☑ Pravila foruma i savjeti

Poljoprivreda u Bosni

Moderator/ica: abu seid

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12074
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la amkos » 18 apr 2018 21:26

Super biznis, pozitivno sam se iznenadio od Alena Islamovića. :gut: :respekt:

@Zmaj, ima li kod vas dovoljno lješnjaka za jesti ? :)
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40865
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Jack » 18 apr 2018 21:35

Ljesnjak,kestenj i orah najbolje uspjevaju u Krajini
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 19 apr 2018 09:32

Naredne godine paprika iz Podrinja na evropskom tržištu


Zadruga “Agrofood” iz Konjević Polja realizuje projekat proizvodnje paprike na otvorenom polju na površini od 30 duluma uz podršku USAID i Vlade Švedske, Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (Farma 2) u koji je uključeno 30 kooperanata iz Birač regije.

“Projekat je podržan kroz nabavku sijačice za sjetvu sjemena rasda. Zadruga ‘Agrofood’ se obavezala da će naći 30 kooperanata, proizvesti im sadni materijal od 150 hiljada sadnica”, kaže za portal eSrebrenica Senad Omerović, direktor Zadruge “Agrofood”.

Projektom je predviđeno učešće USAID i Vlade Švedske sa 40 odsto sredstava i zadruge sa 60 odsto novčanih sredstava, a uključio se i UNDP koji je za sve korisike obezbijedio osnovni paket repromaterijala.

“Podršku u razvoju projekata dao je UNDP koji je nabavio folije, sisteme za navodnjavanje i drugi repromaterijal. Seminare i predavanja, kao i analizu zemljišta omogućio je Bauern helfen Bauern koji su nam pomogli i da izvršimo analizu tržišta i odredimo ciljeve u daljem plasmanu proizvoda”, ističe Omerović.

On kaže da kooperanti nisu dobili kompletan paket, oni treba da nabave zaštitna sredstva, gnojiva i na taj način daju svoj doprinos i pokažu interes u ovoj proizvodnji.

“Projekat je zatvorenog kruga, što znači da kooperantima dajemo sadni materijal, sa njima smo potpisali ugovore o otkupu paprike. Mi imamo kupca. Ovo je pilot projekat i ako ova godina prođe dobro, mi naredne godine treba da kooperantima omogućimo da kupe sadni materijal i repromaterijal i da im omogućimo da nakon prve godine imaju bolju cijenu i uvide da se ova proizvodnja isplati”, kaže Omerović.

On ističe da postoje zainteresovani kupci iz Evropske unije koji traže velike količine zbog čega ove godine testiraju ovaj rad, a već iduće godine, kroz dobru praksu i sigurni plasman proizvoda, nadaju se proširenju na više od 100 kooperanata koji će proizvoditi papriku za izvoz, piše eSrebrenica.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 19 apr 2018 09:36

„Dani organske proizvodnje“ u Gornjem Vakufu




Petnaestak izlagača iz BiH sudjeluje na izložbeno-prodajnom sajmu, koji se održava u Gornjem Vakufu, u okviru manifestacije „Dani organske proizvodnje“.

Za jednim od štandova je Travničanin Ivica Rajić iz Guče Gore, vlasnik porodičnog gazdinstva koje već desetak godina posjeduje certifikat organske proizvodnje.

-Uz biljne, imamo i proizvode animalnog porjekla. Naše opredjeljenje je, prije svega, uzgoj i iskorištavanje autohtonih sorti voća i njihova prerada u različitim oblicima – kazao je.

Također, redovan učesnik poljoprivrednih sajmova na području SBK-a, te u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Gračanici i drugim bh općinama, je Ermin Delić iz Zenice.

-Moja porodica se dugi niz godina bavi pčelarstvom. Registrirali smo firmu za proizvodnju meda i ostalih pčelinjih proizvoda, a od prije osam godina posjedujemo certifikat organske proizvodnje – istaknuo je.

Predsjednik Saveza ORGANSKO Federacije BiH Sejad Herceg ističe kako su, održavanjem manifestacije „Dani organske proizvodnje“, nastavljene aktivnosti umrežavanja poljoprivrednih proizvođača, udruženja i svih njenih aktera.

-Ovakvim skupovima želimo unaprijediti razvoj poljoprivrede, i poslati poruku onima koji donose odluke da postoje ogromne mogućnosti i šanse u agraru – naglasio je.

Isti cilj, dodaje, ima manifestacija „Dani organske proizvodnje“, koja je organizirana u saradnji s Udruženjem građana „Zdrava malina“, kao i današnje predavanje za poljoprivrednike s područja Gornjeg Vakufa.

Uz Hercega, o ekonomiji ruralnih područja i zakonskim propisima u organskoj proizvodnji govorio je prof. Nezir Tanović.

