☑ Pravila foruma i savjeti

Bošnjački nacionalni heroji u Drugom svjetskom ratu

Avatar
Razum
Član
Postovi: 253
Pridružen/a: 20 okt 2012 01:32

Bošnjački nacionalni heroji u Drugom svjetskom ratu

Post Postao/la Razum » 18 nov 2012 22:17

Aćif efendija Hadžiahmetović:
Šehid koji je zaustavio četnički pokolj Bošnjaka u Novom Pazaru


Aćif efendija Hadžiahmetović je rođen 1887. u Novom Pazaru i jedan je od najuglednijih
bošnjačkih političara izmedju dva svjetska rata. Aktivno je učestvovao u odbrani Novog
Pazara od četnika. Završio je tursku Vojnu akademiju u Bitolju; istu onu na kojoj
je studirao i turski predsjednik Mustafa Kemal Atatürk.

Po završetku akademije stekao je čin kapetana. U Kraljevini Jugoslaviji
Aćif-efendija je bio jedan od osnivača bošnjačke stranke Džemijet-el-Islam,
stranke koja je okupljala Bošnjake, Albance i sve ostale muslimane iz Sandžaka, Kosova
i Makedonije. Pošto se nisu htjeli potčiniti diktaturi kralja Aleksandra i Nikole Pašića,
stranci je 1924. godine zabranjen rad.

Herojska uloga Aćif efendije Hadžiahmetovića cijeni se najprije zbog njegovog nesebičnog
angažmana u zaustavljanju iseljavanja bošnjačkog i albanskog muslimanskog
stanovništva iz Sandžaka, Kosova i Makedonije u Tursku
. Njegova druga, ali jednako
važna uloga bila je u drugom svjetskom ratu kada je kao upravnik Novog Pazara
organizirao bošnjački narod i zaustavio četnički pokolj nad Bošnjacima glavnog grada
Sandžaka
.

U Titovoj Jugoslaviji je proglašen suradnikom okupatora (jer je odlikovan Željeznim križem
II. reda Trećeg rajha) i mučki je streljan 21. januara 1945. godine, te je tako svojim
mučeništvom sačuvao bar deset hiljada bošnjačkih života
(vidi link, strana 5, tačke 2, 4, 5 i 6).

Bošnjačko nacionalno vijeće je 2011. godine kod Višeg suda Srbistana pokrenulo
postupak za rehabilitaciju bošnjačkog heroja Aćifa Hadžiahmetovića koji se
u Beogradu zvanično vodi kao narodni neprijatelj. Sudski postupak još nije okončan,
a ako bude negativan po bošnjačku nacionalnu stvar bit će to samo još jedan u nizu
legitimnih razloga za otcjepljenje i samostalnost Sandžaka
; (prvi razlog je nepriznavanje
konstitutivnosti/državotvornosti Bošnjaka kao autohtonog naroda u Srbistanu.

Slijedi TV prilog o suvremenoj bošnjačkoj borbi za svoje ravnopravno mjesto u Srbiji, te
priznanje našeg vitalnog nacionalnog interesa da Aćif efendija dobije status
bošnjačkog nacionanog heroja
.
Na žalost prilog je popraćen i kompromitirajućom ulogom "sandžačkog" političara :vomit:
Rasima Ljajića
koji vrlo vjerojatno ni sam nikad ne bi bio rođen da su četnici u
Drugom svjetskom ratu ušli u Novi Pazar.

Uk4e6_ATBWg

Avatar
ZV Keli
Član
Postovi: 2096
Pridružen/a: 21 okt 2012 11:06

Re: Bošnjački nacionalni heroji u Drugom svjetskom ratu

Post Postao/la ZV Keli » 19 nov 2012 19:22

Samo veci i od najvecih mogu biti poznati kao najveci heroji u Bosnjaka jer je to tesko pored toliko ljudi koji su svojom zrtvom to zasluzili.

Sumnjam da ce Sandzak u narednih 20 godina biti dio Republike Srbije,zivi bili pa vidjeli a i Vojvodina isto tako :fes:

Avatar
BH-HZ
Član
Postovi: 1284
Pridružen/a: 17 nov 2012 21:22

Re: Bošnjački nacionalni heroji u Drugom svjetskom ratu

Post Postao/la BH-HZ » 19 nov 2012 19:27

Zalosno je sto Bosnjaci prije rata nisu mogli cuti za ovakve heroje. :(

Nek ti je vjecni rahmet efendija!
Bosna Bosnjacima!

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjački nacionalni heroji u Drugom svjetskom ratu

Post Postao/la Bosni » 27 feb 2013 17:25

http://www.bosnjaci.net/prilog.php?rid=1&pid=48316
Povodom obilježavanja prve godišnjice svog uspješnog rada i postojanja, Bošnjačka kulturna zajednica u Luksemburgu (BKZL) ustanovljava priznanje «Mulla Osman Hrastoder».

Priznanje će se dodjeljivati istaknutim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem doprijeneli afirmaciji bošnjačkih nacionalnih, vjerskih i kulturnih vrijednosti, te interesima Bošnjaka uopćeno. Želja nam je odati priznanje i izraziti duboku zahvalu korisnim i uspješnim članovima naše zajednice, posebno u njenom užem kontekstu, što znači da će se laureati birati prvenstveno, ali ne i obavezno, u okvirima bošnjačke zajednice u Luksemburgu.

