Ekonomija u Genocidnoj i propast genocidne

[Logan]

Letimicno sam trazio da vidim koliku je prosjecni topli obrok i regres u FBiH i nisam nasao informacije. 2016 je promjenjen zakon i topli obrok se poceo oporezivati ako je preko 1% prosjecne plate (po radnom danu) umjesto dotadasnjih 2% a regres preko 50% prosjecne plate. To nam nista ne govori o prosjeku ali ako imamo u vidu da su ove dvije stavke koristene najvise za izbjegavanje placanja poreza onda mozemo mozda koristiti nove maksimume kao neku konzervativnu procjenu.

Dakle,
Prosjecna plata FBiH decembar 2017 = 875KM
Neoporezivi topli obrok 8.75KM -> Prosjecni broj radnih dana u mjesecu cca 21-> mjesecno = 183KM
Prijevoz (nemam nikakve info uzimam tvoju procjenu) = 20KM
Regres neoporezivi maksimum godisnje 875/2 -> mjesecno 437.5/12 = 36.45KM

875+183+20+36.45 = 1114.45

Razlika od 289.45 maraka iliti prosjecna plata u GT bi trebala skociti za 35% da sustigne tu cifru.

Ova racunica koristi previse predpostavki da bi bila posebno mjerodavna ali moze posluziti kao ilustracija.

[BosnjackaHercegovina]

Letimicno sam trazio da vidim koliku je prosjecni topli obrok i regres u FBiH i nisam nasao informacije. 2016 je promjenjen zakon i topli obrok se poceo oporezivati ako je preko 1% prosjecne plate (po radnom danu) umjesto dotadasnjih 2% a regres preko 50% prosjecne plate. To nam nista ne govori o prosjeku ali ako imamo u vidu da su ove dvije stavke koristene najvise za izbjegavanje placanja poreza onda mozemo mozda koristiti nove maksimume kao neku konzervativnu procjenu.

Dakle,
Prosjecna plata FBiH decembar 2017 = 875KM
Neoporezivi topli obrok 8.75KM -> Prosjecni broj radnih dana u mjesecu cca 21-> mjesecno = 183KM
Prijevoz (nemam nikakve info uzimam tvoju procjenu) = 20KM
Regres neoporezivi maksimum godisnje 875/2 -> mjesecno 437.5/12 = 36.45KM

875+183+20+36.45 = 1114.45

Razlika od 289.45 maraka iliti prosjecna plata u GT bi trebala skociti za 35% da sustigne tu cifru.

Ova racunica koristi previse predpostavki da bi bila posebno mjerodavna ali moze posluziti kao ilustracija.

Naravno, radi se o procjeni baziranoj na miksu logike i nepotpunih informacija - ali ima smisla.
Ti si dosao do procjene od 35% razlike, ja sam dosao do 20%. Znaci nek je razlika 25% - to je jako puno.

Plus vecina investicija idu u FBiH i tu ce se jos dodatna radna mjesta praviti - bice ova razlika jos i veca.

[Zmaj]

Bugari odustaju od cigareta, zatvara se Fabrika duvana Banjaluka



Zatvara se Fabrika duvana Banjaluka jer se “Bulgartabak” više se ne namjerava baviti proizvodnjom cigareta. Ovo je rečeno radnicima fabrike koji su prije mjesec dana prestali sa radom.

Od tada su na čekanju, a vijest o zatvaranju 130 godina stare fabrike saopštio im je generalni direktor. Memorandum kojim se Bugarska kompanija 2013.obavezala da će tri godine zadržati postojeći broj radnika, a ukupno pet godina djelatnost proizvodnje cigareta ističe u aprilu. Iako su male šanse da se bilo šta promjeni, radnici su pisali Vladi i predsjedniku genocidne.