Pomenuta manifestacija bit će održana u četvrtak i petak u Bugojnu.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 20 apr 2018 02:47

amkos je napisao/la:Super biznis, pozitivno sam se iznenadio od Alena Islamovića. :gut: :respekt:

@Zmaj, ima li kod vas dovoljno lješnjaka za jesti ? :)
Ima al bude skupo. U obicnim radnjama kosta 40-60 KM po kili al naravno kod arapa se moze naci jeftinije.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 02 maj 2018 17:10

Izvoz organskih proizvoda iz BiH se udvostručio, najveći potrošači Njemačka i Italija

slika

Prema podacima Vijeća ministara BiH izvoz organske prizvodnje u BiH se u protekloj godini udvostručio. Razgovarali smo sa Sejadom Hercegom iz Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH koji nam je ispričao na kojem je nivou naša država trenutno kada je riječ o ovoj proizvodnji te šta je do sada postignuto u toj oblasti.

Zakon o organskoj proizvodnji u genocidnoj donesen je 2010. godine, a tek prošle godine i na nivou Federacije BiH. Sejad Herceg iz Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH je istakao kako je njime u potpunosti regulisana ova oblast, ali da je potrebno uspostaviti i još jedan vid kontrole na tržištu kako bi se što efikasnije pronalazili oni koji pod oznakom organskih proizvoda promovišu one koji to nisu.

"Na taj način bi se zaštitili certificirani organski proizvođači, a bitno je naglasiti da je organska proizvodnja poboljšana usvajanjem ovog zakona, ali ono na čemu još treba raditi jeste i formiranje registra na osnovu kojeg bisamo imali podatke koliko organskih proizvođača postoji", kazao je Herceg.

Potrebni značajniji poticaji

Sagovornik je istakao da je 2012. godine bilo zabilježeno 170 operatera u organskoj proizvodnji i da se polako i u ovoj godini taj trend vraća. Dodao je da se udvostručila organska proizvodnja i da bi naša država mogla biti zemlja u kojoj bi taj sektor imao dobru budućnost zbog svih resursa kojima raspolaže.

"BiH je uvijek pratila svjetski trend u organskoj proizvodnji, a on se uvijek kretao između 10 i 20 posto, međutim, bitno je naglasiti da se ta proizvodnja u BiH povećava i preko 20 posto. Potražnja je velika i bilježimo veliki porast, ali kada uporedimo s tržištem EU, mi u BiH proizvodimo tek 0,02 posto na površinama pod organskom proizvodnjom, a to znači da je blizu 1.000 hektara zemljišta pod organskom proizvodnjom", istakao je.

Herceg je naglasio kako se u BiH još ne realizuju projekti koji bi unaprijedili organsku proizvodnju i da je osim nedostatka registra potrebno ovu oblast sistemski riješiti kako se ona ne bi zasnivala samo na nevladinim organizacijama i udruženjima.

"Federalno, ali i određena kantonalna ministarstva poljoprivrede izdvajaju poticaje za ovu oblast, međutim, ona nisu dovoljna, jer se većina tih sredstava potroši na certifikaciju. Kao primjer navodim činjenicu da svaki farmer mora platiti certifikaciju 1.000 KM iako ima pola hektara zemljišta i nema ekonomsku opravdanost za to. A opet, s druge strane, bez certificiranja i vođenja nadzora ta organska poljoprivreda se ne priznaje", pojasnio je.

Organski proizvodi se najviše izvoze u skandinavske zemlje

Kazao je da je ove godine za organsku proizvodnju iz budžeta Federacije BiH izdvojeno 80 hiljada KM, što je, kako nam je naveo, malo i za certifikaciju.

"To znači da se iz budžeta Federacije BiH izdvaja blizu 2,5 posto sredstava za razvoj organske proizvodnje. Mi iz udruženja smo tražili da se izdvoji milion KM za ovu oblast kako bismo mogli raditi na razvoju i promociji organske proizvodnje", istakao je.

Herceg je naveo kako se najviše organskih proizvoda iz BiH izvozi u Skandinavske zemlje, a da su i dalje najveći potrošači Njemačka i Italija. Riječ je o ljekovitom bilju, šumskim proizvodima i gljivama, a od toga plastenička proizvodnja zauzima 20 posto.

"Kada je riječ o organskom povrću i voću, velika je potražnja i nije upitna cijena, ali je upitan kvalitet. A da bismo osposobili naše poljoprivredne proizvođače, mi u njih moramo uložiti i osigurati ambijent za organsku proizvodnju, a s druge strane, imamo resurse i obučene ljude, međutim, još nemamo na području Federacije znak za organsku proizvodnju", naglasio je.

