Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Zmaj]

Bingo veći od druga dva konkurenta zajedno



Kompanija Bingo ne samo da je lider maloprodaje u BiH već sama ima veći udio na tržištu nego drugi i treći konkurent zajedno. Bingo je u 2017. godini držao 17 posto udjela na tržištu, drugorangirani Konzum 11 posto, a treći je Mercator sa 5 posto udjela.

Ovo se, između ostalog, navodi u godišnjem izvještaju o poslovanju kompanije Mercator koji je objavljen danas na Ljubljanskoj berzi, piše BiznisInfo.

Kako se navodi u izvještaju, Bingo, Konzum i Mercator imaju prodavnice po cijeloj državi, dok ostali pokrivaju samo dijelove BiH.

– Najveći trgovci u BiH su Bingo, Konzum i Mercator, a slijede manji Tropic, Amko i Imex. Na području BiH nema većeg evropskog lanca. Udio Mercatora 2017. godine je iznosio 5 posto – stoji u dokumentu.

Također se navodi da je prošle godine došlo do rasta maloprodajnog tržišta u BiH za 5,9 posto.

Kada je riječ o Crnoj Gori, navodi se da najveći udio ima Agrokorova IDEA od 21 posto, a da kompanija Voli ima 20 posto.

U Srbiji grupa kompanija Mercator, IDEA i Roda ima 9 posto, a konkurentska grupa koju čine Tempo, Maxi i Delhaize 10 posto, dok ostali imaju dosta manje udjele.

Mercator je dominantan u Sloveniji s 30 posto udjela a slijedi ga Spar s 23 posto.

Za Hrvatsku se ne navode podaci.

BiznisInfo

http://www.biznisinfo.ba/bingo-veci-od- ... a-zajedno/

[noel malcolm]

@Noel, bio sam danas na tvom rejonu, području Doboj-Juga, Tešnja, Jelaha i skoro sam u Tesliću završio. Ovo mi je prvi put da uđem u Jelah, Tešanj i Doboj-Jug. Nisam prije bio iako sam par puta prošao magistralnom cestom ali za sjever zemlje Doboj, Posavinu itd. Vide se firme odmah na ulazu sa obje strane magistrale. Nešto slično kao na sjeveru Italije. Vidi se da ima posla, da narod radi, ustvari da se svako nečim bavi. Da sad ne nabrajam branše, ima svega jednostavno.

Upoznao sam jednog momka, čovjeka koji ima oko 30 godina i ima svoj privatni biznis, ispekao zanat u Italiji i kući kod familije a usput završio fakultet. Nisam imao priliku da upoznam još više ljudi na terenu ali imam osjećaj da je poduzetnički duh na tom području Jelaha, Tešnja i Doboj-Juga baš izražen, i da ima svoju dugu tradiciju. Bio je nedavno i Senad H. u Tešnju, Jelahu i sve se može vidjeti u toj emisiji.

Jer koliko vidim po omladini u Sarajevu npr., dobar broj njih bi da se ubace negdje na državne jasle, ili u neku privatnu firmu pa će kao lagano napredovati ili da se ispale u Njemačku i na zapad. Nekako ne vidim jaču privatnu inicijativu za pokretanje nekog biznisa kod omladine, bar u Kantonu Sarajevo. Možda griješim, ne znam.

Uglavnom Tešanj i taj kraj su pozitivna priča, a to pokazuju i podaci o top 5 mjesta odakle je najviše novouposlenih u FBiH u posljednje tri godine, prema podacima Porezne uprave FBiH (https://www.youtube.com/watch?v=ovvuueRTaqM).
Tankovao sam kasnije gorivo na HIFA pumpi na Karušama gdje sam posjetio i groblje tenkova. Ah jesu se Vlasi ondje nasukali. Šteta što nije sačuvano više tenkova za uspomenu, vidio sam "samo" tri. Karuše-groblje Vlaških tenkova.

Inače super je cesta, autoput do Zenice ali kasnije ide magistralna cesta koja je dobra, solidna ali bolji je autoput. Zato je od ogromne važnosti da se završi autoput od Sarajeva do Doboja makar jer je to žila kucavica bh. ekonomije. Danas je bio ogroman promet tom trasom. Baš sam se pozitivno iznenadio jer ne idem tuda baš toliko često. Kamioni, cisterne, autobusi, mala auta samo idu gore-dolje.

Sve u svemu, uspjeh rađa uspjeh što se kaže i dobro je da je taj bosanski kraj na entitetskoj granici FBiH i Genocidne prilično jak, da raste i da se razvija.

@Noel, nemaš komentar na ovaj moj post ili nisi vidio od šume vijesti na temi Ekonomija BiH ?

@amkos, zbilja nisam vidio ovaj post, sve si u pravu, nemam sta dodati.

Mozda jedino da ovdje svoj vrhunac dostize trend otvaranja auto- salona.

Ima ih 30-tak u Doboj Jugu, i svi su jedan do drugog, pa se nadmecu u cijenama.

Bas danas gledam kod jednog,
Golf VI, 2011.godiste, TDI, 11500 km?!?

[Burek]

Jutros sam u pola sedam namjerno otisao da vidim, ono o cemu sam vec prije cuo.

Svojim ocima gledam, pored zelene pijace u Doboju, parkiran autobus duplak i na njemu pise Doboj-Doboj Jug-Tesanj (radnicka linija).

Ulazi svijet i ulazi, ima preko 80 sjedecih mjesta.
Kada su posjedali onda stajanje...
Mislim da ih je oko 120 stalo u taj bus.

Popih tada i jutarnju kafu ispred dobojskog Binga sa dobrim poznanikom.

Kaze da je ista scena svaki dan.

