☑ Pravila foruma i savjeti

Ekonomija Škutora i Šokaca

Moderator/ica: abu seid

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 21 feb 2018 13:40

Sada je i zvanicno
Ramljak podnio neopozivu ostavku u Agrokoru

Vanredni povjerenik u koncernu kaže kako je neopozivu ostavku podnio kako ne bi postao prepreka postizanju nagodbe.

Iz Agrokora su u srijedu potvrdili da je u utorak vanredni povjerenik ovog koncerna Ante Ramljak podnio neopozivu ostavku predsjedniku Vlade Hrvatske, kako ne bi, poručio je on, postao prepreka postizanju nagodbe.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ra ... u-agrokoru
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
noel malcolm
Član
Postovi: 3276
Pridružen/a: 18 okt 2012 21:50

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la noel malcolm » 22 feb 2018 14:50

Mehmed beg Catic je napisao/la:Sada je i zvanicno
Ramljak podnio neopozivu ostavku u Agrokoru

Vanredni povjerenik u koncernu kaže kako je neopozivu ostavku podnio kako ne bi postao prepreka postizanju nagodbe.

Iz Agrokora su u srijedu potvrdili da je u utorak vanredni povjerenik ovog koncerna Ante Ramljak podnio neopozivu ostavku predsjedniku Vlade Hrvatske, kako ne bi, poručio je on, postao prepreka postizanju nagodbe.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ra ... u-agrokoru
Ostao je Ramljak raditi.
Ne mogu naci sposobnog kandidata koji bi preuzeo posao .
To je samo “temp job”, traje do nagodbe u julu.
“Radimo kao da ce sto godina biti mir,
a spremajmo se kao da ce sutra biti rat!”/Povijest Bosne/Noela Malcolma:
http://www.camo.ch/povijestbih.htm

Avatar
noel malcolm
Član
Postovi: 3276
Pridružen/a: 18 okt 2012 21:50

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la noel malcolm » 22 feb 2018 17:51

Mnogi jos nisu shvatili da je pad Konzuma sinonim za konacni pad HZHB!!

Konzum je poput hobotnice isisavao krv iz cijele BiH, i jacao hrvatske apetite za nastavkom politicke dominacije.

Sada je hrvatska megalomanija i ekspanzionisticka politika, zapoceta 1992. udarila u zid i nema dalje!

Pa samo pogledajte uvijek prepuni veliki Bingo u Zenici, gdje je Konzum dominirao skoro 20 godina?!?
Zar treba bolji dokaz konacnog kraha hrvatske politike u BiH?

Bosnjaci u BiH preuzimanjem ekonomije od Konzuma, udaraju zadnji ekser u kovceg UZP-a.

Bice jos trzaja naravno, ali dvije cinjenice:

-demografski sunovrat hrvata i

-propast Konzuma

svjedoce da im je glavnina snaga slomljena.

:zastava:
“Radimo kao da ce sto godina biti mir,
a spremajmo se kao da ce sutra biti rat!”/Povijest Bosne/Noela Malcolma:
http://www.camo.ch/povijestbih.htm

Avatar
bilbo
Član
Postovi: 899
Pridružen/a: 30 dec 2012 11:42

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la bilbo » 22 feb 2018 18:12

noel malcolm je napisao/la:Mnogi jos nisu shvatili da je pad Konzuma sinonim za konacni pad HZHB!!

Konzum je poput hobotnice isisavao krv iz cijele BiH, i jacao hrvatske apetite za nastavkom politicke dominacije.

Sada je hrvatska megalomanija i ekspanzionisticka politika, zapoceta 1992. udarila u zid i nema dalje!

Pa samo pogledajte uvijek prepuni veliki Bingo u Zenici, gdje je Konzum dominirao skoro 20 godina?!?
Zar treba bolji dokaz konacnog kraha hrvatske politike u BiH?

Bosnjaci u BiH preuzimanjem ekonomije od Konzuma, udaraju zadnji ekser u kovceg UZP-a.

Bice jos trzaja naravno, ali dvije cinjenice:

-demografski sunovrat hrvata i

-propast Konzuma

svjedoce da im je glavnina snaga slomljena.

:zastava:
Trebamo nastaviti sa lomljenjem njihove kicme, kladionice, aluminijum, trgovacka predstavnistva ...