“Ja u ovom trenutku smatram da je najneophodnije da se sačuva fabrika i radna mjesta. Ako se ovi ne namjeravaju baviti sa tom proizvodnjom da se pronađu neki novi strateški kupci za ovu fabriku da nastave ljudi ovdje da ulaze na ovu kapiju i da nastave sa radom”, rekao je Miroslav Marinković, predsjednik Sindikata radnika Fabrike duvana Banjaluka.

Iz kompanije „Bulgartabak“ koja je vlasnik banjalučke Fabrike duvana novonastalu situaciju nisu komentarisali. Sve brendove koji su se proizvodili u Banjaluci ova kompanija prodala je „British American Tobaccou” još prošle godine. Radnici odmah obavijestili Vladu, a u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je za utorak zakazan sastanak sa Bugarima i predstavniciam radnika. Pomoćnik ministra kaže da je iznenađen novonastalom situacijom jer tvrdi da je pomoćnik generalnog direktora “Bulgartabaka” u junu je obećao da se fabrika neće ugasiti.

“Obećao je da će fabrika raditi i u narednom periodu.Čekamo da vidimo što je došlo do promjene u razmišljanju rukovodstva fabrike. Mi ćemo do utorka izanalizirati memorandum koji je Vlada potpisala sa ‘Bulgartabakom'”, kazao je Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi gt.

U Vladi kažu da će analizirati član po član memoranduma da vide da li je prekršen. Ipak isti dokument koji je potpisan pirlikom kupovine fabrike ističe 9. aprila, što znači da privatni investitor nema više nikakvih obaveza prema radnicima i državi. Još u junu prošle godine “British American Tobacco” zvanično je zatražio od Konkurencijskog savjeta BiH odobrenje za preuzimanje svih brendova cigareta koji se proizvode u Fabrici duvana Banjaluka.

[skembo]

Nema više odakle, pa traži pomoć od dijaspore.
Od onih istih Srba koje je i otjerao u zadnjoj deceniji. Briljantan je, nema tu šta.

[Mehmed beg Catic]

Jedva održiv penzioni sistem genocidne stvorevine

BANJALUKA – Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje genocidne stvorevine već godinama je u problemu zbog gotovo istog broja radnika i penzionera.

Broj radnika i penzionera u genocidnoj stvorevinie godinama je gotovo isti, pokazuju zvanični podaci, a ima i dalje najgori odnos broja osiguranika i penzionera u regionu.

Bilten Fonda PIO pokazuje da je na kraju 2017. godine u genocidne stvorevine bilo oko 300 hiljada osiguranika koji uplaćuju doprinose, dok je broj penzionera bio veći od 260 hiljada. Odnos radnika i penzionera je 1,15.

U Fondu kažu da je uočeno poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu kada je ovaj odnos bio 1,13. Poslovna zajednica, međutim, upozorava da uprkos blagom poboljšanju, Fond PIO i dalje neće moći normalno da funkcioniše, jer je potrebno imati tri radnika na jednog penzionera.

Osim nepovoljnog odnosa broja radnika i penzionera, dodatni problem su niske zarade u genocidne stvorevine, pa su mali i iznosi koji se uplaćuju na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, upozoravaju ekonomisti.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da povećanje broja radnika za nekoliko hiljada nije dovoljno za poboljšanje stanja u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, a trajnog rješenja neće biti bez povećanja prosječne plate, novih investicija u privredi i borbe protiv rada na crno.

[atif]

Rusi od RS traže odštetu od stotinjak miliona KM

"Izvještaji nezavisnih revizorskih kuća najbolji su pokazatelji lažnog prikazivanja bilansnog stanja. Rezultat svega toga je višegodišnja vladavina jedne te iste grupe ljudi, ali i pljačka prirodnog resursa, što se mora prekinuti", naveo je Čavić.

On je istakao da Hidroelektrane na Trebišnjici /HET/ u ovom trenutku imaju cijeli jedan godišnji prihod manje, odnosno da 14 mjeseci čekaju da naplate struju od ERS-a, dodajući da Hidroelektrana /HE/ Višegrad svoju naplatu čeka 24 mjeseca, dok Termoelektrana /TE/ Gacko avansno naplaćuje za električnu energiju.