Radi se o besplatnoj radnickoj kruznoj liniji
koja ih i vraca kuci u 15 sati, a da obicni bus (55 mjesta) vozi radnike u 2.smjenu.

Potpuno identicno je bilo i prije rata,
kada su duplaci dovozili radnike u Tesanj.
Ako ovo nije odlicna vijest, ne znam sta jeste!

Kaze prijatelj da na posao idu uglavnom nasi, ali da ima i poneki srbin koji potice iz Doboj Juga ili Tesnja, pa nema predrasuda.

Kaze da odskora u Doboju skoro da i nema nezaposlenih Bosnjaka, upravo zahvaljujuci apsorpcionoj moci tesanjskog bazena.

Hocel se i taka autobuskalinia uvest za Kontor Vares i Teslic? Mislim da je neko piso da ima 4 is Kotor Varesa da putuju u Tesanj na poso. Ima nih sigurno jos tamo. A u Teslicu ima sigurno jos vise.

[Mehmed beg Catic]

MS&Wood: 60 novih radnika i drastičan rast prihoda

Kompanija MS&Wood, jedan od lidera u BiH kada je riječ o proizvodnji namještaja, lani je ostvarila poslovne prihode od oko 33,6 miliona maraka, za razliku od oko 25,5 miliona godinu ranije, piše BiznisInfo na osnovu danas objavljenog finansijskog izvještaja kompanije.

Ovim je nastavljen trend kontinuiranog rasta iz prethodnih godina.

Oko 21 milion ostvaren je od prodaje na stranim tržištima. Posljednjih godina je trend da namještaj iz BiH osvaja svjetska tržišta i ovi podaci to dodatno potkrepljuju.

S druge strane, znatno su porasli i rashodi MS&Wooda, pa je firma lani ostvarila neto dobit od oko 420 hiljada KM, skoro upola manju nego godinu ranije.

Kompanija je 2017. zaposlila 60 novih radnika pa je njihov broj dostigao 299.

[Zmaj]

Uspješna godina: Veliki rast dobiti Sarajevske pivare



Sarajevska pivara iz sebe ima sjajnu poslovnu godinu, pokazuje danas objavljeni finansijski izvještaj za 2017.

Poslovni prihodi su narasli na 35,4 miliona maraka, sa oko 32 miliona godinu ranije.

Neto dobit, odnosno čista zarada lani je znatno porasla i iznosila je oko 1,8 miliona maraka. Godinu ranije dobit je iznosila 542 hiljade maraka.

Pivara je prošle godine na tržište izbacila novi proizvod, flaširanu vodu – Lejla.

Kompanija zapošljava 316 ljudi.

[Zmaj]

Tvornica cementa Kakanj ostvarila povećanje prodaje i zadržala lidersku poziciju



U Kaknju je jučer održana Skupština dioničara Tvornice cementa Kakanj (TCK). Dioničari su usvojili godišnji izvještaj o poslovanju za 2017. godinu sa izvještajima Nadzornog odbora i, Odbora za reviziju i nezavisnog revizora. „Tvornica cementa Kakanj je nastavila niz uspješnih poslovnih godina," kazao je ovom prilikom Branimir Muidža, direktor kompanije u svom obraćanju Skupštini dioničara. „Na tržištu Bosne i Hercegovine u 2017. godini ostvarili smo povećanje prodaje i zadržali lidersku poziciju kako u prodaji cementa tako i u prodaji gotovih betona."

Tokom protekle godine Tvornica cementa Kakanj završila je veoma važan ekološki projekat ugradnje novih vrećastih filtera na mlinove cementa. Privedena je kraju i automatizacija laboratorije što će u konačnici dovesti do daljeg poboljšanja finalnih proizvoda. „Da bi nastavili nizati uspjehe, neophodno je da kontinuirano unapređujemo našu proizvodnju i poslovanje kroz nove investicijske projekte," kazao je Muidža. „U 2017. smo započeli i dva važna projekta koji će se realizirati tokom 2018. Izgradnja novih silosa cementa pokrenut će proizvodnju i prodaju novih tipova cementa što će nam osigurati bolju poziciju na domaćem i regionalnom tržištu, a samim tim dovesti i do povećanja obima prodaje cementa. S druge strane, počinjemo sa modifikacijom postrojenja za upotrebu RDF-a, vrste alternativnih goriva, čime doprinosimo globalnom smanjenju CO2 emisija."

O daljim planovima Muidža kaže: „Namjera nam je da dalje širimo svoju poslovnu mrežu kako bi se što više približili našim kupcima i omogućili im pristup kvalitetnim proizvodima."

U skladu sa prijedlogom Nadzornog odbora, dioničari su usvojili finansijski rezultat poslovanja kao i raspodjelu dobiti, odnosno isplatu dividende u iznosu od 1,68 KM po dionici.

Član Nadzornog odbora, Gerhard Hirth, na svoj zahtjev zbog odlaska u mirovinu, razriješen je dužnosti, a na njegovo mjesto izabran je Thomas Spannagl. Obraćajući se Skupštini Hirth je kazao da je u Tvornici od same privatizacije, već osamnaest godina: „Svjedočio sam i bio dijelom predivnih promjena kroz koje je ova Tvornica prošla. Danas osjećam ponos što sam bio dio ovog uspješnog tima od kojih su svakako najzaslužniji radnici i rukovodstvo Tvornice."

Skupštini se također obratio i Janos Szarkandi, predsjednik Nadzornog odbora Tvornice cementa Kakanj: „Dobri poslovni rezultati koje Tvornica cementa Kakanj postiže godina postali su već ustaljena tradicija. Provjereni rukovodeći tim koji je na čelu ove kompanije već 12 godina, a kojemu je mandat obnovljen, predvodi tim lojalnih, stručnih i vrijednih zaposlenika kojima se ovom prilikom duboko zahvaljujem na izvanrednim rezultatima. Sa ovakvim menadžerima, radnicima i dugoročnim planiranjem, Tvornica cementa Kakanj i u buduće može očekivati uspješno poslovanje."

