☑ Pravila foruma i savjeti

Arheološka nalazišta u Bosni

BATONKULIN
Član
Postovi: 65
Pridružen/a: 02 nov 2012 00:12

Arheološka nalazišta u Bosni

Post Postao/la BATONKULIN » 06 mar 2013 19:50

Objavljeno 06.03.2013. u 19:15

TOKOM ISTRAŽIVANJA
U Kaknju pronađen srednjovjekovni zlatni pečatni prsten sa ljiljanom

Na lokaciji zgošćanske nekropole stećaka u Kaknju, tokom istraživanja koja su realizirana u 2012. godini, pronađeno je nekoliko veoma vrijednih artefakata. Posebnu pažnju zaslužuje srednjovjekovni pečatni prsten sa ljiljanom.

Presten je izrađen od zlata i legure, a više informacija će dati naučnici narednih dana, navodi se u saopćenju Općine Kakanj.

Pronađeni su i brojni drugi artefakti: klinovi, komadi keramike, gornji dio oltarne pregrade, obod keramičke posude...

Ovi pokretni arheološki nalazi će se čuvati u Muzeju grada Zenica, ali će biti vraćeni Općini Kakanj kada se u tom graduu steknu uslovi za deponovanje ili čuvanje, odnosno do formiranja javne muzejske ustanove na području općine Kakanj.

slika

slika

slika

slika

slika

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la ABen » 07 mar 2013 13:10

Lijep prsten, mada ne nosim nakit ali bi ovaj prsten narucio sebi kod zlatara da mi napravi kopiu.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12074
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la amkos » 07 mar 2013 18:17

Muslimani ne nose zlato, samo srebro dolazi u obzir. :mrgreen:
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la ABen » 07 mar 2013 18:49

amkos je napisao/la:Muslimani ne nose zlato, samo srebro dolazi u obzir. :mrgreen:
:?:

:rofll: :rofll: :rofll: :rofll: :rofll:

Gdje pise da je muslimanima zabranjeno nositi skroz zlato?
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
e-din
Član
Postovi: 1036
Pridružen/a: 19 okt 2012 23:19

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la e-din » 07 mar 2013 20:47

muskarci ne smiju nositi zlato. zene smiju.

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la Jack » 07 mar 2013 20:59

e-din je napisao/la:muskarci ne smiju nositi zlato. zene smiju.
Tako je.A, i zlatni lancic je seljacki

Evo ja imam od 21 godine srebrni lancic oko vrata.

:D
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12074
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la amkos » 08 mar 2013 00:41

Da, mislio sam na muškarce..

ne na sve muslimane..
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Dezidijat
Član
Postovi: 901
Pridružen/a: 20 dec 2012 00:56

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la Dezidijat » 08 mar 2013 23:36

bas neki dan sam vidio na netu ovaj prsten , u pitanju je fakat pecat i to kraljevski pecat iz perioda Kraljevine Bosne, ovaj prsten je nio Kulin ban a mozda cak i Tvrtko II Kotromanic i definitivno je veliko otkrice cak smatrat da je sudbina bila da ovo se otkrije bas u ovaj vakat, prsten i grobnica je prezivjela kroz vijekove tudjinskih ikupacija i izronila je sada u doba nase nezavisnosti i pocetka stvaranja novog Bosanskog kraljevstva ..Kakanj a posebno Zgosca i selo Tomasi je podrucje koje svako treba da posjeti evo ja predlazem da napravimo izlet na neka od tih mjesta.Moj jaran iz BL (nastanjen u ZE) i prijatelj nas iz Jajca svako ljeto idu da se poklone na grobnicu kralja Stjepana Tomasevica u franjevackom samostanu,Bosnjaci su obojica al sto kazu Bosanski je kralj Bosanski..i to je to!

zato predlazem da dogovorimo akcije ko kada moze ljeto dolazi nadjemo se i odemo na izlet ili vikend u neka nas mjesta, povedemo zene djecu ako treba.Moj jaran iz Zenice vec par godina ima svoju grupu zovu se Putujmo sa Affanom i svaki mjesec organizuje izlete na neka mjesta i lokalitete u BH bilo to jezero, selo grad varos i sl..

