Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Mehmed beg Catic]

Puževi namazani puterom izvozni hit BiH na tržište EU-a



Iz BiH je na tržište Evropske unije (EU) prošle godine izvezeno puževa u vrijednosti od 12,6 miliona KM. Tokom 2016. izvoz je bio i veći i to 15 miliona KM.

Ovi podaci svjedoče da izvoz puževa ne ide “puževim korakom”. Naprotiv, uz privremene oscilacije radi se o konstantnom izvoznom proizvodu koji je svakako neobičan za podneblje BiH koja svoje izvozne adute nalazi u metalnom sektoru, industriji namjetašaja i proizvodima za automobilsku industriju, piše Faktor.

Puževi nemaju neku veću primjenu u BiH, ali u zemljama EU-a to svakako nije slučaj. Puževi su cijenjen prehrambeni proizvod i značajan broj Evropljana uživa konzumirajući meso puža. Tu su i pojedini kozmetički proizvodi poput krema koje koriste puževu sluz za uljepšavanje i “tjeranje” bora, akni i ožiljaka. Tako da iako bez neke posebne svrhe u BiH, puževi iz naše zemlje završavaju na evropskim trpezama i kozmetičkim fabrikama.

Proces skupljanja

Prvi korak u tom procesu je skupljanje puževa što je proces koji može biti urađen na dva načina. Jedan način je da se puževi uzgajaju na farmama za puževe, odnosno posebno ograđenim parcelama zemlje koje su bogate zeljastim biljem kojim se puževi hrane. Od 20.000 do 24.000 puževa je teško oko 400 kilograma.

Drugi način je da se u toku proljetnog dijela sezone puževi sakupljaju u prirodi te prodaju sabirnim centrima koji ih plasiraju izvoznicima. Takav sistem se primjenjuje i u slučaju Zemljoradničke zadruge Olovo. Direktor zadruge Irdin Jamaković u razgovoru za Faktor pojašnjava da zadruga djeluje kao sabirni centar koji otkupljuje puževe od građana koji ih skupljaju i donose.

– Cijena se formira ovisno od toga kome mi to plasiramo, zaračunamo neku svoju zaradu i isplaćujemo na mjestu. To je jedan ovako socijalni efekat, djeca skupljaju dvije-tri marke, ako hoće da rade mogu i zaraditi i pet-deset. Ima i slučajeva gdje te puževe organizirano skupljaju čitave porodice, 50-100 kilograma dnevno – kazao je Jamaković.

Navodi da je prošle godine kilogram puževa plaćan jednu KM. Firma kojoj oni prodaju puževe osigura transportnu ambalažu i dolaze par puta sedmično da pokupe puževe.

– Nije neka zarada, ali uključeno je puno ljudi oko toga i više ima socijalni nego ekonomski efekat. Vrti se ljudi, isplatimo sedam-osam hiljada KM za neku sezonu od 15-20 dana – istaknuo je Jamaković dodajući da puževi nisu klasificirani u klase jer “puž je puž”, ali priznaje i da je sam probao meso od puževa što je “izvanredno jelo”, a puževi se ističe koriste i u medicinsko-kozmetičke svrhe.

Zadruga puževe prodaje firmi Rubus iz Sapne čiji nam je direktor Abdulah Šećerbegović to i potvrdio navodeći da oni to onda prodaju konačnom izvozniku, firmi Studen Prom iz Zvornika koja puževe izvozi na tržište Evropske unije.

Iz Zvornika na evropske trpeze

Firma Studen prom iz Zvornika u vlasništvu je Pere Divljanovića koji se ovim poslom počeo baviti još 1997. godine. Od 1997. do 2002. je vršio izvoz živih puževa uz pomoć partnera iz Grčke koji je zatim odlučio da u Zvorniku otvori i pogon za preradu puževa zbog jeftine radne snage te nižih troškova transporta puževa koji se skupljaju širom Balkana, od Hrvatske do Makedonije.

Već od 2006. godine počeli su raditi i finalni proizvod koji podrazumijeva proces vraćanja puža u kućicu koja se zatvara puterom i tako se transportuje. Njihovo tržište su zemlje EU-a, Francuska, Njemačka i Italija.

Godišnje izvezu oko dvije do tri hiljade tona mesa puža, a čitav posao zahtijevao je i ulaganja u standardizaciju i uvjete proizvodnje.

– Nakon prvih isporuka, kupci u Francuskoj bili su zadovoljni našim poluproizvodima nakon čega su zatražili da radimo i finalni proizvod, što je podrazumijevalo i proces standardizacije. Svjesni svoga kvaliteta i potrebe orijentisanosti ka izvozu otpočeli smo taj proces i dobili sve potrebne certifikate – zaključuje Divljanović.

