Energetika i rudarstvo u Bosni (izgradnja i razvoj)

[Zmaj]

Alumina i RMU "Banovići" potpisali ugovor vrijedan 29 miliona KM



Predstavnici kompanije Alumina iz Zvornika i Rudnika mrkog uglja "Banovići" potpisali su danas ugovor o poslovnoj saradnji za 2018. godinu vrijedan blizu 29 miliona KM.
Prema ugovoru, Rudnik "Banovići" će tokom sljedeće godine isporučiti oko 200.000 tona uglja za potrebe rada Alumine, što je za oko 30 posto više u odnosu na isporuku u 2017. godini.

Predsjednik Upravnog odbora Alumine Milorad Motika, koji je potpisao ugovor o saradnji sa direktorom Rudnika mrkog uglja “Banovići” Muneverom Čergićem, istakao je da je zvornička kompanija potpisala značajan ugovor jer se njime osiguravaju potrebne količine uglja za rad energetskih postrojenja.

On je naveo da Alumini mnogo znači saradnja sa Rudnikom “Banovići”, jer je zvorničkoj kompaniji potrebno stabilno snabdijevanje ugljem, kao značajnim resursom u proizvodnom procesu, kako bi se, realizirali planovi i poslovni ciljevi koje ova kompanija ima u 2018. godini.

"Potpuno smo zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa Rudnikom mrkog uglja 'Banovići'. Veoma nam je bitno da na vrijeme i po povoljnim cijenama imamo snabdijevanje ugljem čiji je naša fabrika veliki potrošač", istakao je Motika, navodeći da fabrika u svom procesu rada koristi dva kotla na čvrsto gorivo-ugalj.

Čergić je rekao da je Alumina veoma bitan potrošač za Rudnik “Banovići”, i poslije Elektroprivrede BiH, najveći kupac, te naglasio da je potpisivanje ovog ugovora veoma bitno za cijelu BiH, jer se radi o domaćim resursima.

Dodao je da RMU "Banovići" planiraju da u 2018. godinu proizvedu oko 1,75 miliona tona uglja, od čega će 12 do 13 posto ukupne godišnje proizvodnje biti namijenjeno za potrebe zvorničke Alumine.

[Zmaj]

Trogodišnji plan EP BiH: Velike investicije, poslovanje s dobiti i povećanje tarifa



Investicije “teške” gotovo 1,7 milijaradi KM, poslovanje sa dobiti, te povećanje cijena električne energije u 2019.i 2020. godini, osnovne su značajke trogodišnjeg plana poslovanja 2018.-2020 godina koje je usvojila Skupština di-oničara Elektroprivrede BiH na sjednici 28. oktobra 2017. godine.

O poslovnim planovima i investijcama koje Elektroprivreda BiH namjerava preduzeti u narednih tri godine, na pitanja Indikator.ba Plus odgovarao je Emir Mulić, rukovodilac Sektora za planiranje, analizu i izvještavanje u Direkciji Elektroprivrede BiH.

Šta predviđa trogodišnji plan poslovanja 2018.-2020., koji je Skupština dioničara usvojila?
-Trogodišnjim planom predviđeni su poslovanje Elektroprivrede BiH sa dobiti i značajne investicije, prvenstveno u Blok 7 čija izgradnja treba početi. Predviđena su potrebna sredstva, a dio treba biti obezbijeđen kreditnim putem. Riječ je o najvećoj poslijeratanoj investiciji u BiH koja obezbjeđuje zamjenu postojećih kapaciteta TE Tuzla.

Kolika dobit je planirana u trogodišnujem periodu?

-U 2018. godini smo planirali 15,9 miliona KM, za 2019. godinu 34,4 miliona KM i za 2020 33,9 miliona KM.

Na čemu se projekcije dobiti zasnivaju?

-Plan se zasniva na elektroenergetskom bilansu koji je predvidio hidrološku proizvodnju koja odgovara 70 posto vjerovatnoće dotoka i to je vrlo bitna odrednica kad je u pitanju planiranje - da se ostvari normalna hidrološka situa-cija koju nismo imali ove, 2017. godine. Pored toga, imamo prisutan rast cijena na regionalnom tržištu električne energije. One su imale proteklih godina trend pada, u toku ove godine bilježi se rast i mi smo veći dio prodaje već ugovorili po većim cijenama nego što smo imali u proteklom periodu, što je i ključno da se može planirati i očekivati dobit.

Koje investicije su predviđene u trogodišnjem periodu poslovanja?

- Investicije su predviđene u ukupnom iznosu 1,686 mlrd KM. Najznačajnija investicija je, kao što smo rekli, u Blok 7 TE Tuzla koja sa svim pripadajućim troškovima premašuje iznos od milijarde KM, s tim što se ne očekuje da gradnja bude završena u toku planskog perioda, već će dio investicija za taj blok biti i nakon 2020. godine.

Nedavno je objavljen tender za pripremne radove na Bloku 7 TE Tuzla. O čemu je riječ i kakav je hodogram za izvođenje radova na ovom projektu?

-Početak gradnje će zavisiti od datuma efektivnosti ugovora o izgradnji, a samim tim ugovora o kreditu koji imamo parafiran sa kineskom Exim bankom, a što zavisi od toga da li će Federalni parlament dati saglasnost za izdavanje garancije koju Federacija BiH treba dati za kredit, nakon čega bi Federalno ministarstvo finansija izdalo tu garanciju. Očekuje se da kredit kineske Exim banke bude efektivan u drugom kvartalu 2018. godine...


Kompletan razgovor možete pročitati u publikaciji Indikator.ba Plus br.17 i 18. koja je izašla 3. januara 2018. godine

[Zmaj]

Rudnici EPBiH: Gubitak smanjen za 77,8 mil. KM



Sedam rudnika koji posluju u okviru koncerna „Elektroprivrede BiH“ (EPBiH) zabilježilo je u posljednje dvije godine odlične poslovne rezultate, a samo gubitak do kraja novembra 2017. godine smanjen je za tačno 77,8 miliona KM, potvrđeno je za Avaz u ovoj državnoj firmi.