To znači da svi organski proizvođači moraju na svojim prodajnim mjestima izložiti certifikat kako bi na taj način kupci bili uvjereni da je riječ o organskim proizvodima.

Sagovornik je dodao i to da se Regulativom 834 za organsku proizvodnju iz EU propisuje da svaki proizvođač koji se odlučuje za certifikaciju mora ispunjavati propisane uslove.

"Kada se pokrene proces certifikacije, organizacije koje se tim bave, a kojih u našoj državi ima šest, vrše certifikaciju i proizvođaču izdaju potvrdu za pristup organskoj proizvodnji. Nakon toga, inspekcija vrši nadzor, kontroliše rad i kvalitet izdaje se certifikacijska potvrda, a nakon godinu ili više kada se pokrene biznis i certifikat", ispričao nam je sagovornik.

Mladi sve više zainteresovani za organsku proizvodnju

Ukupan izvoz se povećava i velika je potražnja, trenutno radimo jedan projekt sa Češkom, Slovačkom i Mađarskomu kojem su i Srbija, BiH i Moldavija, gdje radimo na iskustvima i uvođenju mladih u organski sektor, budući da je ta napredna poljoprivredna proizvodnja i održiva.

Organska proizvodnja zabranjuje upotrebu pesticida i genetičku manipulaciju gajenih biljaka i zbog toga su svi organski proizvodi zdravi i kvalitetni. Herceg je istakao da je Savez udruženja organskih proizvođača FBiH formirao Centar za razvoj i podršku organskim proizvođačima i putem sajmova edukuju građane na koji način mogu prepoznati organske proizvode.

"Također je bitno napomenuti da ne postoji velika razlika u cijenama između organskih i komercijalnih proizvoda. Ukoliko proizvođač direktno kupcima nudi svoje proizvode ne postoje velike marže te su cijene više za 30, a u nekim kulturama i 50 posto. S druge strane, u trgovačkim centrima marže su velike te tu dolazi do veće razlike u cijenama", rekao je.

Ono što ohrabruje, kako je istakao Herceg, jeste i velika zainteresovanost mladih ljudi za ovu proizvodnju, a s obzirom na to da je riječ o održivoj oblasti može se reći da će ovo biti proizvodnja budućnosti.

"Trenutno radimo na projektu u kojem uzimamo iskustva iz Mađarske, Češke i Slovačke, a obučavamo proizvođače iz Srbije, Moldavije i BiH. Bitno je da imamo mlade ljude i da ih kvalitetno obučimo kako bi se što bolje razvijala organska proizvodnja. Prema svjetskim istraživanjima potražnja za organskom proizvodnjom će rasti i do 20 godina i mladi su to prepoznali. I dalje ćemo nastojati organsku proizvodnju podići na viši nivo, jer građani zaslužuju da jedu kvalitetne proizvode", zaključio je Herceg.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/izv ... /180423064
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 28 maj 2018 09:43

Bh. građani sve više sade orahe: Isplativa investicija koja ne traži puno ulaganja i brige


Proizvodnja oraha na području Unsko-sanskog kantona u posljednjih nekoliko godina dobija na zamahu i sve je više poljoprivrednika koji se odlučuju na uzgoj ove kulture, kažu u Poljoprivrednom zavodu USK.


Kilogram jezgre oraha na tržištu košta više od 15 KM



Ističu kako je ovo područje idealno za sadnju oraha, a za poljoprivrednike koji se odluče za ovu vrstu proizvodnje planirani su poticaji i edukativna podrška. U gradovima i općinama ovog kantona održan je niz edukativnih predavanja na ovu temu, te su poljoprivrednicima predočeni osnovi spomenute proizvodnje.

Prema riječima Edhama Hodžića, direktora Poljoprivrednog zavoda USK, uzgoj ove kulture može biti unosan i perspektivan, s obzirom na to da su plodovi oraha izuzetno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena njihovih jezgri dostiže 15 i više maraka po kilogramu, pišu Nezavisne.

- Svim poljoprivrednim proizvođačima preporučio bih da se dobro upoznaju sa svim faktorima ove proizvodnje, pa tek onda da se upuste u nju. Sve u svemu, uzgoj oraha može biti vrlo perspektivan - kazao je Hodžić.

Jedan od onih koji su se odlučili na uzgoj oraha je Hilmija Mašić iz sela Čaplje, nadomak Sanskog Mosta, koji je na svome imanju na površini od tri hektara ove godine zasadio 200 mladica oraha.

- Dugoročno, radi se o veoma isplativoj investiciji s obzirom na cijenu plodova oraha na tržištu. To je vrlo zahvalna voćka, koja ne traži mnogo ulaganja i brige - istakao je Mašić.

