☑ Pravila foruma i savjeti

Poljoprivreda u Bosni

Moderator/ica: abu seid

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 07 apr 2015 11:27

Sve o razvoju poljoprivrede u Bosni.

Pčelarstvo

Ratarstvo

Stočarstvo

Ribarstvo

Voćarstvo

Vinogradarstvo

Ostalo
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 07 apr 2015 11:33

Uzgoj voća i povrća: Hladnjače spremne da otkupe sve što se proizvede
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/uz ... -proizvede

Uzgoj voća i povrća u BiH sve više dobija na značaju. Iako se poljoprivrednici često žale kako se od poljoprivrede ne može živjeti, primjer uzgoja malina i ostalog jagodičastog i bobičastog voća (jagode, kupine, aronija, ribizle i borovnice) pokazuje da ipak postoji mogućnost profitabilne proizvodnje.

Prema podacima organizacije Švicarski karitas, koja podržava ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje u BiH, četvoročlana porodica uzgojem malina na dva duluma zemlje može zaraditi 10.000-12.000 maraka godišnje kada su urod i cijena prosječni, što je isto kao i da rade u nekoj prosječnoj firmi.

Dolaze trgovci

Hemo Jusović, projekt-menadžer u Švicarskom karitasu, kazao je da se kod nas najviše uzgajaju maline, jagode i kupine, jer smo u tome konkurentni sa kvalitetom i cijenom, dok uzgoj aronije, ribizle i borovnice nije posebno interesantan iz razloga što je konkurencija mnogo veća i tržište nam je ograničeno.

Potražnja za voćem, posebno malinom, jagodom i kupinom na evropskom tržištu je velika, a dokaz da je voće iz BiH na cijeni je i to što trgovci iz EU dolaze kod nas da na vrijeme ugovore godišnje isporuke.

"Prošle godine je prodato sve što je proizvedeno u BiH, cijena je bila dobra, iako su količine bile manje zbog vremenskih nepogoda, ali svi su bili zadovoljni, i proizvođači i otkupljivači. Prošle godine je u BiH proizvedeno 7.000 tona maline, a ove godine se očekuje 8.000-9.000 tona. Potražnja ove godine je dobra, a može se očekivati i viša otkupna cijena, što znači da smo konkurentni na evropskom tržištu", rekao je Jusović.

Otkupom voća, povrća i šumskih plodova u BiH bavi se 17 kompanija, a kapaciteti hladnjača koje koriste ove kompanije iznose više od 9.000 tona.

Bos Agro Food je jedna od kompanija koja se bavi otkupom i izvozom voća. Prema riječima Gorana Papaića iz ove kompanije, plan je da ove godine Bos Agro Food i Natural Food (kćerka firma Bos Agro Fooda), otkupe 4.500 tona jagodičastog i bobičastog voća. Prošle godine ove firme su prikupile 3.000 tona voća.

"Mi nemamo problema sa tržištem pošto smo dio Nordijske grupe za hranu, najveći dio voća prerade naše fabrike u Švedskoj i Danskoj, dok dio prodajemo u ostalim zemljama Evrope", kazao je Papić.

Firma Hipex iz Novog Goražda otkupljuje maline, jagode i kupine. Iako ima hladnjaču kapaciteta 2.000 tona, ne može je iskoristiti u potpunosti pošto u regiji gornje Podrinje nema toliko proizvoda koje bi mogla otkupiti. Vjerovatno će otkupiti oko 1.000 tona u ovoj godini.

"U ovom dijelu od Foče do Rogatice otkupićemo od 300 do 400 tona, a u Bratnucu i Srebrenici očekujemo da ćemo isto toliko. Pošto su Bratunac i Srebrenica najveći proizvođači maline i jagode tu je i jaka konkurencija, borimo se sa najvećim firmama una tom dijelu tržišta", rekao je za Oslobođenje direktor Hipexa Siniša Gajić, te je dodao kako ova kompanija voće izvozi u Njemačku, Belgiju, Austriju i Srbiju. Do ove godine nije se moglo izvoziti u Švicarsku, ali sada će i to biti moguće.

Cijene ujednačene

Što se tiče otkupnih cijena, one su, prema njegovim riječima, ujednačene u cijeloj zemlji. Prvo se cijena iz Ljubovije (Srbija) prenese u Bratunac, onda se cijena iz Bratunca preslika na ostale dijelove zemlje. Hipex ove godile planira početi i otkup svježe šljive, a prema procjenama, kompanija bi trebala otkupiti 200-300 tona.

Herbos iz Ustikoline osim jagodičastog voća otkupljuje šumske plodove i sremuš. Plan je da firma otkupi 400-500 tona maline, te 15 tona suhog sremuša.

Visočka firma Bios otkupljuje sve vrste voća i povrća, kako ističu u ovoj kompaniji, otkupiće sve što nađu na tržištu. Planirali su otkupiti 500 tona krompira, također planiraju otkupljivati jabuke, šljive i trešnje.
Voće i povrće, kako su nam kazali, uglavnom izvoze, najviše u susjedne zemlje - Srbiju i Crnu Goru, a trenutno pregovaraju o izvozu u Dubai.


Kompanija Mashrooms trade iz Banje Luke otkupljuje šumske plodove, te plantažno voće i povrće. Za ovu godinu planiraju otkupiti 200 tona vrganja, 100 tona lisičarke, 200 tona crne trube, 300 tona divljeg luka, 1.000 tona maline, 200 tona kupine, te 700 tona jagoda. Firma uglavnom izvozi u zemlje EU i Tursku.

Kako su nam kazali, proizvode otkupljuju od 10 firmi i 300 individualnih proizvođača.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 07 apr 2015 12:09

PROIZVOĐAČI I PRERAĐIVAČI VOĆA I POVRĆA U BOSNI (Lista nije kompletna jer nedostaju neki kao Klas Sarajevo, Agroneretva d.o.o. - Mostar itd.)

