☑ Pravila foruma i savjeti

Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Moderator/ica: abu seid

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 24 mar 2018 20:37

Akumulirani gubitak Rafinerije u Bosanskom Brodu 612 miliona KM

slika

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu na kraju 2017. godine imala je akumulirani gubitak u iznosu od čak 612 miliona KM, nevedeno je u revizorskom izvještaju o poslovanju ovog preduzeća.
Upozorili su da su kratkoročne obaveze Rafinerije, koja je u ruskom vlasništvu, veće od obrtne imovine za 64,3 miliona KM.

Te činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti u poslovanju brodske rafinerije, čiji rad zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva - "Njeftegazinkora“ iz Ruske Federacije.

Nezavisni revizori, uz skretanje pažnje na ove porazne podatke, dodaju da se matično preduzeće obavezalo da će pružiti finansijsku podršku Rafineriji nafte i da će osigurati neophodna sredstva za uredno izmirivanje dospjelih obaveza.

Samo u prošloj godini Rafinerija je napravila novi finansijski minus od oko 15 miliona KM.

Ukupne obaveze na kraju prošle godine iznosile su 633 miliona KM, od čega su dugoročne 540,8 miliona KM i najveći dio odnosi se na obaveze prema povezanim pravnim subjektima.

Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim licima u poslovnoj 2017. godini, iznose 79.094.459 KM, i u najvećem dijelu, u iznosu od 79.060.657 KM, odnose se na prihod ostvaren od uslužne prerade sirove nafte u ime i za račun povezanog pravnog lica “Optima Grupa” d.o.o. Banja Luka.

U Rafineriji je na kraju 2017. radilo 930 radnika, što je za 63 manje nego 2016. godine.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 25 mar 2018 22:10

Caf4gphnfUI
Jedina fabrika radijatora u Bosni i Hercegovini, u Loparama na sjeveroistoku države, opet radi. Kompaniju u genocidnoj, kupila je firma iz drugog bh. entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine. Ovakve investicije, kažu analitičari, i dalje su više izuzetak nego pravilo u ekonomiji Bosne i Hercegovine.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 26 mar 2018 08:33

Zmaj je napisao/la:Caf4gphnfUI
Jedina fabrika radijatora u Bosni i Hercegovini, u Loparama na sjeveroistoku države, opet radi. Kompaniju u genocidnoj, kupila je firma iz drugog bh. entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine. Ovakve investicije, kažu analitičari, i dalje su više izuzetak nego pravilo u ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Super vijest. da je vise takvih :gut:
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 02 apr 2018 22:17

yg5fjU4uCYQ

Genocidasi hoce da prave brzu cestu izmedju Visegrada i Trebinja a da ne ide kroz Gorazda.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 03 apr 2018 00:11

Zmaj je napisao/la:yg5fjU4uCYQ

Genocidasi hoce da prave brzu cestu izmedju Visegrada i Trebinja a da ne ide kroz Gorazda.
Ja vjerujem da se ova cesta nece napraviti za dugo dugo dugo.
GT je bankrot. Imaju jako malu populaciju u tom dijelu, a cesta duga 190km.
Plus prave se sve ove vece ceste - tako da vjerujem da se ovo nece jos dugo uraditi.
Samo BiH.

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 03 apr 2018 13:40

BosnjackaHercegovina je napisao/la:
Zmaj je napisao/la:yg5fjU4uCYQ

Genocidasi hoce da prave brzu cestu izmedju Visegrada i Trebinja a da ne ide kroz Gorazda.
Ja vjerujem da se ova cesta nece napraviti za dugo dugo dugo.
GT je bankrot. Imaju jako malu populaciju u tom dijelu, a cesta duga 190km.
Plus prave se sve ove vece ceste - tako da vjerujem da se ovo nece jos dugo uraditi.
I ja tako mislim. Sve pare sto imaju bacaju na zapadnu enklavu.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 03 apr 2018 13:42

Željeznice GT: Postoji značajan broj radnika koji nam nije neophodan za rad

slika

Program rješavanja viška radnika u ”Željeznicama genocidne” (Žgt), koji je Uprava usvojila na posljednjoj sjednici, upućen je entitetskoj vladi na odobravanje.