[Zmaj]

BiH planira povratak svojih kompanija na tržište Libije



Na marginama 9. Sarajevo Business Foruma ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović održao je sastanak sa zamjenikom premijera Libije Ahmedom Mitigom.

Razgovarali su o povratku firmi iz Bosne i Hercegovine na tržišta rada u Libiji i nastavku projekata potpisanih između dvije zemlje u oblastima poput energije, zdravstva i drugih.

Složili su se da aktiviraju sporazume i pokrenu zajedničke komisije potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju.

Libiji je Bosna i Hercegovina posebno interesantna kao primjer kako se jedna zemlja uspjela izvući iz pepela rata i razviti ekonomiju u različitim oblastima, prenijeli su mediji u ovoj zemlji.

Inače, Libija je u posljednje vrijeme jedno od najvećih gradilišta na svijetu a Sarajevo Busines Forum 2018. najavljen je ranije kao prilika za bh. kompanije da se uključe u neke od najznačajnih infrastrukturnih projekata putem direktnih kontakata sa investitorima iz ove zemlje.

http://www.biznisinfo.ba/bih-planira-po ... te-libije/

[Zmaj]

Investitori ulaze u Krivajinu Tvornicu stolica?



Stečani upravnik raspirao je javni oglas za davanje u zakup dijela nekadašnjeg giganta Krivaja u stečaju – proizvodnu halu “Tvornica stolica”.
Izdaje se zemljište kao i proizvodna hala. Početna cijena je 2 KM po kvadratu mjesečno bez PDV-a.

U zakup se daje dio objekta proizvodne hale Tvornice stolica “Lakirnica”, te se isti izdaje u zakup na godinu dana. Na objektu je potrebno izvršiti sanaciju krova, navodi se u oglasu.

Zakup imovine zakazuje se za dan 22. maj u 11 sati u Upravnoj zgradi Vila u Zavidovićima.

Kako je BiznisInfo ranije izvještavao, nekoliko domaćih i stranih kompanija u proteklom periodu je obilazilo Zavidoviće i iskazalo interes za pokretanjem proizvodnje u Krivajinim pogonima. Između ostalog, na razgovoru s načelnikom bila je i delegacija Preventa, ali i delegacije kompanija iz Indije i drugih domaćih firmi.

http://www.biznisinfo.ba/investitori-ul ... u-stolica/

[Zmaj]

U Bugojnu svečano otvoren Supermarket Bingo, posjetitelji uživali u popustima, poklon paketima, degustacijama i promocijama







Danas u 14 sati otvorena je 189. poslovnica, Supermarket Bingo u Bugojnu na adresi Šehitluci br. 1.

Poslovnica ima dvije etaže, od čega je u prizemlju na površini od 500m2 supermarket, a na spratu restoran.

Na otvaranju je prisustvovao veliki broj građana koji uživaju u odličnim popustima, poklon paketima, degustacijama i promocijama.

http://www.bugojno-danas.info/u-bugojnu ... omocijama/


Ovdje je prije bio Best.

[Zmaj]

Rekordan izvoz: Evo gdje ide namještaj iz BiH



Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu (januar-mart) ove godine izvezla namještaja, posteljine, madraca i sličnih proizvoda u vrijednosti od preko 300 maraka.
To znači da je prosječni mjesečni izvoz ovih proizvoda ove godine premašio 100 miliona, što predstavlja novi rast u odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna.

U prva tri mjeseca ove godine najviše je izvezeno u Njemačku – 106 miliona KM.

Nakon toga slijedi Hrvatska s 24 miliona KM, Holandija s 23 te Španija i Češka s po 22 miliona KM.

Izvoz u Italiju je iznosio 14 miliona a u Francusku 10, u Tursku i Austriju po 9, a u Sloveniju 8 miliona maraka.

Industrija namještaja jedna je od najbrže rastućih grana u BiH, ali se i dalje suočava s velikim problemom jer proizvođači ne mogu doći do dovoljno sirovina.

[Zmaj]

Alpina Bromy’ Tešanj ulaže 5 miliona i zapošljava 150 ljudi



Firma „Alpina Bromy“ Tešanj, koju su zajednički osnovali slovenačka „Alpina“ i Suad Roše, trenutno upošljava 400 radnika. Dnevno proizvede 2.000 pari gotovih modnih cipela za tržište koje pokriva „Aplina“. S obzirom na široko tržište koje je sve zahtjevnije, firma ide u nove projekte.
– Ovih dana radimo na proširenju proizvodnje i uvođenju novog programa, a to je brizgana modna obuća, za kojom je u svijetu sve veća potražnja. Zahtjevi tržišta su veliki jer je u pitanju kvalitetan proizvod koji ima visok nivo udobnosti, što je trenutno na prvom mjestu – kaže Roše za Dnevni avaz.

Investicija u novi program je oko 5 miliona KM, a podrazumijeva i zapošljavanje 150 novih radnika. Kapacitet proizvodnje trebao bi biti oko 2.400 pari cipela.

Firma „Alpina Bromy“ osnovana je 2008. godine kao zajednička firma „Alpine Žiri“ iz Slovenije i Suada Roše, koji je već imao svoju firmu „Bromy“ u Tešnju.

– Do saradnje je došlo 2002. godine. „Bromy“ je tada već radio s 80 radnika za Alpinu. Početkom 2008. godine dogovorili smo da idemo u osnivanje zajedničke firme te odmah krenuli u izgradnju nove proizvodne hale od 4.000 kvadrata, u koju smo te iste godine uselili i počeli proizvodnju – kaže Roše.