SPZ APIMED, Tomina bb, 79260 Sanski Most, BiH, t/f: +387 37 697 241, m: +387 61 472 692
e: [email protected], http://www.apimed.ba, http://www.apifrucht.ba

SPZ AGROMERKANTILIJA, MARJANOVAC BR. 125, 77230 Velika Kladuša, BiH, t/f: +387 37 778 312; +387 37 778 313 e: [email protected], http://www.agromerkantilija.ba

AGROIMPEX DOO, KRALJA ALFONSA XIII BR. 2, 78000 BANJA LUKA, BIH, t/f: +387 51 895 526; +387 51 895 304
e: [email protected], http://www.agroimpexgroup.net, http://www.agroimpexgroup.com

SPZ AGRODAR, Slatinski put bb, 77220 Cazin, BiH, T: +387 37 516 052; F: +387 37 516 050; M: +387 61 165 813 E: [email protected]

OPĆA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA AGRISAN, Lolin Sokak bb, 79260 Sanski Most, BiH, t/f: +387 37 689 413,
e: [email protected]

BAŠO D.O.O., Todorovo 158, 77230 Velika Kladuša, BiH, T: +387 37 778 278; F: +387 37 778 224;
M: +387 61 154 922, E: [email protected], http://www.baso.ba

BIOS VISOKO, Gornja Vratnica b.b. 71300 Visoko, BiH, t/f: +387 32 746 835; +387 32 746 788, + 387 61 745 113 e: [email protected], [email protected], http://www.bios.ba

ZZ BRKA, Brka bb, 76206 Brka, Brčko Distrikt, BiH, T: +387 49 500 234; F: +387 49 500 387, e: [email protected]; http://www.zzbrka.ba

DARS VOĆE, doo, Kuljenovci bb, 74400 Derventa, BiH, t: +387 66 338 680, f: +387 70 350 801
e: [email protected], http://www.darsvoce.com

ECO-LINE DOO, Vrapčići bb, 88000 Mostar, BiH, t/f: + 387 36 558 820; +387 36 558 822
e: [email protected], http://www.ecoline.ba

EKO-BEL, D.O.O., Cara Dušana 84, Trn, 78252 Laktaši, BiH, t/f: +387 51 508 555, e: [email protected], http://www.ekobel.net

EKO-BEL, D.O.O., Cara Dušana 84, Trn, 78252 Laktaši, BiH, t/f: +387 51 508 555,e: [email protected], http://www.ekobel.net

EXPORT-IMPORT BOJIN DOO, Tutnjevac bb, 76330 Ugljevik, BiH t/f: +387 55 799 152; M: +387 65 584 094., e: [email protected]

FRUTTI FUNGHI DOO, Podvinci 37, 71300 Visoko, BiH, t/f: +387 32 743 447; M: +387 61 189 694
e: [email protected], http://www.frutti-funghi.com

GRAČANKA ZZ, Alije Izetbegovića br.17, 75320 Gračanica, BiH, T: +387 35 703 277; e: [email protected]
http://www.gracanka.ba

HEKO DOO, Sultan Ahmedova 77, 70 230 Bugojno, BiH, t: +387 30 252 420; +387 30 254 240;
f: +387 30 256 783; +387 30 257 768, e: [email protected]; [email protected]; http://www.heko.ba

HEPOK - Mostar d.d., Bišće polje bb, 88000 Mostar, BiH, t: +387 36 281 125; f: +387 36 281 126
e: [email protected], http://www.hepok-mostar.ba

ZZ INSIEME, Ulica S. Save bb, 75240 Bratunac, BiH, T/F: +387 56 410 013, Skype: cooperativainsieme
E: [email protected], http://www.coop-insieme.com

JAFFA KOMERC DOO, Blagaj bb, 88201 Mostar, BiH, t/f: +387 36 572 333, m : +387 61 271 521 e: [email protected],
http://www.jaffakomerc.com

KRUŠIK DOO, D. Skugrić bb, Modriča, BiH, T: +387 53 877 022; F: +387 53 877 021
E: [email protected] http://www.krusik.igmin-group.com

KUĆA PRIRODE DOO, Magistrala 14 (Plandište), 71210 Ilidža, BiH, T: +387 33 622 056; F: +387 33 637 737;
M: +387 61 131 564, E: [email protected], http://www.kucaprirode.ba

LINIJA VOĆA DOO, Miroslava Krleže 6, 76120 Brčko, BiH, t/f: +387 49 213 031; E: [email protected]

MAOČANKA-COMMERCE DOO, Maoča bb, 76208 Maoča, Brčko distrikt BiH
t: +387 49 520 780; f: +387 49 520 781, e: [email protected], http://www.maocanka.com

MAMEX DOO, Golo brdo 24, 76300 Bijeljina, BiH, t/f: +387 55 379 280, e: [email protected]

UDRUŽENJE ŽENA “MREŽA ŽENA VELIKO SRCE U BIH”, Hadžiefendijina bb, Gradačac, BiH, T: +387 35 821 006;
F: +387 35 821 005; M: +387 63 985 141, +387 61 747 385, E: [email protected], [email protected]

PMG-VIP GRADAČAC, VI bataljona bb, 76250 Gradačac, BiH, t: +387 35 821 445; f: +387 35 821 446; m: +387 62 336 015.
e: [email protected]

PLANT DOO, Bukinje bb, 75000 Tuzla, BiH , t: +387 35 288 166; f: +387 35 288 186;
e: [email protected]; http://www.plant.ba

POPOVO POLJE AD, 89101 Trebinje, BiH, T: +387 59 273 590; F: +387 59 223 908
E: [email protected], http://www.popovopolje.com

PRIJEDORČANKA AD, Brezičani bb, 79000 Prijedor, BiH, t: +387 52 339 959; f: +387 52 339 957
e: [email protected], http://www.prijedorcanka.com, http://www.gazdina.org

