☑ Pravila foruma i savjeti

Poljoprivreda u Bosni

Moderator/ica: abu seid

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 02 feb 2018 15:55

Obezbijeđen izvoz brašna u Tursku u iznosu od minimalno 85.000 tona

slika

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Mirko Šarović izjavio je danas da je u ovoj godini osiguran izvoz brašna u Tursku kao glavno izvozno tržište za ovaj proizvod iz BiH.
"Taj izvoz u prošloj godini povećan je za 50 odsto u odnosu na 2016. godinu i dostigao je 103.000 tona brašna i 40.000 tona uglavnom pšenice, a ti su aranžmani obezbijedili BiH više od 70 miliona KM", rekao je Šarović novinarima nakon sastanka u Bijeljini sa domaćim mlinarima.

On je dodao da su ovi rezultati značajno poboljšali vanjskotrgovinski bilans BiH.

"Turska je imala namjeru, i o tome nas je obavijestila kroz diplomatsku notu, da aranžman u ovoj godini svede na 30.000 tona, ali smo kroz pregovore prije nekoliko dana u Ankari obezbijedili mogućnost izvoza u Tursku minimum 85.000 tona brašna", rekao je Šarović.

Prema njegovim riječima, ovaj izvoz je pomogao i da "poklekli" domaći mlinarski sektor uposli svoje kapacitete, te održi i poveća broj radnika.

Šarović je naveo da je na sastanku bilo riječi i o problemima mlinarskog sektora sa cijenama, kvalitetom domaće pšenice i pitanju podsticaja, a jedan od zaključaka jeste da treba organizovati sastanak i sa resornim ministrima genocidne i Federacije BiH, na čemu će se raditi narednih nedjelja.

"Ovaj posao bi trebalo održati, trebalo bi poštovati pravilo porijekla i ne dozvoliti da se u ovom sektoru dese problemi koji su se dogodili sa izvozom mesa ili nedavno sa izvozom jabuka u Rusiju", naglasio je Šarović.

On je podsjetio da BiH nema dovoljno pšenice i da uvozi i pšenicu i brašno iz Srbije, Mađarske i Hrvatske.

"Imamo ispod 50 odsto pšenice godišnje koja je potrebna za prehranu u BiH i to je jedno od ključnih pitanja, iako imamo izvozne aranžmane, za porijeklo moramo tražiti dozvolu da prerađujemo pšenicu koja dolazi iz Srbije i izvozimo je kao pšenicu iz BiH", rekao je Šarović.

On je istakao da zbog toga treba povećavati domaću proizvodnju pšenice, čiji izvoz u Tursku nije ograničen.

Saša Urošević iz banjalučkog mlina "Žitoprodukt" rekao je nakon sastanka u Bijeljini da su prošle godine bili najveći izvoznik brašna iz BiH sa izvezenih 20.000 tona, od čega 98 odsto u Tursku, a ostalo u Crnu Goru.

"Nama je, kao velikim izvoznicima, bitno da se nastavi sa ovim izvozom i da je ministarstvo učinilo dovoljno na tome da se poveća kvota", rekao je on.

Prema riječima Uroševića, izvoz brašna iz BiH za Tursku trenutno je u zastoju zbog cijene koja nije isplativa izvoznicima.

Urošević je rekao novinarima i da od domaćih proizvođača otkupljuju manje od pet odsto pšenice zbog neodgovarajućeg kvaliteta, pojasnivši da domaći proizvođači uglavnom siju stočnu pšenicu koja ne može da zadovolji mlinsko tržište i visoke zahtjeve kvaliteta brašna.

Prema njegovim riječima, domaći proizvođači stimulisani su više na prinos, nego na kvalitet pšenice.

Mlinar iz Brčko distrikta Miroslav Ćosić rekao je nakon sastanka da su se na ovom području pet mlinara udružili u klaster kako bi obezbijedili lakši izvoz u Tursku.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić istakao je da je Semberija, kao najveća žitnica, pravo mjesto za dogovor o pšenici i brašnu, ali i mesu i mlijeku.

"Važni su nam mlinari, ali najbitniji su proizvođači i ima još puno toga na čemu treba raditi, prije svega da podstičemo proizvodnju pšenice i kažemo ljudima koju pšenicu da siju kako bi imali bolji kvalitet i sigurno tržište", zaključio je Mićić.

Cilj sastanka u Bijeljini bio je razmatranje perspektiva mlinarskog sektora sa posebnim osvrtom na rastući izvoz ovih roba na tržište Turske i povećanje saradnje sa domaćim poljoprivrednicima.

Sastanku su prisustvovali najznačajniji izvoznici pšenice i brašna u BiH.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 06 feb 2018 16:44

Odblokiran izvoz mesa u Tursku, izvozni objekat kompanije Bajra skinut s liste

Izvoz mesa u Tursku odblokiran je krajem januara, a umjesto izvoznog objekta kompanije Bajra, koji je skinut sa liste zbog prošlogodišnje neispravne pošiljke mesa, sklopljeni su aranžmani sa drugim izvoznicima.