Zasnovan na pravilima koja po ovom pitanju definira Zakon o radu, ovaj program je dodatno prilagođen potrebama i okolnostima u kojima se Žgt nalaze, imajući u vidu i aktivnosti oko postupka restrukturiranja u koji su uključeni Vlada gt i Svjetska banka, tvrde iz menadžmenta ovog javnog preduzeća.

– Nakon do sada izvršenih unutrašnjih organizacionih promjena, utvrđeno je da postoji značajan broj radnika koji nije neophodan za obavljanje poslova u radnim procesima, u skladu s dostignutim nivoom poslovnih aktivnosti – navodi se u saopćenju.

Planiranim daljnjim organizacionim promjenama, racionalizacijom i unapređenjem rada do kraja 2021. godine, broj radnika Žgt koji će biti višak dodatno će se povećati, sve dok se, kako se dodaje, ne postigne optimalan broj zaposlenih u odnosu na dostignuti tehničko-tehnološki nivo radnih procesa i planirani obim redovnih poslovnih aktivnosti.

Cilj Uprave, proklamiran i kroz Plan poslovanja za 2018. godinu, jeste da do kraja ove godine sve poslovne aktivnosti pokrije s najviše 2.500 zaposlenih, vodeći računa da se ni na koji način ne ugrozi bilo koji segment rada, a posebno ne sigurnost željezničkog saobraćaja i poslovi održavanja i zaštite željezničke infrastrukture.

”Željeznice gt” su na kraju prošle godine zapošljavale 2.740 radnika, a po javnim najavama, plan je da do kraja ove godine taj broj bude smanjen na oko 2.500, dok se zaključno s krajem restrukturiranja preduzeća očekuje da broj zaposlenih bude 2.100. (Fena)
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 03 apr 2018 13:45

Za pokretanje proizvodnje u Šećerani treba 36 miliona KM

slika

Odbor povjerilaca “Šećerane” dao je zeleno svjetlo na predinvesticionu studiju koju je izradio ekspertski tim i koja je već proslijeđena potencijalnim strateškim partnerima.
– U studiji je navedeno da je za pokretanje proizvodnje u fabrici potrebno 36 miliona maraka. U tom iznosu 16 miliona se odnosi na izmirenje dugovanja prema povjeriocima, a 20 miliona za revitalizaciju “Šećerane” jer ona ne radi već 19 godina. Uskoro će biti raspisan javni poziv za izbor strateškog partnera, koji je spreman da pokrene proizvodnju – rekao je predsjednik Odbora povjerilaca “Šećerane” Faik Muhić, piše Glas genocidne.

Vođa ekspertskog tima koji je radio predinvesticionu studiju Zoran Pavlović rekao je da je njihova kalkulacija pokazala da je za pokretanje proizvodnje u ovom preduzeću potrebno 36 miliona maraka.

– Studija, koja ima 140 strana, daje zainteresovanim kupcima detaljne informacije o stanju u “Šećerani”. U ovom dokumentu definisano je finansijsko i komercijalno poslovanje fabrike i šta je potrebno uraditi u domenu proizvodnje. Uvjereni smo da smo na dobrom putu da nađemo i nekoga ko će pokrenuti proizvodnju – kazao je Pavlović.

On kaže da će poziv za strateškog partnera biti raspisan ove sedmice.

– Oglas će biti na srpskom i engleskom jeziku, neće imati rok i biće zatvoren onog trenutka kada budemo imali strateškog partnera. Jasno ćemo propisati kriterijume koje moraju da ispune preduzeća da bi bila izabrana, a među najvažnijim su da budu direktno vezana za ovu djelatnost, da imaju godišnji promet veći od 100 miliona maraka i da garantuju da će kada kupe “Šećeranu” pokrenuti proizvodnju – rekao je Pavlović.

Naglasio je da u ovom preduzeću leži veliki potencijal, koji ne smije ostati neiskorišćen i završiti u starom gvožđu.

– Za gradnju ovakvog kapaciteta potrebno je oko 400 miliona KM, a kada bi nekadašnji gigant proradio povećao bi bruto društveni proizvod gt za tri odsto – rekao je Pavlović.