Čavić je naglasio da ima pouzdane informacije da "priča oko trećeg bloka TE `Ugljevik` i odnos sa ruskim partnerom propadaju" i da je u pripremi ozbiljan oštetni zahtjev prema Republici Srpskoj od stotinjak miliona KM.

https://vijesti.ba/clanak/395735/rusi-o ... miliona-km

[Mehmed beg Catic]

Pad prihoda i dobiti M:tela u 2017.

Poslovni prihodi kompanije M:tel a.d. Banjaluka pali su prošle godine na 436 miliona KM, sa 456 miliona godinu ranije, izvještava BiznisInfo na osnovu izvještaja objavljenog na Banjalučkoj berzi.

Smanjena je i neto dobit na 56,3 miliona maraka, u odnosu na oko 65,5 iz 2016. godine.

Poslovni rashodi kompanija lani su iznosili 376,7 miliona maraka, za razliku od 383,5 iz prethodne godine.

Kompanija je prošle godina imala 2.243 zaposlena radnika

.

[IzetNanic]

Koliki je finansijski pad „HE na Drini“ u prošloj godini najbolje pokazuje podatak da im je gubitak lani povećan za više od 11 miliona KM u odnosu na 2016., kada je bio 1,8 miliona KM.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/73 ... ni_su.html

[Zmaj]

Banjaluka, od žičare i tramvaja do Nade i Zore



U posljednjih desetak godina naslušali smo se raznih spektakularnih najava ili obećanja o novim projektima u Banjaluci. Iako su za većinu postojali planovi, oni nažalost (ili na sreću) nikad nisu ugledali svjetlost dana.

Da li su zaboravili ili ne, činjenice govore da Banjalučani sve manje pominju sportsku arenu, tramvaje, žičaru do Banj brda, klizalište, vodeni zid u parku "Mladen Stojanović" i slične projekte za koje se govorilo da će osvanuti u njihovom gradu.

Prisjetimo se zajedno nekoliko najavljenih infrastrukturnih projekata koji nisu realizovani u Banjaluci:

"Arena" stadion

Sportsko - rekreativni centar na Bulevaru Srpske vojske odnosno na Banjalučkom polju nikad nije izgrađen. Umjesto istog na navedenoj lokaciji se gradi veliki tržni centar.

Kompleks sa dodatnim sportskim terenima pored univerzitetskog kampusa prostirao bi se na 204.170 metara kvadratnih. Po planu kapacitet stadiona bio bi 30.854 mjesta, a pored njega gradila bi se i dva pomoćna terena – sa vještačkom i sa prirodnom travom. Cijeli projekat procijenjen je na 50 miliona evra. Ne zna se da li se od gradnje odustalo zbog nedostatka novca ili nečeg drugog.

Jezero u parku "Mladen Stojanović"

Ovaj bombastični projekat je obustavljen zbog nedostatka novca u gradskoj kasi. Prema najavama park, koji potiče još iz austrougarskog perioda, pored niza sadržaja trebalo je da dobije vodeni zid i vještačko jezero koje bi se zimi pretvorilo u klizalište.

Pored parka, preuredilo bi se i staro atomsko sklonište, koje se nalazi u samom centru parka i ljeti buja od zelenila. Prema nekim planovima u sklopu ovog objekta trebalo bi da bude galerija i kafe bar.

Hotel "Palas"

Iako nedovršeni dio hotela "Palas" godinama kvari izgled centra grada i čitave Banjaluke, ne postoje naznake da bi se moglo nastaviti sa obnovom koju Banjalučani žarko priželjkuju.

Projekat rekonstrukcije i izgranje predstavljen je 2007. godine, a prema informacijama iz 2012. godine nastavak koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi oko dvije parcele zemljišta na kojem se nalazi objekat.