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la ABen » 10 mar 2013 07:47

Dezidijat je napisao/la:bas neki dan sam vidio na netu ovaj prsten , u pitanju je fakat pecat i to kraljevski pecat iz perioda Kraljevine Bosne, ovaj prsten je nio Kulin ban a mozda cak i Tvrtko II Kotromanic i definitivno je veliko otkrice cak smatrat da je sudbina bila da ovo se otkrije bas u ovaj vakat, prsten i grobnica je prezivjela kroz vijekove tudjinskih ikupacija i izronila je sada u doba nase nezavisnosti i pocetka stvaranja novog Bosanskog kraljevstva ..Kakanj a posebno Zgosca i selo Tomasi je podrucje koje svako treba da posjeti evo ja predlazem da napravimo izlet na neka od tih mjesta.Moj jaran iz BL (nastanjen u ZE) i prijatelj nas iz Jajca svako ljeto idu da se poklone na grobnicu kralja Stjepana Tomasevica u franjevackom samostanu,Bosnjaci su obojica al sto kazu Bosanski je kralj Bosanski..i to je to!

zato predlazem da dogovorimo akcije ko kada moze ljeto dolazi nadjemo se i odemo na izlet ili vikend u neka nas mjesta, povedemo zene djecu ako treba.Moj jaran iz Zenice vec par godina ima svoju grupu zovu se Putujmo sa Affanom i svaki mjesec organizuje izlete na neka mjesta i lokalitete u BH bilo to jezero, selo grad varos i sl..
Mislim da nije bio Kulina bana ili tacnije nemoze se reci da je mozda bio njegov prsten, jer ljiljan nije bio Kulinov znak ili nezna se sta je bilo Kulinov znak njegove plemicke obitelji.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la Jack » 10 mar 2013 07:57

Bili su ljiljani sto je posudjeno od Anzuvinaca.Dinastija Anzou, ili Francuska dinastija vladajuca tad je imala simbol ljiljana kao kraljevstvog moze se reci primata, makar te dinastije, pa je posudjeno

Postojale su i ostale dinastije.Poput Subici, ali eto, oni su imali drugi amblem


I ono je superbowl ring :gut: 8-) :sos:
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
sarajlija
Član
Postovi: 875
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:07

Re: arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini

Post Postao/la sarajlija » 10 mar 2013 16:08

I ono je superbowl ring :gut: 8-) :sos:

"Ta" ce ba superbowl..
Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko bio samo osvajac hrvatske zemlje a ne oslobodilac kako se to od nekih drugih prikazivalo https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M

http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati


Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u Bosni

Post Postao/la ABen » 15 aug 2013 11:26

Na ovu temu sva arheoloska pronalazista koja su starija od Srednjeg vijeka, tako da mozemo da podjelimo nalazista isto na razdoblja.

Kameno doba
- Paleolitik (starije kameno doba) od 2 500 000 god. pr. Kr. do oko 10.000. god. pr. Kr.

- Mezolitik (Srednje kameno doba) od 10 000 god. pr. Kr. do 6500 god. pr. Kr.

- Neolitik (Mlađe kameno doba) od 6500. god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.



Metalno doba
- Bakreno doba od 3500. god. pr. Kr. do 2000. pr. Kr.

- Brončano doba od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr.