U prvih nekoliko godina ne računa na zaradu, ali za pet-šest godina očekuje da se investicija u voćarstvo počne otplaćivati.

Prednost je, kaže, što nema dodatnih ulaganja, pa ako se neke godine i dogodi da nema uroda, tada nema ni gubitaka, za razliku od uzgoja jabuka, krušaka, kukuruza, pšenice i ostalih kultura, gdje se moraju uložiti znatna sredstva.

Na području Sanskog Mosta, nadomak sela Poljak, protekle godine podignuta je najveća plantaža oraha na području USK, a možda i šire, na površini većoj od pet stotina duluma zemljišta. Investitor ovog projekta je poduzetnik Adnan Karabaš, koji već godinama živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, a kapital zarađen tamo odlučio je uložiti u poljoprivrednu proizvodnju.

Agronom Emsud Kadirić, koji vodi ovaj projekat, ističe da su početna ulaganja iznosila oko pedeset hiljada maraka, što je podrazumijevalo čišćenje i pripremu zemljišta, te sadnju mladih stabala ovog jezgričastog voća, koja su nabavljena u susjednoj Hrvatskoj.

- U prvoj fazi zasadili smo četiri sorte oraha, a stabla će puni urod dati za nekih sedam do osam godina - rekao je Kadirić.

Drugi uzgajivači ističu da su orahe posadili osim zbog zarade i zbog toga da iskoriste zemljište koje imaju na selu, da ne bi zarastalo u korov.

Važan je odabir sadnice, ali i vrijeme kada se ona sadi.
https://www.faktor.ba/vijest/bh-graani- ... ige-297068
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 30 maj 2018 15:28

Živinice: Firma ‘Elisa Berry BH’ traži 200 sezonskih radnika


Načelnik Samir Kamenjaković je u saradnji sa predstavnikom kompanije ”Elisa Berry BH” Živinice i ove godine usaglasio potrebe za 200 sezonskih radnika za berbu borovnica na plantažama u Dubravama Donjim i Bašigovcima.

Berba će trajati dva mjeseca od 01.06.2018. godine, a sprovodit će se u zavisnosti od vremenskih uslova. Radno vrijeme za berbu je od 7 do 17 sati.

Za svakog radnika berača sklopit će se ugovor o djelu. Plaćanje je po učinku odnosno za ubrani 1 kg borovnice – 1 KM, isplata bi bila svake sedmice za prethodnu sedmicu, rečeno je iz općine Živinice.

Općinski načelnik Samir Kamenjaković poziva sve zainteresovane građane koji žele da učestvuju u ovom sezonskom poslu, da se što prije jave na Info pult u Šalter sali Općine Živinice ili pošalju svoje osnovne podatke (ime, prezime i broj telefona) na e-mail adresu: [email protected].
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5484
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 25 jun 2018 18:46

trViTOLNf_E

Ako Bog da treba kupiti ovaj sir "Koza Nostra" izgleda sjajno.
Samo BiH.

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 04 jul 2018 00:55

Koza Nostra :mrgreen:
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12074
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la amkos » 04 jul 2018 01:10

Zmaj je napisao/la:Koza Nostra :mrgreen:
Kriminalan naziv proizvoda :D
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Logan
Član
Postovi: 469
Pridružen/a: 30 dec 2012 05:57

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Logan » 04 jul 2018 20:21

https://www.klix.ba/biznis/privreda/nov ... /180703077
Novi uzlet starog giganta: Hepok prezentirao kapacitete i novi proizvodni asortiman

Da se u jedan slože svi redovi vinograda Željuša mogla bi se povući linija od Mostara do Minhena, jedna je od ilustracije veličine i kapaciteta Hepoka, starog poljoprivrednog giganta iz Mostara koji na krilima novih investicija ponovo osvaja domaća i svjetska tržišta.
Brojne zvanice i mediji bili su prisutni današnoj prezentaciji nove vizije brenda i novog proizvodnog asortimana Hepoka, a upriličen je obilazak vinograda Željuša, najvećeg u našoj zemlji, podruma i vinarije. Poslije konferencije za medije uslijedila je degustacija novih proizvoda, koja osim izvornih okusa nose i domaća imena – Liska i Tenelija.

Zeraa Agriculture Investment u avgustu 2016. godine preuzeo je Hepok i do sada investirao više od dvadeset miliona KM. Damir Ferović, direktor ove grupacije koja je u vlasništvu istoimenog fonda iz Dubaija, upoznao je prisutne s činjenicom da je dobar dio tih sredstava uložen u nabavku procesne opreme, unaprijeđenje vinograda i kvalitete vina.