Prema ranijim navodima, riječ je o investiciji od oko 30 miliona evra. Projektom je predviđena adaptacija oko 20.000 metara kvadratnih prostora (sobe, poslovni prostori, kongresne sale, bazen i spa-centar).

Žičara i teleskop na Banj brdu

Zbog nedostatka novca odustalo se i od najavljivanje žičare koja je trebalo da bude postavljena između naselja Srpske Toplice/Gornji Šeher i vrha Banj brda/Šehitluka. U obrazloženju je navedeno da se radi "o dugoročnom i skupom projektu čija realizacija zahtijeva više vremena".

U 2016. godini planirana je i izgradnja osmatračnice sa panoramskim teleskopom kod Spomenika palim Krajišnicima. Prošle godine Udruženje "Rekreativna zona" iskazalo je spremnost da inicira ovaj projekat uz navod da je u toku izrada idejnog projekta za osmatračnicu.

Tramvaji

Godinama se razmišljalo da Banjaluka po uzoru na metropole, osim autobusa, uvede i druge sisteme javnog prevoza poput tramvaja ili trolejbusa, ali od zamisli za ovaj projekat, koji je ekološki najprihvatljiviji, ostala je samo želja.

Prema ranijim idejama, planirano je da trasa tramvajskog prevoza izbjegne centralni dio grada Banjaluka i da bude povezana linija Laktaši - Klašnice - Banjaluka.

Studija izvodljivosti ovog projekta izvedena je u saradnji sa stručnjacima iz Češke, a prema proračunima projektantske kuće iz Praga, za izgradnju tramvajske mreže, bez naknada za eksproprijaciju zemljišta, grad bi trebalo da izdvoji 320 miliona maraka (podatak iz 2009. godine).

Park mira

Banjaluka je 2015. godine trebala da dobije park mira, koji bi bio posvećen pomirenju i podsjećanju na važnost očuvanja mira. Preliminarna lokacija za park bila je zelena površina pored Pravnog fakulteta. Zamišljeno je da bude formiran kao pojedini parkovi u Evropi gdje bi se svake godine posadilo drvo posvećeno miru.

"Nada i Zora"

Projektom "Banjaluka - grad žena" bilo je predviđeno da sjevernu kapiju Banjaluka "čuvaju" dvije statue visine 18 metara - djevojke simboličnih imena Zora i Nada.

Projekat je došao kao privatna inicijativa ali uskoro je naišao na protivljenje javnosti, te je odbačen kao ekonomski neisplativ.

Autor ovog projekta iz 2010. godine tada je naveo da bi navedene statue dočekivale i ispraćale turiste, čime bi godišnji priliv od turizma mogao da se "poveća za čak 50 miliona evra".

[BosnjackaHercegovina]

Zbog nedostatka sirovine: Teslićka “Destilacija” gasi i drugi blok

Direktor Hemijske industrije “Destilacija” Teslić Novo Škrebić upozorio je da će zbog obustave isporuke drvnih sortimenata večeras biti zahlađen i drugi proizvodni blok ove kompanije.

Škrebić je rekao Srni da su zalihe potrošene, da je prvi prozvodni blok ugašen juče, a da će sutra najvjerovatnije biti primorani da zahlade i treći proizvodni blok, što će ugroziti realizaciju milionskih ugovora sa inostranim partnerima i opstanak na tom zahtjevnom tržištu.

Škrebić je nezadovoljan što će uprkos solventnosti i dobrom poslovanju “Destilacija” biti primorana da radnike šalje kući.

On je podsjetio na kontinuirano nepoštovanje ugovora o isporuci drvnih sortimenata od preduzeća “Šume Republike Srpske”, u kojima su, kako je rekao, “upoznati i svjesni situacije, ali nijemi na probleme Destilacije”.

http://www.biznisinfo.ba/teslicka-desti ... rugi-blok/

[Zmaj]

Uprkos jeftinom pivu iz Srbije: Banjalučka pivara ostvarila rast prodaje u 2017.
28.2.2018 13:56 | Indikator.ba



Banjalučka pivara povećala je prodaju u prošloj godini na 483 hiljade hektolitara, što je rast od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je konsolidovan položaj pivare kao vodeće domaće pivare sa ukupnim udjelom na bh. tržištu piva od oko 24 posto.