- Željezno doba od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr
Zadnja izmjena: ABen, dana/u 24 mar 2015 14:32, ukupno mijenjano 1 put.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Krokodil Behko
Član
Postovi: 115
Pridružen/a: 08 aug 2013 16:38

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la Krokodil Behko » 15 aug 2013 12:04

Uopšte ne kasnimo što se tiče nastanak civilizacije i samog postanka ljudskog roda na ovoj teritoriji a za ostalim zemljama. Čak šta više, mi tu dobrano i prednjačimo. nravno, sve je to neispitano jer nam je arheologija u banani.
`Najstariji ostaci od prije 100.000 godina`
Zilka Kujundžić-Vejzagić kaže da su najstariji arheološki ostaci u BiH pronađeni kod Bosanskog Šamca i pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. U bijambarskoj pećini pronađeni su arheološki ostaci iz paleolita, stari do 69.000 godina. Na lokalitetu Pod lipom kod Sokoca pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina. Kujundžić-Vejzagićeva kaže da sjeverna Bosna i područje Hercegovine obiluju ostacima iz najstarijih vremena.
Prosto je nemoguće pronaći podatke o ovim lokacijama što samo govori o slaboj ispitanosti najranijih civilizacija u BiH.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la ABen » 28 aug 2013 15:36

Rimski novac otkriven kod Travnika
http://www.hronika.ba/magazin/zanimljiv ... vnika.html

Bronzana pločica s prikazom kulta Dunavskog konjanika, novac rimskih careva Aurelijana i Konstansa i niz drugih predmeta otkriven je prilikom arheoloških istraživanja na antičkom lokalitetu Đelilovac kod Travnika, koja izvode Zavičajni muzej u Travniku i Katedra za arheologiju Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Kako saznaje Fena na Katedri za arheologiju, lokalitet Brižine u Đelilovcu, nekoliko kilometara udaljen od Travnika, otkriven je slučajno prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnom zemljištu. Nedugo nakon otkrića, vlasnik Mato Kesten obavijestio je Zavičajni muzej Travnik, čija ekipa je izašla na teren i utvrdila, na osnovu površinskih nalaza i ostataka zidova, da se radi o lokalitetu iz antičkog perioda. U junu tekuće godine pokrenuta su istraživanja finansirana od Zavičajnog muzeja, uz saradnju volontera iz travničkog Centra za edukaciju mladih, pod vodstvom arheologinje Zavičajnog muzeja Travnik Ajle Sejfuli.
Prva faza istraživanja trajala je mjesec dana i već tada je bilo jasno da se radi o iznimno značajnom lokalitetu, na šta su ukazali i prvi pokretni nalazi.
S obzirom na to da lokalitet zauzima veliku površinu i da u ovako kratkom vremenu nije bilo moguće istražiti veći dio, fokus istraživanja bio je na vidljivim konstrukcijama, posebno na dijelu lokaliteta gdje je sačuvan zid u dužini od sedam metara.
Taj dio lokaliteta dao je i najbogatije nalaze, od kojih je najznačajniji bronzana pločica s prikazom kulta Dunavskog konjanika, što je šesti nalaz ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Osim nemalog broja keramičkih predmeta (posebno onih oslikanih geometrijskim motivima), krovne opeke, ulomaka staklenih posuda, od nalaza se ističu i metalni predmeti svakodnevne upotrebe kao i nalazi bronzanog nakita (prsten i narukvica).
Veliki broj željezne troske ukazuje da se na ovom lokalitetu vršila i neka talionička aktivnost. Posebno zanimljiv je i nalaz keramičke svjetiljke tipa šišarike, a analogije s ovim nalazom postoje na antičkom lokalitetu u Japri.
Druga faza istraživanja organizirana je u saradnji s Katedrom za arheologiju u Sarajevu, u sklopu TEMPUS projekta, u vidu terenske nastave za studente arheologije.
Istraživanja su započeta početkom augusta i trajat će do kraja mjeseca. U toku ove faze istraživanja urađena su i geomagnetna snimanja lokaliteta, čiji rezultati su dali potpuniju sliku o dimenzijama objekta. Ustanovljeno je da se radi o velikom kompleksu koji zahvata veću površinu nego se mislilo.
Ono što se na osnovu preliminarnih rezultata može reći jeste da se radi o lokalitetu čiji su objekti građeni i korišteni u periodu od drugog do četvrtog stoljeća naše ere, na što ukazuju kako pokretni nalazi, tako i vidljive faze u izgradnji zidova. Za određivanje perioda naseljavanja i korištenja ovog lokaliteta pomoći će i nalazi dva rimska novčića i to cara Aurelijana i Konstansa, čiji novčić je posebno zanimljiv jer ima žig kovnice u Sisciji gdje je i nastao.
-Imajući u vidu bogatstvo travničkog kraja u antičkom periodu, kao i značaj ovog prostora kroz koji je prolazila jedna od glavnih komunikacija iz pravca Salone prema Argentariji, ne čudi i otkriće ovog lokaliteta, za čije istraživanje će biti potrebno nekoliko godina - kažu na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
ENI news
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la Abidaga » 29 nov 2013 22:18