Milion tona uglja

Prema zvaničnim podacima Vlade FBiH, rudari su u 2017. godini iskopali oko milion tona uglja, što je također veliki rezultat i uspjeh za cijeli koncern.

Kada se sve uporedi s podacima iz 2015. godine, Rudnik Kakanj zabilježio je najbolje rezultate u poslovanju. Naime, ovaj rudnik je 2015. godine poslovao s gubitkom od 21,7 miliona KM, a kraj novembra 2017. dočekao je s dobiti od 4,9 miliona maraka.

Odličnim rezultatima može se pohvaliti i Rudnik Breza. I ovaj rudnik je iz minusa poslovao u plusu. U 2015. gubitak je bio 22,7 miliona KM, a u novembru 2017. ostvarili su dobit od 718.000 maraka.

Gračanica u plusu

Rudnik Kreka za dvije godine smanjio je gubitak za 24,7 miliona KM, jer su u 2015. poslovali s minusom od 33 miliona maraka, a u novembru lani gubitak je bio 8,3 miliona KM, a u 2016. godini 21,4 miliona maraka.

Dobrim rezultatima može se pohvaliti i Rudnik „Abid Lolić” Han Bila jer je gubitak od 5,6 miliona KM u 2015. godini uspio smanjiti na 988.480 maraka u novembru 2017. U 2016. godini gubitak je bio manji u odnosu na 2015 za skoro 3,5 miliona KM i iznosio je 1,7 miliona maraka.

Jedini rudnik koji je svih ovih godina u plusu je Rudnik Gračanica. Godine 2015. ostvario je dobit od 4,9 miliona KM, a u novembru 2017. 3,3 miliona maraka. I u 2016. su poslovali u plusu sa 2,9 miliona maraka dobiti.

Rudnik Zenica smanjio je gubitak za 4,7 miliona KM u odnosu na 2015. godinu. Gubitak u 2015. bio je 21,8 miliona, a u novembru lani 17,1 milion KM. Rudnik Đurđevik je 2015. bio u minusu 7,6 miliona KM, a lani 4,3 miliona maraka.

[Zmaj]

Izet Džananović: Priprema terena za izgradnju Bloka 7 bit će završena do polovine 2018.



Termoelektrana (TE) Tuzla je u 2017. godini proizvela ukupno 3.427.267 megavat sati električne energije, a zabilježena je i proizvodnja tehnološke pare i toplinske energije. Ukupna ulaganja najvećeg proizvođača električne energije u Bosni i Hercegovini u godini iza nas iznosila su 8,6 miliona konvertibilnih maraka, od čega je okvirno 25 posto uloženo u projekte koji se odnose na zaštitu okoliša.
Direktor Termoelektrane Tuzla Izet Džananović kazao je da je u prošloj godini od rudnika s područja TK preuzeto 3.800.000 tona uglja, a vrlo važan segment poslovanja predstavljalo je i ulaganje u ekološke projekte koji su vezani za zaštitu vode, zraka i tla.

"Najviše smo radili na zaštiti vode. Zatvorili smo sistem tehnoloških voda, prilagodili smo sistem za monitoring emisije u zrak, a pripremili smo se i za izgradnju toplovoda između Termoelektrane Tuzla i Općine Živinice", rekao je Džananović.

Vrlo značajni projekti, naveo je on, planirani su i za naredni period, a utjecat će na mjeru zagađenja koja je predviđena evropskim normama.

Kada je riječ o zbrinjavanju opasnog otpada, Džananović je istakao da Termoelektrana Tuzla, kao i svaka druga društveno odgovorna kompanija, poslove u ovoj oblasti obavlja u skladu sa zakonom.

"Kada je riječ o dozvolama za rad, vodnu dozvolu izdala je Agencija za vodno područje BiH za period do 2022. godine. Posjedujemo i okolinsku dozvolu za Termoelektranu Tuzla te deponiju šljake i pepela Jezero. Kroz ova tri dokumenta je verifikovano da sve radimo na zakonit način", rekao je direktor Termoelektrane Tuzla.

Naknade od 59 miliona KM

Po osnovu raznih naknada koje definišu zakonske regulative, TE Tuzla je u proteklih nekoliko godina uplatila 59 miliona KM u budžete nadležnih institucija u našoj zemlji.

Kada je riječ o Tuzli, najvećem proizvođaču električne energije u BiH, u gradski budžet je prema Zakonu o izdvajanju dijela prihoda od proizvodnje električne energije od 2015. godine do danas uplaćeno više od 15 miliona KM.

Džananović je istakao i da je od 1996. do danas Termoelektarna Tuzla uložila više od 250 miliona maraka u projekte za zaštitu okoliša.

"Dio projekata je realiziran kroz revitalizaciju postrojenja nakon rata jer su svi elektrofilteri zamijenjeni, mnogo je urađeno na upravljanju NUS proizvodima, odnosno na upravljanju pepelom i šljakom, zatim na tretmanu otpadnih voda, a urađeno je mnogo i na procesu sagorijevanja tako što se inoviranjem procesa produkcija NUS proizvoda svela na minimum", nastavio je Džananović.

Termoelektrana Tuzla se nerijetko navodi kao jedan od najvećih zagađivača zraka na području tuzlanske regije. Džananović tvrdi da Termoelektrana Tuzla ne participira u mikrozagađenju, posebno u zimskom periodu kada se spominju proglašenja epizoda uzbuna.

"To nas je ponukalo da uradimo stručnu analizu koja će stvari izdefinisati na pravi način i svakome će odrediti poziciju i zadatke koje treba da sprovede za naredni period", naglasio je Džananović.

Nevladine organizacije nerijetko ukazuju i na enormna prekoračenja graničnih vrijednosti emisije zagađujučih čestica u zrak, a direktor Termoelektrane Tuzla kaže da te podatke uzima s rezervom.

