Natpisi sa stećaka

[BATONKULIN]

A se leži
Milac Povržen
od Gornjih strana
na svojini na plemenitoj
u Bosni.

Kad proleće dojde
po tko zna koji put
i moje bi pomahnitale kostji
negdi išle za mirisom
nekih starih,
tajnih
i tujđih
jubavi.

A i život mi takav bje.
U snovima
bjeh ko planina,
u mislima
vitez,
a u životu
pas.

Ne prevrni moga kama,
mogao bi vidjeti
kako ćeš izgledati
i ti.

dvadestog dana veljače 1165. godine Gospodnje

[Jack]

http://bosanskehistorije.com/index.php? ... &Itemid=63

Koga interesuje vise o tome, nek procita knjigu.Leksikon stecaka od Sefika Beslagica.Imam je licno, ali evo ko nema, tu je u skeniranom formatu

[Dezidijat]

Samo da Vas obavijestim da u sklopu gradskog muzeja Grada Zenice ima radionica koju vodi momak pod imenom Fejzic Jasmin nesto tako, inace radionica je u naselju Carina ispred nje se nalazi kopija Ilirskog ratnog broda u prirodnoj velicini tesko da se omasi, stvar je u tome da u radionici mozete za jeftine pare kupiti ili naruciti da Vam se naprave razni predmeti po zelji iz srednjovjekovne Bosne medju tim predmetima ima recimo razne kutijice i sehare sa natpisima sa stecaka i sl .Pa to je odlican poklon za nekoga

http://zenica24sata.com/foto-kako-se-pr ... ne-tezine/

[Bosni]

http://diwan-magazine.com/falsifikovanj ... voslavaca/

Falsifikovanje historije: Pribojski stećci se predstavljaju kao spomenici pravoslavaca

Autor: Džemail Halilagić

Ovih dana Centralni institut za konzervaciju iz Beograda, u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva i Zavičajnim muzejom iz Priboja, vrši konzervaciju i zaštitu nekropole stećaka, koja se nalazi u Pobrežju, u krugu Doma zdravlja u Priboju.

Ovaj projekat bi u normalnoj državi bio sasvim u redu, da nije u pitanju pokušaj grubog falsifikovanja bošnjačke historije i njeno predstavljanje kao oblik historije pravoslavlja na prostorima Limske doline i zapadnog Sandžaka.

Nekropola stećaka u Pobrežju je samo jedna od mnogobrojnih u dolini Lima. Zašto se konzervator odlučio da zaštiti baš ovu nekropolu, a ne onu u okruženju crkve u Poblaću, koju je sagradio Mehmed paša Sokolović, kao zadužbinu svojoj majci, pripadnici bosanske crkve bogumila-patarena. Nekropola u Poblaću je veća od ove u prigradskom naselju Priboja.

Direktor Zavičajnog muzeja u Priboju Savo Derikonjić, je za lokalnu tv ,spomenuo potrebu za prezentacijom Priboja, što je na posredan način i odgovor na pitanje: Zašto?

Potreba je za lažnim pedstavljanjem historije Priboja, Limske doline i Sandžaka. Derikonjić za javnost iznosi svoju viziju prošlosti tvrdnjom da su stećci, koji su okrenuti glavom prema jugu, odnosno prema KABI, bili prvi stanovnici Priboja koji su primili islam a da su ranije bili pravoslavci. Derikonjić i srednjevjekovni grad bosanskih kraljeva na Biću naziva crkvenim terminom Jagat i ako kao historičar dobro zna, da su svi putopisci od Evlije Čelebije, Frana Jukića i drugih, ovaj grad nazivali Pribon, po čemu i jeste Priboj dobio ime.

Ako su bogumili bili pravoslavci, kako kažu novo-kvazi historičari, zašto su onda rušili pravoslavni manastir? Ili ako su bogumili bili pravoslavci, zašto su onda Srbi uništavali stećke?

Nekropla u Pobrežju je samo ostatak ogromne nekropole, koja je porušena a na mjestu gdje su bili stećci izgrađen je Dom zdralja, bolnica i preduzeće Poliester, a mnogo stećaka je razbijeno i bačeno u Lim. Stećci su iz nekropole Podgrad razbijani građevinskim mašinama a oni iz okruženja po svemu sudeći bogumilske crkve koju je sagradio Mehmed paša Sokolović su ugrađivani u temelje zadružnih domova u Krajčinovićima, Zabrnjici i još nekim domovima u okolini Priboja.