Ovo je na upit novinara portala Indikator.ba kazao Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Šarović je pojasnio da je u 2017. godini bio manji izvoz mesa u Tursku zbog toga što se jedan naš izvoznik nije osoposobio da ostvari izvozne rezultate, kao i zbog toga što je jedan od izvoznih objekata (objekat kompanije Bajra, napomena autora) skinut sa liste s turske strane s obzirom na slučaj iz avgusta prošle godine sa neispravnom pošiljkom mesa koje je prerađeno u toj klaonici.
- Trentuno je od Turske otvoren aranžman za 5.000 tona mesa za dva izvoznika odabrana od turske strane. Jedan od tih izvopnika nije se na vrijeme osposobio da preuzme sve količine, ali vjerujemo da će se brzo osposobiti i početi da otkupljuje grla i izvozi u Tursku, kazao je Šarović.

On je dodao da su sklopljeni aranžmani sa izvoznim objektima u Visokom i još jednom mjestu u BiH i otkup žive stoke, koji je u decembru prošle godine obustavljen, ponovo je počeo 31. januara ove godine.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 08 feb 2018 18:23

Turska—destinacija br. 1 za izvoz bh. hrane

Bosanskohercegovački izvoz hrane i živih životinja u 2017. godini zabilježio je skroman rast od 4,3 posto, potaknut većim izvozom voća i povrća, mliječnih proizvoda i ribe, dok je uvoz imao za nijansu veću stopu rasta od 4,7 posto vođen povećanim uvozom živih životinja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća.

Bh. izvoz hrane i živih životinja, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2017. godini iznosio je 730,8 miliona KM i veći je za 30 miliona KM nego u 2016. godini, dok je uvoz premašio 2,24 milijarde KM, što je rekordan iznos do sada.
Pokrivenost uvoza izvozom je 31,1 posto i na istom je nivou kao 2016. godine. Ako se od ukupne brojke izvoza hrane i živih životnja oduzmu izvoz stočne hrane i živih životinja izvoz prehrambenih proizvoda u 2017. godini iznosio je oko 700 miliona KM, a uvoz nešto više od dvije milijarde KM.
U posljednje četiri godine izvoz hrane bilježi uzlazni trend, ali istovremeno raste i uvoz, te naša zemlja ne uspijeva značajnije smanjiti deficit u ovoj oblasti.
U godini koja je obilježena prirodnim nedaćama – mrazevima, gradovima i nezapamćenom sušom, bh. izvoz voća i povrća ostvario je snažan rast od 27,2 posto na 211,8 miliona KM na krilima oslobođenih carina. No, kao što je nedavni slučaj sa izvozom jabuka u Rusiju pokazao bilo je i nedozvoljenog izvoza voća kroz prepakiranje uvezenih proizvoda.
Izvoz mesa i mesnih prerađivina u prošloj godini je doživio pad od od 16,5 posto na ukupno 111,7 miliona KM.
Vrijednost izvoza mesa i mesnih prerađevina je u uskoj vezi sa izvozom mesa u Tursku. U posljednje dvije godine izvoz mesa i mesnih prerađevina je u padu, što su uzrokovali problemi sa izvozom u Tursku u drugoj polovini 2016. godine i prvoj polovini 2017. godine kada nije bilo otkupa.
Bh. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda i jaja iznosio je u 2017. godini 78,9 mil. KM i veći je za 10,9% na krilima oporavljenog izvoza mliječnih proizvoda u EU, prije svega u Hrvatsku, nakon ukidanja briselske blokade. Izvoz ribe i ribljih prerađevina dostigao je iznos od 30,3 mil. KM udvostručviši vrijednost u odnosu na 2016. godinu...

...Prva izvozna destinacija za bh. hranu je Turska u koju je izvoz u 2017. godini iznosio 130,3 mil. KM, nadvisivši Srbiju koja je na drugom mjestu sa 124,0 miliona KM. Glavni bh. izvozni proizvodi koji se plasiraju u Tursku su ulje, brašno i meso.
Poslije ove dvije zemlje BiH je najviše izvezla u Hrvatsku – u vrijednosti 70,8 mil. KM, Crnu Goru 54,4 mil. KM, te Njemačku 41,1 mil. KM.
Najveći uvoz BiH ubjedljivo bilježi iz Srbije 543,9 mil KM, a nekadašnji lider, Hrvatska, je daleko iza sa vrijednošću od 298,2 mil. KM.
Na trećem i čevrtom mjestu su Njemačka sa 168,8 mil. KM i Italija sa 155,0 mil. KM, dok listu top 5 zaokružuje Austrija sa 74,3 mil. KM.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 13 feb 2018 15:18