"Podaci koje mi prezentiramo su pouzdani i ispravni, ne bih se upustio u komentare mjernih podataka drugih. Često nam u ruke dolaze dokumenti za koje ne znamo ko ih je naručio, kako su nastali, a nisu prošli ni stručnu reviziju. Oni se eksploatišu, ali mi imamo rezervu prema takvim istraživanjima", kaže on.

Na pragu izgradnje Bloka 7

Izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već nekoliko godina predstavlja jedan od projekata koji je konstantno u fokusu javnosti.

Početak radova dosad je nekoliko puta najavljivan, a Džananović je kazao da bi do 31. marta ove godine od Parlamenta FBiH trebale biti pribavljene sve saglasnosti.

"Elektroprivreda BiH već je objavila poziv za prikupljanje ponuda za pripremne radove koji obuhvataju pripremu terena i ograđivanje gradilišta. Naša procjena je da će oni koštati blizu 18 miliona KM i to je definitivno početak radova. Druga faza je infrastrukturno opremanje lokacije, a onda kreću geološko-istražni radovi. Što se tiče Termoelektrane Tuzla, Blok 7 je pred početkom faktičke i fizičke realizacije", pojasnio je Džananović, naglasivši da bi prva faza projekta trebala biti završena do polovine ove godine.

Prema projektnoj dokumentaciji, izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla trajat će 56 mjeseci.

[Zmaj]

Uskoro izgradnja trafostanice za Vjetroelektranu Podveležje



JP Elektroprivreda BiH je sa kompanijom ABB d.o.o Zagreb potpisala Ugovor za izgradnju trafostanice (110/30 kV) i kablovske (30 kV) i fiberoptičke mreže za Vjetroelektranu (VE) "Podveležje".
Kablovskom i fiberoptičkom mrežom će se izvršiti energetsko i telekomunikaciono povezivanje vjetroagregata sa trafostanicom, a s ciljem plasmana proizvedene električne energije iz VE "Podveležje" u 110 kV mrežu, te upravljanja vjetroparkom.

Ugovor se finansira iz kreditnih sredstava njemačke KfW banke, a ukupna vrijednost je 4.098.026 eura. U prvoj fazi realizacije Ugovora obaveza izvođača je izrada izvedbenog projekta za trafostanicu "Podveležje", kao i izrada glavnog projekta za kablovsku i fiberoptičku mrežu. JP Elektroprivreda BiH je dobila građevinsku dozvolu za izgradnju trafostanice čime su se stekli uslovi za početak izvođenja pripremnih radova.

Predviđeni rok za realizaciju Ugovora je 20 mjeseci. Potpisom predmetnog Ugovora učinjen je značajan napredak u realizaciji cjelokupnog projekta izgradnje VE "Podvležje", čijom izradnjom će se povećati instalirani kapaciteti kao i udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Firma iz Hrvatske dobila posao.

[Zmaj]

Uskoro rekonstrukcija terminala naftnih derivata u Bihaću i Živinicama - Vrijednost investicija oko 10 mil KM

Privredno društvo Operator - Terminali Federacije planira rekonstrukciju terminala naftnih derivata u Živinicama i Bihaću. Ukupna vrijednost ovih investicija procijenjena je na oko 10 mil KM.

Kako kažu za eKapiju iz ovog društva, u toku je priprema tendera za izbor izvođača radova za rekonstrukciju terminala u Živinicama, dok je za planiranu rekonstrukciju terminala u Bihaću u toku izbor firme za izradu glavnog-izvedbenog projekta.

- Tender za glavni projekat rekonstrukcije terminala tečnih goriva u Bihaću je ponovljen, jer je u prvom koji je raspisan u avgustu prošle godine došlo do greške u tehničkoj dokumentaciji, a u novom je smanjena i ukupna vrijednost ugovora. Prema nekim procjenama, vrijednost investicije u Bihaću iznosiće oko 6 mil KM - ističu iz društva Operator - Terminali FBiH.

Prema tehničkoj dokumentaciji planirano je da se postojeći kapaciteti terminala Bihać stave u funkciju.

- Terminal nije u funkciji od 1996. godine. U međuvremenu su neke instalacije i sistemi zastarjeli i postali nefunkcionalni. Većina instalacija više od 20 godina nije ispitivana na ispravnost i funkcionalnost u skladu sa propisima, a i skladišni kapaciteti nisu korišteni. S obzirom na to, potrebno je izvršiti rekonstrukciju i modernizaciju svih dijelova terminala do nivoa da zadovoljavaju sve važeće tehničke standarde i zakonske propise BiH - stoji u tehničkoj dokumentaciji.

Prioritet je sanacija terminala u Živinicama, ističu iz društva Operator - Terminali FBiH i dodaju da je novac za ove radove već obezbijeđen iz vlastitih izvora.

- Vrijednost ove investicije je oko 4 mil KM i to se odnosi na prvu fazu radova, dok će se ostale faze izvoditi kada obezbijedimo potreban novac.

U podružnicama u Bihaću i Živinicama se nalazi skladišni centar za rezerve tekućih goriva, i to 18.300 m3 u Bihaću i 17.900 m3 u Živinicama. Terminal u Živinicama raspolaže i skladištem za ukapljeni naftni plin (UNP) zapremine 1.000 m3.

[Zmaj]

BiH mora da uvede akcize na struju

BiH je dužna da u skladu s evropskim direktivama kao buduća članica EU uvede minimalne akcize na energetske proizvode, uključujući i električnu energiju, potvrđeno je "Nezavisnim" u Uniji za takse i carine EU.

Naime, kako nam je objasnio Patrik Mekalou, portparol Unije, sve zemlje članice dužne su primijeniti pravila u skladu sa Direktivom za oporezivanje energetike 2003/96/EC, koja uključuje i minimalan nivo akciza na električnu energiju.

Mekalou je istakao da od BiH kao dio integracionog procesa EU očekuje da postepeno uskladi svoje propise s evropskom pravnom stečevinom.