x_Nhpkf7I38

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la Abidaga » 30 sep 2014 22:41

glt8e8LU_zc

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la Abidaga » 18 okt 2014 02:31

Fk_KiwHYBTg

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la ABen » 24 mar 2015 14:34

ABen je napisao/la:
Kameno doba
- Paleolitik (starije kameno doba) od 2 500 000 god. pr. Kr. do oko 10.000. god. pr. Kr.

- Mezolitik (Srednje kameno doba) od 10 000 god. pr. Kr. do 6500 god. pr. Kr.

- Neolitik (Mlađe kameno doba) od 6500. god. pr. Kr. do 3500 god. pr. Kr.



Metalno doba
- Bakreno doba od 3500. god. pr. Kr. do 2000. pr. Kr.

- Brončano doba od 2000. god. pr. Kr. do 800. pr. Kr.

- Željezno doba od 800. god. pr. Kr. do poč. I. st. po Kr
Badanj pecina (opcina Stolac)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Badanj_(pe%C4%87ina)
Badanj je pećina i značajno arheološko nalazište kod hercegovačkog grada Stoca, BiH.
Pećina Badanj je smještena kod sela Borojevića, šest kilometara zapadno od Stoca. Pećina odnosno potkapina nalazi se u kanjonu Bregave, 45 metara iznad korita. Ovdje se nalazi paleolitsko nalazište otkriveno 1976. godine. Arheološka ispitivanja vršio je arheolog Đuro Basler. Ispitivanjima je utvrđeno da je ovo nalazište iz mlađeg paleolitika tj. 13000 do 12000 pr. Kr. Posebno značajno otkriće na ovom nalazištu je gravirani crtež u stijeni koji predstavlja najstariji spomenik umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Dio crteža je uništen, kako se pretpostavlja, još u paleolitsko doba. Crtež predstavlja konja napadnutog strelicama što je tipično za regiju mediteranke umjetnosti paleolitskog čovjeka čije gravure sadrže prikaz životinje i znakove. Prvi je ovakav nalaz na istočnoj obali Jadranskog mora. Nacionalni je spomenik BiH od 2003. godine.
slika
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Arheološka područja iz Prahistorijskog-Antičkog doba u B

Post Postao/la ABen » 24 mar 2015 14:38

Paleolitsko nalazište Badanj u Borojevićima, arheološko područje

galerija nazad
Status spomenika -> Nacionalni spomenik



Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine, donijela je



O D L U K U



I



Arheološko područje (paleolitsko nalazište) Badanj u Borojevićima kod Stoca proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na k.č. br. 284/1, k.o..Borojevići,općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).



II



Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika .

Vlada Federacije dužna je osigurati finansijske i tehničke uvjete za izradu i provedbu programa trajne zaštite nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.



