Bosnabahn_željeznička pruga u Bosni

Avatar
ABen
Moderator
Postovi: 9872
Pridružen/a: 18 okt 2012 16:45

Bosnabahn_željeznička pruga u Bosni

PostPostirao/la ABen » 24 jan 2017 18:53

Historija željeznice Bosne i Hercegovine počinje 1872. godine puštanjem u saobraćaj pruge Dobrljin – Banja Luka.

Prva pruga
Nakon posjete Evropi turski sultan Abdul Aziz Han je donio odluku o gradnji željezničke pruge koja bi povezivala Istanbul sa Bečom.

U proljeće 1871. godine započela je izgradnja pruge od Dobrljina do Banje Luke i puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosijeka, u dužini od 101,6 km. Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjoj Luci bilo je 5 lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hanoveru u Njemačkoj a tri u fabrici Tubize u Belgiji.

Saobraćaj na pruzi Banja Luka - Dobrljin obustavljen je 14. novembra 1875. godine zbog nedovoljnog broja putnika i roba. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast Austro-Ugarske monarhije. Pruga popravljena je a saobraćaj od Banje Luke do Prijedora uspostavljen je 1. decembra 1878. godine, a do Dobrljina 24. marta 1879. godine. Pruga je dobila naziv „Carska i kraljevska vojna žaljeznica Banja Luka - Dobrljin“. Osim za potrebe vojske, željeznica je bila dostupna i za civilno stanovništvo. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i magacinske utovarno -istovarne rampe. Prvog decembra 1891. godine željeznička stanica Banja Luka povezana je sa gradom Banja Luka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od 3 km.

Prve uskotračne
Prva uzana ( uskotračna ) željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, od Bosanskog Broda do Sarajeva, građena je etapno od 1878. godine do 1882. godine. Krajem 1878. godine pruga je izgrađena do Dervente, 12.februara 1879. godine došao je prvi voz u Doboj. 22. aprila 1879. godine pruga je izgrađena do Žepča,a 5. juna 1879. godine prvi voz je stigao u Zenicu. Spojna veza-pruga između Slavonskog i Bosanskog Broda u dužini od 3,484 km završena je 5. jula 1879. godine i tako se ova prva uzana bosanskohercegovačka pruga povezala sa prugama Austro-Ugarske monarhije. Prvi voz u Sarajevo stigao je 5.10. 1882. Puštanjem u saobraćaj normalne pruge Sarajevo-Ploče 1966. godine, počelo je i njeno parcijalno ukidanje. Posljednja dionica ove pruge, Zenica-Lašva, ukinuta je 1.6.1975

Uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do Metkovića u dužini od 134,7 km, izgrađena je 1891. Direkcija Bh. zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. godine sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže.

Za potrebe bh. željeznica, švicarski inžinjer Heinrich Klose od 1885. do 1904. Godine konstruisao je takozvane zupčaste lokomotive, koje su se koristile na prugama velikih nagiba, kakav je dionica od Bradine do Podorašca i dionica preko Komara.

Iz strategijskih razloga, Austrougarska monarhija se opredijelila za izgradnju Istočne pruge koju su sačinjavale dvije pruge: Sarajevo-Uvac i Međeđa – Vardište. Ta pruga se smatra jednom od najskupljih, jer joj je trasa položena kroz veoma teške kamenite terene i klisure. Na toj pruzi izgrađeno je 99 tunela, napravljen veliki broj propusta i potpornih zidova. Jedan kilometar te pruge koštao je 450.000 zlatnih kruna. Dužina pomenute Istočne pruge iznosila je 161,5 km, a puštena je u saobraćaj 04.07.1906. godine.

Pored ovih pruga, tokom okupacije Bosne od strane Austrougarske monarhije, izgrađeno je 547,8 km šumskih i rudničkih pruga u privatnom vlasništvu. Služile su isključivo za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva. To su pruge industrijalca Ota Štajnbasa (kasnije Šipadove pruge): Prijedor – Knin, Srnetica – Jajce, Zavidovići – Han Pijesak – Kusače i Usora – Pribinići.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Avatar
ABen
Moderator
Postovi: 9872
Pridružen/a: 18 okt 2012 16:45

Re: Bosnabahn -uskotračna željeznička pruga u Bosni

PostPostirao/la ABen » 24 jan 2017 18:57

Bosnische Ostbahn -Bosanska istocna zeljeznica
https://de.wikipedia.org/wiki/Bosnische_Ostbahn

Sarajevo - Uvac (137,6 km)
slika

Most na Drini
slika

Stanice na Sarajevo - Uvac
slika
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Avatar
ABen
Moderator
Postovi: 9872
Pridružen/a: 18 okt 2012 16:45