"Kao rezultat odluke da investiramo u poljoprivredni sektoru u junu 2015. godine je realizirana akvizicija "Bosnaplod Brčko", a potom i Hepok u Mostaru. Nakon što smo uspjeli održati kontinuitet proizvodnje, naša namjera je da Hepok razvijamo kao modernu i tehnološki savremenu kompaniju. U protekloj godini smo intenzivirali nabavku procesne opreme koja nama omogućava da proizvodimo kvalitetna i vrhunska vina, te destilat velikog kvaliteta koji se dalje koristi u proizvodnji naših jakih alkoholnih pića i likera", kazao je Ferović.

Direktor Ferović spomenuo je kako je posljednjih šest mjeseci iskorišteno i za proces rebrendiranja, razvoja novih proizvoda, dizajna flaša, etiketa... Kao rezultat tog rada tu je i novi logo Hepoka, dijelo dizajnera Kenana Zekića, koji u sebi objedinjuje Stari most, ali i dva grozda Žilavke i Blatine.

"Kako je Hepokovo ime vrijedno i dalje, naša odluka je da ne mijenjamo njegovo ime samo što ono više ne znači kao prije Hercegovački poljoprivredni kombinat, već je to slogan – hercegovačko, pouzdano i kvalitetno", izjavio je Damir Ferović.

Nakon preuzimanja Hepoka vraćeni su preuzeti dugovi, zadržani svi uposlenici, njihov broj je uduplan, a kompanija se posebno ponosi da Hepokom rukovode domaći kadrovi svi mlađi od 33 godine.

Današnjim aktivnostima prisustvovao je i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, koji je ustvrdio da je vidljiv trud za napretkom, a posebno je pohvalio zadržavanje svih starih radnika.

"Nadamo se i novom zapošljavanju, koji će doprinijeti bržem razvoju Mostara i Bosna i Hercegovine, ali i ostanku mladih ljudi na ovim prostorima. Ovo ja vidim kao jedan novi početak, veliki izazov, koji zahtjeva još više sredstava. Nadamo se da će novi brend pronositi ime Mostara, kao i onaj stari koji ima veliku i uspješnu prošlost. Znamo šta je Hepok nekad značio", kazao je Bešlić.

Tokom obilaska vinograda Željuša, diektor Hepoka Nedim Marić, ustvrdio je kako je to s 460 hektara najveći takav kompleks u našoj zemlji, da se trenutno obrađuje 300 hektara aktivne površine, a planirano je i širenje.

"Ova plantaža najsjevernija je u Hercegovini, a karakteriše je niz faktora kao što je blizina rijeke Neretve, planina Prenj i Velež, što nudi posebne okolnosti za uzgoj vinskih sorti s visokim sadržajem šećera i kiselina, te posebnu aromatiku. Ova plantaža je daleko ispred drugih, a istraživanja jednog beogradskog instituta govorila su da je godinama ona davala najbolje rezultate u cijeloj bivšoj državi. Drugi naš vinograd s pedeset hektara različitih sorti je Kosor kod Blagaja", kazao je Marić.

Hepok danas proizvodi šest sorti bijelog vina, Žilavku, Chardonnay, Tamjaniku, Rizling, Sauvignon Blanc i Smederevku, a od crnih Blatinu, Vranac, Merlot i Cabernet Sauvignon. Asortiman rakija uključuje čuvenu Lozu i Travaricu, dok se od likera proizvodi nekoliko zanimljivih okusa kao što je višnja, suha smokva, malina, kadulja i šipurak.

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 18 jul 2018 18:06

Nedim Marić, direktor Hepoka - Novim etiketama želimo prvo osvojiti domaće tržište

slika

Ovih dana se govori o novoj eri čuvenog mostarskog Hepoka, nekadašnjeg giganta u vinskoj proizvodnji u bivšoj Jugoslaviji. Investicioni zamah krenuo je ulaskom novog vlasnika, kompanije Zeraa Agriculture Investment, koja je prije dvije godine odlučila da Hepoku da novu šansu.

Novi Hepok želi praviti sigurne korake u svom rastu, rekao je u intervjuu za eKapiju njegov direktor Nedim Marić. Na raspolaganju sada imaju savremenu opremu, mehanizaciju, destileriju, laboratoriju i, kao i nekad, najveći vinograd u BiH. Sa Marićem smo razgovarali o ulaganjima u proteklom periodu, novim etiketama i planovima za domaće i strana tržišta.

slika

eKapija: Kompanija Zeraa Agriculture Investment postala je vlasnik Hepoka prije skoro dvije godine i tada je najavljeno da će nekadašnji gigant ponovo stati na noge. Koji su bili prvi koraci u oživljavanju Hepoka i šta je bio prioritet u investiranju?