UNAPLOD A.D., Majora Milana Tepića 109, 79240 Kozarska Dubica, BiH
t: +387 52 422 900; f: +387 52 422 910, e: [email protected], http://www.unaplod.com

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VIP KRAJINA P.O., Mahovljani bb, Laktaši, BiH, t: +387 51 533 487; f: +387 51 533 488.
e: [email protected]; http://www.vipkrajina.com

VITAMINKA A.D., Braće Pišteljić 22, 78000 Banja Luka, BiH, t: +387 51 334 000; f: +387 51 334 059
e: [email protected], http://www.vitaminka-kreis.com

ZZ VOĆAR, Glumina bb, 75404 Zvornik, BiH, t: +387 56 318 150; f: +387 56 318 154;
m: +387 65 402 803., e: [email protected]

VOĆNI RASADNIK D.O.O., Magistralni put bb, 75350 Špionica, BiH, t: +387 35 369 789; F: +387 35 369 785
e: [email protected], http://www.vocnirasadnik.com.ba

VRGANJ PROMET DOO, Konjodor bb, 77245 Bužim, BiH. , t: +387 61 197 769; f: +387 37 419 065
e: [email protected] http://www.vrganj.com
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 08 apr 2015 09:56

U pripremi katalog prehrambene industrije BiH
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/u- ... strije-bih

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) do kraja 2015. godine planira objaviti "Katalog prehrambene industrije Bosne i Hercegovine", koji će služiti isključivo u svrhu promocije i prosljeđivanja kontakata bh. kompanija iz oblasti prehrambene industrije potencijalnim partnerima i kupcima.

Sekretar Asocijacije za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore BiH Tijana Slagalo kazala je za Fenu da će katalog biti urađen dvojezično, na bosanskom i engleskom jeziku te podijeljen u 10 kategorija.

Prema njenim riječima, to su:
mliječna industrija,
mesna industrija,
proizvodnja i prerada ribe,
prerada voća i povrća,
konditorska i pekarska industrija,
proizvodnja bezalkoholnih pića i vode,
proizvodnja piva,
proizvodnja vina,
prerada sekundarnih šumskih proizvoda i
prerada kafe.


Upis u katalog je besplatan i traje do 30. aprila.

Slagalo je dodala da katalog, u suštini, treba ponuditi aktivnije i dodatne promocije domaćih kompanija iz prehrambenog sektora, njihov proizvodni program i izvozne mogućnosti kako domaćim tako i inostranim potencijalnim poslovnim partnerima i predstavnicima ambasada u BiH, ali i široj javnosti.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 08 apr 2015 09:58

Klas donirao stočnu hranu ovčarima Hadžića, Ilijaša, Vogošće i Starog Grada
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/kl ... arog-grada

Kompanija Klas d.d. Sarajevo uručila je tri tone stočne hrane uzgajivačima ovaca s područja općina Hadžići, Ilijaš, Vogošća i Stari Grad.

Iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH saopćeno je da im je svaka pomoć dobrodošla i da iskreno zahvaljuju Klasu, jer im već dvije godine nisu isplaćeni državni poticaji za uzgoj ovaca.

Ističu da ih raduje što su Klas, i kompletna AS Grupacija, prepoznali značaj zaštite i jačanja domaće proizvodnje, te da su ovakve donacije sigurno dobar podstrek stočarima i drugim poljoprivrednicima.

Klas je početkom marta uputio hitnu pomoć ovčarima na Vlašiću koji su zbog obilnih snježnih padavina ostali sa svojim stadima zatrpani u vlašićkim brdima. Tada je donirano, također, tri tone stočne hrane.

S obzirom na to da je Klas ranije Udruženju poljoprivrednika FBiH odobrio ukupno deset tona pomoći, planirano je da preostala količina stočne hrane bude upućena najugroženijim stočarima na području Tuzlanskog kantona, saopćeno je iz Udruženja.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Bosni » 12 apr 2015 05:33

http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/ag ... -u-turskoj
Agroindustrijski sektor: Bh. privrednici traže partnere u Turskoj

Firma Eko plod iz Sarajeva orjentisana je uglavnom na domaće tržište, te susjedne zemlje Srbiju i Crnu Goru. S obzirom na to da uskoro počinje proizvodnja u novoj fabrici čipsa u Hrenovici kod Prače, Eko plod mora pronaći nova tržišta.

"Bavimo se proizvodnjom pomfrita, te zamrzavanjem i pakovanjem jagodičastog voća, posebno malina i jagoda. Fabrika u Prači ima kapacitet šest tona pomfrita dnevno, a planiramo otkupiti i 1.000 tona malina u ovoj godini. S obzirom da imamo takve kapacitete, a naše tržište je malo, planiramo izvoz u Tursku i druge istočne zemlje, ali ima interesa i na Zapadu. Prema tome, očekujemo dobar posao. Evo, pokušavamo i sa ovom delegacijom nešto dogovoriti, najavili smo razgovor sa četiri firme koje se bave sličnom proizvodnjom kao i mi", kazao nam je pred početak poslovnog susreta sa privrednicima iz Turske član uprave Eko ploda Hilmija Hodović.

Regija Çanakkale

Dodao je kako će u proizvodnji biti zaposlene 22 osobe, a ugovorena je i saradnja sa 300 kooperanata, posebno za proizvodnju krompira jer fabrici treba 3.000 tona krompira godišnje, te 150 kooperanata za maline.

Eko plod je samo jedna od desetina bh. kompanija koje su zainteresovane za saradnju sa turskim agroindustrijskim preduzećima iz regije Çanakkale. Jučer je na poslovnim susretima u Vanjskortgovinskoj komori BiH bilo 20 kompanija iz ove turske regije.