Već za tri mjeseca, uz postojećih 80-ak, zapošljavaju novih 100 radnika i za kratko vrijeme udvostručuju proizvodnju za potrebe „Alpine“.

http://www.biznisinfo.ba/alpina-bromy-t ... 150-ljudi/

[Zmaj]

Od početka godine prikupljeno 173 miliona KM više prihoda

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je od početka godine prikupila 2.234.000.000 KM, što je za 173 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, rekao je direktor UIO Miro Džakula.

Džakula je podsjetio da je UIO prošle godine prikupila rekordnih 7.044.000.000 KM.

Prema njegovim riječima, plan za ovu godinu je da bude prikupljeno 7.342.000.000 KM, odnosno 300 miliona KM više u odnosu na prihode planirane u prošloj godini.

“Imajući u vidu znatno nižu stopu rasta BDP-a i privrede u cijelini u odnosu na rast prihoda, možemo reći da je znatan dio takozvane sive zone prešao u realnu ekonomiju”, rekao je Džakula za “Večernji list”, izdanje za BiH.

On je naglasio da se na posebnom podračunu jedinstvenog računa nalazi 64,5 miliona KM, a taj račun će biti još veći kada na njega budu prebačena sredstva prikupljena u aprilu.

“Riječ je isključivo o namjenskim prihodima za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva u BiH”, naveo je Džakula.

On je napomenuo da Uprava ova sredstva još ne može rasporediti korisnicima, odnosno kompanijama koje se bave putnom infrastrukturom u genocidnoj i Federaciji BiH zbog toga što Upravni odbor UIO nije usvojio odluku o koeficijentima za raspodjelu ovih prihoda korisnicima.

DŽakula je istakao da od UIO zavisi fiskalna stabilnost svih nivoa vlasti u BiH.

On je podsjetio da je UIO u prošloj godini izvršila 10.695 poreskih kontrola, a naknadno utvrđene obaveze, prema rješenjima inspektora, iznosile su 91,5 miliona KM. Izdato je ukupno 2.979 prekršajnih naloga po kojima je tokom prošle godine naplaćeno ukupno sedam miliona KM.

Džakula je najavio još oštrije kontrole za poreske obaveznike koji pokušavaju zaobići zakonski definisano poslovanje i plaćanje obaveza.

Džakula je podsjetio da su od uspostavljanja UIO do danas nadležnim tužilaštvima proslijeđene 1.464 prijave gdje je postojala sumnja da je počinjeno neko krivično djelo, sa procijenjenom štetom od 289 miliona KM.

http://www.biznisinfo.ba/od-pocetka-god ... e-prihoda/

[amkos]

Načelnik Marošević: Nesposoban je onaj ko ne zna živjeti u Varešu, treba se prihvatiti posla

Općina Vareš ima više od 9.000 stanovnika, od čega je 520 učenika osnovnih škola, a 200 srednjoškolaca. Marošević kaže da imaju dovoljno mladih naspram broja stanovnika. Na birou za zapošljavanje registrovano je više od 1.000 nezaposlenih Varešana. Većina ih, Marošević ogorčeno tvrdi, nikad nije radilo, niti će ikad raditi. Tu dolazimo do načelnikove bolne tačke - nezainteresovanost za rad.

"Ko god je želio raditi, našao je posao. Dolaze mi ljudi raznih struka. Svi hoće sjediti kod načelnika u kancelariji. Ne znači to što je neko visokoobrazovan da treba biti beskorisni službenik. Treba se prihvatiti ideje i bilo kakvog rada na početku. Treba se navići na rad i pripremiti za tržište rada. Stoga ja svima poručujem neka idu slobodno za Njemačku. Platit ću im kartu u jednom pravcu. Ali, neka svi znaju da Njemačkoj ne trebaju neradnici. Da bi bio radnik za njemačko tržište, moraš i ovdje znati raditi. Spavati do 12 sati kod majke, dok babo unosi drva na treći sprat nije uredu. Oni koji su invalidi u poslu ovdje, takvi će biti i gore. Stalno radno mjesto je nešto za šta se treba potruditi i zaslužiti. Vareš nije kriv što je neko ovdje proizveo PTT tehničara kojeg ne može zaposliti Evropa, a kamoli BiH. Ekonomista i pravnika ima da ih ne možemo zaposliti kad bi nam cijeli Balkan bio na raspolaganju. Ja moram stvarati administraciju za budućnost i stoga dobrog ekonomistu ne mogu naći na birou ili na cesti. Ja ga moram stvarati, ali mladi neće da rade na ugovor o djelu. Na prste jedne ruke mogu nabrojati koliko mi je takvih pokucalo na vrata", kazao nam je Marošević.

Kako saznajemo, kompanija Alma Ras nedavno je tražila 30-ak radnika u Varešu, ali ih se na konkurs javilo samo petero, od čega je dvoje primljeno. Kompaniji BBM potrebno je stotine radnika jer je dogovorila izradu transverzale oko Sarajeva, ali nema interesa Varešana. Marošević govori kako i Tvornica rezervnih dijelova svaki dan pokušava pronaći radnika.