Vrijednost izvoza se mjeri milionima KM, a izvoz puževa iz BiH još jednom dokazuje da gdje se umijeće i predanost poslu spoje, uspjeh zasigurno ne izostaje.

http://miruhbosne.com/?p=42829

[amkos]

@Noel, bio sam danas na tvom rejonu, području Doboj-Juga, Tešnja, Jelaha i skoro sam u Tesliću završio. Ovo mi je prvi put da uđem u Jelah, Tešanj i Doboj-Jug. Nisam prije bio iako sam par puta prošao magistralnom cestom ali za sjever zemlje Doboj, Posavinu itd. Vide se firme odmah na ulazu sa obje strane magistrale. Nešto slično kao na sjeveru Italije. Vidi se da ima posla, da narod radi, ustvari da se svako nečim bavi. Da sad ne nabrajam branše, ima svega jednostavno.

Upoznao sam jednog momka, čovjeka koji ima oko 30 godina i ima svoj privatni biznis, ispekao zanat u Italiji i kući kod familije a usput završio fakultet. Nisam imao priliku da upoznam još više ljudi na terenu ali imam osjećaj da je poduzetnički duh na tom području Jelaha, Tešnja i Doboj-Juga baš izražen, i da ima svoju dugu tradiciju. Bio je nedavno i Senad H. u Tešnju, Jelahu i sve se može vidjeti u toj emisiji.

Jer koliko vidim po omladini u Sarajevu npr., dobar broj njih bi da se ubace negdje na državne jasle, ili u neku privatnu firmu pa će kao lagano napredovati ili da se ispale u Njemačku i na zapad. Nekako ne vidim jaču privatnu inicijativu za pokretanje nekog biznisa kod omladine, bar u Kantonu Sarajevo. Možda griješim, ne znam.

Uglavnom Tešanj i taj kraj su pozitivna priča, a to pokazuju i podaci o top 5 mjesta odakle je najviše novouposlenih u FBiH u posljednje tri godine, prema podacima Porezne uprave FBiH (https://www.youtube.com/watch?v=ovvuueRTaqM).
Tankovao sam kasnije gorivo na HIFA pumpi na Karušama gdje sam posjetio i groblje tenkova. Ah jesu se Vlasi ondje nasukali. Šteta što nije sačuvano više tenkova za uspomenu, vidio sam "samo" tri. Karuše-groblje Vlaških tenkova.

Inače super je cesta, autoput do Zenice ali kasnije ide magistralna cesta koja je dobra, solidna ali bolji je autoput. Zato je od ogromne važnosti da se završi autoput od Sarajeva do Doboja makar jer je to žila kucavica bh. ekonomije. Danas je bio ogroman promet tom trasom. Baš sam se pozitivno iznenadio jer ne idem tuda baš toliko često. Kamioni, cisterne, autobusi, mala auta samo idu gore-dolje.

Sve u svemu, uspjeh rađa uspjeh što se kaže i dobro je da je taj bosanski kraj na entitetskoj granici FBiH i Genocidne prilično jak, da raste i da se razvija.

[Zmaj]

Veliki pad prihoda i dobiti BH Telecoma u 2017.



Kompanija BH Telecom lani je zabilježila veliki pad prihoda i dobiti u odnosu na 2016. godinu, prenosi BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja koji je objavljen na Sarajevskoj berzi.

Poslovni prihodi kompanije prošle godine su iznosili 499 mil KM, dok su godinu ranije bili oko 524 mil KM, što znači da su umanjeni za oko 25 mil KM.

Poslovni rashodi su bili oko 440 miliona, u odnosu na skoro 450 mil KM godinu ranije. Čista zarada, odnosno neto dobit prošle godine je spala na 63,1 mi KM, sa 92,2 mil KM godinu ranije, navodi se u izvještaju.

[Zmaj]

Akova Group: U planu povećanje proizvodnje i nova zapošljavanja



Akova Group: U planu povećanje proizvodnje i nova zapošljavanja
Nakon što plan proširenja proizvodnih kapaciteta bude kompletiran, Akova group očekuje povećanje proizvodnje za dodatnih 50%, kao i nova zapošljavanja. Planovi su trenutno, u fazi realizacije, potvrđeno je za Poslovne novine.

Dobijanje dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije, zahtijevalo je razvoj strategije za proširenje kapaciteta u proizvodnim segmentima, što je pomenutoj kompaniji otvorilo vrata tržišta na kojem živi oko 500 miliona stanovnika. Od četiri kompanije na nivou Bosne i Hercegovine koje su bile odabrane da uopće pristupe proceduri dobijanja izvozne dozvole za zemlje Europske unije, dvije kompanije dolaze iz Akova Grupacije, a to su Mesna industrija Ovako i Brovis d.d.