Re: Bosnabahn -uskotračna željeznička pruga u Bosni

PostPostirao/la ABen » 24 jan 2017 19:04

Linija Prijedor-Knin
Knin-Drvar-Sanica- Sanski Most-Prijedor
slika

slika

slika
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Avatar
ABen
Moderator
Postovi: 9872
Pridružen/a: 18 okt 2012 16:45

Re: Bosnabahn -uskotračna željeznička pruga u Bosni

PostPostirao/la ABen » 25 jan 2017 11:08

Prijedor-Srnetica-Drvar-Lička Kaldrma

Ova pruga je dio tzv. Steinbeis-ove željeznice u Bosni (kasnije tzv.Šipadove željeznice) :

Knin – Prijedor 233 km
Knin – Jajce 239 km (Srnetica-Jajce 106 km)
Srnetica-Ribnik Gornji 62 km

slika

Sve do kraja prvog svjetskog rata čuveno austro-ugarsko šumsko dioničarsko društvo "Steinbeis" je posjedovalo svoju 760 mm željeznicu "Steinbeisbahn" u direktnom vlasništvu i dužini od 400 km sa 33 lokomotive, petstotinjak teretnih, te 60 putničkih vagona, 18 drvenih tendera za vodu i potrebne radionice za održavanje lokomotiva i pruge u Drvaru.

Ta mreža je bila sastavljena od glavnih linija:

1. Lička Kaldrma-Srnetica-Prijedor: 232km
2. Srnetica-Jajce: 106km
3. Srnetica-Ribnik Gornji: 62km

Uzana pruga Knin - Oštrelj je otvorena za teretni promet 1902.godine .Ta pruga je poslije produzena do Prijedora, pa je putnicki promet od Knina do Prijedora otvoren 10.10.1914.godine.
Ukupna duzina pruge Knin - Prijedor je bila 232,8 km.


Na dionici pruge Knin - Lička Kaldrma je napravljena konverzija na normalni kolosijek 1435 mm kada je 29.11.1948.godine za promet otvorena pruga normalnog kolosijeka Bihać - Knin.

Važniji periodi za ovu prugu su :

1. [1889. - 1920.] Štembajzove željeznice (Steinbeisbahn)
Period izgradnje i austrougarske eksploatacije ove uskotračne željezničke mreže kojom su jurile parnjače germanskog porijekla. Među najbrojnijima su bile lokomotive "Weitzer", "O&K - Orenstein & Koppel OHG", "Maffei", "Krauss", "Krauss-Maffei AG", "Jung-Jungenthal GmbH" i još nekih drugih proizvođača. U arhivama se govori mnogobrojnim parnjačama iz tog doba.

2. ŠIPAD-ove željeznice - [1921. - 1945.]
Period u kojem je bila prava ekspanzija ove pruge koja je u paraleli sa starim lokomotivama uzimala još novih od istih proizvođača ili nekih novih kao "Henschel & Sohn", " Mavag " i mnogih drugih, uzimatih bilo u zakup ili kupovnjem. Broj lokomotiva se povećava u ŠIPAD-ovim mrežama. Prava industrijska revolucija za ove pruge.

3. Nacionalizacija TPŽ i period JŽ - [1946. - 1976.]
Period poslijeratne nacionalizacije privatnih železnica i pokretanja rada ove pruge je bio dosta ograničen u poređenju sa predratnim vremenom. Da bi 70-tih godina došlo do njenog definitivnog gašenja. Pored postojećeg starog Šipadovog voznog parka mogle su se sad ovdje sretati i novije lokomotive češkog porijekla "Škode" i po koja domaća parnjača "Đuro Đaković"

Promet na uzanoj pruzi Knin – Lička kaldrma je obustavljen 29.11.1948.
Promet na uzanoj pruzi Prijedor - Drvar je obustavljen 1.6.1975.
Promet na uzanoj pruzi Licka Kaldrma - Drvar je obustavljen 28.5.1978.

Izvor : sajt Grmeč
Mi Bosnjaci vjerni Bosni
Avatar
ABen
Moderator
Postovi: 9872
Pridružen/a: 18 okt 2012 16:45

Re: Bosnabahn_željeznička pruga u Bosni

PostPostirao/la ABen » 25 jan 2017 13:29

Moze neko da mi prevede sa vlaskog stanice koje se nalaze izmedju Banjaluke i stanie Dobrljin Bosanskom Novom?

slika
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Natrag na “Etnologija, Antropologija i Kultura”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.