III



Prva zaštitna zona obuhvata k.č. 284/1, pašnjak Dubrava koji se nalazi uz samo korito rijeke Bregave i na njemu je smješteno paleolitsko nalazište Badanj; zatim Crvena pećina uzvodno i Drenovačka pećina nizvodno od Badnja. Taj pojas je cca 100 m širine, 50 m sa jedne strane i 50 m sa druge strane rijeke Bregave.

Potrebna su dalja arheološka istraživanja i zaštita graviranog crteža u stijeni nalazišta.

S obzirom na vrstu materijala (krečnjak rahle konstitucije) i na prostor na kome se nalazi, najbolje bi bilo prekriti ploču debljim slojem zemlje, kao privremenu mjeru zaštite.

U prostoru nad kojim se provodi režim zaštite I stupnja zabranjuje se rušenje, prepravljanje, doziđivanje ili bilo koje druge radnje koje bi mogle utjecati na izmjenu arheološkog područja.



IV



Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.



V



Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.


VI



Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine, općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - IV ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.



VII



Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).



VIII



Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.



IX



Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH«.





Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.



Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

Broj:06-6-538/03-1

21. januara 2003. godine

Sarajevo



O b r a z l o ž e n j e



I – UVOD

Na osnovi člana 2. stava 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacinalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtijev.

Komisija je na sjednici održanoj 11. marta 1998. godine donijela odluku o stavljanju Arheološkog područja (paleolitskog nalazišta) Badanj – Borojevići kod Stoca na Privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 598.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.



II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

Ÿ dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra ;

Ÿ podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd;

Ÿ historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.



Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:



1. Podaci o arheološkom području


Lokacija

Arheološko područje Badanj se nalazi na k.č. 284/1, k.o..Borojevići; zk. izvadak 74, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Paleolitsko nalazište Badanj je smješteno niže sela Borojevića kod Stoca. Nalazi se oko 6 km zračne linije zapadno od Stoca. Potkapina se nalazi u stijeni, 45 m iznad rijeke Bregave. Kanjon rijeke Bregave je na tom dijelu dug 18 km i oko 100 m dubok u eocenskom vapnencu, između Vidova polja i Neretve. Usjek je u vrijeme Rimljana korišten kao važna prometnica između Narone i Dilunta (Vid-Stolac), da bi kasnije bio napušten i sada je zarastao u gustu šumu.


Historijski podaci

Historijskih podataka nema. Arheološkim putem je ovo nalazište datirano u kasni period mlađeg paleolita - kasnog epigravettiena, tj. 13000 do 12000 godina p.n.e. Nalazište je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.

U istraživanjima od 1976. do 1979. došlo se do saznanja o glavnim prahistorijskim periodima na ovom nalazištu. U drugoj kampanji arheoloških istraživanja od 1986. do 1987. postavljeno je nekoliko ciljeva: analiza materijala po slojevima u cilju izrade buduće detaljne regionalne paleolitičko - mezolitičke hronologije; rekonstrukcija prirodne okoline Badnja, uključujući i paleogeografske uvjete; stvaranje slike o organizaciji djelatnosti unutar zajednice.



Dosadašnja zakonska zaštita

Arheološko područje (paleolitsko nalazište) Badanj – Borojevići kod Stoca nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika pod rednim brojem 598.

Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do 2002. godine arheološko područje Badanj je evidentirano, valorizirano kao spomenik I kategorije od nacionalnog značaja.



2. Opis spomenika

Badanj je vrlo bogato paleolitsko i višeslojno pećinsko nalazište.

Arheološki lokalitet Badanj je potkapina ili pripećak uz pliće udubljenje u stijeni koja se strmo spušta na desnu obalu Bregave. Arheološki je relevantan prostor koji se nalazi ispod stijene na kojem se periodično odvijao život paleolitskog homo sapiensa.