"Imamo problem radne snage. Ovdje ljudi jednostavno neće da rade. To je opća konstatacija svakog privrednika. Nije to problem samo kod nas. Trend mode iz Pariza je u Varešu, trend droge iz Kolumbije je u Varešu i bilo koji drugi trend pa tako i trend nerada. Mladi ne žele prihvatiti da trebaju raditi", kaže načelnik.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/nacelni ... /180417072

[BosnjackaHercegovina]

Ministarstvo civilnih poslova BiH: Veliki broj građana ne može ostvariti pravo na rad

Prema procjenama Ankete iz 2017. godine u BiH je bilo 1.026.000 osoba koja čine radnu snagu, u okviru koje je bilo 816.000 zaposlenih i 211.000 nezaposlenih osoba, saopćeno je uz čestitku 1. maja

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine čestitalo je bh. građanima 1. maj, Međunarodni praznik rada uz želje za ubrzani ekonomski i socijalni razvoj zemlje u kojoj će mladi dobiti šansu za bolje uvjete obrazovanja, života i rada.

Kako se navodi u saopćenju Ministarstva civilnih poslova BiH, i danas, veliki broj građana u Bosni i Hercegovini ne može ostvariti jedno od osnovnih prava, pravo na rad.

Statističke institucije u Bosni i Hercegovini, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske provest će u aprilu već trinaesti put istraživanje - anketu o radnoj snazi.

- Prema procjenama Ankete iz 2017. godine u BiH je bilo 1.026.000 osoba koja čine radnu snagu, u okviru koje je bilo 816.000 zaposlenih i 211.000 nezaposlenih osoba. Sve ovo dodatno nas obavezuje da svakodnevno ulažemo maksimalne napore kako bismo mijenjali takvo stanje, saopćeno je.

Međunarodni praznik rada obilježava se kao sjećanje na velike radničke proteste održane u Čikagu 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero ih je osuđeno na smrt.

Ovaj praznik je simbol borbe za prava radnika, humanije i pravednije odnose i dostojanstvene radne i životne uvjete za sve te izraz radničke solidarnosti u čitavom svijetu.

OSLOBODJENJE PORTAL
https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... rad-360334

[Zmaj]

BiH ima 3 tone rezervi zlata

Prema posljednjem popisu Svjetskog vijeća za zlato, najveće rezerve zlata i dalje ima SAD, piše Tportal.

Amerikanci su vlasnici 8.133,5 tona i uvjerljivo su na prvom mjestu ispred Njemačke (3.373,6), Italije (2.451,8), Francuske (2.436) i Rusije (1.857,7)

Hrvatski Tportal piše da u hrvatskom susjedstvu, najviše zlata ima Srbija, 19,4 tona. Slijedi Makedonija sa 6,9 tona, Slovenija s 3,2 tone i Bosna i Hercegovina s tri tone.

Hrvatska je, uz Norvešku, jedina zemlja u Evropi koja nema sopstvene zlatne rezerve.

Nema ih od 2001. godine, kad je Hrvatska narodna banka (HNB), za vrijeme mandata Željka Rohatinskog, prodala sve svoje zlatne rezerve.

Nakon sporazuma o podjeli dijela imovine bivše Jugoslavije, koja se nalazila u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) 2001. godine, Hrvatska je postala vlasnica 13,12 tona zlata koje je tada vrijedelo oko 115 mil USD. HNB je zlato prvo pretvorio u kratkoročne depozite, odnosno sačuvao ga u komercijalnim bankama po određenoj vrijednosti na koju se po isteku depozita isplati kamata.

Cijnea zlata je tada bila nestabilna, a depoziti s fiksnom kamatom i zarada se može predvideti.

Drugi razlog je to što portfelj HNB-a nije zaštićen od pada cijene zlata, a treći što eventualna dobit od rasta cijena zlata ide direktno u kapital HNB-a i nije uplativa u državni budžet, što nije slučaj sa zaradom od kamata na depozite, prenio je Tportal.

https://ba.ekapija.com/news/2111770/bih ... ervi-zlata

[Zmaj]

Firma iz Turbeta izvozi u 15 zemalja svijeta



Firma Luxor XL čiji se proizvodni pogon nalazi u Turbetu nadomak Travnika specijalizirana je za proizvodnju stolica i svoje proizvode izvozi u 15 zemalja EU. Pored toga i izvoze i za Veliku Britaniju i Kanadu, te uskoro očekuju i izvoz i za SAD.
BiznisInfo i Addiko Bank svaki dan vam donose pozitivne vijesti

„Engleski kupci su veoma rigorozni i mi smo jedna od rijetkih firmi iz BiH koja izvozi na to tržište. Samo pripreme za saradnju sa Englezima trajale su više od dvije godine a sad izvozimo samo na ovo tržište preko 5.000 stolica mjesečno“, kazao je Edin Čaušević iz ove firme.

Godišnje Luxor XL proizvede 600.000 stolica. Trenutno imaju 250 zaposlenih a plan je da u budućnosti zaposle još osoba i zadrže godišnju stopu rasta uposlenih od preko 10%.

http://www.biznisinfo.ba/firma-iz-turbe ... a-svijeta/

[Zmaj]

Ginex i Prevent lideri zapošljavanja u Goraždu



Oko 1200 osoba sa evidencije Službe za zapošljavanje zaposleno je u 2017. godini što je najuspješniji rezultat ostvaren u zapošljavanju na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde od 2010. godine.

Najveći broj osoba u prošloj godini zaposlile su firme "Ginex" (133) i "Prevent" (119) iz Goražda.

"U razgovorima sa kantonalnim premijerom, predstavnicima Privredne komore i Udruženjem poslodavaca dogovorili smo se da na jedan simboličan način iskažemo našu zahvalnost tim dvjema kompanijama", kazala je Nafija Hodo, direktorica Službe za zapošljavanje BPK Goražde na svečanosti tokom koje su direktoricama „ Preventa“ Lejli Ferhadbegović i „ Ginexa“ Muneveri Fočo, uručene prigodne zahvalnice.