Kada se procita ovaj naslov covjek pomisli kako su nas cetnici zajebali ali kada se procita citav tekst onda se vidi kako sam u pravu kada propagiram da Bosnjaci kupuju firme po citavoj Bosni, jer ova firma sa kojom se sarovic hvali je Impro, ista ona na koju su se cetnici zalili prosle godine, vlasnik je iz Cazina :gut:

Šarović: 65 odsto mesa izvezenog u Tursku porijeklom iz genocidne stvorevine


Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je danas Srni da Republika Srpska ima najviše koristi od izvoza mesa u Tursku jer od ukupno izvezene količine u ovu zemlju u 2016. i 2017. godini 65 odsto otkupljenih živih grla potiče iz genocidne stvorevine.

“Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH svojim snažnim uticajem obezbijedilo je novu dozvolu za izvoz u količini od 10.000 tona i u tom smislu najpovlaštenija smo zemlja u trgovini sa Turskom”, rekao je Šarović.

Ističući da Ministarstvo ne može uticati na izbor izvoznika jer je suvereno pravo kupca ko će mu isporučivati meso, Šarović je naveo da je od sadašnja dva isporučioca jedan iz genocidne stvorevine.

“Riječ je o kompaniji `Impro` Prijedor koja ima dozvolu za izvoz 2.000 tona goveđeg mesa”, precizirao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo kojem je na čelu ne bavi se cjenovnom politikom i to je pitanje tržišta, ali je ovaj posao učinilo konkurentnim tako što je obezbijedilo dozvolu za provoz teritorijom EU kroz Bugarsku.

“Logično, ako neko smatra da je posao štetan, on će tragati za drugim, boljim i neće koristiti ove mogućnosti koje nudi aranžman sa Turskom”, zaključio je Šarović.

Prema pisanju “genocidne stvorevine”, stočari iz genocidne stvorevine ocijenili su da će samo Federacija BiH /FBiH/ imati korist od izvoza junetine u Tursku jer taj posao obavlja jedino firma iz tog entiteta – mesna industrija “Mujanović” Sarajevo.

Potpredsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača genocidne stvorevine Ranko Sarajlić rekao je da niko iz genocidne stvorevine ne izvozi meso u Tursku, dok je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Savo Bakajlić rekao da bi situacija bila bolja da genocidne stvorevine ima svog izvoznika za to tržište.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 13 feb 2018 16:47

Para vrti tamo gdje burgija ne moze - vazda bilo i bice.
Samo BiH.

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la amkos » 13 feb 2018 19:49

“Riječ je o kompaniji `Impro` Prijedor koja ima dozvolu za izvoz 2.000 tona goveđeg mesa”,
Ja vjerujem da je ovdje Bakir dobro odradio posao u smislu dogovora za kvote sa Erdoganom, t.j. količine mesa za izvoz iz Bosne i Hercegovine, a još pogotovo ova firma se nalazi u Genocidnoj tvorevini gdje sigurno radi fin broj Bošnjaka povratnika.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 14 feb 2018 09:03

Suha šljiva treba biti bosanski brend: Plasiranje šljive na inozemno tržište unosan posao


Nije nepoznata činjenica da je područje sjeverne Bosne, posebno u općinama Srebrenik, Brčko, Modriča, Gradačac, Gračanica, Ugljevik i Doboj, oduvijek bilo poznato po šljivi, nekada “mađarici”, u novije vrijeme “stenlejki”, “čačanki” i “rodnoj”. U ovom kraju kud god da se okreneš, naići ćeš na šljivike, pa šljivu s pravom zovu “plavo zlato”.

-Kada šljiva rodi i zaplavi se na rodnim krošnjama, vlasnici zadovoljno trljaju ruke, ali ih ubrzo, zbog nepripremljenosti i nespremnosti države da voćarima osigura otkup i pristojne cijene, te hladnjače, snađu problemi. Tako je bilo i 2013. godine, kada je zabilježen do tada najbolji prinos šljive, koja je išla u bescjenje.

Danas se male količine izvoze kao stona šljiva, a samo pet posto šljive se osuši. Nema sušara, suha šljiva nije postala naš, bh. brend. A zna se da je na Zapadu suha šljiva proglašena lijekom i da cijena kilograma na našim pijacama nikad nije bila manja od 4 marke.

Zbog toga je EU putem njemačkog GIZ-a, u implementaciji Nezavisnog biroa za razvoj (NBR) Gradačac – Modriča, pokrenula projekt “Inovacije u lancu vrijednosti suhe šljive” u Gračanici i Brčkom. Riječ je u ulaganju u podizanje pet edukativnih najsavremenijih voćnjaka šljive po pet dunuma i sanaciji 7 starih voćnjaka, također po pet dunuma. U projekt su uključene Zemljoradnička zadruga “Gračanka” i Poljoprivredni zavod Tuzla. Za novi nasad od 5 dunuma vlasnik dobiva oko 15.000 KM.


