine procjena je bila da Telekom vrijedi 2,2 milijarde eura, a tadašnja vlada je za paket od 51 odsto te kompanije tražila najmanje 1,4 milijarde eura. Jedini tadašnji ponuđač, Telekom Austrija koji u Srbiji ima mobilnog operatera Vip mobajl, bio je spreman da plati najviše 1,1 milijardu eura, prenosi B92.

Najveći akcionar Telekoma je država Srbije sa 58,11 odsto akcija, 20 odsto akcija je vlasništvo kompanije, dok 14,95 odsto posjeduju građani, a 6,94 zaposleni i bivši zaposleni Telekoma.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/vla ... bije/53856

[atif]

koliko radnika ovdje radi?

Radnici Fabrike cijevi "Unis" iz Dervente danas će se okupiti u krugu preduzeća i najvjerovatnije ponovo stupiti u generalni štrajk, pošto Uprava ovog preduzeća nije ispunila ranije data obećanja.

Kako su istakli, generalni štrajk će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva, a oni su isplata dvije plate, uplata doprinosa, te stvarni početak proizvodnje, a ne samo obećanja.

Radoslava Milanković, predsjednik sindikalne organizacije "Unisa", ponovila je da su radnici u velikim egzistencijalnim problemima, te da su posljednju platu primili u februaru ove godine, i to za januar 2014, te da ne mogu ovjeriti zdravstvene knjižice.

"Odlučili smo da se okupimo u krugu preduzeća i stupimo u generalni štrajk. Ponuda Uprave nije prihvatljiva, tako da će radnici sami odlučiti šta ćemo i kako dalje, nakon što im pred svima Uprava saopšti svoju ponudu", rekla je Milankovićeva. Kako smo uspjeli saznati, Uprava je radnicima ponudila da im u što kraćem roku isplati novčana sredstva linearno za sve zaposlene, i to između 400-500 maraka po radniku.

Inače, u "Unisu" je prethodnih dana s manjim brojem radnika izvršena probna proizvodnja s malom količinom ranije nabavljene toplovaljane trake, s ciljem da se vidi stanje postrojenja, odnosno proizvodnih linija.

Podsjećamo da "Unis" ne može da nabavi dovoljne količine repromaterijala za početak prozivodnje, pošto neki poslovni partneri ne žele da prihvate njihove garancije, jer se ovo preduzeće duži period nalazi u problemima, a blokirani su im i računi.


Biznis.ba/NN

[atif]

Danas se nesto zaigralo vece kolo

Član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP) Aleksandar Golijanin kazao je danas da će Regulatorna komisija za energetiku RG povući odluku o poskupljenju struje za najavljenih od devet do 14 posto te da će biti primorana da sama poništi svoju odluku.

S tim u vezi, podsjeća da je Regulatorna komisija nezavisno tijelo te da je niko ne može primorati ni da donosi, niti da poništava odluke.

Međutim, kaže Golijanin, prije dva dana predsjednik Republike Genocidne Milorad Dodik je rekao da će primorati Regulatornu komisiju da ukine svoju odluku "jer im je istekao mandat."

Po riječima Golijanina, to je potpuno licemjerje, jer kako je rekao, ista osoba koja je naredila poskupljenje struje, sada traži da se ta odluka povuče, "vjerovatno iz straha od najavljenih protesta Saveza za promjene (SP) i građana RS-a."

Regulatorna komisija, tvrdi on, niti je nezavisna, niti objektivna, već političko korumpirano tijelo, koje služi vrhu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), odnosno Vladi RS-a.

Stav PDP-a je, ističe, da Regulatornu komisiju, ukoliko nastavi s ovakvim radom, treba ukinuti ili formirati novu Regulatornu komsiju za energetiku RG-a.

Golijanin se danas na pres-konferenciji također osvrnuo na pitanje dokapitalizacije i privatizacije Banke Srpske, što je, kako je rekao, još jedna u nizu "šarenih laža" Dodika i vrha SNSD-a, a epilog će, mišljenja je on, biti isti kao s Bobar Bankom.

Pojašnjava da to znači da su Balkan Investment Banka, odnosno Banka Genocidne, i Bobar Banka služile za "ispumpavanje" novca iz Investiciono-razvojne banke RG-a (IRB), gdje su se krediti plasirali partijskim moćnicima.

- Ogroman dio novca tada se slio u privatne džepove, a drugim dijelom su finasirane kampanje SNSD-a i njihovih koalicionih partnera - kazao je Golijanin i zaključio da će ovo biti još jedan "udar na RG."

http://www.biznis.ba/politika/48793-odl ... stena.html

[Bosni]

pWxJkrIZWio