„Najbitnije u ovom trenutku jeste da smo infrastrukturno prilagođeni, te da imamo kadrovski i tehnološki potencijal da u svakom momentu odgovorimo na zahtjeve tržišta EU. Dodatna ulaganja u proširenje kapaciteta će definitivno biti neophodna, i mi već sada radimo na tome. Spremni smo na ulaganja, proširenja naših kapaciteta kao i dodatna upošljavanja“, navode iz kompanije.

Bez obzira na sve turbulencije na tržištu, ova kompanije je ostala dosljedna tradiciji i kvalitetu što ju je dovelo do pozicije lidera mesoprerađivačke industrije u BiH. Uspjeh u poslovanju iziskuje stalan trud, ulaganje i modernizaciju proizvodnje, inovacije te komunikaciju sa potrošačima i ispunjavanje njihovih zahtjeva a ono na šta je kompanija fokusirana i u šta najviše ulaže jeste kvalitet kadrova i tehnologije sa jedne strane, te komunikacija sa potrošačima sa druge strane.

Naglašavaju da u grupaciji vjeruju da inovacije mogu pomoći u izradi jače i konkurentnije organizacije te s tim u vezi konstantno rade na novim proizvodima, prilagođavaju se tržištu i potrebama potrošača. Proizvodni portfolio čini preko 120 bar kodova za kojeg smatraju da je najširi portfolio u državi.

„Kojom dinamikom će se pojavljivati noviteti u budućnosti diktirat će naši potrošači jer naša prvenstvena svrha je zadovoljavanje njihovih potreba“, naglasili su.

Također, svake godine kompanija organizuje veliku donatorsku akciju sa fokusom na socijano ugroženo stanovništvo te pružaju podršku kulturno – sportskim manifestacijama, pojedincima i projektima koji mogu biti od koristi za društvenu zajednicu.

http://poslovnenovine.ba/2018/04/24/ako ... sljavanja/

[Zmaj]

Messer novom investicijom od preko 2,5 mil. eura povećao proizvodne kapacitete



Kompanija Messer, koja je vodeći proizvođač industrijskog gasa, svakodnevno investira u svoj razvoj i nove investicije.

Njihova zadnja investicija u koju je uloženo 2,5 miliona eura, a zahvaljujući kojoj su proširili svoje kapacitete, nalazi se u Sočkovcu u blizini postojeće fabrike.

Valentin Ilievski, generalni direktor Messer BH Gasa i Messer Tehnoplina, za Akta.ba je govorio o ovom vrlo vrijednom i za njih značajnom projektu, zahvaljujući kojem su skoro pa uduplali svoju proizvodnju.

"Vrlo smo ponosni jer je Messerova fabrika u Sočkovcu dobila svoju posestrimu. Do izgradnje je došlo jer smo ustanovili da je na tržištu velika potražnja za ugljen-dioksidom, a da mi imamo tu mogućnosti da možemo povećati naše proizvodne kapacitete, nakon čega smo se i odlučili za samo širenje proizvodnje. Proširenje je dovelo do toga da sada proizvodimo ukupno dvije tone CO2 po satu i to nas naravno dodatno mobilizira kad je u pitanju djelotvornost, rentabilnost i plasman", kaže Ilevski.

OPREMA VRIJEDNA VIŠE OD 250 HILJADA EURA

Sama vrijednost nove Messerove fabrike u Sočkovcu prelazi investiciju od 2,5 miliona eura, a u adekvatnu laboratorijsku opremu uloženo je više od 250 hiljada eura.

U Messerovoj podružnici Sočkovac, koja proizvodi CO2 od 2012., svi kapaciteti su u cjelosti iskorišteni.

Ilievski kaže da moraju biti zadovoljni, jer sve što proizvedu i prodaju. Dodaje da sve ove nove investicije jasno dovode do širenja poslovanja, a širenje podrazumijeva i izvoz van granica naše zemlje.

"Zbog popunjenosti kapaciteta starog pogona otvorena je ova nova bušotina koja sada može zadovoljiti sve potrebe kupaca I tržišta za ugljen-dioksidom. Ovo je za nas jako bitan projekat jer početkom eksploatacije iz nove bušotine postat ćemo izvoznik ugljen-dioksida u Hrvatsku, Srbiju i druge zemlje", kazao je Ilievski.

U ovaj proizvodni pogon je kompanija Messer, koja u BiH uspješno djeluje 20 godina sa investicijama teškim preko 100 miliona KM, uložila je dodatnih pet miliona KM.

CO2 PLIN BUDUĆNOSTI

Kako Ilevski kaže CO2 je strateški plin i u budućnosti će biti itekako potreban u raznim privrednim granama. Trenutno su jedini ovlašteni dobavljač CO2 od strane Coca-Cole u Bosni i Hercegovini.