U periodu između I i II svjetskog rata na ovom prostoru je iskrčena šuma, pa se na krčevini stvorio gornji fertilni sloj debeo oko 1,5 m, uglavnom prisustvom sitne stoke. Mještani su kupili taj površinski sloj u kojem je bilo i malo keramičkog materijala iz neolita, eneolita, bronzanog doba i rimskog perioda, sve do srednjeg vijeka. Prema količini i prirodi materijala može se govoriti samo o slučajnom i kratkotrajnom boravku ljudi u navedenim periodima.

Ispod skinutog površinskog sloja konstatirana su dva hronološki odvojena sloja naseljavanja u paleolitu. U gornjem sloju 0,8 – 0,9 m dubokom istraženo je 20 kulturnih i geoloških slojeva iz dvije faze naseljavanja, koji pripadaju kasnom paleolitu - epigravettienu.

Ispod se nalazi sterilni sloj sipara, ispod kojeg je još nedovoljno istražen vrlo oskudan materijal koji vjerovatno pripada dobu srednjeg paleolita.

U industriji kremenih alatki, koja je uglavnom epigravetienska sa tipološkim kontinuitetom u svim slojevima, prisutvom brojnih promjena mogu se definirati dvije faze, koje su istovjetne sa fazama na širem području toga doba na južnojadranskoj obali i jonskoj priobalnoj zoni u Italiji.

I faza (faza kasnog glacijalnog doba) je ranija faza geometrijskih mikrolita. U većem broju su zastupljene lamele sa otupljenim hrptom i mikrogravete od noktastih strgala.

II faza (faza ranog postglacijalnog doba, ponovno izrastanje i proširivanje šuma)je kasnija faza i sadrži geometrijske mikrolite u malom broju. Brojnost noktastih strgala je veća od lamela sa otupljenim hrptom. U ovoj fazi su nađeni rijetki koštani nalazi i harpuni od jelenjeg roga, kao i perle od dentaliuma.

Fauna isto pokazuje značajne promjene, tj. različitost klime u I i II fazi. U obje faze je dominantno zastupljen jelen. U ranijoj fazi su bili relativno rasprostranjeni koza i kozorog, a u kasnijoj preovladavaju divlja svinja, a nešto kasnije i srna. Ova činjenica ukazuje na različitost klime u I i II fazi, koja je utjecala i na gore naznačene kulturne promjene. Međutim, analiza količine nađenih kosti pokazuje da su na Badnju živjele ili male grupe lovaca, ili zajednice samo u kratkim vremenskim periodima, ili i na jedno i na drugo. Prema brojnim nalazima kostiju mladunčadi jelena (do mjesec dana starosti u periodu kad nemaju rogove) i malobrojnosti artefakata od jelenjeg roga, izvjesno je da su ovdje ljudske zajednice obitavale periodično, najviše u periodu od matra do maja.

Distribucijom artefakata i životinjskih ostataka došlo se do skiciranja opće slike aktivnosti u naselju. U dnu abrija se nalazilo ognjište oko kojeg se odvijala skoro sva aktivnost stanovnika: osim pripremanja hrane, ovdje se preparirala koža, izrađivale koštane i kamene alatke i perle od jelenjeg zuba. Jelo se uz ognjište, ali i na širem prostoru abrija, gdje su se komadale životinje, i opravljale složenije alatke. Prema analizi faune i paleogeografskoj rekonstrukciji, brojnost skupine koja je ovdje mogla zadovoljiti životne potrebe bila je 10 -15 osoba. Naime, godišnje se, prema procjeni ostataka na Badnju, moglo prehraniti oko 14 do 17 osoba. Kako naglašavaju istraživači “Ako su ove rekonstrukcje tačne, onda ovaj lokalitet predstavlja samo mali dio sistema ljudskih naselja u ovom regionu iz perioda kasnog paleolita” (1) (Whallon, 1989., 20), tj. u vremenskom rasponu od 14000 do 10000 godina p.n.e. U blizini Badnja nalaze se još dvije potkapine (rekognoscirane i neistražene), Crvena pećina i Drenovačka pećina.