Do sada su propala četiri pokušaja prodaje “Šećerane”. Ranije su za kupovinu fabrike bile zainteresovane firme iz Tuske i Vijetnama i Goran Vajkić iz Banjaluke. Povjerioci nisu prihvatili njihove ponude jer niko nije bio spreman da izdvoji 15 miliona KM koliko su tada tražili za fabriku.

Blokada i stečaj
Prethodni pokušaj oživljavanja “Šećerane” propao je prije sedam godina kada joj je blokiran račun nakon što je uhapšen njen tadašnji vlasnik Zoran Ćopić.

“Šećerana” je 2014. godine prešla u vlasništvo gt, pošto je Ćopić osuđen na četiri godine zatvora. Tada mu je trajno oduzeta imovina vrijedna oko 20 miliona maraka za koju je utvrđeno da ju je stekao pranjem novca narko-bosa Darka Šarića uključujući i većinski paket akcija “Šećerane”.

Prijedlog za otvaranje stečaja u “Šećerani” podnijela je Poreska uprava gt 31. jula 2015, a krajem te godine je stečaj i pokrenut, navodi Glas genocidne.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 03 apr 2018 17:49

Plata iznad prosjeka tek u svakoj trećoj opštini u GTu

Zaposleni u gotovo dvije trećine opština u Republici Genocidnoj prošle godine nisu mogli zaraditi ni prosječnu platu, a koja je iznosila 831 marku, pokazuju juče objavljeni podaci Zavoda za statistiku Republike Genocidne.

Tek u 27 lokalnih zajednica plata je bila iznad prosječne. Najveća je bila u Stanarima, i to 1.180 KM, Ugljeviku, 1.135 KM, te u Gacku, gdje se u prosjeku zarađivalo 997 maraka.

Sa druge strane, najmanje plate bile su u Kupresu, i to 505 KM, Donjem Žabaru, 564 KM, i Jezeru, gdje je prosječna isplata bila 571 KM u neto iznosu. U pitanju su nerazvijene ili izrazito nerazvijene lokalne zajednice.

Dušan Panić, načelnik Stanara, kaže kako je osnovni razlog visokog prosjeka plata u ovoj lokalnoj zajednici to što imaju rudnik i termoelektranu u kojoj radi 820 radnika.

"Plate su u rudniku i termoelektrani u prosjeku 1.300 KM i to se uglavnom reflektovalo na dobar prosjek za cijelu opštinu. One su redovne i za naše uslove i te kako dobre, ali daleko od toga da se možemo porediti s nekim zapadnim zemljama", kaže on.

A koliko RiTE Stanari utiče na ukupan prosjek plata na cijeloj opštini, govori i podatak da su u njoj zaposlena ukupno 1.194 radnika, što pokazuje kako tek manji dio onih koji imaju posao ne radi u ovom energetskom gigantu.

Slično je i u Ugljeviku, gdje od 3.670 radnika, koliko je bilo zaposleno u 2017. godini, njih 1.875 je zaposleno u RiTE Ugljevik, što uz Gacko pokazuje da su plate veće od republičkog prosjeka tamo gdje u lokalnoj zajednici postoji veliko preduzeće iz energetskog sektora.

Takvih preduzeća nema u Donjem Žabaru, pa i ne čudi što je prosječna plata jedna od najmanjih u cijeloj Republici Genocidnoj.

Zaposleni u ovoj lokalnoj zajednici u prosjeku zarađuje tek 564 KM, što je duplo manje nego u Stanarima i Ugljeviku.

Ona je slična kako za radnike u realnom sektoru, tako i u administraciji, gdje zaposleni u administraciji sa srednjom stručnom spremom zarađuju oko 520 maraka.

"Neke stvari bi trebalo da budu urađene na višem nivou. Prije svega smatram kako bi privrednike trebalo rasteretiti kako bi plate bile veće, a ljudi ostajali", kazao nam je Nikola Đokanović, načelnik ove lokalne zajednice.

Generalno gledano, prosječna plata u RS za prošlu godinu manja je za pet maraka nego 2016, kada je iznosila 836 KM, i bila najviša od 2013. godine.

Prosječna isplaćena neto plata za februar ove godine je nešto veća od prošlogodišnje i iznosi 841 KM, ali je pokrivala svega 44,49 odsto potrošačke korpe, koja je za četvoročlanu porodicu iznosila 1.889 maraka.