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 22 feb 2018 19:55

Kakve su sanse da se ustaska elektroprivreda, posta, telekom i ostale federalne firme normalizuju?
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
kliker
Član
Postovi: 916
Pridružen/a: 31 okt 2012 21:12

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la kliker » 22 feb 2018 20:51

Zmaj je napisao/la:Kakve su sanse da se ustaska elektroprivreda, posta, telekom i ostale federalne firme normalizuju?
Velike su sanse. Samo nam trebaju novi ljudi, ovi nasi edefsuzi nista ne rade po tom pitanju. U stvari su se lijepo dogovorili tebi tvoje meni moje. Bosnjaci kradu Bosnjake a Hrvati od Hrvata... ja nemam drugog objasnjenja za ovaj fenomen...

Avatar
kliker
Član
Postovi: 916
Pridružen/a: 31 okt 2012 21:12

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la kliker » 22 feb 2018 20:52

noel malcolm je napisao/la:Mnogi jos nisu shvatili da je pad Konzuma sinonim za konacni pad HZHB!!

Konzum je poput hobotnice isisavao krv iz cijele BiH, i jacao hrvatske apetite za nastavkom politicke dominacije.

Sada je hrvatska megalomanija i ekspanzionisticka politika, zapoceta 1992. udarila u zid i nema dalje!

Pa samo pogledajte uvijek prepuni veliki Bingo u Zenici, gdje je Konzum dominirao skoro 20 godina?!?
Zar treba bolji dokaz konacnog kraha hrvatske politike u BiH?

Bosnjaci u BiH preuzimanjem ekonomije od Konzuma, udaraju zadnji ekser u kovceg UZP-a.

Bice jos trzaja naravno, ali dvije cinjenice:

-demografski sunovrat hrvata i

-propast Konzuma

svjedoce da im je glavnina snaga slomljena.

:zastava:
Moram rec da je merak citat ove tvoje analize i predvidjanja... :zastava:

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 23 feb 2018 08:47

noel malcolm je napisao/la:Mnogi jos nisu shvatili da je pad Konzuma sinonim za konacni pad HZHB!!

Konzum je poput hobotnice isisavao krv iz cijele BiH, i jacao hrvatske apetite za nastavkom politicke dominacije.

Sada je hrvatska megalomanija i ekspanzionisticka politika, zapoceta 1992. udarila u zid i nema dalje!

Pa samo pogledajte uvijek prepuni veliki Bingo u Zenici, gdje je Konzum dominirao skoro 20 godina?!?
Zar treba bolji dokaz konacnog kraha hrvatske politike u BiH?

Bosnjaci u BiH preuzimanjem ekonomije od Konzuma, udaraju zadnji ekser u kovceg UZP-a.

Bice jos trzaja naravno, ali dvije cinjenice:

-demografski sunovrat hrvata i

-propast Konzuma

svjedoce da im je glavnina snaga slomljena.

:zastava:
Ova vijest je pokatelj da se moze i treba boriti protiv hobotnice zvane kradeze a Agrokor/KOnzum su sami jedan od pipaka te hobotnice i da nije samo Bingo taj koji im krese krila :gut:
Hoše komerc u prošloj godini ostvario prihode veće od 65 miliona KM: Najavljena investicija u fabriku slastica

http://miruhbosne.com/?p=41864
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la amkos » 23 feb 2018 09:06

kliker je napisao/la:
noel malcolm je napisao/la:Mnogi jos nisu shvatili da je pad Konzuma sinonim za konacni pad HZHB!!

Konzum je poput hobotnice isisavao krv iz cijele BiH, i jacao hrvatske apetite za nastavkom politicke dominacije.

Sada je hrvatska megalomanija i ekspanzionisticka politika, zapoceta 1992. udarila u zid i nema dalje!

Pa samo pogledajte uvijek prepuni veliki Bingo u Zenici, gdje je Konzum dominirao skoro 20 godina?!?
Zar treba bolji dokaz konacnog kraha hrvatske politike u BiH?

Bosnjaci u BiH preuzimanjem ekonomije od Konzuma, udaraju zadnji ekser u kovceg UZP-a.

Bice jos trzaja naravno, ali dvije cinjenice:

-demografski sunovrat hrvata i

-propast Konzuma

svjedoce da im je glavnina snaga slomljena.