Uz zahvalnost na dodijeljenim priznanjima kojim se afirmišu vrijednosti ovih kompanija, posebno zapošljavanje mladih, istaknuto je da će firme Ginex i Prevent u ovoj, ali i narednim godinama, stvarati uslove za otvaranje novih radnih mjesta.

"Nama je izuzetna čast što se i na ovaj način valorizuju naš doprinos zapošljavanju i naše opredjeljenje da to činimo i ubuduće. Mi smo poslovna porodica koja broji 1400 radnika, a obzirom da je automobilska industrija uvijek turbulentna mi se tome i prilagođavamo, pa će shodno tome biti kreiran i naš odnos u oblasti zapošljavanja, naravno u skladu za politikama zapošljavanja na nivou kantona, gdje imamo odličnu saradnju sa resornim ministarstvom i službom", kazala je Lejla Ferhadbegović, direktorica goraždanske kompanije "Prevent".

Premijer BPK Goražde Emir Oković smatra da je ovo je jedan lijep gest prema poslodavcima koji su svojim angažmanom u najvećem obimu doprinjeli porastu zaposlenosti na području našeg Kantona.

"Ova je inicijativa Službe za zapošljavanje prilagođena i vremenu i aktuelnom trenutku i apsolutno se naslanja na ciljeve i politike kantonalne Vlade utvrđene kroz one najznačajnije akte kao što su Prostorni plan i Strategija razvoja, kao i našu projekciju rasta zaposlenosti na nivou godine od 2,2 posto. Inače rast zaposlenosti u protekle tri godine je veoma značajan, preko devet posto, što su jako dobri rezultati i s tog aspekta postoji potreba da se zahvalimo poslodavcima koji su tome doprinijeli u najvećem obimu. Pored ovog, imamo potrebu da se zahvalimo svima onima koji uplaćuju poreze u budžet BPK i o tome ćemo u narednom periodu puno više govoriti i na kraju na prigodan način se zahvaliti kompanijama koje u tom dijelu najviše doprinose u realizaciji ciljeva BPK, a koji se ostvaruju kroz budžet", kazao je premijer.

Svečanom uručenju zahvalnica, na kojem je razgovarano i o narednim projektima u provođenju politike stvaranja uslova za bolji razvoj BPK i godišnji rast broja zaposlenih, prisustvovali su između ostalih predsjednici Udruženja poslodavaca i Privredne komore BPK Goražde, Šejla Bojadžija i Dževad Terović.

[Zmaj]

Izvoz iz Tešnja u 2017. godini skoro 400 miliona KM



Da ekonomija u Bosni i Hercegovini pokazuje znakove oporavka može se vidjeti i na primjeru Tešnja, grada koji je postao sinonim za poduzetnički dug. Ovaj živopisni gradić ima brojne fabrike i firme, a zbog stalnog širenja poslova primoran je zapošljavati i radnike iz drugih općina.
Direktor Tešanjske razvojne agencije (TRA) Ismar Alagić u razgovoru za Radiosarajevo.ba kaže da izvoz privrede općine Tešanj bilježi porast u kontinuitetu od 2010. godine.

“Tešanjska privreda ima široku lepezu roba i usluga na tržišta više od 60 država svijeta na 6 kontinenata. U toku 2017. godine izvoz privrede općine Tešanj je iznosio 398.644.141 KM, što je povećanje od oko 50 miliona KM u odnosu na 2016. godinu. Ukupno povećanje izvoza u periodu 2010.-2017. godina na području općine Tešanj iznosio je 214,57 posto”, rekao je Alagić.

Tešanjska privreda najviše je izvozila proizvode od metala, automobilske dijelove, proizvode od tekstila, kože, obuću, drvo i namještaj, industrijsku keramiku, dijelove od plastike. U posljednje vrijeme povećava se udio prehrambenih proizvoda i napitaka.

Prema Alagićevim riječima, lideri izvoza su preduzeća: Mann Hummel, Prevent FAD, Pobjeda, BME.

“Kod proizvodnje dijelova od metala možemo istaknuti firme: Inox Ajanović, Medena Commerce, AP Atellier, Zupčanik. U sektoru tekstila kože i obuće su: Koteks, Alpina Bromy, Sockmaker3, Napredak, Contessa, Koža-komerc. U segmentu industrijske keramike i plastike se ističu firme: Koala-Paintings i Enker. U drvoprerađivačkoj industriji su: Artisan i Lockwood. Prehrambena industrija prepoznatljiva je kao izvoznik, a firme koje su najbolji predstavnici toga su: AS group, MADI, JAMI, Bio-samp, brojni proizvođači mineralne vode”, objasnio je direktor Tešanjske razvojne agencije.

Snažan rast izvoza doprinosi i ukupnom rastu prihoda tešanjskih firmi. Veliki broj tešanjskih firmi bilježi rast prihoda u prosjeku od 25 posto godišnje.

“Nemali broj firmi već je prešao godišnji promet veći od 100 miliona KM, a akvizicije tešanjskih firmi nalaze se širom Bosne i Hercegovine, pa čak i u državama EU gdje su firme iz Tešnja postale vlasnici kompanija koje posluju u Njemačkoj i drugim državama. Kada se zbroji promet tešanjskih firmi i onih firmi u inostranstvu čiji vlasnici su iz Tešnja, dolazimo do iznosa većeg od 1,5 milijardu KM”, podcrtao je Alagić.

Podatak koji možda najbolje ilustruje razvoj je činjenica da je u Tešnju 1991. bilo zaposleno 7.000 radnika, dok je 2017. godine taj broj narastao na 12.500. Važno je napomenuti da je u periodu 2016.-2017. godina broj zaposlenih narastao za 1.000.

Smanjen broj nezaposlenih
“Broj nezaposlenih osoba dosegnuo je historijski minimum u Tešnju”, napominje Alagić.