U cilju kontinuiranog nadzora ispravnosti proizvoda od samog izvorišta CO2 plina do pretakanja plina kod kupaca, definirani su osnovni principi HACCP kodeksa i implementiran je standard za upravljanje sigurnošću hrane ISO/FSSC 22000.

"Standard ISO 14001:2015 potvrđuje da je naše poslovanje u skladu sa zahtjevima o okolinskom upravljanju, a kroz niz implementiranih akcija u proteklom periodu Messer BH Gas pokazuje da je društveno odgovorna kompanija", kaže Ilevski.

Naredne aktivnosti Messera u BiH bit će usmjerene i na učvršćivanje logističkog lanca kojim povezujU Messerova društva u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ilevski kaže da je njihova nastupajuća godina orijentirana na eksportiranje, izvoz, kao i narednih sto, koliko se najmanje mislie zadržati na tržištu naše zemlje.

[Zmaj]

100 Najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini

Rangiranje na bazi kategorizacije preduzeća prema ukupnom prihodu, netto dobiti, izvozu i prema netto odlivu gotovine od aktivnosti ulaganja u godini.

http://poslovnenovine.ba/100-najvecih/

[Slavoljub Bosnjak]

KONZUM D.O.O. SARAJEVO na 4. mjestu ... iskreno nisam ocekivo da jos drze ovako visoku poziciju na nasem trzistu,je l imamo starije podatke da uporedimo njihov bruto dobit?

[Mehmed beg Catic]

Akova Group: U planu povećanje proizvodnje za 50% i nova zapošljavanja


Nakon što plan proširenja proizvodnih kapaciteta bude kompletiran, Akova group očekuje povećanje proizvodnje za dodatnih 50%, kao i nova zapošljavanja. Planovi su trenutno, u fazi realizacije, potvrđeno je za Poslovne novine.

Dobijanje dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije, zahtijevalo je razvoj strategije za proširenje kapaciteta u proizvodnim segmentima, što je pomenutoj kompaniji otvorilo vrata tržišta na kojem živi oko 500 miliona stanovnika. Od četiri kompanije na nivou Bosne i Hercegovine koje su bile odabrane da uopće pristupe proceduri dobijanja izvozne dozvole za zemlje Europske unije, dvije kompanije dolaze iz Akova Grupacije, a to su Mesna industrija Ovako i Brovis d.d.

„Najbitnije u ovom trenutku jeste da smo infrastrukturno prilagođeni, te da imamo kadrovski i tehnološki potencijal da u svakom momentu odgovorimo na zahtjeve tržišta EU. Dodatna ulaganja u proširenje kapaciteta će definitivno biti neophodna, i mi već sada radimo na tome. Spremni smo na ulaganja, proširenja naših kapaciteta kao i dodatna upošljavanja“, navode iz kompanije.

Bez obzira na sve turbulencije na tržištu, ova kompanije je ostala dosljedna tradiciji i kvalitetu što ju je dovelo do pozicije lidera mesoprerađivačke industrije u BiH. Uspjeh u poslovanju iziskuje stalan trud, ulaganje i modernizaciju proizvodnje, inovacije te komunikaciju sa potrošačima i ispunjavanje njihovih zahtjeva a ono na šta je kompanija fokusirana i u šta najviše ulaže jeste kvalitet kadrova i tehnologije sa jedne strane, te komunikacija sa potrošačima sa druge strane.

Naglašavaju da u grupaciji vjeruju da inovacije mogu pomoći u izradi jače i konkurentnije organizacije te s tim u vezi konstantno rade na novim proizvodima, prilagođavaju se tržištu i potrebama potrošača. Proizvodni portfolio čini preko 120 bar kodova za kojeg smatraju da je najširi portfolio u državi.

„Kojom dinamikom će se pojavljivati noviteti u budućnosti diktirat će naši potrošači jer naša prvenstvena svrha je zadovoljavanje njihovih potreba“, naglasili su.

Također, svake godine kompanija organizuje veliku donatorsku akciju sa fokusom na socijano ugroženo stanovništvo te pružaju podršku kulturno – sportskim manifestacijama, pojedincima i projektima koji mogu biti od koristi za društvenu zajednicu.

http://miruhbosne.com/?p=42843

[Mehmed beg Catic]

Uspješna italijanska investicija u Ilijašu: AMA Adriatic planira širenje kapaciteta


Predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), Općine Ilijaš i Kantona Sarajevo posjetili su 23. aprila 2018. godine kompaniju AMA ADRIATIC DOO Ilijaš u okviru Postinvesticione podrške stranim investitorima za 2018. godinu.

U pitanju je bosansko-italijanska kompanija koja je osnovana 2008. godine. Dio je grupacije Gruppo AMA S.p.A. Italija koja zapošljava preko 1.000 radnika u 12 fabrika u Italiji i 30 filijala u svijetu.