- Prije dolaska Zeraa-e Hepok nije imao adekvatnu opremu za proizvodnju vina visoke kvalitete. Prvi koraci su bili projektovanje pogona za proizvodnju vina i jakih alkoholnih pića. Nakon samih objekata uslijedilo je ulaganje u rashladne sisteme, kao i u procesnu opremu za primarnu preradu - prijemne koševe, selekcione stolove, muljače i prese. Zaokružili smo cijeli ciklus sa novom, savremenom opremom za proizvodnju vina.

Što se tiče proizvodnje likera, sad imamo novu, savremenu destileriju u koju je uloženo 500.000 KM. Njen kapacitet je 12.000 litara vina dnevno, i od toga dobijamo 1.200 do 1.500 litara apsolutnog alkohola tokom dana, što odgovara 350.000 do 400.000 litara apsolutnog alkohola na nivou godine. Investirali smo i 100.000 KM u laboratoriju kako bismo kvalitetno upravljali procesima. Sada, određenu analitiku radimo 2 ili 3 minute, a ranije je trebalo nekoliko sati.

slika

Kad sve saberemo, kupoprodaja Hepoka, realizovane investicije i izmirenje obaveza koje je Hepok imao prije dolaska Zerae, iznosile su nešto više od 22 mil KM.

eKapija: Za ove dvije godine novog poslovanja u Hepoku koji su najvažniji rezultati?

- Postigli smo visok nivo kvaliteta vina i destilata. Što se tiče jakog alkohola, do dolaska Zeraa-e mi smo to uslužno radili kod drugih destilerija, prerađivali i samo finalni proizvod radili kod nas. Sada imamo savremenu destileriju marke Arnold Holstein i destilati su visoke kvalitete.


eKapija: Koje vinske etikete, rakije i likere novi Hepok nudi domaćem tržištu ?

- Prije nekoliko dana smo na tržište plasirali 14 novih etiketa, od toga sedam u kategoriji jakih alkoholnih pića i sedam vinskih. Tu su premium loza i premim travarica, i pet likera od kadulje, šipurka, smokva, višnja i malina. Što se tiče vina, imamo u ponudi tri varijante žilavke, dva šardonea, tamjaniku i vranac. Početkom naredne godine planiramo izaći sa još tri etikete crvenih vina - kaberne, merlo i vrhunski vranac.

eKapija: Koliki je kapacitet proizvodnje i da li se proizvodi izvoze van BiH?

- Cjelokupna vinarija ima kapacitet 5 miliona litara, s tim što je kapacitet proizvodnje vina vrhunskog kvaliteta 600.000 litara. Inače, proizvodimo i stona vina, koja su manjeg kvaliteta i njih najviše izvozimo u Hrvatsku.

Prošle godine smo bili najveći izvoznik vina iz BiH, i samo u Hrvatsku smo izvezli 800.000 litara. Naši kupci jesu iz Hrvatske, a imali smo saznanja da to ide i dalje.

Kada govorimo o izvozu na nova tržišta, na to ćemo još sačekati, jer nam je cilj najprije se pokazati na domaćem tržištu. Ali, svakako radimo na tome da naši proizvodi odu u evropske zemlje.

eKapija: Poznato je da je Hepokov vinograd Željuša najveći u BiH. Na kolikim površinama se odvija uzgoj i po čemu su specifični vaši lokaliteti?

- Imamo dva lokaliteta - Kosor, koji je manji i Željušu, koja je najveća plantaža u BiH. Obrađujemo 300 hektara na Željuši, što je ukupna bruto površina, a neto je 250 hektara nasada. To je najsjevernija plantaža Hercegovine i daje odlične rezultate. Ova plantaža je u bivšoj Jugoslaviji davala najbolje rezultate, pokazala su prijeratna istraživanja. Pjeskovita je, ima okrenutost ka sjeveru i jugu, dobra je osunčanost, a dolaze i povoljni vjetrovi. Više je faktora koji pogoduju ovom lokalitetu. Zemljište nije predviđeno da daje velike količine grožđa, već da to budu manji prinosi, ali visokog kvaliteta.

eKapija: Planirate li uzgoj novih sorti ili će akcenat biti na autohtonim hercegovačkim sortama?

- Trenutno na lokalitetu Željuša pola nasada je za bijelo vino, a pola za crveno. Ubuduće će biti akcenat na autohtonim sortama, zato ćemo povećati površine blatine i žilavke i sadnice su već nabavljene

eKapija: Kakvi su dalji planovi Hepoka, kako u investiranju u proizvodnju, tako i u kontekstu još jače promocije vinarstva u Hercegovini?