Ovo se navodi u napomenama direktora Banjalučke pivare Nicholasa Penny-ija u povodu objave godišnjeg finansijskog izvještaja kompanije za 2017. godinu, izvještava Indikator.ba.
Banjalučka pivara ostvarila je neto profit od 6,3 posto, što je za 2,3 odsto više u odnosu na 6,14 miliona KM, koliko je zabilježeno u 2016. godini.
- Godinu 2017. je obilježio dobar ali ne i izuzetan napredak za društvo. Vrlo hladna zima, koja se odužila uzrokovala je nešto sporiji početak prodaje, koja je naglo ubrzana na vrhuncu sezone. Uprkos dobrom ljetu, čini se da se ukupno tržište piva donekle smanjilo, što je razlog dodatnom pritisku na ostvarenje prodaje i bilježenje zarade, navodi Penny u zabiljšci.

Dodaje da uprkos opštem uspjehu ostvarenom u obimu prodaje, prihod od prodaje kaska iza obima, što potvrđuje da je pritisak na kupovnu moć pšotrošača izuzetan. Ovaj efekat je najvidljivji u smanjenoj konzumaciji u kafićima, te porastu prodaje jeftinijih kategorija piva u maloprodajnim trgovinskim objektima, što je dodatno pogoršano izuzetnim obaranjem cijene piva, koje međunarodne pivare uvoze naročito iz Srbije.

Primjetio sam da je ovaj Nektar dosta popularan u nasim mjestima.

[BosnjackaHercegovina]

Republika Genocidna ostvarila suficit u trgovinskoj razmjeni u januaru!

2.3.2018 13:06 | Indikator.ba
U januaru 2018. godine Republika Genocidna je ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, podaci su Republičkog zavoda za statistiku, izvještava Indikator.ba.

Republika Genocidna je izvezla robe u vrijednosti 290,87 miliona KM, a uvezla za 288,8 mil KM, te je pokrivenost uvoza izvozom bila 100,7 posto.
Republika Genocidna nije nikada bilježila suficit u trgovinskoj razmjeni na godišnjem nivou.
U prošloj godini pokrivenost uvoza izvozom iznosila je do sada rekordnih 71,6 posto, dok je u 2016. godini bila 64,8 posto.

Izvoz u januaru 2018. godine povećan je za 27,9% u odnosu na januar 2017.
godine, dok je uvoz porastao za 17,3%. Najveći doprinos izvozu u januaru ove godine dala je prerađivačka industrija sa vrijednošću od 235,28 mil KM, što je povećanje za 23,7 posto u odnosu na januar 2017. godine.

Ekonomista Đurđica Stojadinović rekla je Srni da je Republika Genocidna prepoznala i iskoristila činjenicu povećanja tražnje u zemljama Unije, koja traje već duži vremenski period, a nastale usljed povećanog ekonomskog rasta, posebno zemalja eurozone.
Prema njenim riječima, posebno ohrabrujući su podaci koji govore o suficitu poslovanja sa zemljama kao što su Njemačka, Holandija, ili Austrija sa kojom je pokrivenost uvoza izvozom premašila 200 odsto.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... +u+januaru!

[Zmaj]

Rafinerija ulja Modriča sa 3,2 miliona KM neto dobiti



Rafinerija ulja Modriča poslovala je u 2017.godini sa 3,2 miliona KM neto dobiti, izvještava Indikator.ba.
Rafinerija je na taj način zaplovila u pozitivnu zonu poslovanja, nakon što je 2016. godine bila "u crvenom" 1,0 milion KM.
I dok su ukupni prihodi bili za nijansu slabiji nego godinu ranije (iznosili su 28,5 mil. KM naspram 28,77 mil KM u 2016. godini), na prošlogodišnji finansijski rezultat uticali su manji ukupni rashodi.
U odnosu na 2016. godinu ukupni rashodi manji su za oko 3,2 miliona KM, te su iznosili su 25,1 mil. KM u odnosu na 28,3 mil. KM godinu ranije.
Raifinerija ulja Modriča imala je po osnovu stanja na kraju mjeseca prosječno 369 zaposlenih, deset manje nego 2016. godine.