"Komisija će razmotriti specifično stanje energetike u sklopu predstojeće procjene bh. aplikacije za članstvo u EU. Radujemo se da ćemo s tim u vezi biti u prilici da izanaliziramo odgovore iz upitnika koji se odnose na energetske politike", rekao je on.

Iako nadležna ministarstva na sva tri nivoa u pisanoj izjavi za tekst koji su "Nezavisne" objavile o tome da je već formirana radna grupa koja se bavi, između ostalog, i uvođenjem akciza na struju nisu željela potvrditi da se planira uvođenje tih nameta, iz odgovora EU je vidljivo da se na tome, ipak, radi.

"Mi razumijemo da je BiH trenutno u procesu određivanja tarifa za 'Elektroprenos BiH' i nezavisne operatore sistema, ali Evropska komisija nije involvirana. To je pitanje u nadležnosti BiH, koja može angažovati privatne eksperte ukoliko ocijeni da je to potrebno", rekao je Mekalou.

Izvor iz BiH, na kojem smo bazirali priču o uvođenju akciza na struju, nam je rekao da će zakon o akcizama, uključujući i odredbe o akcizama na struju, biti završen do kraja juna, a da će pravilnik biti usvojen do kraja godine.

Rečeno nam je, takođe, da se razmatra opcija po kojoj bi akcize na struju za domaćinstva iznosile nula maraka, a da nivo akciza za ostale potrošače još nije utvrđen. Pojašnjeno je, takođe, da su eksperti iz Slovenije, Austrije i Hrvatske već održali nekoliko radionica i sastanaka sa domaćim vlastima kako bi se usvojio novi zakon o akcizama u skladu s evropskom pravnom stečevinom.

U pogledu očekivanja EU, Mekalou je preporučio da pogledamo preporuke iznesene u Izvještaju o napretku BiH iz 2016. godine, u kojem je upozoreno da BiH nije napravila napredak u odnosu na zakonodavstvo o akcizama i carinama.

"U narednoj godini BiH bi posebno trebalo da: usvoji pravilnik o implementaciji nove carinske politike, poboljša saradnju između Uprave za indirektno oporezivanje BiH s poreskim službama u entitetima, dopuni zakon o akcizama i uskladi ga s evropskom pravnom stečevinom", navedeno je u preporukama.

Takođe smo u prethodnom tekstu naveli da EU omogućava privremenu suspenziju ili umanjenu stopu strujnih akciza za pojedine grupe potrošača kako bi one bile ohrabrene da primijene više ekoloških standarda u proizvodnji i potrošnji električne energije, ali da EU očekuje da u konačnici svi potrošači budu podvrgnuti istom nivou akciza.

Tako je, na primjer, uobičajena praksa da se željezničkim operaterima omogući minimalna akcizna stopa kako bi bili ohrabreni da koriste elektrificirane umjesto dizelskih lokomotiva, ili da koriste tramvaje ili trolejbuse u gradskom prevozu.

Minimum akciza koji propisuje EU je jedan evro po megavatu za domaćinstva, i pola evra po megavatu za poslovne potrošače. Kada se pogleda praksa prisutna u EU, vidljivo je da sve zemlje članice imaju akcize i da su neki uveli nulte tarife za domaćinstva uglavnom navodeći kao opravdanje potrebu dostizanja ekoloških standarda.

U zaključku, može se reći da će BiH do kraja ove godine, najvjerovatnije nakon oktobarskih izbora, uvesti akcize na struju, s tim da se o stopama još ne može ništa reći.

Poređenja radi, kada su u aprilu 2015. u Srbiji uvedene akcize na struju, prema pisanju tamošnjih medija, cijena električne energije povećana je za 15 odsto.

[Zmaj]

Poništen tender za izbor konsultanta za Blok 7 TE Tuzla

Elektroprivreda BiH (EPBiH) poništila je prije tri dana tender za izbor konsultanta za gradnju Bloka 7 Termoelektrane (TE) u Tuzli.

U pozivu ove državne firme bile su tražene "konsultantske usluge za ocjenu kritičnih varijabli Studije izvodivosti izgradnje bloka 7 u TE Tuzla", ukupne vrijednosti 120.000 maraka, bez PDV-a.
No, tender je, prema pisanju Avaza, poništen jer je uvažena žalba na uvjete tenderske dokumentacije koju je podnio Institut za građevinarstvo IG iz Banje Luke.

U žalbi je navedeno, a što su iz EPBiH i uvažili, da je neprihvatljivo da godišnji promet kompanija koje su se javile na tender, u posljednje dvije godine ne smije biti manji od milion KM, što je daleko veći iznos od propisanog dvostrukog iznosa.

[Zmaj]

Gradnju hidroelektrane Vranduk trebao bi uskoro preuzeti Euro-Asfalt



Radove na izgradnji hidroelektrane Vranduk trebale bi nastaviti firme Končar i Euro-Asfalt. U nastavku izgradnje hidroelektrane Vranduk Končar će biti nosilac, a Euro-Asfalt podizvođač radova umjesto firme Strabag, saznaje Klix.ba.

Radovi na izgradnji hidroelektrane Vranduk obustavljeni su prije nešto više od godinu dana, a Elektroprivreda i Strabag su raskinuli ugovor zbog dodatnih troškova od 12 miliona KM.

Kako Klix.ba saznaje, umjesto Strabaga u konzorcij s Končarom trebao bi ući Euro-Asfalt, a trenutni problem predstavlja Svjetska banka koja treba dati dozvolu za promjenu izvođača radova.

Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdio predsjednik Mjesne zajednice Vranduk Besim Begić koji je ujedno i vlasnik firme Almy Transport koja s mašinama izvodi radove na hidroelektrani Vranduk.

“U stalnim smo kontaktima i prema posljednjem dogovoru Končar će biti nosilac, a Euro-Asfalt podizvođač radova. Sve je već dogovoreno, ali čeka se saglasnost Svjetska banke. Nažalost, nije poznato kada će to biti i kada će potpisati konačni ugovor”, izjavio je Begić.