AMA u Bosni i Hercegovini se bavi proizvodnjom sjedišta za radne mašine, hidrauličnih cilindara, a od 2013. godine je započela proizvodnju kablova za mehanizaciju. Proizvodnja je organizirana u 4.500 m² sa 150 stalno zaposlenih radnika.

U narednih godinu dana, planirano je širenje i gradnja novog poslovnog objekta veličine 2.100 m² i zapošljavanje od 50-60 novih radnika.

Direktor kompanije Adnan Hajdarpašić je pomenuo da se prednosti investiranja u BiH, za ovakvu vrstu proizvodnje, ogledaju u dostupnosti i kontinuitetu isporuke električne energije i raspoloživoj kvalifikovanoj radnoj snazi.

Pored toga, istakao je zadovoljstvo i dosadašnjom suradnjom s lokalnom zajednicom i njihovim angažmanom, saopćeno je iz FIPA-e.

[kliker]

Veliki pad prihoda i dobiti BH Telecoma u 2017.



Kompanija BH Telecom lani je zabilježila veliki pad prihoda i dobiti u odnosu na 2016. godinu, prenosi BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja koji je objavljen na Sarajevskoj berzi.

Poslovni prihodi kompanije prošle godine su iznosili 499 mil KM, dok su godinu ranije bili oko 524 mil KM, što znači da su umanjeni za oko 25 mil KM.

Poslovni rashodi su bili oko 440 miliona, u odnosu na skoro 450 mil KM godinu ranije. Čista zarada, odnosno neto dobit prošle godine je spala na 63,1 mi KM, sa 92,2 mil KM godinu ranije, navodi se u izvještaju.

Hehe kako smo se zajebali... Dobro je Dodo utacio vlaski telekom Srbima kad mu je vrijednost bila na vrhuncu.. Tada smo trebali i mi to uradit al jebi ga...

[Zmaj]

Veliki pad prihoda i dobiti BH Telecoma u 2017.



Kompanija BH Telecom lani je zabilježila veliki pad prihoda i dobiti u odnosu na 2016. godinu, prenosi BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja koji je objavljen na Sarajevskoj berzi.

Poslovni prihodi kompanije prošle godine su iznosili 499 mil KM, dok su godinu ranije bili oko 524 mil KM, što znači da su umanjeni za oko 25 mil KM.

Poslovni rashodi su bili oko 440 miliona, u odnosu na skoro 450 mil KM godinu ranije. Čista zarada, odnosno neto dobit prošle godine je spala na 63,1 mi KM, sa 92,2 mil KM godinu ranije, navodi se u izvještaju.

Hehe kako smo se zajebali... Dobro je Dodo utacio vlaski telekom Srbima kad mu je vrijednost bila na vrhuncu.. Tada smo trebali i mi to uradit al jebi ga...

Drzava moze imat stabilan telekom i zaradjivat na njemu al sve dok vlada korupcija i stela nemu tu hajra.

[Mehmed beg Catic]

U prvom kvartalu izvoz povećan 12,1 odsto


BiH je u prvom kvartalu izvezla robu u vrijednosti 2.791.000.000 KM, što je više za 12,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 4.389.000.000 KM, što je više za 10,3 odsto u odnosu na prvi kvartal lani.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,6 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 1.597.000.000 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje Cefte u prvom tromjesečju iznosio je 418.000.000 KM, što je više za 10,7 odsto u odnosu na isti period 2017. godine, dok je uvoz iznosio 510.000.000 KM, što je više za 3,5 odsto u odnosu na prva tri mjeseca lani.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Cefte iznosila je 81,9 odsto.

Izvoz u zemlje EU u prva tri mjeseca iznosio je 2.068.000.000 KM, što je više za 13,8 odsto u odnosu na isti meriod lani, dok je uvoz iznosio 2.633.000.000 KM, što je više za 7,1 odsto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Unije iznosila je 78,5 odsto.

[amkos]

Hehe kako smo se zajebali... Dobro je Dodo utacio vlaski telekom Srbima kad mu je vrijednost bila na vrhuncu.. Tada smo trebali i mi to uradit al jebi ga...

Drzava moze imat stabilan telekom i zaradjivat na njemu al sve dok vlada korupcija i stela nemu tu hajra.

[Zmaj]

AMA Adriatic iz Ilijaša uskoro gradi novi pogon - U proizvodnji dijelova za mehanizaciju posao za još 60 radnika

AMA Adriatic iz Ilijaša planira u narednih godinu dana da širi proizvodnju i gradi novi pogon. Firma se bavi proizvodnjom sjedišta za radne mašine, hidrauličnih cilindara, a od 2013. godine je započela proizvodnju kablova za mehanizaciju, prenosi portal BiznisInfo.