[Zmaj]

Standard: Sve što naprave izvezu, a prihodi stalno rastu



Kompanija Standard Prnjavor, jedan od najvećih proizvođača namještaja u BiH, prošle godine je ostvarila prihode od oko 30,5 miliona maraka, što za oko 1,5 miliona više nego godinu ranije.

Ono što je zanimljivo je da su skoro cjelokupni prihodi ostvareni na stranom tržištu, i to u visini od 29,5 miliona maraka, piše BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja kompanije.

Firma je imala čistu zaradu od oko 2,3 miliona maraka, milion više nego prethodne godine. Broj radnika porastao je na 378.

Standar pravi namještaj za najveću svjetsku kompaniju iz te oblasti – švedsku IKEA-u.

[BosnjackaHercegovina]

Vujičić: Nezaposlenost u RS smanjena za 10 odsto

LOPARE - Na evidenciji nezaposlenih u Republici Srpskoj nalazi se 113.000 lica i to je za 10 odsto manja nezaposlenost u odnosu na proteklu godinu, izjavio je danas direktor Zavoda za zapošljavanje Srpske Miroslav Vujičić.

"Za rješavanje problema nezaposlenosti u ovoj godini planirano je ulaganje 14 miliona KM vlastitih sredstava i 10 miliona KM iz kredita Svjetske banke", rekao je Vujičić novinarima na Sajmu zapošljavanja u Loparama.

On je istakao da se broj nezaposlenih u Republici Srpskoj smanjuje iz godine u godinu i da Zavod za zapošljavanje ima pet vrsta vrsta projekata za smanjenje nezaposlenosti, poput samozapošljavanja, finansiranja zapošljavanja u privredi i regresnog plaćanja doprinosa.

Što se tiče obrazovne strukture nezaposlenih, Vujičić kaže da postoji potreba za određenim zanatskim zanimanjima u metalskoj industriji i građevini, a u posljednje vrijeme izražena je potreba i za radnicima u tekstilnoj industriji.

https://www.nezavisne.com/ekonomija/ana ... sto/466843


------------------------------------

DRUGI CLANAK GOVORI DA JE od Septembra 2016 - Decembra 2017 broj zaposlenih u GTu porastao za 6,500.

"U septembru ove godine Republika Srpska bilježi 263.476 zaposlenih, što je najviše u njenoj istoriji, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske. To je u odnosu na mart 2017. više za 5.736 zaposlenih ili 2,2 odsto, dok je u odnosu na septembar prošle godine više za 6.475 ili 2,5 odsto."

http://www.biznisinfo.ba/statistika-u-r ... aposlenih/

-----------------------------------------

Kao sto je jasno i receno u komentarima ispod onog prvog teksta iznad - smanjenje broja nezaposlenih za 113,000 je naznaka o broju ISELJENIH iz GTa u proslih godinu-dvije.
Broj zaposlenih je porastao samo za 6500. Znaci oko 105,000 nezaposlenih je otislo negdje - za jednu godinu.