:zastava:
Moram rec da je merak citat ove tvoje analize i predvidjanja... :zastava:
Slažem se. Vidi se da je @Noel jedan vrlo iskusan čovjek i ja se svaki dan radujem njegovim postovima na ovom forumu. Volio bih nekada aBd upoznati @Noela. :respekt: :gut: :zastava:
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 27 feb 2018 12:45

Imovina čapljinske Laste u bubnju

Kantonalni porezni ureda Mostar, objavio je javnu licitaciju zaplijenjene imovine poreznog obveznika "Lasta" d.d. Čapljina.

Licitacija se odnosi na upravnu zgradu površine 616 m2 te kuću i zgradu površine 269 m2 .

Javna licitacija održat će se dana 20.03.2018.godine (utorak) sa početkom u 12, 00 sati u prostorijama Kantonalnog poreznog ureda Mostar.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 27 feb 2018 23:09

Novi povjerenik za Agrokor je Fabris Peruško

slika

Vlada Republike Hrvatske održala je sjednicu na kojoj su objavljena imena novog povjerenika za Agrokor i njegove zamjenice.
Za novog povjerenika za Agrokor vlada je predložila Fabrisa Peruška, a za njegovu zamjenicu Irenu Weber. Ministri su jednoglasno prihvatili prijedlog premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.

Peruško je diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku Univerziteta u Ljubljani, magistrirao na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, a u nastavku svog školovanja 2007. godine stekao je naziv MBA na Babson College u Bostonu.

Proveo je pet godina kao konsultant u konsultantskoj kompaniji McKinsey &Co., gdje je fokus njegovog rada bio na projektima restrukturiranja u različitim industrijama, od bankarstva do FMCG i tehnologije, na području Evrope i Rusije.

Od 2016. godine do dolaska u Tisak radio je kao samostalni savjetnik uprava nekoliko regionalnih tvrtki.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 28 feb 2018 05:31

MRM Ljubuški je prva BiH firma koja je dobila NATO certifikaciju. Ne Pretis. Ne Igman. MRM - Evo da saznamo malo i o njima.

Vozi, Miško: Kako je MRM iz Ljubuškog postao oficijelni dobavljač službenih vozila za kadrove HDZ-a

Objavljeno: 05.08.17 u 19:45 Autor: Nedim Hasić

Firma MRM već je nekoliko godina iznimno uspješna na tenderima za nabavku službenih vozila u državnim institucijama. Vrijednost ugovorenih poslova mjeri se milionima maraka. Nešto je zajedničko kada je u pitanju poslovanje ove firme iz Ljubuškog s državom – pobjeđuju uglavnom na tenderima koje raspisuju institucije na čijem su čelu kadrovi koje je imenovala Hrvatska demokratska zajednica i uvijek nakon tih poslova reagiraju državni revizori


Ukoliko ste državni ministar ili kakav drugi visoki dužnosnik u državnim institucijama, kadar ste HDZ-a, onda su vam velike, štaviše ogromne šanse da će službeno vozilo kojim dolazite i odlazite na posao (ili njime vi ili vaš vozač idete na odmor ka Jadranu) biti kupljeno u firmi MRM iz Ljubuškog. U vozilima kupljenim u njihovom salonu voze se najviši državni dužnosnici iz reda HDZ-a. U proteklih je nekoliko godina ova firma, ovlašteni zastupnik za prodaju i servisiranje vozila iz koncerna “Volkswagen”, na tenderima s državom dobila poslove vrijedne skoro 13 miliona maraka. I gotovo svaki posao sklopljen je s državnim ministarstvom, agencijom ili institucijom na čijem je čelu neki od kadrova koje je imenovao HDZ. Ono što se već dugo zna potvrdili su ovih dana i državni revizori. Ponovo, baš kao i svake godine. Detalje o sumnjivim javnim nabavkama vozila i dijelova zabilježili su u državnom Ministarstvu sigurnosti, kao i u Graničnoj policiji BiH. U središtu njihovih izvještaja bila je firma MRM iz Ljubuškog, piše magazin Stav.

BLAGO TI JE RUPČIĆ

Poslovni uzlet ljubuška firma MRM može zahvaliti Miroslavu Rupčiću, istaknutom HDZ-ovcu i jednom od osuđenih u aferi “Hercegovačka banka”. Tokom suđenja je Rupčić priznao da je, kao direktor “Hercegovina osiguranja”, poklonio Draganu Čoviću vozilo vrijedno skoro 60 hiljada maraka. U poslovnom registru stoji kako je osnivač firme MRM Blago Rupčić. On je otac Miroslava Rupčića. Jedan je od osnivača firme i Manuela Doko, za koju neki tvrde kako je sestra Miroslava Rupčića. Miroslav Rupčić, zvanično, s MRM nema nikakve veze. No, odao se jednom prilikom kada je u ime ove firme prisustvovao otvaranju tenderske dokumentacije.