Proizvodnja dijelova od metala i automobilskih dijelova zasigurno je kičma lokalnog ekonomskog razvoja. Značajno mjesto zauzimaju proizvodi od tekstila, kože i obuća koji uglavnom djeluju na principu loan-poslova za poznatog kupca.

“Proizvodnja skupcjenog namještaja je u velikom usponu posljednjih nekoliko godina koji se dominantno proizvodi za inostrano tržište uz rapidan razvoj prehrambene industrije i činjenicu da se trenutno najveći broj najznačajnih firmi iz oblasti prerade hrane i napitaka u BiH nalazi u rukama kapitala koji dolazi iz Tešnja. Ne smijemo zaboraviti trgovinu kao veoma razvijenu privrednu granu i segment naftnih derivata gdje je najveći bh. distributer upravo iz Tešnja”, dodaje naš sagovornik.

Govoreći o investicijama u općini Tešanj, Alagić je kazao da nivo stranih investicija u BiH značajno zaostaje za državama u regionu, primjerice za Srbijom, ali tako nije u Tešnju.

“Nove investicije bilježe strane firme: Mann Hummel BA, Sockmaker3, Koala-paintings, Lockwood, AP Atlelier, BME, Alpina Bromy. Brojne su i domaće investicije od kompanija: AS group, Madi, Hifa grupacija, Saračević, Inox Ajanović, Medena Commerce, Corona Pack, i dr. Tešanj je pravi dom investicija. Tu posebno ističem domaće investiicije koje ni po čemu ne zaostaju za stranima kada. Nove investicije usmjerene su u podizanje novih proizvodnih i logistističkih centara, nabavku i uvođenje savremenih tehnologija, uvođenje i razvoj novih proizvoda i dalje jačanje poslovnih aktivnosti kroz proširenje na nova tržišta”, pojasnio je Alagić.

Tešanjska razvojna agencija djeluje pri općini Tešanj i pouzdan je partner za bilo kojeg investitora i servis za sva pitanja usmjerena na pokretanje novih biznisa ili proširenje postojećih poslovnih aktivnosti.

Pametni biznis
“Naš slogan je da podržavamo ‘pametna rješenja’ za ‘pametan biznis’. Naš ured za investitore pod nazivom COBITES i aktivnosti na priprema za uspostavu Tehnološko-inovacionog centra najbolja su preporuka za investitore da dođu u Tešanj, gdje je uspjeh rezultat visokog stepena poslovne etike, tradicije i industrijske kulture”, pojasnio je Alagić.

Na pitanje kako uskladiti obrazovanje radne snage s potrebama poslodavaca, naš sagovornik objašnjava da se čekaju sistemska rješenja sa viših nivoa vlasti.

“U posljednje vrijeme poseban fokus stavljamo na obuku u segmentu srednjeg i vršnog rukovodstva u firmama, jer se upravo tu kreira konkurentnost firmi. U tom smislu bili smo suorganizatori prve nacionale stručne konferencije za proizvodne firme pod nazivom Proizvodnja-Industrija-Tehnologija (PIT 2018), gdje smo prezentovali najsavremenija tehnološka rješenja od strane najistaknutijih stručnjaka iz regiona. Poslovni ljudi iz Tešnja drže se slijedeće maksime: ‘ono što čujem zaboravim, ono što vidim zapamtim, a ono što uradim to i znam’. Primjenjiva znanja u djelatnostima sa dodanom vrijednosću i prožeta kroz cijeli lanac vrijednosti naša su ulaznica za budućnost”, zaključio je Alagić.

http://www.biznisinfo.ba/izvoz-iz-tesnj ... iliona-km/

[BosnjackaHercegovina]

Tesanj ko drzava jebote.

[Zmaj]

Novalić: O povećanju PDV-a još nismo razgovarali, plate radnika u FBiH rastu od prošle godine

Premijer FBiH Fadil Novalić u razgovoru za Klix.ba komentarisao je sve aktuelniju priču o povećanju stope PDV-a na 19 posto, zatim odnose s poslodavcima, radu nacrno i u konačnici govorio je o tome kada radnici u našoj zemlji mogu očekivati više plate.

Već dugo se govori da je jedini spas za bh. privredu smanjenje doprinosa i povećanje PDV-a na 19 posto. Kakav je vaš stav o tome?

Na onome što je u našoj direktnoj nadležnosti mi uveliko radimo već neko vrijeme. Kao što znate, pripremili smo novi Zakon o doprinosima. Prema njemu stopa doprinosa bit će smanjena sa dosadašnjih 41,5 posto na 33 posto uz oporezivanje toplog obroka i regresa. Ovo je jedna bitna reforma. Naš je cilj da smanjimo oporezivanje rada pa i da olakšamo poslovanje u Federaciji. Pitanje povećanja PDV-a se povremeno vraća u javnosti i tu temu je ovih dana opet aktuelizovala Vlada gt. S obzirom na to da je Federacija i naša privreda u boljem položaju, mi još nismo razgovarali o toj temi ni s Vladom gt niti s međunarodnim finansijskim institucijama. Ako dođe trenutak, svakako ćemo biti spremni da ponudimo neko zajedničko rješenje. Ipak, radi se ovdje o pitanju iz nadležnosti države jer se na kraju PDV i prikuplja na državnom nivou.

Ako bi se povećao PDV, da li bi novac išao za zdravstveni sektor ili negdje drugo?

Lično sam stava da svaki dodatni prihod koji ostvari Federacija mora ići u razvojne projekte ili smanjenje obaveza na plate, čime bismo još brže nastavili trend otvaranja novih radnih mjesta i povećanja plata. To opredeljenje smo dokazali investiranjem sredstava od klirinškog duga i akumulirane dobiti javnih preduzeća u cestovnu infrastrukturu. Ipak, mislim da je rano da dijelimo novac od PDV-a koji nemamo, a ne znamo ni hoćemo li ga ikad imati.