"Želimo poboljšati našu trgovinsku razmjenu i pokušati nagovoriti turske kompanije da investiraju u BiH, jer nismo zadovoljni turskim investicijama, s obzirom na to da imamo dobre odnose između država. Nadamo se da će poslovni susreti rezultirati nekim ugovorima i uspostavljanjem saradnje između kompanija", kazao je Bruno Bojić.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH i Turske u agroindustrijskom sektoru u prošloj godini porasla je za 20 posto. Dobro je što BiH sve više izvozi u Tursku, posebno meso i ulje, kao i ostale proizvode biljnog i animalnog porijekla, međutim pokrivenost uvoza izvozom nije na zadovoljavajućem nivou, jer iznosi 46 posto.

EU standardi

"Usvajanjem EU standarda, posebno za izvoz animlanih proizvoda, bićemo u mogućnosti da povećamo izvoz, prije svega u EU, ali i Tursku", kazao je Bojić, te dodao kako nema barijera u trgovini između BiH i Turske, ali je problem tranzit proizvoda kroz zemlje članice EU do Turske.

Sefer Kaya Üzen, predsjednik Izvršnog odbora Robne berze Çanakkale istakao je kako je cilj posjete da se izvrši analiza proizvoda koje imaju privrednici iz dvije zemlje, te da se vidi kako se ti proizvodi mogu dovesti u sinergiju.

"Želimo ostvariti jače veze u privredi", kazao je Üzen i najavio učešće privrednika iz regije Çanakkale na sajmu turskih proizvoda, koji će se održati u maju u Sarajevu.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 14 apr 2015 09:45

Uzgoj krastavaca kornišona - zarada po dunumu i do 7.000 KM
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/26757 ... -7000.html
A. A. 13/04/2015 15:46:00

SARAJEVO - Članice Adriatic Group, firme Brams d.o.o. Sarajevo i Agrona d.o.o. Živinice nosioci su projekta poticaja proizvodnje i otkupa krastavaca kornišona u Bosni i Hercegovini. Cilj Adriatic Group je da se poveća domaća proizvodnja i utiče na razvoj domaće poljoprivrede.

Shodno tome pokrenut je projekt vrijedan devet miliona KM.

Sredstva su namijenjena poticaju domaćih poljoprivrednika na uzgoj krastavaca, bobičastog voća i paprika.

U ovoj godini akcent je stavljen na uzgoj krastavca A klase, kornišona.

Adriatic Group u narednih pet godina namjerava zaposliti više od 6.000 poljoprivrednika u BiH.

Riječ je o domaćinstvima koji se već bave ili imaju mogućnosti da se bave poljoprivredom i uzgojem krastavaca.

- Od januara ove godine firma Agrona d.o.o. Živinice je organizirala niz edukativnih skupova širom BiH na kojima je poljoprivrednicima prezentiran način rada, te uz pomoć stručnih osoba omogućena edukacija o uzgoju kornišona. U toku su potpisivanja ugovora s poljoprivrednicima, a od 20. aprila slijedi podjela repromaterijala za uzgoj kornišona. Poljoprivrednici će dobiti kompletan materijal potreban za jednu sezonu, te nije potrebno nikakvo dodatno ulaganje - kazala je direktorica Agrona d.o.o. Živinice Ismeta Jakupović.

Do sada su te aktivnosti započete na područjima Živinica, Zavidovića, Teslića, Tešnja, Višegrada, Bijeljine, Doboja, Tuzle, Zenice, Sarajeva, Breze, Mostara, Goražda, Bugojna, Trebinja, Brčkog, Srebrenika, Stoca, Gračanice, Banovića, Kalesije, Zvornika, Kalesije, Lukavice, Kladnja te Rudog, Kaknja, Kiseljaka i Busovače.

- Interesantna nam je cijela BiH, a dosadašnji odziv poljoprivrednika je iznad očekivanja. Proizvođači mogu računati na siguran otkup. Drugim riječima, ne postoji količina krastavaca koju jedan poljoprivrednik može proizvesti, a da je mi nećemo otkupiti. Obuka, stručni nadzor i siguran otkup su ključ našeg uspjeha - dodala je Jakupović.

Agrona planira proizvodnju između 3.500 i 4.000 tona kornišona, s 1.500 kooperanata i na 1.200 dunuma u toku 2015. godine, a zatim svake godine planirano je povećanje za 20 posto.

Preduvjet za ulazak u projekt je da kooperanti osiguraju jedan dunum pripremljene zemlje, kolje koje omogućavaju vertikalni uzgoj na mreži i pristup vodi.

Agrona osigurava prvi paket s repromaterijalima potreban za sezonu.

To je za poljoprivrednike velika prednost jer nemaju nikakva novčana ulaganja. Agrona dodatno omogućava konstantnu edukaciju i podršku agronoma kako bi usjev bio što bolji. Zarada po dunumu, uz optimalne uvjete iznosi između 5.000 i 7.000 KM, a uz plasteničku proizvodnju moguća je i veća zarada.

Za tekuću godinu planirana proizvodnja je namijenjena prerađivačkim kapacitetima Adriatic Grupe i plasmanu na tržište EU. Strategija Agrone je da stimulira uzgoj krastavca na području BiH, te na taj način uposli veliki broj domaćih kooperanata, saopćeno je iz Adriatic Group.

(Vijesti.ba/Fena)
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 11 maj 2015 10:08

Blokada iz GR-a: Kako jedna komisija koči razvoj bh. poljoprivrede
http://faktor.ba/blokada-iz-rs-a-kako-j ... oprivrede/

Poljoprivrednici iz Bosne i Hercegovine koji se bave uzgojem bilja, voća i povrća su suočeni sa nemogućnošću upisa novih sorti poljoprivrednih biljaka na Sortnu listu BiH zbog nefunkcioniranja samo jedne komisije.