Voćar Sinanović iz Gornje Orahovice

– Suha šljiva je tipični proizvod sjeveroistočne Bosne, dobra i kao lijek i uopće za ishranu zdravo voće. Ali da bi postala bh. brend, moramo mijenjati navike, od adekvatne proizvodnje, berbe i transporta sirove šljive za sušenje. Kvalitetna suha šljiva može se dobiti samo od kvalitetne sirove šljive posebnom tehnikom sušenja i pakovanja. Uspjeh zavisi i od prezentacije. Da bi podigli savremene nasade šljive, uvjet je navodnjavanje “kap po kap” – rekao je inžinjer Nermin Ramić iz Poljoprivrednog zavoda Tuzla na skupu zainteresiranih voćara u Gračanici.

Poznati voćar u ovom kraju Muhamed Sinanović iz sela Gornja Orahovica, koji godišnje proizvede više od 100 tona raznog voća, ponajviše šljive, ističe da sredstva EU svakako treba koristiti kako bi se poboljšala sirovinska baza suhe šljive. Sjeća se da je nekada svaka druga kuća u selu imala mini sušaru i da s prodajom suhe šljive nikada nije bilo problema.

-Direktor Opće poljoprivredne zadruge u povratničkom naselju Tarevci kod Modriče Nahdet Sulejman već je pokazao da je sušenje i plasiranje šljive na inozemno tržište unosan posao. Da bi udovoljili zahtjevima EU, u ovoj zadruzi je ovih dana nabavljena savremena sušara koja u 24 sata može osušiti pet tona sirove šljive potrebne holandskom tržištu.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 16 feb 2018 10:14

Turska traži nove izvoznike mesa iz BiH

Premijer USK-a Husein Rošić, jučer je primio delegaciju poljoprivrednih kreditnih zadruga Ministarstva za hranu, poljoprivredu i stočarstvo Republike Turske. Sastanak je upriličen kako bi se sagledale sve mogućnosti za unaprijeđenje saradnje u oblasti stočarstva.

"Došli smo da obiđemo neke firme i klaonice u Cazinu. Naš predsjednik prati šta se dešava u Bosni i Hercegovini, a mi smo ovdje kao delegacija bratske države da vidimo na koji način naša zemlja može pomoći Bosni i Hercegovini", kazao je Fahrettin Poyraz, generalni menadžer direkcije poljoprivrednih kreditnih zadruga Republike Turske.

Prema riječima premijera Huseina Rošića, Turci su zainteresirani da pogledaju kakvi su naši kapaciteti kada je proizvodnja mesa u pitanju kako bi se u tom pogledu dogovorila određena saradnja i pomoć Republike Turske.

Tokom posjete ovom Kantonu Turci su obišli nekoliko farmi i klaonica.

"Prema evidencijama s kojima raspolažemo, naš kanton je imao preko 1000 grla poticajnih sredstava ove godine. Danas ćemo im pokazati određene kapacitete za uzgoj junadi", istako je premijer Rošić.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 17 feb 2018 15:19

Turci žele da grade najveću klaonicu u BiH

Turski investitori žele ulagati u razvoj mesne industrije na području Unsko-sanskog kantona i spremni su finansirati izgradnju klaonice velikih kapaciteta, istaknuto je za vrijeme posjete delegacije Ministarstva hrane, privrede i stočarstva Turske ovom kantonu, tokom koje se delegacija sastala s premijerom USK Huseinom Rošićem i njegovim saradnicima.

- Konkretno, želimo izgraditi klaonicu koja bi bila najveća na prostorima BiH, a meso bi se sa ovih prostora izvozilo direktno u Tursku. Naša zemlja u proteklom periodu ima pozitivna iskustva kada je riječ o mesu koje na tursko tržište dolazi iz vaše zemlje i pored nekih problema koji su se pojavili u posljednje vrijeme - istakao je Fahretin Pojraz, predstavnik pomenute delegacije.

Premijer Rošić, istakao je kako postoji veliki interes kada je riječ o turskim ulaganjima na ovim prostorima, dodavši kako je stočarstvo poljoprivredna grana koja se posljednjih godina nalazi u ekspanziji.

- Mi smo prepoznali potencijal stočarstva i proizvođači su u protekloj godini posebno stimulisani, a značajne subvencije smo predvidjeli i za ovu godinu. Realizacija jednog ovakvog projekta imala bi ogroman značaj za našu poljoprivredu - istakao je Rošić.

Gosti iz Turske su potom, u pratnji domaćina, obišli nekoliko objekata u državnom vlasništvu koji bi mogli da posluže u pomenute svrhe, a dogovoreno je da se razgovori o svemu konkretizuju u narednom periodu.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... nicu+u+BiH
Samo BiH.