Ako se gleda na zapošljavanje, Banjaluka je, brojčano gledano, najviše povećala broj radnika u odnosu na 2016. i to za 1.933 zaposlena. Sa druge strane, najveći pad zaposlenosti zabilježen je u Palama, gdje je 110 radnika manje nego godinu dana ranije.

TABELA 1:

Najveće prosječne plate u RS (KM)
------------ 2016. 2017.
Stanari 1.142 1.180
Ugljevik 1.130 1.135
Gacko 1.010 997
Banjaluka 962 958
Istočni Drvar 959 923


Tabela 2:

Najmanje prosječne plate u RS (KM)
------------ 2016 2017
Kupres 505 404
Donji Žabar 567 564
Jezero 559 571
Teslić 631 628
Čelinac 621 630

Biznis.ba / NN

http://www.biznis.ba/bih/72592-plata-iz ... stini.html

PS.... Imajte u vidu da se u GTu u platu uracunava topli obrok i sve ostalo.
Samo BiH.

Avatar
Logan
Član
Postovi: 469
Pridružen/a: 30 dec 2012 05:57

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Logan » 03 apr 2018 20:36

BosnjackaHercegovina je napisao/la:

TABELA 1:

Najveće prosječne plate u RS (KM)
------------ 2016. 2017.
Stanari 1.142 1.180
Ugljevik 1.130 1.135
Gacko 1.010 997
Banjaluka 962 958
Istočni Drvar 959 923
hehe 3 termoelektrane, birokracija i statisticka greska zbog mikronske velicine opcine. Eto im ekonomije i govana...

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 04 apr 2018 09:17

Zmaj je napisao/la:
Za pokretanje proizvodnje u Šećerani treba 36 miliona KM


– U studiji je navedeno da je za pokretanje proizvodnje u fabrici potrebno 36 miliona maraka. U tom iznosu 16 miliona se odnosi na izmirenje dugovanja prema povjeriocima, a 20 miliona za revitalizaciju “Šećerane” jer ona ne radi već 19 godina. Uskoro će biti raspisan javni poziv za izbor strateškog partnera, koji je spreman da pokrene proizvodnju – rekao je predsjednik Odbora povjerilaca “Šećerane” Faik Muhić, piše Glas genocidne.


Do sada su propala četiri pokušaja prodaje “Šećerane”. Ranije su za kupovinu fabrike bile zainteresovane firme iz Tuske i Vijetnama i Goran Vajkić iz Banjaluke. Povjerioci nisu prihvatili njihove ponude jer niko nije bio spreman da izdvoji 15 miliona KM koliko su tada tražili za fabriku.

Sta kazu, kada su trazili 15 miliona niko nije zelio da izdvoji te pare a sada traze 16 miliona da bi vratili dugove :takoje: + treba jos 20 miliona da bi se fabrika revitalizirala :lol:
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić


Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 04 apr 2018 13:32

Ruske kompanije žele posao modernizacije TE Gacko i Ugljevik

slika

Predsjednik genocidne Milorad Dodik razgovarao je danas u Banjoj Luci sa Sergejem Ivanovičem Šmatkom, specijalnim predstavnikom predsjednika Ruske Federacije o pitanjima međunarodne suradnje u oblasti elektroenergetike i s predstavnicima grupe kompanija „ZiO“ , koja predstavlja asocijaciju ruskih kompanija u sklopu Akcionarskog društva „Podoljska fabrika za mašinogradnju“.

Tokom sastanka razgovarano je o rekonstrukciji i modernizaciji termoelektrana Gacko i Ugljevik od strane „Podoljske fabrike za mašinogradnju“, zahvaljujući kojom bi se produžio životni vijek dvije termoelektrane i povećala njihova snaga, saopćeno je iz ureda entitetskog predsjednika.

Dodik i specijalni predstavnik predsjednika Ruske Federacije Sergej Šmatko istaknuli su, kako se dodaje, značaj saradnje u svrhu modernizacije i rekonstrukcije energetskih objekata u gt, te izrazili nadu da će današnji sastanak rezultirati konkretnim dogovorima u što skorije vrijeme.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 04 apr 2018 13:33

GT se do kraja 2018. na berzi zadužuje za još 338 mil KM

Genocidna zadužila se u prvom kvartalu obveznicima i trezorskim zapisima 120 mil KM, a do kraja godine planira da se zaduži za još 338 mil KM, saopšteno je na sajtu Opštine Sokolac.