Koje zahtjeve poslodavaca ste ispunili u vašem mandatu? Šta je to što niste uspjeli, a željeli biste? I koji su zahtjevi poslodavaca nerealni?

Poslodavci su sigurno bitan i konstruktivan partner Vlade. Zajedno smo uradili dosta posla na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta i otvaranju novih radnih mjesta. Primjera radi, ono što od samog početka Udruženje poslodavaca FBiH identificira kao glavnu prepreku razvoju privrede su visoki parafiskalni nameti i Vlada sistemski radi na njihovom smanjivanju. Bitno je istaći da smo prije svega izradili registar parafiskalnih nameta njih blizu 3.200, nakon toga smo mali dio tih nameta, koji su bili na federalnom nivou, i ukinuli, mislim na naknadu za elementarne nepogode, turizam i šume. Privrednicima je bitno i smanjivanje birokratije. Kroz zakone o porezu na dohodak i o doprinosima nastojimo smanjiti procedure za plaćanje i poreza i doprinosa. Puno toga bi donio sistem one-stop-shop. Ipak, njegovo uspostavljanje zahtijeva od nas promjenu pet zakona, a ovo su već stvari koje zavise od "prohodnosti" Parlamenta. Hoću reći, neke ciljeve nismo realizovali zbog političkih problema.

Naravno, ne možemo uvijek biti na strani poslodavaca. Vlada Federacije ima obavezu da postigne ravnopravnost svih aktera socijalnog dijaloga, dakle i privrednika i radnika. Zakon o porezu na dohodak ima, naprimjer, za cilj da ukine jednu rasprostranjenu praksu da se dio plate isplaćuje kroz topli obrok i na taj način smanjuje iznos koji se u ime radnika uplaćuje u Penzioni fond pa kao rezultat toga i samu penziju tog radnika. Ovo je zakonsko rješenje nepovoljno za poslodavce koji plaćaju minimalce, ali bit će povoljno za one koji su isplaćivali veće plaće.

Isto tako, privrednicima su zasmetale neke odredbe Zakona o radu. Nismo dakle uvijek na istoj talasnoj dužini. Trudimo se da pomirimo ponekad suprostavljene interese radnika i poslodavaca, djela nam kažu da u tome i uspijevamo.

Procjene su da u FBiH nacrno radi blizu 120.000 ljudi? Imate li neke brojke da li se tu situacija popravila s obzirom na mjere Reformske agende i ako je tako, u kojim sektorima?

Vlada Federacije je borbi protiv sive ekonomije posvetila posebnu pažnju. Zapravo, sva rješenja koja sam naveo u prethodnom odgovoru imaju za cilj eliminisanje ove pojave. Kroz smanjivanje birokratije eliminišemo jedan od bitnih faktora koji je poslodavce često "tjerao" da odu u sivu zonu. Isto tako, kroz novi Zakon o porezu na dohodak zaustavljamo praksu isplaćivanja djela plate kroz topli obrok i izbjegavanje poreza.

Teško je govoriti o brojkama s obzirom na to da je i 120 hiljada samo procjena koju navodi svjetska banka. Nezahvalno je isticati i neke sektore. Mislim da je najbolji pokazatelj naših uspjeha na tom polju kontinuirani rast naplate javnih prihoda. U prva tri mjeseca 2018. godine u odnosu na isti period prošle godine ukupna naplata direktnih poreza veća je za 5,31 posto. U istom periodu evidentan je rast poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na imovinu i doprinosa.
Ovo su veoma značajni pomaci i ja ovdje želim pohvaliti rad Poreske uprave i Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja je uveliko doprinjela našoj borbi protiv sive ekonomije.

Koliko je realno i da li radnici u FBiH mogu očekivati rast plaća?

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, mi u Federaciji od septembra prošle godine imamo stabilan rast prosječne plate. S obzirom na pozitivne ekonomske pokazatelje i opći ekonomski rast, očekujemo da će se ta tendencija nastaviti.

Dva najvažnija zakona za radnike i kompletnu privredu u FBiH su Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Zašto se više ne priča o njihovom konačnom usvajanju? Šta će biti po tom pitanju?

Nismo odustali od ovih zakona, to su pored zakona o radu i zakona o PIO-u najbitniji zakoni u jednom društvu. Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak su prošli javnu raspravu i mi očekujemo da će se ovi zakoni u najkraćem roku naći na dnevnom redu jedne od narednih sjednica Vlade FBiH. Iskreno se nadam da će ovi zakoni proći i parlamentarnu proceduru u našem mandatu.

Poslije sastanka sa čelnicima MMF-a i Svjetske banke izjavili ste da ste razgovarali o predstojećim aktivnostima. O čemu se tačno radi?

Dogovorili smo nastavak aktivnosti na ispunjavanju uslova iz Pisma namjere i iz Matrice obaveza za dobivanje DLP-a kod Svjetske banke. To podrazumijeva usvajanje zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima te zakona o osiguranju depozita. Međunarodne finansijske institucije insistiraju na reformi zdravstva. Obavezali smo se da napravimo Registar uposlenika u javnoj upravi i Strategiju za rješavanje neizmirenih obaveza. Zatim, moramo pronaći modelitete za dovrešetak kompletne trase Koridora 5c i jaču potporu privatnom sektoru.
Ovo će biti naši prioriteti za narednih šest mjeseci i nadam se da ćemo uspjeti sve ove ciljeve realizovati uprkos nadolazećoj predizbornoj kampanji.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/novalic ... /180425080