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 19 feb 2018 18:25

Nastavak izvoza jabuka u Rusiju upitan, GT blokira proces rješavanja spora

slika

Ministarstvo poljoprivrede genocidne dalo je negativno mišljenje na Odluku o uslovima za registraciju i obavezama izvoznika voća i povrća u Rusku Federaciju, čime ponovno pokretanje izvoza jabuka na rusko tržište postaje upitno, saznaje Klix.ba.
Odluku kojom se unapređuje registar izdavanja rješenja za izvozne objekte, odnosno uslovi koje trebaju imati da bi izvozili na rusko tržište, kako bi se smanjila mogućnost zloupotreba, uputila je Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH, a pozitivna mišljenja već su dala resorna ministarstva FBiH i Brčko distrikta, sve u cilju nastavka izvoza na ovo značajno tržište.

Ovakav potez Ministarstva poljoprivrede gt-a je direktna prepreka za rješenje problema nastavka izvoza u Rusiju i poslovanje, iako su štete zbog prekida izvoza za domaće firme već nesagledive.

Pitanje je čime vlasti gt-a pravdaju ovaj potez i u čijem interesu je nastavak blokade izvoza.

Podsjećamo da je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nedavno izjavio da se ovom odlukom direktno unapređuje sistem kontrole i da se nijednim dijelom odluke "ne dira" u nadležnosti entiteta.

"Registri su entitetski i to niko ne dovodi u pitanje, ali kontaktna tačka za trgovinu voćem i povrćem s Ruskom Federacijom je Uprava za zaštitu zdravlja bilja. Tako je definirano zakonom, a i protokolom koji smo prije godinu i po potpisali s Ruskom Federacijom", naveo je Šarović.

Također, nedavno je objavljeno da je firma čiji je osnivač Igor Dodik, sin predsjednika genocidne, jedan od glavnih kooperanata bijeljinske kompanije Fruct Company zbog koje je Rusija zabranila uvoz jabuka iz BiH.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 04 mar 2018 18:28

BiH u 2017. izvezla 12 posto više mlijeka i mliječnih prerađevina nego godinu ranije

slika

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u 2017. iznosio je 76 miliona KM i veći je za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, ističe direktor Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.
Istovremeno, uvoz je iznosio 142 miliona KM i manji je za oko 13,5 posto u odnosu na 2016. godinu, napominje Lalović u intervjuu Srni.

"Za mlijeko i mliječne prerađevine karakterističan je blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku, što je dovelo do blagog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru. Tokom 2016. godine on je iznosio 61 posto, a u 2015. 48 posto", napominje Lalović i navodi da su zemlje Cefte prošle godine bile vodeće izvozno tržište za ovaj sektor.

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU prošle godine bio je veći za 24 posto u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek deset posto ispod nivoa izvoza zabilježenog u 2012., kada je Hrvatska bila glavno izvozno tržište.

Kada je riječ o strukturi izvoza, Lalović navodi da je ona i dalje prilično negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode sa niskom dodatom vrijednošću /mlijeko i pavlaka/.

"Fermentisani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, zatim sir devet posto, te maslac dva posto", precizira Lalović.

Posmatrajući pojedinačne zemlje partnere, prema njenim riječima, Crna Gora i dalje drži prvo mjesto kao izvozno tržište - 32 posto ili 24 miliona KM od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini.

Ona je istakla da je Hrvatska, zbog značajnog rasta u 2017. godini, sada drugo najvažnije tržište, s izvozom od 16 miliona KM ili 21 posto od ukupnog izvoza, što je oko dva puta više više nego u 2016., te dodala da slijede Makedonija, Kosovo, pa Srbija.

Kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir sa 52 posto, potom mlijeko i pavlaka 20 posto, jogurt i kefir 18 posto, a maslac i namazi deset posto.

Lalović navodi da, za razliku od izvoza koji se najviše ostvaruje sa zemljama Cefte, tržišta sa kojih BiH najviše uvozi proizvode mliječne industrije jesu Njemačka, Hrvatska, Slovenija, pa Srbija.

Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvezeni 2017. godine pokazuje da je oko 90 posto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta.

Lalović naglašava da je potrebno da se proizvođači što više okreću ka proizvodnji dugotrajnih namirnica, u koje je uložen veći stepen obrade i koje imaju veću tržišnu cijenu, a za tako nešto potrebna su značajna ulaganja u proces proizvodnje.

"Pravci mljekarske industrije BiH, uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, u budućnosti bi trebali da idu u smjeru proširivanje palete proizvoda, nalaženja novih izvoznih tržišta, jačanje brendiranja, te bolje promocije proizvoda kako na domaćem tako i inostranom tržištu", kaže Lalović za Srnu.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 05 mar 2018 16:08

POZITIVNI TRENDOVI: Povećan izvoz mliječnih proizvoda iz BiH, uvoz smanjen, evo za koliko... (izvoz +12%, uvoz -13%)

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/741 ... oliko.html

Eto šta se dešava kad ljudi počnu kupovat domaće. Ovdje se radi o razlici između izvoza i uvoza od 25% za samo jednu godinu
Samo BiH.