Posebno je važno otkriće graviranog crteža u stijeni badanjskog nalazišta i on predstavlja jedan od najstarijih spomenika umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Crtež je dijelom oštećen. Urezan je u koso položenu površinu velikog uglačanog bloka kamena koji je odlomljen od masiva pećine. Površina mu je oko 30 stepeni nagnuta od zapada prema istoku. Crtež se nalazi u jugozapadnom uglu stijene i predstavlja, vjerovatno, figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Sačuvana je samo zadnja polovina tijela, sa bedrima tipičnim za konja i dijelom trupa, dok je ostatak crteža uništen. Dubina reza je 5 mm. Gravura konja u Badnju nije bila anatomski savršeno reproducirana figura, što i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Za njega je bilo važnije ono što je tim trebalo biti rečeno. Teme su obično bile lovačkog sadržaja. Osnova teme ove umjetnosti bilo je vizuelno ovladavanje životinjama, simbolika nadmoći nad prirodom i svijet magije.

Pretpostavlja se da je do oštećenja gravure nastalo još u paleolitsko doba. Naime, kamen je otkriven tek pri izvoženju zemlje iz pećine (pri sakupljanju đubriva za okolne njive). Do tada je kamen bio prekriven intaktnim slojem zemlje u kojem su nađeni ostaci iz mlađih perioda kojima je pećina bila zatrpana tokom vremena.

Badanjska gravura sadrži prikaz životinje i znakove što je tipično za region mediteranske umjetnosti paleolitskog čovjeka(2). Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji. Nivo mora je u to vrijeme bio za 100 –do 150 metara niži od sadašnjeg, što je omogućavalo ljudima komunikaciju kontinentalnim putem. Slična djela mogli bismo očekivati i u primorskim mjestima Crne Gore, Albanije i Grčke.



3. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nalazište je otkriveno 1976. Iskopavanja je vršio sukcesivno Đ.Basler do 1979.godine.

1986.i 1987vršena su arheološka istraživanja u okviru zajedničkog projekta Zemaljskog muzeja i University of Michigan Museum of anthropology.

Gravura se nalazi in situ u pećini u Badnju, a sav pokretni arheološki materijal se nalazi u Prahistorijskom odsjeku Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.



4. Sadašnje stanje lokaliteta

Uvidom na licu mjesta ustanovljeno je sljedeće:

• područje je izloženo ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.



III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj od 03. do 09. septembra 2002. godine, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A) Vremensko određenje

D) Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima,

ii. Svjedočanstvo o historijskim mijenama,

v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

E) Simbolička vrijednost

v. Znacaj za identitet skupine ljudi.

G) Izvornost

iii. Namjena i upotreba,

v. Položaj i smještaj u prostoru.

I) Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

i. Fizička cjelovitost (kompaktnost).



Sastavni dio ove odluke su:

- fotodokumentacija,

- grafički prilozi.



Korištena literatura

Đ. Basler, Paleolitsko prebivalište Badanj kod Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (A), n.s. sv. XXIX /1974. Sarajevo, 1976., 5-18



Đ. Basler, Paleolitske kulture u jadranskoj regiji Jugoslavije, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (A), n.s. sv. 38, 1983., 1-63.



R. Whallon, The Paleolithic Site of Badanj: Recent Excavations and Results of Analysis. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (A), ns. sv. 44, 1989., 7-20.



Z. Kujundžić, Gravure na stijeni i gravirani ukrasi na upotrebnim predmetima – Badanj i pećina Pod lipom, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (A), ns. sv. 44, 1989., 21-38.





--------------------------------------------------------------------------------


(1) Na desnoj obali Bregave, u blizini Badnja nalaze se još dvije potkapine (rekognoscirane i neistražene), Crvena pećina i Drenovačka pećina.

(2) Đ. Basler, 1976.,str. 7, dao je detaljan opis gravure.

slika

slika

slika

slika

slika
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Odgovorite