Planom Ministarstva finansija hy u ovoj godini predviđeno je zaduženje hy putem hartija od vrijednosti u ukupnom iznosu od 483 mil KM, ali u prvom kvartalu nisu održane dvije emisije trezorskih zapisa u vrijednosti od 25 mil KM, tako da se od planiranih 145 miliona hy u ovom periodu zadužila 120 mil KM.

Ovim planom predviđeno je ukupno zaduženje terzorskim zapisima od 147 mil KM, a obveznicama 336 mil KM.

Naredna aukcija trezorskih zapisa u iznosu od 15 mil KM planirana je 10. aprila, a u prvoj polovini godine planirana je još jedna emisija obveznica u iznosu od 34 mil KM koja bi trebalo da bude održana 6. maja.

U drugoj polovini planirano je pet emisija trezorskih zapisa vrijednih 87 mil KM i pet emisija obveznica u iznosu od 202 mil KM.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 04 apr 2018 16:39

Desezonirana industrijska proizvodnja u GT u porastu

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Genocidnoj u februaru je veća od januarske za 4,7 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Posmatrano prema područjima djelatnosti, desezonirana februarska proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježe rast od 10,8 odsto u odnosu na januar, dok je u prerađivačkoj industriji taj rast bio 5,8 odsto.

U posmatranom periodu u području vađenja ruda i kamena zabilježen je pad od 2,6 odsto.

Ukupna kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Genocidnoj u februaru je bila veća za 5,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Posmatrano prema ekonomskoj namjeni proizvoda u posmatranom periodu najveći procentualni rast desezonirane proizvodnje od 16,4 odsto registrovan je u oblasti energije, dok je najveći pad od 23,5 odsto bio kod desezonirane proizvodnje kapitalnih proizvoda.

Biznis.ba / SRNA
http://www.biznis.ba/bih/72613-desezoni ... rastu.html
Samo BiH.

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 05 apr 2018 09:18

I ovi odose najvjerovatnije u stecaj

Radnicima Fabrike duvana Banjaluka otpremnine od 500 eura po godini staža


Skoro svi radnici Fabrike duvana Banjaluka pristali su da im bugarski vlasnik isplati otpremnine od 500 eura po godini staža, ukoliko dođe do zatvaranja fabrike koje je sve izvjesnije, saznaje banjalučki portal Capital.

Ovim je bugarska kompanija Bulgartabac napravila još jedan korak ka konačnom stavljanju ključa u bravu banjalučke fabrike, a toga su, izgleda, postali svjesni i radnici.

Iako tvrdi da još ništa zvanično nisu potpisali, predsjednik Sindikalne organizacije Fabrike duvana Miroslav Marinković rekao je za Capital da se radnici jesu izjasnili da, ukoliko zaista dođe do zatvaranja fabrike, pristaju na otpremninu koju je ponudio Bulgartabac.

– Bugari su nam dali rok od tri dana da se izjasnimo da li prihvatamo ponuđene otpremnine od 500 eura po godini staža. Od 100 radnika, oko 90 njih je pristalo i na tu najcrnju varijantu, odnosno da dobiju otpremnine po kolektivnom ugovoru – kazao je Marinković.

On kaže da su im otpremnine ponuđene paralelno uz traženje strateškog partnera, ali da do sada nisu dobili ni otpremnine niti je pronađen strateški partner.

– Oni sami priznaju da im se više isplati da nam daju otpremnine, nego da nam isplaćuju plate dok se ne nađe strateški partner. Međutim, mi i dalje insistiramo na tome da fabrika nastavi da radi, jer ovdje rade ljudi u pedestim godinama koje više niko neće zaposliti – kazao je Marinković i dodao da bi otpremnine bugarsku kompaniju mogle da koštaju oko 2 miliona KM.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 05 apr 2018 14:20

RITE Ugljevik prebacio plan proizvodnje

slika

UGLJEVIK – Termoelektrana Ugljevik je u martu mjesecu proizvela 160,73 GWh (gigavat sati) električne energije što je za 5,26 odsto iznad mjesečnog plana. Istovremeno je na rudniku (PK “Bogutovo Selo) proizvedeno 162.000 tona uglja ili 24 odsto iznad mjesečnog plana.