Sortna lista Bosne i Hercegovine je izuzetno bitan dokument uspostavljen na osnovu Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka BiH. U tu listu se upisuju sve sorte biljaka za koje je upis obavezan u skladu sa navedenim zakonom.

Za bh. privredu je od velike važnosti upis novih sorti i hibrida na Sortnu listu iz razloga jer se svakodnevno stvaraju novi hibridi, posebno povrća, te strane firme iskazuju potrebu da plasiraju nove hibride na bh. tržište.

Iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja koja je zadužena za postupak upisa sorti su za Faktor.ba rekli da imajući u vidu da nove sorte i hibridi imaju bolje karakteristike i kvalitet od postojećih a samim time i bolje doprinose, važno je da se oni uvrste na sortnu listu.

Domaći poljoprivrednici također nisu u mogućnosti prijaviti svoju novu sortu u BiH i time su prinuđeni da to rade u zemljama u okruženju.

Sortna lista BiH je donesena 2010. godine a izmjene i dopune su posljednji put rađene tek 2011. godine. Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja je uspostavila pravni okvir za priznavanje i upis novih sorti na Sortnu listu BiH na osnovu koga je prije godinu i po dana formirana Zajednička komisija za priznavanje i upis novih sorti. Nakon toga izrađen je Nacrt Poslovnika o zajedničkom radu Komisije za sorte na koje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstsva i vodoprivrede GR-a nije do danas dalo saglasnost.

Zajednička Komisija za sorte poljoprivrednog bilja stoga nije operativna iz razloga što navedeni Poslovnik nije usvojen a na osnovu kojeg je regulisan rad Komisije, a samim tim nije moguće upisati sorte i hibride jer na osnovu Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka, Komisija je u obavezi dati stručno mišljenje o nekoj sorti.

Do danas nije pronađeno nikakvo prelazno rješenje koje bi bh. poljoprivrednicima omogućilo da uvoze, izvoze i siju nove sorte i hibride poljoprivrednog bilja, a iz Uprave poručuju da se nadaju da će se problem što skorije riješiti i time omogućiti upis novih sorti i hibrida.
(A. Perčo/Faktor.ba)
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Bosni » 27 maj 2015 03:50

YFemHY6FJ0o

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 08 jun 2015 13:31

Uvoz 15.000 tona mesa u Tursku spasio bh. proizvođače: U planu proširenje kapaciteta u Hercegovini
http://faktor.ba/uvoz-15-000-tona-mesa- ... rcegovini/

Odluka Vlade Republike Turske da po povoljnijim uslovima odobri uvoz na svoje tržište 15.000 tona mesa iz Bosne i Hercegovine ne samo što je u velikoj mjeri spasila bh. proizvođače, mnoge od sigurne propasti, već je dala i prve pozitivne efekte u smislu oporavka i revitalizacije bh. stočarstva, posebno uzgoja junadi i goveda.

to se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) koja je proteklih dana boravila na prostorima Hercegovine i dijelovima Bosne u kojima je izraženo bavljenje stočarstvom – Glamoču, Livnu i Tomislavgradu.

– Mislim da je šansa za bh. poljoprivredu ogromna. Ukoliko bi odluka Turske ostala na snazi četiri – pet godina, mislim da bi došlo do ogromnih zapošljavanja. I to baš onih ljudi koji možda ne znaju, odnosno bili su nesigurni šta kada proizvedu 10 bikova koje nisu imali kome prodati jer je uvijek bilo nesigurno: ili je bila niska cijena ili nije imao tko otkupiti. Sada se sve to posložilo – priča za AA Damir Pavković, direktor firme “Šišović” sa kojim smo razgovarali na farmi ove kompanije u Tomislavgradu.

Na farmi u Tomislavgradu, jednoj od dvije u sastavu ove kompanije, imaju 1.200 grla, a dnevna proizvodnja mlijeka je oko 13.000 litara. Samo u okviru firme “Šišović” godišnje se proizvede devet miliona litara mlijeka što je deset posto ukupne bh. proizvodnje koja iznosi 90 miliona litara na godišnjem niovu.

Saznali smo da s obzirom da se farma nalazi na 910 metara nadmorske visine u svakoj drugoj državi to trebala biti beneficirana proizvodnja. Ali, u Bosni i Hercegovini to nije tako.

Istovremeno, na farmi za uzgoj goveda za proizvodnju mesa u Glamoču nalazi se 900 grla koji se pripremaju za tržište. Prvenstveno Turske, jer od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na tamošnje tržište nije više moguće izvoziti svježe meso. A, nova tržišta je teško bilo pronaći. Otvaranje turskog, vele bh. proizvođači, došlo je kao spas u posljednji čas. Vidljivi su i pomaci naprijed u bh. proizvodnji.

– Već se sada osjeća da ljudi više razmišljaju o tome, ubacuju nova goveda, povećavaju brojno stanje. Onaj ko je imao 10 već sada razmišlja da ubaci 15 ili 20 grla. Mislim da će biti samo bolje i bolje – navodi Pavković.

Turska jedini izlaz

Interesiralo nas je da li su bh. proizvođači nakon nemogućnosti da izvoze u EU uspjeli naći neka nova, alternativna tržišta osim Turske.

– Nigdje. Trenutno samo Turska i to je jedini izlaz trenutno za veće bh. proizvođače – zaključio je Pavković.

O eventualnoj odluci Evropske unije, odnosno Republike Hrvatske da u nekom narednom periodu opet omogući uvoz mesa iz Bosne i Hercegovine Pavković kaže:

“Mislim da će, što se tiče svježeg mesa, to teško ići. Jer, Evropa ima višak mesa i mislim da nije problem u bh. proizvođačima i njihovim uvjetima. Jednostavno ima mesa i tako se na neke druge načine blokira izvoz”.