Proizvodnja se trenutno odvija na 4.500 m2 sa 150 stalno zaposlenih radnika, a novi pogon biće na 2.100 m2, gdje bi posao trebalo da dobije 50-60 radnika.

- Prednosti investiranja u BiH za ovakvu vrstu proizvodnje, ogledaju se u dostupnosti i kontinuitetu isporuke električne energije i raspoloživoj kvalifikovanoj radnoj snazi - rekao je direktor kompanije Adnan Hajdarpašić.

Predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), Općine Ilijaš i Kantona Sarajevo posjetili su 23. aprila kompaniju AMA Adriatic u okviru Postinvesticione podrške stranim investitorima za 2018. godinu, prenosi BiznisInfo.

Firma je dio italijanske grupacije Gruppo AMA koja zapošljava preko 1.000 radnika u 12 fabrika u Italiji i 30 filijala širom svijeta. U BiH firma je osnovana 2008. godine.

[Mehmed beg Catic]

Fibraworld iz Gradačca izvozi skoro kompletnu proizvodnju

Firma Fibraworld iz Gradačca bavi se proizvodnjom profila od fiberglasa ili stakloplastike, što podrazumijeva složeni materijal od staklenih niti međusobno povezanih sintetskom smolom. Firma proizvodi oko 400 raznih profila od fiberglasa, a prema riječima predstavnika te kompanije za Jugoistočnu Evropu Mehmeda Krilaševića, to je jedina fabrika tog tipa u JIE, i jedna od pet na području cijele Evrope.


Krilašević kaže da se fiberglas sa svim svojim prednostima pokazao kao odlična alternativa čeliku i aluminijumu u građevinskom i elektro-energetskom sektoru.

– Fiberglas ima iste tehničke karakteristike kao čelik, ali mnoge prednosti. Ne hrđa, vodootporan je, ne provodi struju, zvučni je i toplotni izolator, otporan na UV zračenje, radiotransparentan, i na kraju, nije ga potrebno bojiti – ističe Krilašević.

Fibraworld je u Gradačcu počeo da posluje 2013. godine, kada je preseljena kompletna proizvodnja iz Italije radi boljih uslova poslovanja. Međutim, od 2016. godine Fibraworld počinje samostalan rad na tržištu Bosne i Hercegovine.



– Naša proizvodnja 99% ide za inostrano tržište, a najveći dio u Italiju. Naš najznačajniji partner na tom tržištu je telekom. Osim toga, profile izvozimo za Švajcarsku, Francusku, Austriju, Njemačku – kaže Mehmed Krilašević.

Veći angažman u regionu

Dodaje na domaćem i regionalnom tržištu zasad imaju svega nekoliko partnera među kojima je velikokladuška Regeneracija, te aluplast u Srbiji.

– Za aluplast smo radili stubove za saobraćajne znakove. Tu, recimo, fiberglas itekako ima prednosti. Pošto u regionu vlada potražnja za željezom, postoji mogućnost da se željezni stubovi otuđe i prodaju kao staro željezo. Međutim, upotrebom fiberglasa se mogu izbjeći takve situacije, što znači da je fiberglas vječan – navodi Krilašević.

Predstavnik Fibraworld-a za JIE kaže da se nada većem broju ugovoru na ovim prostorima.

– Sve što smo do sada radili na prostoru bivše Jugoslavije, bilo je uz pomoć Privredne komore FBiH. Oni su nam obezbijedili tehničke uslove, pomoć u pravljenju prezentacija, kao i privlačenju kompanija na te prezentacije.

Pogon za preradu metala

Fibraworld posjeduje tri pogona u Gradačcu koji u potpunosti zadovoljavaju kapacitete proizvodnje. Firma ima i jedan sektor za obradu metala, čime je uokviren proces proizvodnje profila od fiberglasa.


– Pošto su nam prilikom proizvodnje potrebni kalupi od metala, sami smo pokrenuli njihovu izradu kako ne bismo plaćali tu uslugu drugim kompanijama – pojašnjava Krilašević.

U narednom periodu u planu je uvoz novih mašina za izradu profila od fiberglasa, kao i CNC mašina za metalni sektor.

Osim toga, naš sagovornik kaže da su nedavno pokrenuli saradnju sa IPSA Institutom, jer im je bitno da projektanti u svojim radovima počnu koristiti fiberglas kao alternativu čeliku.

– Kompanije su itekako svjesne prednosti upotrebe fiberglasa, ali konstantno se ističe ta ekonomska isplativost. Međutim, ovaj proizvod je otprilike 10% skuplji od čelika, a nije potrebno održavanje i kasnije ulaganje – dodaje Krilašević.