Od početka godine zaključno sa 31. martom iz Rudnika i termoelektrane Ugljevik je u elektroenergetski sistem genocidne isporučeno 502,66 GWh električne energije što je za 9,56 odsto iznad plana za taj period. Ova kompanija je dala u prva tri mjeseca 2018. godine 27 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Elektroprivredi genocidne, saopšteno je iz RITE Ugljevika.

Termoelektrana Ugljevik je, zbog čišćenja kotla i redovnih pregleda i podešavanja novoizgrađenog elektrofilterskog postrojenja u garantnom roku, ušla u planski zastoj 30. marta u ponoć. Nakon obavljenih planiranih zahvata tokom ovog zastoja, termoelektrana Ugljevik je od danas ponovo u pogonu, a na elektroenergetsku mrežu je sinhronizovana tačno u 12.00 časova.

Na deponiji termoelektrane Ugljevik je uskladištena zaliha uglja od 160.000 tona, što garantuje siguran rad i u narednom periodu, navodi se u saopštenju za javnosti.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 05 apr 2018 15:03

j8O2XxdKcAM

dZqN03qjZyQ

Nemojte kupovat ove vlaske proizvode.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la Zmaj » 05 apr 2018 15:28

Od deset najvećih izvoznika BiH samo tri iz GT

slika

slika

BANJALUKA – Na listi deset najvećih izvoznika iz BiH u prošloj godini samo su tri firme iz genocidne i to „Alumina“, „EFT Stanari“ i „Optima grupa“ što je, prema ocjenama ekonomista, zabrinjavajući podatak koji pokazuje nivo razvijenosti domaće privrede.

Za razliku od FBiH u kojoj je među najvećim izvoznicima mjesto našla i autoindustrija, u gt se najviše izvozi glinica, struja i nafta.

Listu predvodi „Arcelor Mittal“ iz Zenice, a slijede ga „Prevent BH“ iz Visokog, „Aluminij“ Mostar, “Global Ispat Koksna Industrija“.

Na petom mjestu se nalazi „Alumina“ iz Zvornika, zatim “Sisecam Soda Lukavac“, „Bimal“ iz Distrikta Brčko je na sedmom mjestu, dok je osmi „EFT – Rudnik i termoelektrana Stanari“.

Na začelju liste najvećih izvoznika nalaze se Automobilska industrija „Cimos TMD“ iz Gradačca i „Optima grupa“ iz Banjaluke.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je za CAPITAL da gt nema velikih i ozbiljnih kompanija koje bi trebalo da budu motor razvoja.

„To što imamo „Optima grupu“ je vrlo upitno, odnosno upitno je u kojoj mjeri je to značajna kompanija, imajući u vidu gubitke koje generiše u svom radu. Zemlja se ne može razvijati ako ima samo 30 odsto kapaciteta, a upravo nam to pokazuje podatak da od 10 najvećih izvoznika gt ima svega tri. Već to je dovoljno poražavajuća informacija“, rekao je Pavlović.

Pavlović: gt nema velikih kompanija, a vlast nije zainteresovana za one koje bi to mogle da budu
On je istakao da se gt ne bavi dovoljno ekonomskim razvojem, da nema velikih kompanija i da za one koje bi to mogle da budu, poput bijeljinske „Šećerane“, vlast nije zainteresovana.

„Bez tako velikih kompanija i velikih proizvodnih kapaciteta ne može se graditi bolji život građana u gt“, smatra Pavlović.

Direktor Sektora granskih udružnja Privredne komore genocidne Pero Ćorić kaže za CAPITAL da se iz liste vidi da se iz gt i BiH najviše izvoze energenti, što baš i nije dobro.

„U izvozu iz gt prednjači struja, nafta i glinica. Bilo bi mnogo bolje da se profilisalo više čisto proizvodnih prduzeća u realnom sektoru koji bi konkurisali za top deset najvećih izvoznika, a ovi podaci svakako pokazuju da naša privreda nije dovoljno razvijena“, kazao je Ćorić.