Nekropola stećaka u Pobrežju je u vrijeme Austrougarske vlasti 1886.g proglašena za spomenik od posebnog značaja a Bošnjačko nacionalno vijeće ju je uvrstilo u kulturnu baštinu Bošnjaka Sandžaka.

Nije teško dati odgovor na pitanje, zašto se falsifikuje historija Priboja i Polimlja?

Sve do okupacije ovih krajeva od strane srpske vojske 1912. g. ovi krajevi su pripadali Bosni i u samom Priboju i selima koja gravitiraju Bosni nema ni jednog traga srpstva i pravoslavlja. Nema crkava, nema grobalja, nema toponima.

Zato se historija prekraja na silu. Drastičan je primjer knjiga “Stanovništvo Priboja” u izdanju Geografskog fakulteta u Beogradu u kojoj se prikazuje fotografija prve crkve izgrađene u Priboju 1939 g. ali se njeno postojanje smješta u 1878-u godinu.

Priboj je sve do Berlinskog kongresa bio grad Bošnjaka, ali su se u vrijeme Austrougarske okupacije ovdje doselile prve srpske porodice. Nakon srpske okupacije od prije 102 godine, vrši se genocidno prekomponovanje etničkog prostora, a rezultat je da od stopostotnog bošnjačkog grada Priboj je postao grad u kojem dominira četnička ideologija a broj Bošnjaka je doven na cifru od 14%.

[ABen]

Beč: Otvorena izložba posvećena stećcima
http://bosnjaci.agency/bec-otvorena-izl ... -steccima/

Na inicijativu i u organizaciji Veleposlanstva BiH u Republici Austriji, u Beču je održano predavanje i izložba, koji su posvećeni nominaciji bh. stećaka za UNESCO – listu svjetske kulturne baštine.

Predavanje je održano u sali austrijskog Saveznog ministarstva znanosti i kulture. Veleposlanica BiH u Republici Austriji Tanja Milašinović Martinović pozdravila je nazočne, istakla važnost i značaj stećaka kao kulturno povijesnog naslijeđa BiH, kao i važnost zajedničke nominacije stećaka od četiri države za UNESCO – listu svjetske kulturne baštine.

Posebno je zahvalila Kancelariji saveznog kancelara i poslanici Bečkog parlamenta za pomoć u organizaciji tog događaja. Pozdravnim govorom, uime Kancelarije saveznog kancelara austrijske Vlade obratio se Manfred Macka.

Zamjenik ministra civilnih poslova BiH Đorđe Miličević otvorio je događaj i rekao da su stećci vezani za cijelo područje BiH te dijelove Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

U januaru ove godine četiri države regiona predale su dokumentaciju za nominaciju stećaka za UNESCO – listu svjetske kulturne baštine, a taj projekt je jedinstven po mnogo čemu.

Radi se o zajedničkoj nominaciji koju je inicirala BiH, a podržale Srbija, Hrvatska i Crna Gora. To je rijetka nominacija koja dolazi iz četiri države regiona.

Zamjenik ministra rekao je da se očekuje da će nominacija stećaka za UNESCO – listu svjetske kulturne baštine doprinijeti njihovoj promociji i isticanju vrijednosti, a time dati i dodatni doprinos turističkoj ponudi BiH.

Skupu se obratio Dubravko Lovrenović koji je govorio o vrijednosti i posebnosti samih stećaka i Zlata Duraković koja je doktorirala na temu stećaka na Univerzitetu u Beču.

Prikazan je i film o stećcima, pripreml?en za nominaciju za UNESCO – listu svjetske kulturne baštine.

Drugi dio događaja, izložba o nominaciji stećaka za UNESCO – listu svjetske kulturne baštine i prijem održani su u Palati Porča u centru Beča.

Događaju je prisustvovalo oko sto osoba predstavnici diplomatskog kora, Saveznog ministarstva za Europu, integracije i vanjske poslove Austrije, predstavnici drugih institucija Vlade Austrije i Parlamenta Austrije i predstavnici bh. dijaspore, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MVP-a BiH.

Ima li neko taj film o stećcima?

[ABen]

Weduov6_pYc

Jel to ovaj film?