- Naša ideja je da radimo na 100% naših kapaciteta, te da zasadimo još slobodnih 200 hektara u narednom periodu. Prirodan rast firme mora ipak pratiti struku, a mi želimo da je taj rast 10-20% godišnje.
https://ba.ekapija.com/people/2194785/n ... ce-trziste


Ne smeta arapskim sejcima(vlasnici Hepoka) hercegovacko vino. :tutu: Nadam se da ce preuzet ove manje vinarije sto su locirane u Citliku.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 18 jul 2018 18:06

"Gračanka" izvozi prvu klasu krastavaca na njemačko tržište

slika

Radnici zemljoradničke zadruge "Gračanka" izvoze prvu klasu krastavaca na njemačko tržište, saopćeno je iz USAID/Sweden Farma 2 projekta.
Izbor kornišona, krastavaca koji odgovaraju za kišeljenje i spremanje zimnice, pažljivo se vrši u hladnjačama zadruge.
Direktor zadruge Rasim Husić rekao je da "Gračanka" ima više od 1.000 članova, a uz to i kooperante koji nisu registrirani članovi.
- Ponosni smo na posao koji smo napravili. Radimo na certificiranoj proizvodnji zdrave hrane, surađujemo s kooperantima širom regije - pratimo ih u proizvodnji kroz sve faze. Jednostavno, kao zadruga im pomažemo od biznis planova, do tehnologije, te im pružamo razne vrste podrške, uključujući povezivanje s bankama - kazao je Husić.
Zadruga pokriva nekoliko sektora, između ostalog mlijeko, povrće i voće, te peradarstvo. Kroz USAID/Sweden Farma 2 su u posljednjim aktivnostima osigurane muzilice za 102 farmera u zadruzi, koja je pomogla jačanju mreže farmera.
"Gračanka" danas ima 32 otkupne stanice u regiji, te širi svoju mrežu.
- Od USAID/Sweden Farma 2 projekta smo dobili muzilice, suđe i kante za više od 100 proizvođača mlijeka. Tražimo kvalitet, pokrili smo s ovim brojne farmere. Imamo s njima ugovore, te na fer osnovama surađujemo i osiguravamo priliku da prodaju svoje proizvode, podignu kvalitetu i dalje rastu - naveo je Husić.
Velike zadruge u Bosni i Hercegovini hrane čitave zajednice, a poručuju da je ključ opstanka u "diverzifikaciji".
Od najmanjeg zemljoradnika ili farmera do velikih grupacija, nitko nema "luksuz" osloniti na samo jednu vrstu proizvoda ili na jedno tržište, priopćeno je iz USAID/Sweden Farma 2 projekta.
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... Ei%C5%A1te
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 21 jul 2018 15:20

cpXpCbs6uSo
Bh. proizvođači mlijeka i zvanično su obustavili isporuku mlijeka na Kosovo, nakon što su tamošnje vlasti uvele carine na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 07 aug 2018 22:49

BiH će povećati izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU

Evropska komisija jučer je donijela odluku kojom je BiH stavila na A i B listu zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda na područje Evropske unije. U razgovoru za Klix.ba ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je kazao da je ta odluka veoma važna za našu zemlju, što će rezultirati znatnim povećanjem izvoza.
Velika je stvar što je BiH stavljena na A i B listu za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, s obzirom na to da se radi o proizvodima velikog zdravstvenog rizika i to nije lako postići.

BiH je dostigla evropski standard, a naše opredjeljenje generalno je da dostižemo EU standarde u svim oblastima, stoga je ova odluka Evropske komisje još značajnija.

Izvoz sirovog mlijeka je A lista, a kako kaže ministar Šarović to nije izvozni prioritet BiH.

"Izvoz sirovog mlijeka nije prioritet bh. proizvođača, ali ispunjavanje svih uslova i za taj segment govori koliko smo uradili. BiH je izvozno orijentisana za prerađeno mlijeko. Zato nam je važnija lista B. To su uglavnom proizvodi s manjim stepenom obrade mlijeka.

BiH je do sada na godišnjem nivou izvozila mlijeko u vrijednosti oko 60 miliona KM u zemlje Evropske unije i CEFTA-e.

"BiH je do sada dosta više mliječnih proizvoda uvozila, nego što je izvozila. U 2019. godini ćemo vidjeti sve benefite ovakve odluke. Smanjit ćemo taj debalans kada je riječ o odnosu uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda", kazao je Šarović.

Kako nezvanično saznajemo, samo jedna zemlja članica Evropske unije je glasala protiv stavljanja BiH na A i B listu.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/sar ... /180807087
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 07 aug 2018 23:23

tLe2P3ZNVIw
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Zmaj » 09 aug 2018 15:03

nFQPD1lZtNw

-nHtYcQtkNw
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 13 aug 2018 09:09

Delta Trade izvezla prvi kontejner zamrznute maline u Australiju

Iz kompanije Delta Trade obavijestili su da su izvezli prvi kontejner zamrznute maline u Australiju.