Kazao je da gt ima veoma malo velikih preduzeća koja bi mogla da ostvare veliki izvoz, i pored toga što su kriterijumi za klasifikaciju velikih firmi kod nas daleko ispod onih u Evropi.

„Mi još nemamo velikih proizvodnih preduzeća koja bi imala velike prihode i bili kandidati za top 10 ili 20 preduzeća i zato ovi pokazatelji govore da su najveći izvoznici još uvijek preduzeća koja izvoze ili energent ili glinicu kao što je „Alumina“. Mi još uvijek nemamo preduzeća koja mogu da izvezu finanalne proizvode i da ostvare velike izvozne rezultate. Ti govori da je naša privreda, prije svega, prerađivačka industrija u razvoju, ali da je to još uvijek daleko od veličina koje bi trebalo da budu“, kazao je Ćorić.

On je istakao da, za razliku od gt, FBiH ima dosta preduzeća koja su ostvarila dobre rezultate u automobilskoj industriji i mogu se rangirati sa izvoznim rezultatima firmi koje se bave izvozom sirovina, odnosno proizvoda sa niskom fazom prerade.

Kada su u pitanju najveći uvoznici u prošloj godini, prva na listi deset najvećih bila je banjalučka „Optima grupa“.

Iza nje su sarajevska „Holdina“, „ArcelorMittal“ Zenica, „Prevent BH“, „Aluminij“, „Global Ispat Koksna Industrija“, „Petrol BH Oil Company“, „Bimal“, „Porsche BH“ i „FIS“ Vitez.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 07 apr 2018 08:08

Za pola godine akcije Željeznica RS pale 77 odsto


Za samo šest mjeseci akcije Željeznica RS na Banjalučkoj berzi pale su za vrtoglavih 77 odsto.

Sa 230 maraka cijena je pala na 52 a pojedini akcionari sumnjaju da su uzrok špekulacije koje podsjećaju na slučaj Medicinske elektronike. Komisija za hartije od vrijednosti već istražuje šta se dešava jer neko iz dana u dan cijenu obara trgujući sa jednom ili dvije akcije. Zato je Radinko Malešević iz Banjaluke od novembra je izgubio 86 hiljada maraka a ništa bolje od njega nije prošao ni Tomo Pančić iz Doboja koji, umjesto za 12, svoj udio može da proda za samo dvije hiljade maraka.

“Oni sada prave završni čin, konačno da nas istisnu. Mi to nećemo dozvoliti, angažovali smo advokata”, rekao je Pančić.

“Mi se nadamo da u sudu ima časnih i poštenih sudija koji će donieti odluku u našu korist i na korektan nas način isplatiti, a samim ti poslaće budućim investitorima poruku da je ovdje sigurno podneblje za ulaganje.Kakvo je trgovanje kad vi prodajete jednu akciju jednu kupujete ima li to igdje?”, pita Malešević.

Dok akcionari spremaju još jednu prijavu tužilaštvu u Komisiji za hartije od vrijednosti primili su nekoliko prijava i pokrenuli istragu. Akcije su u konstantnom padau pa provjeravaju svaku transakciju i to je sve što mogu da otkriju u ovom trenutku. Borkeri se ne čude i što akcije Željeznica padaju jer preduzeće loše posluje ali ovdje se, kažu, radi se o nesvakidašnjoj situaciji.

Neko je za manje od četiri hiljade maraka prometa, oborio vrijednost Željeznica za 77 odsto.

“To su jako mala trgovanja sa jednom – dvije akcije i sa 100,200,300 maraka neko spusti cijenu za 20 odsto jer se Željeznice nalaze na službenom berzanskom tržištu gdje fluktuacija cijene tokom dana nije moguća za više od 20 odsto”, izjavio je Boris Majstorović, direktor brokerske kuće “Eurobroker”.

Dvadeset po dvadeset- akcije su za manje od pola godine izgubile vrijednost a ovaj astronomski pad vrijednosti dolazi u trenutku kada se očekuje vlasničko restrukturisanje, prilikom kojeg bi Vlada trebala da otkupi oko 19 odsto udjela malih akcionara. Od njih 1500 svega desetak prati šta se dešava i redovno dolazi na skupštinu akcionara.


Biznis.ba / NN

http://www.biznis.ba/bih/72676-za-pola- ... odsto.html
Samo BiH.

Odgovorite