[amkos]

Rekordna posjećenost na Jahorini: Prihodi veći za 60 posto

Navode da su oboreni svi rekordi od prethodne godine, te da je broj skijaša koji su isprobali novourađene staze dostigao cifru od 155.000. Takođe, oboren je i rekord posjećenosti u jednom danu, kada je planinu posjetilo gotovo 5.500 korisnika žičara i ski lifotva, dok je 15. februara ostvarena i milionita vožnja na olimpijskoj ljepotici.

http://www.biznisinfo.ba/rekordna-posje ... -60-posto/

[amkos]

Nova Romanija počinje proizvodnju u martu

Ugovoru o zakupu proizvodnih pogona na deset godina, između Akcionarskog društva za preradu drveta “Nova Romanija” i firme “Hamdo grup” Sokolac sklopljen je 19. septembra 2017. godine, a zakupac se obavezao da će u prvoj godini zaposliti oko 100 radnika.

http://www.biznisinfo.ba/nova-romanija- ... u-u-martu/

[Zmaj]

Nestro Petrol u 2017. sa neto dobiti od 3,6 miliona KM



Nestro Petrol a.d. Banja Luka ostvario je u 2017. godini neto dobit od 3,6 miliona KM, pokazuje finansijski izvještaj kompanije objavljen na Banjalučkoj berzi.
Nesto Petrol isplivao je iz negativne zone u kojoj je bio prošle godine poslujući sa gubitkom od 478 hiljada KM.
Nestro Petrol je povećao ukupne prihode za 7,6 posto na 220,28 mil KM zahvaljujući većim prihodima od prodaje, dok su ukupni rashodi povećani za 5,3 posto i iznosili su 215,93 mil. KM.
Nestro Petrol zapošljva 611 radnika, što ja na približno istom nivou kao i godinu ranije.

[Zmaj]

Željeznice GT-a se pohvalile gubitkom od 26,6 miliona KM

Željeznice genocidne tvorevine (GT) završile su prošlu godinu s 26.649.619 KM gubitka.
Iz uprave ovog javnog preduzeća se pravdaju da je taj finansijski minus u poslovanju za 11 posto manji nego u 2016. godini i za, kako su saopćili, jedan posto od planiranog.

"Navedeno smanjenje poslovnog gubitka nastalo je u najvećoj mjeri zbog povećanja poslovnih prihoda od prijevoza robe, RIV-a i prihoda od premija i dotacija s jedne strane, a s druge strane, smanjenja poslovnih rashoda, uglavnom smanjenja troškova zarada i naknada zarada za 4.063.282 KM u odnosu na ostvarene u prethodnoj godini", navode iz Željeznica GT-a.

U 2017. prevezli su 4.529.029 tona robe, što je za tri procenta više nego u 2016. godini.

"Značajan uticaj na iznos ostvarenog gubitka imali su finansijski rashodi, u okviru kojih dominantno učešće imaju zatezne kamate po osnovu kredita u inostranstvu, u iznosu 12.317.479 KM. Ove kamate nastaju zbog nemogućnosti Željeznica GT da otplaćuju anuitete po kreditima u inostranstvu, pa to plaćanje vrši Vlada GT.

Na ovaj način stvaraju se obaveze prema Vladi koje su na kraju prošle godine iznosile 159.488.362 KM, a sastoje se od glavnice, redovne i zatezne kamate. Spomenuta kreditna zaduženja vršena su s ciljem obnove i modernizacije prije svega infrastrukturnih, a manjim dijelom i vučenih kapaciteta. Željeznice GT planiraju da se oslobode ovih obaveza u procesu restrukturisanja pretvaranjem u akcije", navode iz Željeznica GT.

Željeznice GT-a su na kraju prošle godine zapošljavale 2.740 radnika, što je za 342 zaposlena ili 11 posto manje u odnosu na stanje na kraju 2016. godine.

[Zmaj]

wywUFgGiA5w

Našoj zemlji potrebno je modernije regulisano zakonodavstvo po pitanju kontrole kvaliteta tečnih naftnih goriva. Ministarstvo vanjske trgovine je uradilo Nacrt takve odluke vodeći računa o zdravlju ljudi, što institucijama GT ne odgovara, jer će novi standardi tražiti poboljšanja u radu Rafinerije Bosanski Brod. Zbog toga iz GT priču o zaštiti stanovnika skreću na dobro poznatu, o navodnom prenosu nadležnosti.