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 09 mar 2018 07:37

Povećanje izvoza mesa u Tursku kroz projekt za 1.000 bh. porodica

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić susreli su se danas sa Özgürom Güvenom, zamjenikom generalnog direktora Poljoprivredne kreditne zadruge Turske.

Federalni ministri i predstavnik turske poljoprivredne kreditne zadruge, zajedno sa načelnikom općine Kalesija Seadom Džafićem, obišli su potencijalnu lokaciju za izgradnju pogona na kojem će se vršiti prihvat, klanje stoke i pakovanje, a koja se nalazi na području Kalesije.

Riječ je o nastavku aktivnosti institucija dvije zemlje, s ciljem unapređenja saradnje u oblasti proizvodnje i izvoza mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku.

"Sama ova projektna ideja je započeta na temelju dogovora predsjednika Izetbegovića i Erdogana u vezi sa povoljnim izvozom mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku. Još prošle godine smo pokrenuli inicijativu za povećanje kapaciteta sa turskim ministrom poljoprivrede i stočarstva Ešrefom Ahmetom Fakibabom. Prije koju sedmicu razgovarali smo i na sastanku u Ankari, a izuzetno važna je podrška i Ambasade Turske u BiH. Ponosni smo na ovu saradnju, projekti se svake godine razvijaju i otklanjaju se uočeni nedostaci. Poseban nam je fokus da omogućimo uslužni tov povratničkoj populaciji, jer nemaju svi potreban početni stočni fond, a imaju radnu snagu i volju. Ukupno oko 1.000 porodica u BiH će biti uključeno u projekt i riječ je o velikoj ekonomskoj investiciji", kazao je ministar Ramić.

Zamjenik generalnog direktora Poljoprivredne kreditne zadruge Turske Güven naglasio da je u manje od mjesec dana ovo već treća aktivnost institucija obje zemlje, što ukazuje na ubrazni tempo saradnje.

"Republika Turska daje saglasnost za realizaciju ovih projekata, a mi smo izvršilac uime turske države. Princip kod ovakvih projekata je da mi pomognemo početnu poziciju korisnika, kroz davanje stoke, koju će oni uzgajati a nakon čega ćemo je mi ponovo otkupljivati. U centrima će se vršiti uzgoj matičnih stada, gdje će se uzgajati telad i uz veterinarski nadzor dodjeljivati korisnicima uz najpovoljnije uslove. To je uspješna praksa međunarodne trgovinske i prozivodne saradnje, kroz koju djelujemo već na drugim mjestima, a Bosna i Hercegovina ima uslove da na jako dobar način iznese ovaj projekt", kazao je Güven.

Ministar Dedić je istaknuo da Poljoprivredna kreditna zadruga Turske ima 1,1 milion članova, sa enormnim iskustvom u ovoj oblasti i ukupnim godišnjim prometom od osam milijardi dolara, od čega dvije milijarde ide kooperantima.

"Turska redovno odobrava kvotu za bescarinski uvoz mesa iz naše zemlje, sa posebnim statusom za povratničke sredine, a sada je ovo dodatni korak ka širenju i jačanju proizvodnih kapaciteta. Ono što ćemo dobiti ovim uzgojno-selektivnim centrima jeste zatvaranje kruga od oplodnje, uzgoja do prerade i izvoza. Cilj je da dođemo do prerade od 250 zaklanih grla na dnevnoj bazi, a početni broj će biti 25 grla dnevno. Pored klaonice, planirana je i proizvodnja hrane, što je također značajan iskorak. Ovom prilikom pozivamo i sve one, koji dovode pod pitanje i sumnju konkretnu ekonomsku saradnju ovih prijateljskih zemalja i naroda Turske i BiH, da zapravo se priključe u kreiranju i provođenju ovakvih pozitivnih inicijativa", kazao je ministar Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.
http://miruhbosne.com/?p=42108
Zadnja izmjena: Mehmed beg Catic, dana/u 09 mar 2018 07:44, ukupno mijenjano 1 put.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 09 mar 2018 07:44

Primjer kako se moze raditi
Pjevač Bijelog dugmeta, Alen Islamović u biznisu sa lješnjacima

Pjevač Bijelog dugmeta, Alen Islamović na 24.000 m2 zemljišta u Bihaću je izgradio plantažu lješnjaka i tako zakoračio u poljoprivredne vode.