[ABen]

Fascinantna otkrića na nekropoli Kopošići kraj Ilijaša: Izranjaju stećci bosanske vlastele!
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... e-vlastele

Nekropola Kopošići, jedan sat udaljena od ilijaškog Starog grada Dubrovnika, ovih dana je središte naučnih istraživanja koja će, ukazuju na to i prvi rezultati, u dobroj mjeri promijeniti neka dosadašnja saznanja o srednjovjekovnoj prošlosti Bosne!





Stručna ekipa na čelu sa dr. Adnanom Busuladžićem i prof. Edinom Bujakom, zajedno sa pet studenata sa Arheološkog studija Filozofskog fakulteta, potpomognuti radnicima Civilne zaštite i brojnim ljubiteljima baštine, tzv. logističarima, oslobađa tamošnje stećke od zemlje u kojoj se većina njih vijekovima nalazi jednim svojim dijelom.

Dva su kneževska

U prvi plan je, prema onome što se dosad vidjelo, došao stećak za koji se vjeruje da pripada ženi po imenu Vukava, supruzi velikog bosanskog kneza Batića.

- Svi ovi stećci su doista reprezentativni, i po svome ukupnom izgledu i po ornamentima. Uklanjanjem zemlje uočen je novi ukrasni detalj koji nije bio vidljiv zbog utonuća, ističe prof. Bujak, poznat po istraživanjima srednjovjekovnih stećaka u BiH.

Za dva stećka na nekropoli Kopošić, do koje se iz Ilijaša dolazi za desetak minuta nedavno obnovljenim putem, prof. Bujak tvrdi da pripadaju kneževima i za to ima vrlo jake argumente. Potpuno su identični nekima koje je istraživao, a koji su takođe stećci bosanskih kneževa.

"Fascinantna slika se pred nama pojavila: stećci u punom sjaju", oduševljen je prof. Bujak, koji očekuje da će narednih dana njihovo istraživanje tek dovesti do, za nauku, ali i za sve sladokusce povijesti i baštine, vrlo zanimljivih saznanja.

Jedan od tih sladokusaca je i Perica Mijatović, zaslužan što je Državna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ispravila svoju grešku kada je, proglasivši 2003. godine nekropolu nacionalnim spomenikom, stavila na tablu pogrešan broj stećaka. Mijatović kaže da se sada, na Vukavinom stećku, vide tri para spirala i to na zadnjoj strani.

- Dakle, nisu dva, kako je prikazivao i Đoka Mazalić i drugi naučnici i kako smo svi mislili. Jer, taj je detalj bio sakriven, ističe Mijatović.

DNK analiza

Nakon što stećke poredaju na posebno mjesto slijedi pronalazak grobnih struktura, uzimanje DNK i drugih uzoraka, kako bi se potvrdile rodbinske veze, za koje se vjeruje da postoje među onima koji su tu sahranjeni.

No, saznajemo, istraživanje najsavremenijim genetičkim metodama pokazat će i mnogo toga drugog, pa i to, recimo, kako su se ljudi u to vrijeme hranili.

Smatra se da jedan od tih stećaka pripada velikom knezu bosanskom Batiću, koji je u vrijeme Tvrtka II bio na visokoj poziciji na dvoru, nešto kao današnji premijer, potom njegovoj supruzi Vukavi i djetetu im, kao i Batićevom ocu, koji je, takođe, bio jedan od najistaknutijih velikaša tadašnje srednjovjekovne Bosne.

Ništa nije definitivno, nema granica ničemu, nema nestanka niti svijet počinje od nas, kako se često čini nekima.

[atif]

A sto ce onaj krst na ulazu?

[Bosni]

Da, i meni je palo u oko. Vjerovatno je to od prije rata kada su istočne i zapadne komšije radile šta im je bilo ćeif sa našom historijom. Glupost. Nadam se da ima nekoga tu ko je spreman skinuti ga a da mu ne padne na pamet da se brine o tome šta će oni misliti.

[Jack]

Vatikansko maslo pokrstavanja stecaka.Stari grad Dubrovnik je naseljen pocetkom 13 stoljeca od strane Dubrovcana.Otud ime.Trgovaca.Ovo je zapisavanje teritorije da su stecci takozvano krscansko naslijedje.

Srba nema u tragovima dole niti ih zanima taj dio.Sve je to Vatikanski plan

[ABen]

Veliko arheološko otkriće: U nekropoli kod Ilijaša pronađen skelet bez glave sa zlatnim plaštom
http://www.klix.ba/vijesti/bih/veliko-a ... /150626044

U nekropoli u Kopošiću blizu Ilijaša kod Sarajeva pronađen je skelet sa brokatnim plaštom od teške svile protkane nitima zlata i srebra, za koji se pretpostavlja da je pripadao Mirku Radojeviću, ocu Velikog kneza bosanskog Batića, koji je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I.