Priznanje će se sastojati od plakete i zlatnog dukata, na čijem aversu će se nalaziti utisnut lik Mula Osmana Hrastodera sa još nekoliko manjih simboličnih detalja, dok će se s druge strane naći utisnut logo BKZ Luksemburga.

Iako je prvi dobitnik priznanja «Mulla Osman Hrastoder» već odabran, odlučili smo da za sada ne izlazimo u javnost s njegovim imenom, već ćemo sa tim pričekati do polovine mjeseca marta (16.), kada će se u Luksemburgu održati tradicionalni, 30. po redu Festival migracije, kulture i građanstva, u okviru kojeg će BKZ Luksemburg po ugledu na prethodnu godinu, upriličiti predivan susret, s vrlo bogatim programom, kako bi Bošnjaci bili dostojanstveno predstavljeni i na ovogodišnjem Festivalu. Cilj nam je da nagradu uručimo prilikom pomenutog susreta, u prisustvu visokih zvanica iz Bosne i Sandžaka, te mnogobrojnih Bošnjaka i Bošnjakinja iz Luksemburga i okolnih zemalja – a o pojedinostima manifestacije, tj. o programu i gostima ćemo vas detaljnije upoznati vrlo ubrzo.

Zbog čega priznanje nosi naziv «Mulla Osman Hrastoder»?

Na ovo pitanje ćemo najbolje odgovoriti ukoliko se prvo prisjetimo ko je u stvari bio Mula Osman Hrastoder.

Mulla Osman Hrastoder (1895 - 1946) je rodom iz Južnog Sandžaka, tačnije iz sela Radmance kod Petnjice. Alim i poliglota, koji je dao ogroman doprinos u spašavanju bošnjačkog stanovništva Gornjeg Bihora od četničke kame u toku Drugog svjetskog rata. Mulla Osman je čovjek koji je na vrijeme uvidio šta se sprema Bošnjacima u tom dijelu Sandžaka, te je bio organizator i vođa tamošnje Muslimanske milicije, zahvaljujući kojoj Gornji Bihor nije doživio sudbinu Šahovića (1924), Limske doline (1943) i mnogih drugih sratišta Bošnjaka. Pitanje je da li bi u Luksemburgu uopće i bilo u zadnjih 20 godina, azilanata iz Gornjeg Bihora, da nije bilo Osmana i njegove odbrane tog kraja? Svoje neprijateljstvo Mulla Osman nije izražavao samo protiv otvorenih koljača bošnjačkog naroda, tj. četnika, već i protiv partizana, tj. komunista, u kojima je Osman vidio prikrivene koljače bošnjačkog identiteta, tj. njihovih kulturnih i duhovnih vrijednosti. Ostala je poznata u narodu Mulla Osmanova izreka «I partizani i četnici su u toku rata na isti brus oštrili nož za Bošnjake». Vrijeme je pokazalo, a i dalje pokazuje, koliko je bio u pravu. Po okončanju rata, Mulla Osman je ubijen od strane UDBE, u zimu 1946. godine.

Zbog svega pomenutog i nepomenutog. Zbog Osmanovog znanja i prakse. Njegovog gaziluka i šehitluka. Njegove visoke svijesti i vizionarstva, želimo da očuvamo sjećanje na tog našeg bošnjačkog, sandžačkog mudžahida, i ponudimo ga kao model Bošnjacima i Bošnjakinjama koji dolaze, izvještava BKZ Luksemburg.

Avatar
Sandalj Hranic
Član
Postovi: 23
Pridružen/a: 13 feb 2014 06:33

Re: Bošnjački nacionalni heroji u Drugom svjetskom ratu

Post Postao/la Sandalj Hranic » 22 feb 2014 19:04

Muhamedaga Hadžiefendić, čovjek iz ugledne porodice, veteran Prvog svjetskog rata, školovan vojnik.
Tražio od vlasti NDH da se osnuje 100% bošnjačka po ljudstvu jedinica domobranstva, koja će braniti Bošnjake tuzlanskog kraja i neće napuštati to područje. Rodila se DOMDO pukovnija, poznatija kao Hadžiefendićeva legija. Nemjerljiv je njihov doprinos odbrani bošnjačkih sela od četničkog noža. Strijeljali ga partizani nakon ulaska u Tuzlu, što će im se odbiti u glavu jer je bio omiljen u narodu pa nisu stekli njihovu naklonost i između ostalog zbog toga nisu uspjeli ostati u Tuzli nakon prvog zauzimanja. Smrću Hadžiefendića i velikim odlivom ljudstva u novoformiranu Handžar diviziju zamrla je i DOMDO pukovnija, ali ona će ponovo zaživjeti u vidu poznatog Zelenog Kadra, pod vodstvom profesora Nešada Topčića. Inače već sam napisao na nekoj drugoj temi, oni su bili u manje-više korektnim odnosima sa partizanima dok je u tuzlanskom kraju bio Vladimir Perić Valter, međutim on odlazi a njegovo mjesto zauzima neki glavonja iz Crne Gore koji je sve uradio da izazove sukobe sa njima, što mu je i uspjelo. Zanimljivo je da je i sami "Tuzlanski partizanski odred" imao žestokih sukoba sa Bošnjacima iz okolnih sela. O Hadžiefendiću, Topčiću, DOMDO pukovniji, Zelenom Kadru, može se pronaći dosta toga u knjizi: "Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu", autor Adnan Jahić.
Fotografija jednog borca:
slika

Odgovorite