Sve je počelo prije nekoliko godina kada je Alenova supruga u nasljedstvo dobila oko 12.000 m2 zemlje u predgrađu grada Bihaća. U početku nisu znali šta će sa njom, počeli su istraživati, kako bi potom donijeli odluku da Alen nakon povlačenja iz estradnog posla, pronađe sebi drugu zanimaciju. Ta zanimacija postala je poljoprivreda.

Uradio je analizu zemlje, koja je pokazala da pojas uz rijeku Unu i Bihaćko polje je najbolji za sadnju i uzgoj oraha i kontinentalnog lješnjaka.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Islamović kaže kako se sve poklopilo, nadmorska visina, plodna zemlja sa čistom vodom i uz malo truda dobili su plantažu lješnjaka.

"Kupio sam još zemlje, tako da danas na plantaži imamo 1.500 stabljika lješnjaka, koje smo uvezli iz Hrvatske. Stabla lješnjaka su licencirana i zaštićene sorte u Europskoj uniji za koje koliko, toliko postoji garancija da su kvalitetne i da za 4,5 godina mogu donijeti kvalitetan plod koji je tražen", kaže Islamović.

ZA PLASMAN NE BRINE

U nastavku razgovora otkriva nam kako su ljeske čudno stablo ili grm koje mogu da rađaju 80 do 100 godina, a za brigu o njima potrebno je nabaviti i malo mehanizacije. U prvom planu kaže je traktor, potom malčer, kosilica...

"Prve godine bilo je dosta posla.Trebalo je očistiti njive od ostataka kukuruza, korova, pšenice, ječma.... Kupio sam mašinu koja to sve samelje. Mineralima smo poboljšavali kvalitet zemlje uz budno oko agronoma koji su me pratili", kaže Islamović, nagašavajući kako bez struke ne smije ući u ovakve projekte.

Priča kako je jako teško pokrenuti jedan ovakav biznis u BiH i pored toga što je naš humus bolji od francuskog, španskog, italijanskog... Žalosno je kaže i što država ne vodi brigu o poljoprivrednicima koji su biser svake države.

"Nemojte se iznenaditi da u neko buduće vrijeme stranci pokupuju svaku lopatu zemlje u BiH", dodaje Islamović.



Za plasman na tržištu ne brine, jer je postavio kvalitetne temelje. Stabla lješnjaka prošla su sve moguće procedure poput certificiranja, inspekcijskih kontrola, pregleda, carine, dozvola...

"Sve to košta, ali znam put do uspjeha. Bože moj više sile uvijek ima. Vjerujem da će mi više pomoći Europska unija, od moje vlastite zemlje koja se još ne zna ponašati prema poljoprivrednicima. Danas austrijski, njemački, holandski, pa čak i slovenski i hrvatski poljoprivrednici gospoda i cjenjeni u društvu od naših", navodi Islamović, dodajući kako će dobar lješnjak sam sebi naći tržište.

LJEŠNJAK SA UNE

Za 6-7 godina očekuje da će njegova plantaža davati oko šest tona lješnjaka, koje će dalje prerađivati razbijati, praviti brend "Lješnjak sa Une".

Islamović sa ovim biznisom neće stati. Proteklih dana na području USK uzeo je učešće na predavanjima o plantažama i uzgoju lješnjaka, gdje zajedno sa partnerima upoznaje buduće poljoprivrednike o prednostima ovog biznisa. U planu je i klupovina dodatne mehanizaciije i izgradnja malog akumulacionog jezera za 20.000 litara vode, ali i savladavanje tehnika upravljanja traktorom.

Svega ovoga ne bi bilo kaže Alen bez podrške porodice i prijatelja sa kojima će zajedničkim snagama za nekoliko godina zaokružiti započetu priču pod sloganom: "Čista voda čisti zrak plodno tlo za naš lješnjak" – "Lješnjak sa Une".

Na pitanje da li je lakše pjevati ili zemlju obrađivati kaže: "Za mene je sve lako jer to radim srcem. Sve što pokrenem radim iz ljubavi. Pjevanje će stati, tog sam svjestan. Međutim ja želim biti u pokretu, tako sam skrojen i takvi su mi geni."
http://miruhbosne.com/?p=42111
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la amkos » 10 mar 2018 00:49

Primjer kako se moze raditi
Može, kad se ima love. :goofy:
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 14 mar 2018 23:23

"Madi" gradi prvu fabriku za proizvodnju panirane i pohovane piletine u BiH

slika

Kompanija "Madi" u Tešnju gradi novu fabriku. Kako je za poslovni portal Akta.ba potvrdio direktor društva "Madi", Maid Jabandžić riječ je o potpuno novom pogonu za proizvodnju panirane i pohovane piletine.

"Fabrika se gradi po najsavremenijim tehnikama i tehnologijama za proizvodnju pomenutih proizvoda i jedina će biti ove vrste u BiH", pojasnio je Jabandžić.