Kompanija Delta Trade pored ovoga izvozi i zamrznuto voće u više zemalja EU, kao što su Italija, Njemačka, Austrija, te Turska i Srbiju.

Ovo je firma iz Zenice :gut:
Delta Trade u postupku certifikacije prema IFS Food standard


Iz firme Delta Trade d.o.o., PJ Delta Frost iz Zenice, potvrdili su da se nalaze u postupku certifikacije prema IFS Food standardu za opseg "Freezing, processing and packing of fruit".

Certifikacijski audit za ovaj postupak je uspješno obavljen 11. juna 2018. godine.

Ističu da je postupak registracije u toku te očekuju ispostavljanje certifikata od strane SGS Germany najkasnije 06. augusta 2018.

"Ponosni smo što smo prošli na jako zahtjevnom certificiranju IFS od strane SGS certifikacijske kuće", kazala je Gordana Marković, direktorica ove kompanije.

Pored ovog certifikata, Delta Trade d.o.o. PJ Delta Frost je za svoju proizvodnju zamrznutog voća prošle godine implementirala jedan od najpriznatijih normi za sektor hrane, IFS certifikat sa kojim je izvoz u EU puno lakši, te se time Delta Frost svrstava među ozbiljnije izvoznike zamrznutog voća u BiH.

Budući da je Delta Trade d.o.o. Zenica značajan dobavljač sjemenki i začina u prehrambenoj industriji, sve sjemenke i začine uvoze iz EU i to isključivo iz firmi koje posjeduju certifikate o kvaliteti i zdravstvenoj sigurnosti proizvoda, GMP i HACCP.

Također, da bi se kvalitet održao na nivou, Delta Trade je implementirala ISO9001:2015 i HACCP.


Ova kompanija će sigurno nastaviti i dalje raditi na usavršavanju proizvodnje i izvoza slijedeći kriterije najzahtjevnijih kupaca.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Poljoprivreda u Bosni

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 13 aug 2018 09:10

Aronija sve zastupljenija na području Sanskog Mosta: Kultura koja daje puno



Na području sela Čaplje, nekoliko kilometara od Sanskog Mosta, nalazi se plantaža aronije čiji je vlasnik poljoprivredni proizvođač Hamo Biščević, koji ističe kako je ovom bobičastom kulturom zasadio oko pet dunuma zemljišta.

Prema njegovim riječima, na uzgoj aronije se odlučio prije pet godina, kada ja zasadio prve sadnice, a njihov broj se u međuvremenu povećao na preko 1.000.

Biščević kaže kako ove godine očekuje rekordan urod ove kulture i nada se da će proizvesti oko 1.000 litara cijeđenog soka, čime bi ostvario rekordnu proizvodnju do sada.

Kaže kako su svi članovi porodice uključeni u poslove obrade zemljišta i uzgoja ove biljke te ističe kako je njena prednost u odnosu na ostale kulture to što nije previše zahtjevna.

"Cijeli proizvodni proces uzgoja aronije odvija se na prirodnoj bazi, bez umjetnih gnojiva, a redovni kupci su izuzetno zadovoljni krajnjim proizvodom. Znači, radi se o sto posto ekološkom proizvodu", ističe Biščević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja aronije u posljednje vrijeme ima sve više poklonika na ovim prostorima, prije svega zbog svoje ljekovitosti i mogućnosti proizvodnje različitih produkata od plodova ili listova ove biljke.



Konkretno, Biščevići proizvode sok od aronije koji je izuzetno tražen na lokalnom tržištu te se, zbog ljekovitih svojstava, preporučuje bolesnim, ali i zdravim osobama. Također, proizvode i čaj od aronije koji daje snagu ljudskom organizmu i otklanja umor.

Biščević tvrdi kako područje Sanskog Mosta pruža idealne uslove za uzgoj ove biljne vrste.

"Najvažnije je kvalitetno zalijevanje, dok same biljke ne zahtijevaju neki poseban tretman, a najveći poslovi su košenje trave i berba", kaže on.

Inače, ovo voće, s plodovima nalik ribizli, ima kiseli i trpak okus, otporno je na zimu i mraz, pa tako preživljava i na ekstremno niskim temperaturama, zbog čega nosi naziv sibirska borovnica.

Potiče iz Sjeverne Amerike, odakle je došlo u Europu, a sjevernoamerički domoroci koristili su ga kao hranu i lijek. Aronija je bogata ljekovitim tvarima i vitaminima te djeluje antivirusno, antibakterijski i antiupalno, jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Odgovorite