Kaže da, od kada posluju na tržištu Bosne i Hercegovine, nisu imali pritužbe ni na jedan njihov proizvod.

http://miruhbosne.com/?p=42848

[noel malcolm]

Jutros sam u pola sedam namjerno otisao da vidim, ono o cemu sam vec prije cuo.

Svojim ocima gledam, pored zelene pijace u Doboju, parkiran autobus duplak i na njemu pise Doboj-Doboj Jug-Tesanj (radnicka linija).

Ulazi svijet i ulazi, ima preko 80 sjedecih mjesta.
Kada su posjedali onda stajanje...
Mislim da ih je oko 120 stalo u taj bus.

Popih tada i jutarnju kafu ispred dobojskog Binga sa dobrim poznanikom.

Kaze da je ista scena svaki dan.

Radi se o besplatnoj radnickoj kruznoj liniji
koja ih i vraca kuci u 15 sati, a da obicni bus (55 mjesta) vozi radnike u 2.smjenu.

Potpuno identicno je bilo i prije rata,
kada su duplaci dovozili radnike u Tesanj.
Ako ovo nije odlicna vijest, ne znam sta jeste!

Kaze prijatelj da na posao idu uglavnom nasi, ali da ima i poneki srbin koji potice iz Doboj Juga ili Tesnja, pa nema predrasuda.

Kaze da odskora u Doboju skoro da i nema nezaposlenih Bosnjaka, upravo zahvaljujuci apsorpcionoj moci tesanjskog bazena.

[Zenicaninn]

MašaAllah brate. Kako mi je drago ovako nešto čuti!

[amkos]

@Noel, bio sam danas na tvom rejonu, području Doboj-Juga, Tešnja, Jelaha i skoro sam u Tesliću završio. Ovo mi je prvi put da uđem u Jelah, Tešanj i Doboj-Jug. Nisam prije bio iako sam par puta prošao magistralnom cestom ali za sjever zemlje Doboj, Posavinu itd. Vide se firme odmah na ulazu sa obje strane magistrale. Nešto slično kao na sjeveru Italije. Vidi se da ima posla, da narod radi, ustvari da se svako nečim bavi. Da sad ne nabrajam branše, ima svega jednostavno.

Upoznao sam jednog momka, čovjeka koji ima oko 30 godina i ima svoj privatni biznis, ispekao zanat u Italiji i kući kod familije a usput završio fakultet. Nisam imao priliku da upoznam još više ljudi na terenu ali imam osjećaj da je poduzetnički duh na tom području Jelaha, Tešnja i Doboj-Juga baš izražen, i da ima svoju dugu tradiciju. Bio je nedavno i Senad H. u Tešnju, Jelahu i sve se može vidjeti u toj emisiji.

Jer koliko vidim po omladini u Sarajevu npr., dobar broj njih bi da se ubace negdje na državne jasle, ili u neku privatnu firmu pa će kao lagano napredovati ili da se ispale u Njemačku i na zapad. Nekako ne vidim jaču privatnu inicijativu za pokretanje nekog biznisa kod omladine, bar u Kantonu Sarajevo. Možda griješim, ne znam.

Uglavnom Tešanj i taj kraj su pozitivna priča, a to pokazuju i podaci o top 5 mjesta odakle je najviše novouposlenih u FBiH u posljednje tri godine, prema podacima Porezne uprave FBiH (https://www.youtube.com/watch?v=ovvuueRTaqM).
Tankovao sam kasnije gorivo na HIFA pumpi na Karušama gdje sam posjetio i groblje tenkova. Ah jesu se Vlasi ondje nasukali. Šteta što nije sačuvano više tenkova za uspomenu, vidio sam "samo" tri. Karuše-groblje Vlaških tenkova.

Inače super je cesta, autoput do Zenice ali kasnije ide magistralna cesta koja je dobra, solidna ali bolji je autoput. Zato je od ogromne važnosti da se završi autoput od Sarajeva do Doboja makar jer je to žila kucavica bh. ekonomije. Danas je bio ogroman promet tom trasom. Baš sam se pozitivno iznenadio jer ne idem tuda baš toliko često. Kamioni, cisterne, autobusi, mala auta samo idu gore-dolje.

Sve u svemu, uspjeh rađa uspjeh što se kaže i dobro je da je taj bosanski kraj na entitetskoj granici FBiH i Genocidne prilično jak, da raste i da se razvija.

@Noel, nemaš komentar na ovaj moj post ili nisi vidio od šume vijesti na temi Ekonomija BiH ?

[amkos]

Super vijest @Noel.

Nedavno sam baš bio u Tešnju, Jelahu, Doboj-Jugu ili kako vi kažete tešanjskom bazenu, ali bih volio ostati bar 2-3 dana da to sve malo bolje upratim svojim očima. Ali otom potom.