Ulaganja u fabriku iznose oko šest miliona KM. Osim ove investicije i novih proizvoda "Madi" će dodatno investirati i u unapređenje pogona za proizvodnju pilećih ćevapa i pljeskavica.

"Planova imamo mnogo. Mi u 'Madiju' prije svega nikad ne mirujemo, a u pripremi je i nastup na tržište susjedne nam Hrvatske", dodao je Jabandžić.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la amkos » 14 mar 2018 23:29

Država Tešanj !! :mrgreen: :respekt:

Btw., kakve ovo ima veze sa poljoprivredom ? :mrgreen:
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 15 mar 2018 04:34

amkos je napisao/la:Država Tešanj !! :mrgreen: :respekt:

Btw., kakve ovo ima veze sa poljoprivredom ? :mrgreen:
Pa uzgoj i prerada piletine je valjda poljoprivreda?
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la amkos » 15 mar 2018 07:50

Zmaj je napisao/la:
amkos je napisao/la:Država Tešanj !! :mrgreen: :respekt:

Btw., kakve ovo ima veze sa poljoprivredom ? :mrgreen:
Pa uzgoj i prerada piletine je valjda poljoprivreda?
Meni su poljoprivreda maline i smilje. ;)
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 15 mar 2018 11:43

@amkos, i peradarstvo je poljoprivreda :)

Ne znam da li bi ovo na temu Pozitiva ali neka je ovdje :
Zaposlili mještane, osigurali otkup proizvoda

Agrojapra iz Donjih Agića okuplja 250 zadrugara, a najveći broj su povratnici. Osigurali su otkup poljoprivrednih proizvoda i pokrenuli vlastitu proizvodnju.

Poljoprivredna zadruga “Agrojapra” iz Donjih Agića kod Novog Grada je pozitivan primjer rada zadruge i zadrugara. Grupa etuzijasta je osnovala zadrugu 2000. godine, a tokom vremena postala je voditelj razvoja na području svoga djelovanja, piše Agroklub.ba.

Većina kooperanata povratnici

Zadruga zapošljava lokalno stanovništvo, a ima i preko 250 kooperanata. Najveći broj kooperanata su povratnici.

U multinacionalnoj sredini, gdje su skoro svi povratnici, zadruga je okupila mještane koji su imali za cilj razvoj poljoprivrednih domaćinstava. Započeli su sa obnovom stočnog fonda, organizovali proizvodnju, nabavili laktofriz koji je olakšao otkup mlijeka sa ovog područja.

Svoje djelovanje su proširili i nastavili sa razvojem voćarsta. Zahvaljujući djelovanju zadruge obnovljeni su i podignuti voćnjaci, a nabavili su sušaru i hladnjaču za skladištenje voća. U sklopu zadruge radi poljoprivredna apoteka.

Zadrugari su pokrenuli proizvodnju uljarica i ulja. Nabavljena je i mini uljara u kojoj proizvode razna ulja iz sirovina koje nabavljaju od svojih kooperanata.

Veliku pažnju su posvetili ratarstvu, podstiču proizvodnju domaćeg kukuruza, pšenice, heljde i raži. 2012. godine sa radom je počela i zadružna pekara Vodenica.

Podstiču razvoj seoskog turizma u saradnji sa mještanima. Izgradili su vodenicu sa kupalištem, zadružni restoran i stalno rade na obogaćivanju ponude i poboljšanju infrastrukture.

Zadruga je zaposlila stanovništo Donjih Agića i okolnih mjesta. Osim direktno zaposlenih u zadruzi veliki je broj kooperanata i njihovih porodica koji imaju siguran otkup proizvoda sa svojih imanja.

Domaći proizvodi iz zadružnih pogona

Uporedo sa razvojem proizvodnje zadruga je nabavljala opremu za preradu. Iz njihovih pogona izlaze brojni proizvodi. U svojoj ponudi imaju: čips od jabuke, suve šljive sa i bez koštice, razna ulja, pekarske proizvode, bundevine sjemenke, brašno od bundevinog sjemena.

Njihova ulja su dobitnici brojnih nagrada.

U sklopu zadruge djeluje pekara Vodenica koja proizvodi razne vrste hljeba i peciva. U pekari koriste vlastito brašno koje dobijaju mljevenjem žita u vodenici na tradicionalan način – mljevenje na kamenu.

Svoje proizvode plasiraju u Novom Gradu, Banja Luci, Prijedoru, Doboju, Modriči, Bijeljini.

Poljoprivredna zadruga “Agrojapra” je pokretač zadružnih okupljanja. Od 2010. godine u Donjim Agićima se tokom jula održava Sajam zadružnih proizvoda. Na ovom Sajmu zadruge imaju mogućnost da predstave svoj rad i proizvode, a Sajam doprinosi promovisanju zadrugarstva.

Više o ovoj zadruzi i njenim vrijednim zadrugarima možete pronaći na stranici zadruge Agrojapra.net
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Odgovorite