Direktor firme “Šišović” Damir Pavković ističe kako je izvoz u Tursku krenuo krajem prošle godine, negdje u oktobru 2014. godine. Tada je turska vlada, navodi Pavković sa našom državom, BiH sklopila ugovor o izvozu 15.000 tona svježeg mesa za Tursku.

– Tada je to izgledalo malo nemoguće. Bojali smo se da će doći do nekih komplikacija. Međutim, to je ispala ozbiljna priča. Mi smo se tada među prvima uključili u taj posao. Prve količine koje su izvezene uopće u Tursku bile su iz mesne industrije ‘Šišović’ iz Rakitna. To je bilo oko 400 tona svježega mesa, a isporučeni su negdje od početka novembra do početka decembra prošle godine – navodi Pavković.

Međutim, pred Novu godinu je došlo do zastoja i proizvođači nisu znali kako će se stvari dalje odvijati. Ipak, navodi Pavković odmah početkom ove godine ponovno je pokrenuto i odobren je kontingent od 15.000 tona. To je omogućilo da se sada uključe i druge firme, tako da već sada tri – četiri firme iz Bosne i Hercegovine rade na tom poslu.

– Mi smo početkom aprila dobili najveći pojedinačni kontingent od 3.680 tona mesa. Sklopili smo ugovor sa našim partnerima iz Turske i evo sada ide nekih 550 do 600 tona mjesečno u kontinuitetu za Tursku. To bi trebalo do kraja godine da završimo – zaključuje Pavković.

On naglašava da još uvijek svi ne znaju koliko je to dobro i koliko znači za BiH, jer su ljudi bili skeptični.

– Ali, sada kada je izvoz krenuo sada su se svi zainteresirali i svi su krenuli u to. Tako da će ova priča imati smisla tek dogodine ili one iza ako Bog da ako se produži ugovor sa Turskom. A, evo sve su naznake da će se produžiti tako da tek će sada krenuti pravi posao – istakao je Pavković.

Interesiralo nas je da li je skepticizam mnogih da će bh. proizvođači moći odgovoriti potrebama i zahtjevima turskog tržišta o isporuci 15.000 tona mesa bili opravdani.

– Stvarno je 15.000 tona izgledalo nemoguće, ali ako se to razvuče kroz godinu-dvije dana mislim da ćemo moći. Sada bi mogli za godinu dana uraditi 15.000 tona. Prvu godinu je to naravno bilo nemoguće jer smo svi bili nepripremljeni. Nitko nije znao kakvi su propisi, šta od dokumentacije treba, kakva je procedura prevoza jer se po prvi puta svježe meso prevozilo avionom. Sve su to bile neke nepoznanice koje sada tako lagano idu da nema nikakvih problema – istakao je Pavković.

Transport kopnom šansa i za bh. transportna preduzeća

Navodi da je njihova kompanija sa ovim poslom koji imaju sa Turskom popunila svoj kapacitet što se tiče ove godine, iako već sada razmišljaju o proširenju kapaciteta ukoliko bude osigurano da će posla i narednih nekoliko godina. Ako to bude tako, planiraju udvostručiti svoje kapacitete.

S obzirom da se prevoz mesa iz Bosne i Hercegovine za tursko tržište vrši isključivo avionom zanimalo nas je koliko taj proces poskupljuje transport.

– To ga značajno poskupljuje, ali trenutno nema druge opcije. Prijevoz sa kamionima je moguć jedino kroz Bugarsku ili Grčku, ali pošto su u Evropskoj uniji znači samim tim EU ne dozvoljava prolaz. Tako da ovo je sada muka i poskupljuje možda sve i do jednu KM (50 centi) po kilogramu, ali u svemu tome smo se našli. Našli smo se malo mi, malo naši partneri iz Turske. Svako je malo popustio u tim zahtjevima i jednostavno ide – poručio je Pavković.

A, eventualna odluka Bugarske da kroz svoj teritorij dozvoli transport iz Bosne i Hercegovine za Tursku ne samo da bi smanjio troškove transporta već i povećao angažman bh. djelatnika.

– Značilo bi dosta. Ne samo nama nego i našim partnerima iz Turske jer bi bilo komotnije od same nabavke robe koja nam treba. To bi bila šansa i za naše prevoznike koji bi tada sigurno dobili tržište koje je zanimljivo. Možda bi i do 50 kamiona dnevno bilo uključeno u taj posao. Mislim da bi i to bila šansa za naša transportna preduzeća – poručio je Damir Pavković, direktor firme “Šišović”.

(Faktor.ba)
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 19 jun 2015 18:39

Kakanj: Raste broj poljoprivrednih proizvođača
http://faktor.ba/kakanj-raste-broj-polj ... oizvodaca/

U posljednje dvije godine na području općine Kakanj zahvaljujući brojnim aktivnostima intenziviran je razvoj poljoprivrede.

Općinske službe su, u saradnji sa lokalnim poljoprivrednim udruženjem “Kakanjska poljoprivreda – KAP” pomogle bržem razvoju i već je zabilježeno znatno povećanje proizvodnje svježeg kravljeg mlijeka, koje otkupljuju registrirani otkupljivači.

Proizvodnja mlijeka se povećala za više od deset puta, a sudeći prema prijavama za poljoprivredne poticaje, površina poljoprivrednog zemljišta koje je zasijano ovog proljeća je za duplo veća u odnosu na prošlu godinu.

Za pomoć razvoju poljoprivrede, tokom prošle godine, domaćinstvima s područja općine Kakanj je dodijeljeno 3.000 kg sjemenske pšenice, 3.500 kg sjemenskog luka, 60 kg sjemena špinata, 1.400 vrećica salate, 9.320 kg mineralnog đubriva, 16.000 sadnica jagodičastog voća, 15 steonih krava, 104 ovce, 20 ovnova, 101 koza, 20 jaraca, jedno tele, jedan konj, 24 košnice pčela, 24.360 kg stočne koncentrovane hrane, 41.640 kg sijena, 10 junica, 172 koke-nosilice, 100 tovnih pilića i raznih drugih vidova pomoći.