[Zmaj]

CCI: Raste broj zaposlenih uprkos lošem poslovnom ambijentu





Nakon niza godina regresije i stagnacije broja zaposlenih na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, unazad skoro tri godine ovaj fenomen je konačno doživio zaokret.
Postoji nekoliko izvora iz kojih se mogu crpiti podaci o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti i oni su zavodi za zapošljavanje, agencije i zavodi za statistiku i poreske uprave, pojašnjava se u izvještaju Centara civilnih inicijativa Stanje nacije.

Činjenica je da zavisno od izvora brojke variraju čak i do 50.000 do čega dolazi zbog različitih metodologija koje se koriste u definiranju statusa zaposlenosti i nezaposlenosti. Međutim činjenica je i da kod svakog od izvora broj zaposlenih raste.

Prema definiciji međunarodne organizacije rada (ILO) zaposlenosti odnosno nezaposlenosti najbliža je metodologija Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Agencije za statistiku BiH.

Na slici je prikazan petogodišnji trend stope i broja zaposlenih/nezaposlenih u BiH, kao i stopa nezaposlenosti mladih.

Indikativno je da je trend duži niz godina ujednačen bez značajnijih promjena, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju na tržištu rada, a s ekstremno visokom stopom nezaposlenosti i vrlo niskom stopom zaposlenosti.

Ipak, u posljednje tri godine, negativni trend je zaustavljen, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 4%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposelnih je više za oko 40.949, a nezaposlenih je manje za 61.159.

Treba napomenuti da je svaki podatak o stopama zaposlenosti ili nezaposlenosti nepouzdan, jer evidenciona nezaposlenost obuhvata veliki broj ljudi koji rade u neformalnoj ekonomiji (siva zona) ili imaju druge prihode bez zasnivanja radnog odnosa, a evidenciona zaposlenost obuhvata veliki broj osoba bez redovnih prihoda i punog radnog odnosa.

Ukupna radna snaga i stopa aktivnosti

Podaci ankete o radnoj snazi za 2017. g. pokazuju da je ukupan broj radno sposobnog stanovinštva 2.407.000 od, aktivnu radnu snagu čini 1. 026.000, zaposlenih 816.000 ljudi, a nezaposlenih je 211.000.

Neaktivnih je 1.381.000 osoba. Slika daje prikaz udjela aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu.



Ovaj udio je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, s trendom opadanja kroz dvije posljednje godine, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije aktivno na zvaničnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Evropski prosjek je oko 65%, što je za 22 % više u odnosu na BiH, koja je najlošije rangirana država Evrope po ovom pokazatelju.

Šta je sa rasterećenjem rada i jednostavnijim poslovanjem?

Jedna od glavnih intencija Reformske agende bila je umanjiti opterećenje na rad i poslovanje i smanjiti administrativne procedure oko pokretanja biznisa, dobijanja radnih dozvola kao i svakodnevnog poslovanja.

Pored stalnih obećanja predstavnika vlasti, ove ključne mjere su izostale, naprotiv, u periodu juli – oktobar 2016. Vlada Federacije BiH je kroz podzakonske akte nametnula nova poreska opterećenja oporezivanjem toplog obroka i regresa. Najnovija referentna istraživanja pokazuju da je upravo rasterećenje rada najefektivnija mjera za pokretanje ekonomskog rasta neke zemlje.

Što se tiče poslovnog ambijenta on je katastrofalno loš, pa tako po indeksima lakoće poslovanja Svjetske banke i globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma BiH se nalazi na 86. odnosno 103. poziciji što je najlošija pozicija jedne Evropske zemlje.

Ovi indeksi su sačinjeni od kriterija kao što su pokretanje biznisa, lakoća plaćanja poreza, izdavanje dozvola, priključak električne energije, broj administrativnih procedura i sl. i po svim kriterijima BiH je među najgorima na svijetu.

Da stvar bude još gora, politički mandat koji se bliži kraju je imao za cilj da popravi stanje poslovnog okruženja, ali je sve ostalo na praznim obećanjima. Danas imate situaciju da kada se osoba odluči da postane poduzetnik mora proći blago rečeno torturu i agoniju sa državom kako bi stekla uslove da posluje legalno.

Vlade u BiH tako direktno ugrožavaju nastajanje novih radnih mjesta, poduzetnički dug, podstiču sivu ekonomiju i uništavaju bh. privredu, stoga je svaki pozitivni pomak na bh. tržištu rada ravan čudu kada se uzme u obzir u kakvim uslovima moraju poslovati privrednici, navodi se u izvještaju „Stanje nacije“ koji CCI objavljuje u sklopu kampanje „Posao narodu“ kojom želi dati doprinos provođenju i djelotvornosti reformi u BiH.

Integralan Izvještaj „Stanje nacije“ i više informacija o kampanji nalazi ne na adresi posaonarodu.ba