Dodao je da su i mještani Vranduka ogorčeni trenutnom situacijom s obzirom na to da su radovi obustavljeni.

“Ja mještane zadržavam koliko mogu, ali zaista ne znam do kada ću biti u tome uspješan. Sve je ugroženo, a iskreno i moj posao trpi s obzirom na to da smo uložili novac u nove mašine, a sve je stalo. Svi se nadamo da će što prije to biti riješeno”, dodao je Begić.

Portal Klix.ba početkom novembra prošle godine od Elektroprivrede je u više navrata tražio informacije o stanju na gradilištu hidroelektrane Vranduk, ali za tri mjeseca nismo dobili nikakav odgovor.

Na gradilištu danas osim čuvara nema mašina, znakovi da su radovi u toku su uništeni, a na pomoćnoj brani su uočena i manja oštećenja s obzirom na to da više od godinu dana na hidroelektrani ništa nije urađeno.

[Zmaj]

Proizvodnja u rudnicima uglja u Federaciji BiH veća za 9,24 posto



U rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2017. godini proizvedeno je 7.138.385 tona uglja, što je u odnosu na 2016. godinu povećanje za 9,24 posto, odnosno za 603.539 tona.
Prema podacima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, u posljednje tri godine proizvodnja je u stalnom rastu. Ta proizvodnja je svakako i posljedica investiranja u rudnike (JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i vlastita sredstva rudnika).

Planirana proizvodnja uglja u rudnicima u 2018. godini je 7.891.000 tona i veća je od ostvarene u 2017. godini za oko 753.000 tona.

Na kraju 2017. godine u rudnicima uglja u Federaciji BiH u radnom odnosu bilo je 10.915 radnika, što je za 224 radnika manje u odnosu na 2016. godinu.

U sedam zavisnih društava - rudnika uglja u 2017. godini uloženo je 65,5 miliona KM. Ugovorene investicije u 2017. godini iznose 39,74 miliona KM. Odlukama o dokapitalizaciji sedam zavisnih društava - rudnika uglja predviđeno je ulaganje u iznosu 581,1 milion KM.

Od 2010. do 2017. godine ukupno je ugovoreno 283,4 miliona KM, dok je realizirano (plaćeno) 264,2 miliona KM.

[Zmaj]

U martu testiranje najsuvremenije opreme rudarenja na području rude Smreka



U velikoj sali Općine Vareš prošle je sedmice održan sastanak na kojemu su prezentirane ideje predstavnika projekta Europske Unije "VAMOS", o aktivnostima rudarenja na području rudnika željezne rude "Smreka".

Sastanku je prisustvovao načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević, uz pomoćnike, iz Službe za civilnu zaštitu pomoćnik načelnika Rusmir Berberović i pomoćnik načelnika za prostorno uređenje, privredu i finansije Ermin Musa, iz JU Dom Zdravlja Vareš pomoćnik direktora za ekonomsko-finansijske poslove Adis Čizmo, direktor preduzeća BBM Vareš Izudin Sjerotanović, direktor JKP Vareš Zafer Kamenjaš, predsjednik fondacije za obnovu i razvoj regije Vareš Mladen Rudež, takođe uz predstavnike kompanije BMT Group Ltd iz Velike Britanije, zadužene za izvođenje radova na području rudnika željezne rude "Smreka".

Kao dio programa "Horizon 2020" Europske Unije, projekat pod imenom "Vamos" (Viable Alternative Mine Operating System) je započeo u februaru 2015. godine, sa četverogodišnjim planom realizacije u okviru Europske Unije, koja uključuje istraživanja i osiguranje uslova za eksploataciju i oporavak neiskorištenih i napuštenih područja, u ovom slučaju rudnih iskopina koje sadrže mineralima bogate sirovine.

EU "VAMOS" projekat, inače radi konglomerat iz osam zemalja, među kojima je BiH jedina izvan EU. Održivi rudarski sistem je predložen od strane 16 članica konglomerata iz Velike Britanije, Holandije, Portugala, Njemačke, Austrije, Slovenije, Španije, Belgije, Bosne i Hercegovine čiji sastav čine Federalni Zavod za geologiju Sarajevo i Fondacija za obnovu i razvoj regije Vareš.

Projekat bi trebao obezbijediti siguran pristup neiskorištenim evropskim mineralnim resursima uz minimalan utjecaj na prirodno okruženje.

Uz obilazak lokacije bivšeg rudnika zaključeno je da bi testiranje inovativne automatizirane opreme za iskopavanje ruda i postrojenja na području rudnika željezne rude "Smreka" u Varešu trebalo početi krajem marta ove godine uz transport potrebne mehanizacije za obavljanje radova koja će pristići iz Velike Britanije.

Načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević, je prisutnima poželio dobrodošlicu i istakao da je veoma zadovoljan što nakon godina realizacije ovaj projekat doživljava svoj vrhunac i da će Vareš nakon dugo vremena okupiti pažnju javnosti kao rudarski gradić po čemu je kroz svoju historiju bio poznat.

[Zmaj]

Porasla proizvodnja električne energije, mrkog uglja i koksa



Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u januaru 2018. godine iznosila je 846 GWh, dok je u istom mjesecu 2017. godine iznosila 835 GWh.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u prvom mjesecu 2018. godine iznosi 381.560 t, a u istom mjesecu godinu ranije 328.891 tona.

Proizvodnja lignita u januaru 2018. je iznosila 179.791 tona, a u januaru 2017. godine 207.562 t.

Proizvodnja koksa u FBiH u januaru je evidentirana u iznosu od 85.661 tona, dok je u istom mjesecu 2017. godine evidentirano 65.119 tona, podaci su Federalnog zavoda za statistiku (prvi rezultati).