Miroslav Rupčić osuđen je pred Sudom BiH, nakon nagodbe koju je postigao s Tužilaštvom BiH, 2004. godine na pet i po godina zatvora zbog nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe položaja. “Iz Republike Hrvatske u BiH su od 1997. do 2000. godine pristizala velika novčana sredstva. Najveći transfer desio se 1998. godine, kada je Ante Jelavić bio ministar, a Rupčić njegov pomoćnik, i on je trebao da vodi računa o raspodjeli”, stajalo je u optužnici. Rupčić je bio optužen po 21 tački optužnice, a priznao je njih četiri. Rupčić je bio optužen i za dar koji je poklonio Draganu Čoviću, što je i priznao. Kaznu je izdržavao u Mostaru i na slobodu je izišao tri i po godine nakon presude.

Slučaj poznat kao “Hercegovačka banka” bila je istraga o tome gdje je odlazio novac koji je kao pomoć hrvatske države stizao Hrvatima u BiH. Prema navodima iz istrage, od skoro 650 miliona maraka iz hrvatskog budžeta, najmanje trećina bila je preusmjerena na privatne račune i džepove. Kada je istraga okončana, podignuta je optužnica protiv Ante Jelavića, Miroslava Prce, direktora “Hercegovina osiguranja” Miroslava Rupčića, te Ivana Karlovića i fra Ivana Ševe. Prce i Rupčić osuđeni su, a Jelavić je pobjegao u Hrvatsku. Firme koje su osnovale “Hercegovačku banku” bile su “Monitor M”, zatim “Hercegovina gradnja”, poduzeće “Ziral”, “Neretva promet” iz Čapljine, “Jambo” iz Metkovića, “Eurobemm” i “Betacom” iz Čitluka, “Sokovit primus”, “M Rozić”, mostarski “Mondo” i MRM iz Ljubuškog. Način na koji su poslovali, kako su tvrdili istražitelji, bio je preteča najveće korupcijske afere u Hrvatskoj – afere “FIMI medija”, za koju je optužen bivši premijer Ivo Sanader.

Rupčić je svjedočio i u Hagu tokom procesa tzv. šestorci, odnosno, ratnim liderima tzv. Herceg‑Bosne. U Hagu je svjedočio kao kurir Mate Bobana, nekad prvog čovjeka Herceg-Bosne. Tokom suđenja je Rupčić kazao da je bio kurir koji je tokom rata iz Hrvatske u BiH prenosio vreće novca kojima je finansirana samoproklamirana paradržavica bosanskih Hrvata. Tužilaštvo je tada pokušavalo dokazati da su vojne aktivnosti Hrvatskog vijeća obrane finansirane direktno iz Hrvatske. Rupčić je u augustu 1992. godine formirao finansijsko odjeljenje Hrvatskog vijeća obrane i bio je zadužen za različite transakcije koje su se obavljale na vojnom nivou, između ostalih isplatu honorara oficirima i vojnicima. Tokom 1992. i 1993. godine Hrvatska je na račun Hrvatskog vijeća obrane prebacila oko šest miliona maraka, posvjedočio je Rupčić i kazao kako je to bila zanemariva svota novca u odnosu na novac koji je iz dijaspore uplaćivan za odbranu Herceg‑Bosne.

BEVANDA IZMEĐU VW I AUDIJA

Kada su tenderi u pitanju, za ljubušku firmu MRM, ali i za “Unitrade”, koja je također registrirana u tom hercegovačkom gradiću, prvi se put u ovdašnjoj javnosti čulo prije nekoliko godina, u vrijeme dok je Vinko Dumačić bio direktor Granične policije BiH. Prije četiri godine Granična policija koristi zakonsku mogućnost i raspisuje javni poziv u Službenom listu BiH. Pobjednik na tenderu bila je firma MRM. Ugovor o kupovini 25 golfova sedme generacije bio je vrijedan 970.000 maraka.