Castim cevapima onog ko skine ovaj krst sa ograde.


Nekropola u Kopošiću datira od kraja 14. i početka 15. stoljeća, a u njoj su bili sahranjeni pripadnici visokog sloja srednjovjekovne vlastele. Ona se nalazi u blizini srednjovjekovnog bosanskog grada Dubrovnika, sa kojim čini jednu značajnu kulturno-historijsku cjelinu, a 2003. godine je proglašena i nacionalnim spomenikom.

Grupa entuzijasta sa područja Ilijaša predvođena Pericom Mijatovićem i Jozom Jozićem već dugo radi na promociji izuzetno značajne i reprezentativne nekropole Velikog kneza bosanskog Batića, jer ona sadrži jedan od najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini.

Tim istraživača, predvođen Edinom Bujakom, magistrom arheologije i asistentom na katedri za arheologiju u sklopu Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, već nekoliko dana vrijedno radi na iskopavanju nekropole u Kopošiću, gdje su došli do vrijednih i značajnih iskopina za bosansku srednjovjekovnu historiju i arheologiju.


Raskošni kneževski stećci: Dva opljačkana još 1891. godine


"Đoko Mazalić ove stećke, poslije onog iz Zgošće kod Kaknja, naziva najljepšim bosanskim stećcima i oni to zaista i jesu, budući da je njihova izrada reprezentativna. Ovo su stećci veoma značajnih ljudi, obični ljudi nisu mogli imati ovako raskošne stećke, u pitanju je tzv. oblik kneževskih stećaka", kazao je u razgovoru za Klix.ba Edin Bujak.

On je pojasnio kako postoje zabilježeni podaci o tome kako je stećak kneza Batića već ranije bio pomjeran, kada je opljačkan još 1891. godine.

"Ipak, nismo znali da je jedan pored njega, moguća grobnica njegove supruge Vukave, također opljačkan i to smo saznali tek kad smo ga pomjerili. Pokazalo se da su ušli sa strane, tako da je stećak ostao na mjestu", pojasnio je prof. Bujak.

Srećom, jedan od stećaka je ostao na svom mjestu i nije bio pomjeran, a u njemu su došli do spektakularnog otkrića veoma važnog za srednjovjekovnu bosansku historiju i arheologiju, a to je skelet sa brokatnim plaštom, protkanim zlatnim i srebrnim nitima.

"Prošlo je 600 i više godina i ovo je iznimno rijedak slučaj da se jedan takav plašt sačuvao kroz toliki vremenski period, što ga čini izuzetno vrijednim nalazom. Izrađen je od brokata, to je teška svila koja je protkana nitima zlata i srebra, što govori o visokom rangu i značaju osobe koja je tu bila sahranjena", kazao je Bujak za Klix.ba.


Posmrtni ostaci kneza bosanskog kralja Tvrtka I?


Još jedan kuriozitet je da je ta osoba sahranjena bez glave, što znači da je ili poginuo u nekoj borbi, pa je njegovo tijelo ovdje dopremljeno bez glave, ili je pak po kazni izgubio glavu.

"To su dvije najlogičnije pretpostavke, a mi ćemo kroz historijske izvore pokušati provjeriti koja je ličnost iz ovog roda tako stradala i pokušati doći do njegovog imena. Ranije se pretpostavljalo da je ovo grob Mirka Radojevića, tj. oca kneza Batića, a sada treba provjeriti da li je to tako. On je bio značajnija ličnost i od samog kneza Batića jer je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I, što samo još više svjedoči o značaju i rangu osoba koje su ovdje sahranjene", pojasnio je Edin Bujak.

Arheološka istraživanja za cilj imaju provjeriti odnos grobova sa stećcima, te savremenim genetičkim analizama pokušati ustanoviti njihovo srodstvo, kao i njihove eventualne veze sa drugim pripadnicima srednjovjekovne bosanske vlastele. Pored toga, pokušat će se utvrditi precizna starost grobova, a uz pomoć analiza izotopa i njihov način prehrane.

"Svi stećci su bili potonuli u zemlju, a sada se vide i ukrasni detalji koji se ranije nisu vidjeli. Kad se završe iskopavanja, sav teren će biti nivelisan i oni će doći na površinu onakvi kakvi su bili u trenutku kada su postavljeni, a svi posjetioci će imati priliku da ih vide u punom sjaju", naveo je Bujak za Klix.ba.