[Zmaj]

Uskoro počinje proizvodnja kvarcita u gornjovakufskom rudniku "Smrčevice", posao za 50 radnika



Stvorene su pretpostavke za ponovni početak proizvodnje u nekadašnjem rudniku kvarcita, a danas Privredno-trgovačkom društvu "Smrčevice", nakon presude Općinskog suda Travnik kojom su otkazi Ugovora o koncesiji utvrđeni kao nezakoniti.
To je Feni potvrdio predstavnik ovog rudnika Kerim Kasumović, koji je naglasio da je u prvoj fazi planirano zapošljavanje pedeset radnika, i da je u nabavku neophodne mehanizacije već uloženo oko milion KM.

Prijem radnika trebao bi početi odmah po završetku žalbenog roka, odnosno nakon što presuda postane pravomoćna.

"Nadamo se da dinamika, koju smo zacrtali, neće biti narušena i da će kantonalne vlasti pokazati sluh za potrebe ovdašnjih ljudi, lokalne zajednice i regije, i da se neće žaliti na presudu i usporiti cijeli postupak", kazao je Kasumović.

U slučaju takvog epiloga, sve one pozitivne stvari koje su se desile u gornjovakufskom rudniku kvarcita u 2017. bile bi, kaže, stavljene u sjenu.

"Sigurno da bi se odrazilo i na najavljeno zapošljavanje oko 300 radnika u firmi 'Steelmin' (bivša Elektrobosna) u Jajcu, s kojom je rudnik sklopio ugovor o isporuci određenih količina na tzv. zimskom lageru", naglasio je.

Ističe da novi, lokalni investitori, svojim poslovnim iskustvom i isključivo domaćim kapitalom "garantiraju pokretanje proizvodnje i finansijku stabilnost rudnika, koji ima perspektivne planove za budućnost".

Podsjeća, također, da su problemi u radu PTD "Smrčevica“ počeli obustavom proizvodnje u preduzeću "Elektrobosna", jedinom kupcu kvarcita s područja Gornjeg Vakufa-Uskoplja, prema kojem su postojala nenaplaćena potraživanja od oko 560.000 KM.

"Nastojali smo djelovati kontinuirano što je, po predmetu tužbe radi poništenja nezakonitih otkaza Ugovora o koncesiji, potvrđeno brojnim dokazima", istaknuo je.

Napominje da se termin "kontinuirana proizvodnja" u ovom slučaju mora tumačiti kao "kontinuirana proizvodnja tokom maksimalno šest mjeseci kalendarske godine zbog velike nadmorske visine lokacije rudnika, i surove klime na Vranici tokom ostalih šest mjeseci, što proizvodnju čini nemogućom“.

Podsjeća, na kraju, da je Rudnik kvarcita "Smrčevica" osnovan 1982., s osnovnim poslovnim ciljem da strateškom mineralnom sirovinom, rudom kvarcita, snabdijeva tvornicu ferosilicijuma u Jajcu, i da je imovina rudnika u ratu u potpunosti uništena, te da je ponovna proizvodnja i isporuka rude za kupca u Jajcu počela 1997.

"Dvije godine kasnije rudnik je privatiziran, a novoosnovano društvo "Smrčevice“ tehničko-tehnološki i ekonomski osposobljeno do nivoa da može vršiti eksploataciju kvarcita u godišnjem kapacitetu od 660.000 tona, uz pedeset stalno uposlenih radnika", kazao je.

[dennis]

EP BIH planira TE Bugojno.

[Zmaj]

Gubitak milionskih sredstava KFW-a? Elektroprivreda BiH odustala od HE Salakovac



Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine učinit će sve da ne dođe do gubitka sredstava, ugrožavanja strateških projekata niti narušavanja dugogodišnje suradnje s njemačkom Vladom i njemačkom Razvojnom bankom KfW, izjavio je danas zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda.

S tim ciljem ministar je danas organizirao sastanak s direktorom njemačke Razvojne banke KfW u BiH Matthiasom Shmidt-Rosenom kako bi otklonili probleme i spriječili obustavu milionskih projekata u BiH koje finansira njemačka Vlada.

Bevanda je naglasio da je saradnja Ministarstva finansija i trezora BiH s KfW-om i njemačkom Vladom dugogodišnja, izuzetno značajna i uspješna jer se trenutno realizira osam projekata ukupne vrijednosti 336 miliona eura.

Uvidom u projekte koji se dogovaraju i nadziru kroz Sektor za odnose s finansijskim institucijama Ministarstva finansija i trezora BiH, te kroz kontakte s KfW-om, uočen je problem otkazivanja milionskih projekata i gubitka odobrenih sredstava.

Bevanda i rukovodstvo KfW-a informirani su o tome da je Javno preduzeće “Elektroprivreda BiH” odlučilo da odustane od projekta izgradnje Hidroelektrane (HE) “Salakovac” koji je već dogovoren uz predviđena kreditna sredstva od 45 miliona eura i grantom od milion eura.

Na sastanku je istaknuto da je obnova HE “Salakovac” predviđena međudržavnim sporazumima zaključenim 2011. i 2012. godine za program “Razvoj hidroenergije”, a obaveze iz ovih sporazuma ističu krajem 2019. godine.

Ukoliko do tada ne bude potpisan sporazum o zajmu, BiH će izgubiti milionska sredstva.

Ministar Bevanda je istakao da su ovo više nego jaki razlozi da se organizira sastanak s predstavnicima Vlade Federacije BiH, Elektroprivrede BiH i Kfw-a kako bi pronašli rješenja kroz zamjenske projekte ili nastavkom postojećih.

Na sastanku je zaključeno da će predstavnici Vlade Federacije BiH (FBiH)i “Elektroprivrede BiH” nastaviti pregovore s KfW-om s ciljem postizanja najboljeg rješenja.

Današnjem sastanku prisustvovali su direktor KfW-a za jugoistočnu Evropu i Tursku Christoph Tiskens, projektni menadžer za energetski sektor Nico Schützhofer, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Mirsad Žuga, ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić, direktor “Elektroprivrede BiH” Bajazit Jašarević te predstavnici Ambasade Njemačke u BiH, saopćeno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

[Zmaj]

Elektroprivreda BiH prikazala dobit uprkos ogromnom gubitku iz poslovanja

Elektroprivreda BiH prikazala je dobit u završnom računu za 2017. godinu, uprkos velikom gubitku iz poslovanja, piše BiznisInfo na osnovu danas objavljenog finansijskog izvještaja ovog preduzeća.