Za podsticaje u oblasti poljoprivrede Općina Kakanj je u 2014. godini izdvojila 129.569 KM, a podsticaji su realizirani u animalnoj proizvodnji mlijeka i meda, biljnoj proizvodnji za plastenike i pripremu zemljišta te u oblasti otkupa poljoprivrednih proizvoda, javlja Fena.

Da razvoj poljoprivrede na području Kaknja ide progresivnom stopom pokazuje i povećanje registriranih poljoprivrednih gazdinstava. Tokom proteklih godina bilo je 378 domaćinstava, a samo u 2014. godini u registar je upisano novih 150 poljoprivrednih proizvođača.
(Faktor.ba)
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

atif
Član
Postovi: 6224
Pridružen/a: 19 okt 2012 11:28

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la atif » 26 jun 2015 10:12

Izvoz BiH u Rusiju skočio za 30 odsto
Bosna i Hercegovina je i u ovoj godini nastavila pozitivan trend rasta izvoza u Rusiju, koji je u prvih pet mjeseci povećan za 30 odsto.

Najveći skok je zabilježen kod voća i povrća - od gotovo 20.000 procenata.
http://www.biznis.ba/bih/48813-izvoz-bi ... odsto.html

Avatar
krhan
Član
Postovi: 2278
Pridružen/a: 18 okt 2012 19:02

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la krhan » 26 jun 2015 14:01

hamza je napisao/la:Izvoz BiH u Rusiju skočio za 30 odsto
Bosna i Hercegovina je i u ovoj godini nastavila pozitivan trend rasta izvoza u Rusiju, koji je u prvih pet mjeseci povećan za 30 odsto.

Najveći skok je zabilježen kod voća i povrća - od gotovo 20.000 procenata.
http://www.biznis.ba/bih/48813-izvoz-bi ... odsto.html
:mashallah: :mashallah: :mashallah:

Sto su nam naskodile ove sankcije protiv Rusije :maestro: :goofy:

Vise su nam naskodili ovi licemjeri iz EU sto nam nisu dopustali da preko njihove teritorije izvozimo mlijecne produkte. Da nije bilo te zabrane siguran sam da bih taj % bio dosta veci.

EU poserem vam se na te zakone. :guzz:
Rekao je Omer ibnul-Hattab, radijellahu anhu:"Nije rob (vjernik), nakon islama, dobio vece dobro od cestita brata, pa kada neko od vas primjeti ljubav od strane svoga brata neka ga se drzi."
:zastava: :mashallah:

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 26 jun 2015 17:24

EU je ekonomska šema kojom se osiromašuju svi osim država zapadne Evrope.
Svaka odluka EU, u vezi ekonomije BiH, je na našu štetu. Svaka.
Samo BiH.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 28 jun 2015 11:50

U FBiH u maju povećani prodaja i otkup poljoprivrednih proizvoda
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/27874 ... zvoda.html
A. A. 28/06/2015 11:32:00

SARAJEVO - Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga i otkupa poljoprivrednih proizvoda od porodičnih poljoprivrednih proizvođača u maju 2015. iznosila je 18.995.444 KM, što u poređenju s majem 2014. predstavlja povećanje za 2.024.465 KM ili za 11,93 posto.

Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga u maju 2015. iznosila je 8.995.791 KM što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja povećanje za 971.020 KM ili za 12,10 posto.

Ukupna vrijednost otkupa poljoprivrednih proizvoda od porodičnih poljoprivrednih proizvođača u maju 2015. iznosila je 9.999.653 KM što je u poređenju s majem 2014. povećanje za 1.053.445 KM ili za 11,78 posto.

(Vijesti.ba/Fena)
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 19 jul 2015 11:22

Berba malina na vrhuncu, obezbijeđen otkup za sav urod
http://saff.ba/berba-malina-na-vrhuncu- ... atsGJUVipo

Juli 18th, 2015

S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini ekpanzija proizvodnje malina i da se na tržištu nalazi velike količine ovog jagodičastog voća, istražili smo da li proizvođači imaju problema sa plasmanom. Osim ovoga, saznali smo koja je otkupna cijena i kako je Bosna i Hercegovina zauzela visoku 12. poziciju na svjetskoj rang-listi izvoznika maline.

M_gzGcDGN-A
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Drina
Moderator
Postovi: 7338
Pridružen/a: 20 okt 2012 19:53

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Drina » 03 aug 2015 09:14

Ramiz Džafić: Sa dunuma krastavaca zaradim 8.000 KM, za taj novac u firmi se radi cijelu godinu



http://nap.ba/new/vijest.php?id=14687


slika

Poljoprivrednik Ramiz Džafić iz Visokog sa dunuma zemlje koji je zasadio krastavcima zaradi između sedam i osam hiljada KM za godinu.

Džafić je za lokalni portal MagazinPlusrekao da je uzgoj krastavaca veoma unosan posao, koji uzgajivaču nudi zadovoljstvo u radu ali i donosi prihode, prenosi novinska agencija Patria.

- Poljoprivreda je ponekad rizičan posao, ali ako ste vrijedni i ako želite raditi, možete i zaraditi na njivi – rekao je Džafić, dodajući da se osim uzgoja krastavaca bavi i uzgojem drugih poljoprivrednih kultura, sa kojih također ima visoke prinose, a uzgaja i nekoliko krava.

Ramiz je ranije bio bez posla, nakon čega su njegova porodica i on počeli uzgajati krastavce. Sada je sretan zbog toga.