Rad na konzervaciji ostataka u Zemaljskom muzeju


Čim je istraživačka ekipa pronašla plašt, kontaktirala je konzervatoricu iz Zemaljskog muzeja, magistricu Azru Bečević Šarenkapu, stručnjakinju za zaštitu tekstila.

Ostaci plašta se trenutno nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i radi se na njihovoj konzervaciji koja će trajati nekoliko mjeseci, nakon čega će biti prezentirani javnosti.

"Plašt je napravljen od srme, vlakna koje ima jezgru od svile ili pamuka, u zavisnosti od toga iz kojeg je perioda. Oko njega se spiralno motaju lamele od zlata, odnosno legura zlata u različitim postocima i možda ćemo na osnovu daljih analiza moći doći do tačnijeg perioda iz kojeg potječe", pojasnila je za Klix.ba konzervatorica Azra Bečević Šarenkapa.

Zlato kao plemeniti materijal ne korodira i čuva tkaninu, a pretpostavlja se da je u ovom slučaju u pitanju vjerovatno veći postotak zlata. Ipak, tkanina je poprilično mekana i oštećena, jer se ipak radi o periodu od oko 600 godina.

"Ovo je jedan od većih fragmenata koji je pronađen u BiH, pogotovo u uslovima u kojima se našao. Tekstil kao organski materijal može da se zadrži u nekim ekstremnim uslovima, ali ovo je specifična situacija. Sudjelovati u jednom ovakvom projektu je neopisiv, savršen i neponovljiv osjećaj", kazala nam je Bečević Šarenkapa, koja je dva i po dana provela u grobnici pod zemljom iskopavajući ovu delikatnu tkaninu.


Izvrsna prilika i velika čast za studente arheologije iz Sarajeva


Sticajem okolnosti, priliku da sudjeluju u ovom projektu dobili su i studenti sa Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"Nešto poput ovog plašta se u mnogo slučajeva za arheologe nalazi jednom u životu. Na ovaj način, studenti će steći praksu koja će im biti veoma korisna za njihov dalji profesionalni razvoj, a veoma je važno da su i oni sudionici ovog čina koji će sigurno ostati duboko zapisan u historiju srednjovjekovne Bosne", kaže magistar arheologije Edin Bujak.

"Najljepše je kad se nešto nauči i onda imamo priliku to primijeniti i vidjeti uživo. Posebna nam je čast da radimo sa ovako važnim ličnostima koje su bili najviše pozicionirane u srednjovjekovnom gradu Dubrovniku", kazale su nam studentice Emina Smajić, Ivana Mirković i Jasmina Ferhatović i dodale kako jedna od njihovih kolegica radi i diplomski rad o ovoj temi.

I iako rad na iskopavanju zna biti fizički naporan, dodaju kako boravak u prirodi u dobrom društvu i uz pozitivnu atmosferu daje posebnu draž arheologiji.

Osim studenata iz Sarajeva, podršku projektu pružili su i radnici iz Civilne zaštite Ilijaš, kao i brojni stučnjaci iz oblasti antropologije i genetike koji će doći na scenu kad počnu detaljnije analize ovog otkrića.

Projekat finansira Općina Ilijaš, a već je napravljen kompletan plan uređenja ove nekropole koji podrazumijeva arheološka istraživanja, kao prvi korak u revitalizaciji ove nekropole, nakon čega slijedi uređenje staza kada će ova nekropola dobiti svoj puni sjaj.

Nažalost, sluh države, kada je riječ o finansiranju ovog projekta je izostao.

"Da je ovakav nalaz pronađen u Engleskoj ili Njemačkoj, država bi sigurno odmah stala iza toga, osigurala ogromna sredstva da se to zaštiti. Ipak, mi i s minimalnim sredstvima radimo zaista ogromne stvari za našu historiju i arheologiju", kazao nam je Edin Bujak.

Isto nam je potvrdila i Azra Bečević Šarenkapa, koja, kao jedna od zaposlenica Zemaljskog muzeja koji je zatvoren od 2012. godine, nije dobila čak 40 plata.

Na upit o tome zašto onda radi ovo, kroz smijeh je odgovorila:

"Zato što sam budala" i dodala:

"Zato što volim. Ovo je nešto što se dešava jednom u životu."