Prema izvještaju, kompanija je lani poslovala pozitivno, odnosno ostvarila je neto dobit od 620 hiljada maraka. No, ova dobit nije ostvarena iz poslovanja već je „namaknuta“ na druge načine.

Naime, poslovni prihodi lani su iznosili oko milijardu i 116 miliona KM, dok su poslovni rashodi bili milijardu i 139 miliona. Dakle, ostvaren je gubitak od poslovnih aktivnosti od oko 23 miliona maraka.

Taj gubitak nadoknađen je kroz „finansijske“ i „ostale“ prihode, u koje spadaju prihodi od kamata, prihodi od pozitivne kursne razlike, otpis obaveza, ukinuta rezervisanja itd.

Inače, recimo i to da je prošla godina bila rekordna po ostvarenim prihodima. Ovo je prvi put da su poslovni prihodi EPBiH premašili milijardu KM, s obzirom na to da su godinu ranije iznosili 997 miliona KM.

U Elektroprivredi BiH radi nešto više od 4.500 ljudi.

[Zmaj]

Elektroprivreda BiH prezentirala projekat VE Podveležje, puštanje u rad u ljeto 2019.

6UWKSNGwA6M

Elektroprivreda BiH danas je u Mostaru prezentirala projekat Vjetroelektrane Podveležje koji je već u prvoj prvoj fazi gradnje.
Kapacitet joj je do 48 MW, a sredstva su osigurana većinom kreditnim sredstvima njemačke razvojne banke KfW.

Elektroprivreda koja planira biti operater vjetrolektrane osigurala je i dvadeset posto sredstava za izgradnju ovog vrijednog energetskog projekta.

Predstavljeno je kako je ovo projekat koji predstavlja razvojnu politiku i ukupnu šansu ne samo da se poveća proizvodnja električne energije, već i da služi kao pokretačka snaga ekonomskog razvoja regije.

Sam projekat podijeljen je u tri dijela ili lota, a prema najnovijem dinamičkom planu puštanje vjetrolektrane u rad planira se na ljeto 2019. godine.

Lot 1 obuhvata projektovanje, nabavku, isporuku i izgradnju petnaest vjetroagregata od 3 MW s istom jediničnom snagom, uključujući njihove temelje i sve pripadajuće radove.

Lot 2 podrazumijeva projektovanje i izgradnju 30/110 kV trafostanice, 30 kV napojni kabl, optičko kabliranje i mrežu uzemljenja, dok je Lot 3 vezan za izgradnju lokalnih saobraćajnica i platformi.

Izvođač građevinskih radova na izgradnji i rekonstrukciji lokalnih saobraćajnica vjetrolektrane (Lot 3) je konzorciji od HP Investing doo Mostar, Amitea doo Mostar i Izgradnja Tojaga d.o.o. Mostar. Ugovor za instaliranje 30/110 kV trafostanice i 30 kV sistema kabliranja (Lot 2) dodijeljen je društvu ABB doo Zagreb. Izvođač radova za instaliranje vjetroturbina (Lot 1) još nije poznat jer je proces nabavke u toku.

Izgradnja cjelokupnog vjetroparka teška je 162 miliona KM, a osigurana kreditna sredstva iznose 65 miliona eura.

[Zmaj]

Kanton 10 tuži Hrvatsku elektroprivredu zbog milionskog duga za korištenja vode Buškog jezera



Vlada Kantona 10 pokrenula je tužbu zbog duga većeg od tri miliona KM koji joj na ime naknade za korištenje vode Buškog jezara duguje Hrvatska elektroprivreda.
Zbog niza nepravilnosti pokrenut je i spor protiv Okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Pumpnoj stanici za hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidro-akumulaciju Buško jezero

Na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantonalno javno pravobraniteljstvo pokrenulo je sudski spor protiv Privrednog društva HEP – proizvodnja Zagreb, Sektor Hidroelektrane i Pumpne stanice "BUŠKO BLATO" d.o.o. Livno zbog neplaćanja naknade od posebnog značaja za Kanton, koja je propisana Zakonom o vodama Kantona 10.

"U odredbama člana 74. Zakona o vodama Kantona 10 utvrđena je obveza plaćanja kantonalne naknade od posebnog značaja za Kanton, koju su dužni plaćati korisnici općih dobara bez obzira imaju li sjedište na području Kantona, Federacije BiH, Bosne i Hercegovine ili drugih država. Ova naknada se između ostalog utvrđuje za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,01 KM/kWh proizvedene električne energije", stoji u saopoćenju Vlade Kantona 10.

Na temelju mjesečnih izvještaja o količinama iskorištene vode za proizvodnju električne energije ukupan dug HEP – proizvodnja d.o.o. Zagreb, Kantonu 10 prema ovoj kantonalnoj naknadi za 2016. godinu iznosi 1.454.996,00 KM i za 2017. godinu 1.575.955,40 KM.

"Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10 pokrenulo je upravni spor protiv Okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Pumpnoj stanici za hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidro-akumulaciju Buško jezero s pripadajućim objektima zbog uočenih mnogobrojnih nedostataka", stoji u istom saopćenju.

[Zmaj]

Gigant KNAUF ušao u vlasništvo Komar Tvornice gipsa Donji Vakuf

Preduzeće Knauf d.o.o. Sarajevo postalo je vlasnik više od petine društva Komar - Tvornica gripsa d.d. Donji Vakuf, saznaje Indikator.ba.

Knauf d.o.o. kupio je na vanberzanskom tržištu 20.786 dionica Komar Tvornice gipsa za 283.595,35 KM, čime je stekao vlasničko učešće od 20,49 posto.

Dionice je KNAUF-u prodao Idriz Učanbarlić, koji je do ove transackije bio najveći pojedinačni dioničar Komara.