Ako nemate baš visoku plaću u kompaniji u kojoj radite, Ramiza savjetuje da se okrenete poljoprivredi kod vlasite kuće, piše NAP.
L]
Biće onako kako Bošnjaci odluče

Avatar
Drina
Moderator
Postovi: 7338
Pridružen/a: 20 okt 2012 19:53

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Drina » 03 aug 2015 09:26

Pčelar Skelić: Ako radiš isplati se, od kuknjave se ne živi (FOTO)

slika

http://faktor.ba/pcelar-skelic-ako-radi ... zivi-foto/


Da su ljubav, upornost i rad u svakom poštenom poslu provjeren recept za uspjeh svjedoči i sljedeća priča. Još od malih nogu osjećao je veliku ljubav prema pčelama, a danas nakon 20 godina sa još većom ljubavlju u slobodno vrijeme bavi se pčelarstvom što mu osim zadovoljstva obezbjeđuje dodatna finansijska primanja.

Anel Skelić, mladić iz Zavidovića, još kao dječak osjećao je veliku ljubav prema pčelama. Danas, zahvaljujući vrijednom i upornom radu, već punih pet godina bavi se pčelarstvom. Ljubav prema pčelarstvu nije bila dovoljna da bi se danas bavio tim poslom, čitanje i izučavanje materije omogućilo mu je da danas kvalitetno radi.

– Od malih nogu osjetio sam ljubav prema pčelama, straha od njih kao drugi vršnjaci nisam osjećao. Posmatrati pčelare kako vrijedno rade i veliki broj pčela, kao dječaka a i danas nakon dvadeset godina čini me izuzetno sretnim. Iako je ljubav prema ovom poslu bila velika, ipak sam mnogo vremena prije samog bavljenja pčelarstvom posvetio izučavanju i čitanju stručne literature. Prije nešto više od pet godina kupio sam prvi roj pčela i tada je sve počelo.

Mnogima je moj potez bio začuđujući, jer se niko od moje rodbine nikada nije bavio pčelarstvom – navodi Skelić kroz razgovor za Faktor.ba.

Posao oko pčela zahtijevan je na svoj način. Od polovine marta do polovine septembra period je pčelarske sezone. Kao i svaki drugi posao i ovaj nosi svoj rizik, prinosi pčela nisu garancija.

– Posao oko pčela pogotovo ako se radi s ljubavlju je zahtjevan. Iziskuje dosta vremena i značajna novčana sredstva. Od ranog proljeća potrebno je što bolje razviti pčelinja društva od čega zavise prinosi meda kada krene značajniji unos iz prirode. Bitno je da se radi s ljubavlju i tada je sve slatko i zahvalno. Od pčelarstva se može dobro živjeti i zarađivati ali pod uslovom da pčelinjak broji najmanje 50 društava i da se maksimalno iskoristi, da se uzima matična mliječ, polen, propolis i med. Moj pčelinjak trenutno broji 31 pčelinje društvo,a na godinu planiram taj broj povećati na 50. Što se tiče prinosa meda sve zavisi od godine do godine. Prošlu godini mnogi pčelari će pamtiti kao slabu jer nektara u prirodi za pčele nije bilo dovoljno. Ova godine je izuzetno dobra i većina pčelara je prezadovoljna – navodi on.

Kod naroda je potrebno izgraditi svijest o vrijednosti konzumiranja pčelinjih proizvoda. Cijena kvalitetnog meda ne može iznositi 6-7 KM.

– Prosjek izvrcanog meda kod mene po društvu je oko 40 kilograma. Napominjem da pčelarim stacionarno a seleći pčelari su sigurno imali veće prinose. Med i svi pčelinji proizvodi su izuzetno zdravi, ali naš narod većinom med koristi kada se razbole, on se konzumira kao preventiva. Potrebno je edukovati narod da razlikuju pravi i lažni med, jer mnogi se hvale kako su prošli jeftino i u trgovini kupili med za 6-7 KM, to su obično falsifikovani medovi.

Sve se danas isplati, samo se ne isplati sjediti u kući ili kafićima i kukati na trenutno stanje. Pčelarstvo je idealna prilika da se iskoristi slobodno vrijeme, kvalitetno zaradi a vrijeme se obično provede na lijepom i čistom zraku a ne u zadimljenim kafanskim prostorijama – poručuje naš sagovornik.

(J. Herić/Faktor.ba)

http://faktor.ba/pcelar-skelic-ako-radi ... zivi-foto/
Biće onako kako Bošnjaci odluče

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 03 aug 2015 10:05

Upravo tako. Raditi se inace isplati. I ako zarada nije neke velicine, bar nisi gladan jer imas sta jesti cijelu godinu ako zasijes bastu od dulum. Meni je sve bolje nego ici preturati ko kontenjeru ili prositi po ulici.

Samo drzava mora ove pare sto trosi na uvoz, vise garantirati otkup poljeprivrednih proizvoda. I siguran sam da bi narod vise se bavio poljeprivredom. Problem postaje kad politicari pokusavaju da zarade na uvozu i kupuju smece i to uvoze. Lijanović je ovo ministarstvo drzao dugo i tako se bogatio na racun drzave.

Najgore mi je kad citam da Bosne ne proizvodi ni 25% od svojih potreba. A izvozimo meso u Tursku, a pokraj toga Bosna uvozi zaladjeno meso staro 30-50 godina po istoj cijeni kao sto izvozimmo frisko. Jest da je prava cijena dosta niza, ali imas tu jos 10 ljudi koji zaradjuju na tome. I to mora prestati.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la ABen » 03 aug 2015 11:09

Ja planiram u Kljucu posto imamo tamo zemlje na obroncima Grmeca da napravim 5 ovakvih ribnjaka ili nesto slicno.

slika

Mozda i ovako nesto postavim dole.
slika

Bosna ima dosta izvora, potoka i rijeka. Mi bi mogli cijeli Balkan da napajamo vodom.
Uzgoj ribe je isto isplativ.
Stocarstvo na planinskim pasnjacima.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Odgovorite