Knauf d.o.o. Sarajevo je dio austrijske multinacionalne kompanije "KNAUF GESELLSCHAFT" m.b.H. ,Austria, s porodičnom tradicijom poslovanja.
Braća Alfons i Karl Knauf su 1932. godine osnovali tvrtku koja danas ima proizvodne pogone i prodajne organizacije na pet kontinenata, te uspješno posluje u više od 60 zemalja i 150 gradova širom svijeta.
Tvrtka Knauf proizvodi građevinske materijale koji pojednostavljuju projektiranje i izgradnju.

[Mehmed beg Catic]

RMU “Banovići” i TTU “Energetik” potpisali ugovor vrijedan više od 11 miliona KM


Između Rudnika mrkog uglja „Banovići“ d.d. Banovići i Konzorcija na čelu sa Tvornicom transportnih uređaja „Energetik“ d.o.o., potpisan je ugovor vrijedan 11,1 miliona KM.

Riječ je o nabavci i montaži transportnog sistema za otkrivku na površinskom kopu Turija, odnosno o dijelu izgradnje sistema za transport jalovine sa površinskog kopa Turija na površinski kop Čubrić, prenosi Fokus.

Kako je rečeno prilikom potpisivanja ugovora, ovaj sistem će ubrzati rad na otkrivci i značajno smanjiti troškove transporta. Predviđanja su da će po izgradnji ovog sistema, uštede na godišnjem nivou iznositi oko 20 miliona KM. Ugovor bi se trebao realizovati u narednih 12 mjeseci.

Početak velikih ulaganja

Kako je istakao Munever Čergić, generalni direktor Rudnika mrkog uglja “Banovići”, ovo je samo početak ulaganja u proizvodnju ovog rudnika.

– Ovaj projekat je zvanični početak velikih ulaganja u rudnik „Banovići“, gdje bi u narednom periodu trebalo da podignemo proizvodne kapacitete za proizvodnju otkrivke, a samim tim i proizvodnju uglja kako bi 2021./2022. godine, kada blok u Banovićima počne sa radom, ugljem mogli snadbjevati i termoelektranu u Banovićima i termoelektranu u Tuzli. Ove godine za investiranje u opremu planirano je preko 50 miliona KM, kazao je Čergić te dodao:

– Pored ovog transportnog sistema, cilj je da se nabave još dva kamiona, koji će sa radom početi već u aprilu. Pored toga, planiramo i nabavku dva bagera, zapravo sva procedura oko toga je već završena, a rok isporuke je negdje oko sedam mjeseci, što znači da će i ta dva bagera po 18 metara kubnih biti isporučena do kraja godine. Pored toga, tu je i mašina taložnica na separaciji te dva kombajna za izradu podzemnih prostorija i dvije drobilice za ovaj transportni sistem.



Direktor Rudnika mrkog uglja “Banovići” ističe da bi se u narednom periodu proizvodnja Rudnika mogla znatno povećati

– Krajem godine će biti započeta nova procedura za dodatnih 2,4 kilometra nastavka ovog transportnog sistema sa postrojenjem za odlaganje i trećom drobilicom, tako da bi krajem 2019. godine mogli da podignemo ukupnu proizvodnju za negdje oko tri miliona tona, a otkrivka bi se kretala između 40-45 miliona metara kubnih, kazao je Munever Čergić.

Almir Zulić, direktor firme TTU “Energetik” d.o.o., nije krio zadovoljstvo zbog potpisanog ugovora, obzirom da će jedan ovakav posao biti od izuzetnog značaja za firmu koja se polako, ali sigurno, vraća na “staze slave” nekadašnjeg TTU-a.

– Naše obaveze u ovom projektu su projektovanje i ugradnja transportnog sistema u kompletu. Kroz trasu 3,4 km protežu se tri trakasta transportera koja su veoma gabaritna i koja za rudnik „Banovići“ znače povećanje proizvodnje na otkrivci. – rekao je direktor TTU „Energetik“ Tuzla Almir Zulić.

Sve bolji rezultati

Osim predstavnika Rudnika mrkog uglja “Banovići” i TTU “Energetik” Tuzla, sastanku je prisustvovao i premijer Tuzlanskog kantona, Jakub Suljkanović koji je istakao zadovoljstvo činjenicom da TTU “Energetik” ostvaruje sve bolje rezultate te zbog toga što je RMU “Banovići” jedan ovakav posao povjerio domaćim firmama, poput TTU-a i kompanije “Deling”.

– Drago mi je što prisustvujem ovakvom jednom događaju i što se Ugovor sklapa između ove dvije firme, jer svi smo upoznati da je TTU „Energetik“ nova firma koja evo nakon nešto više od godine postiže dobre rezultate i sklapa vrijedne ugovore. Posebni značaj jeste činjenica da je rudnik „Banovići“ Ugovor sklopio sa Konzorcijem domaćih firmi, kazao je premijer TK Suljkanović.

Suljkanović je i dodao da će Vlada Tuzlanskog kantona podržati Rudnik mrkog uglja “Banovići” i kroz ostale aktivnosti koje su planirane.

– Pored ovog projekta, mi ćemo se aktivno uključiti u podršku aktivnostima Rudnika “Banovići”, a to je podrška strateškom projektu za Tuzlanski kanton, odnosno izgradnji termobloka i cementare. Na nama je da Rudniku “Banovići”, kao Vlada damo svu podršku u smislu saradnje sa svim nadležnim nivoima vlasti.

Prisutnima se obratio i izvršni direktor za proizvodnju u Elektroprivredi BiH, Nevad Ikanović, obzirom da je Elektroprivreda jedan od vlasnika firme TTU “Energetik”.

– Mi smo zajedno sa Rudnikom “Banovići” te upraavom TTU-a pripremili trogodišnji plan koji podrazumijeva da kompanija TTU “Energetik” u naredne tri godine ostvari prihode izmežu 10 i 11 miliona KM, istakao je Ikanović.