Krajem te godine, GP BiH kupuje još šest golfova od firme MRM Ljubuški. Tada je revizija ustvrdila da je tenderskom dokumentacijom napravljena specifikacija potrebnih vozila koja se u dlaku poklapa sa specifikacijama golfa. Tako je, pored zapremine motora, kataloške potrošnje, bila određena čak i zapremina prtljažnika, što je u startu eliminiralo druge proizvođače. Dva mjeseca pred odlazak Dumančića u penziju, u proljeće 2014. godine, GP BiH raspisuje još jedan tender. Kupuju se golfovi sedme generacije, 30 komada, i posao opet dobija MRM iz Ljubuškog. Dumančića na mjestu direktora GP BiH mijenja Zoran Galić. Dumančić odlazi u mirovinu i nedugo poslije postaje savjetnikom predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare.

GP BiH je u vrijeme dok je Dumančić bio direktor sklapala poslove vrijedne stotine hiljada maraka s još jednim poduzećem iz Ljubuškog – firmom “Unitrade”. Od njih su nabavljali gume i ostale rezervne dijelove za vozila. Samo dva posla s “Unitradeom” bila su vrijedna dva miliona maraka, a u to vrijeme supruga Vinka Dumančića, direktora Granične policije, bila je jedna od direktorica u ovoj firmi.

Revizori su i to tada utvrdili.

TENDERI ZA GRANIČARE

Ovih je dana objavljen izvještaj o poslovanju Granične policije BiH koji su napravili revizori Ureda za reviziju institucija BiH. U središtu je pažnje opet nabavka vozila i opet firma MRM iz Ljubuškog. Mišljenje je revizora s rezervom, a osnova za rezerviranost jesu, između ostalog, “nepravilnosti i nedostaci uočeni prilikom provođenja postupka nabavke usluga održavanja vozila”. U izvještaju stoji kako Granična policija nije realizirala preporuke koje su im dostavljene u izvještaju za prethodnu, 2015. godinu. Revizori, tako, pišu kako su “ponovo uočili odstupanja od Plana javnih nabavki, odnosno kašnjenje u započinjanju procedura javnih nabavki, što ima za posljedicu zaključenje ugovora pred kraj godine”, kao i da su “ponovno uočene slabosti u samom planiranju javnih nabavki u pogledu planom iskazanih potreba i stvarno izvršenih nabavki tokom godine”.

Graničnoj policiji BiH odobren je za prošlu godinu budžet u iznosu od 74.266.444 maraka. GP BiH raspolagala je do decembra 2016. godine s 318 vozila, a njih 113 je neobilježeno. Pravilnikom o uvjetima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH, koji je donijelo Vijeće ministara BiH, definiran je broj i vrsta vozila koje GP BiH može nabavljati, maksimalna cijena po svakoj vrsti vozila, kao i ko ima pravo na korištenje i upravljanje specijaliziranim vozilima. Primjerice, za nabavku kombija definirana je maksimalna cijena od 85.000 maraka, dok je za nabavku putničkog vozila definirana cijena od 90.000 maraka. Zanimljivo je da je GP BiH sva vozila okarakterizirala kao specijalna, a još je zanimljivija i lista ko sve ima pravo na korištenje službenog vozila. A takvi su gotovo svi zaposleni u ovoj instituciji.

Granična je policija u prošloj godini nabavila 64 nova vozila. Plan javnih nabavki mijenjan je dva puta. Za nabavku vozila izdvojeno je 1.248.128 maraka, za usluge održavanja vozila 1.887.752 maraka, za usluge njihovog osiguranja 574.023 maraka. U isto vrijeme GP nije nabavljala opremu kojom bi uspješnije radila svoj posao.

Nabavka vozila pokrenuta je u 2015. godini, a okončana u 2016. godini. Osim rezervnih dijelova za održavanje voznog parka, specifikacijom su bile obuhvaćene i automobilske gume, za što je potrošeno 97.044 KM. Tenderom su obuhvaćena vozila na 20 lokacija u cijeloj BiH, pri čemu nije bilo podjele na LOT-ove. Kriterij za izbor najpovoljnije ponude bila je najniža cijena. Tenderskom dokumentacijom bilo je predviđeno podugovaranje, s tim da nije bilo jasno navedeno šta će biti traženo za podugovarače u smislu provjere kvalificiranosti. Dva ponuđača bila su kvalificirana, “Unitrade” Ljubuški i MRM Ljubuški. Povoljniju ponudu dostavio je “Unitrade”, s kojim je zaključen sporazum na tri godine vrijedan 2.208.000 maraka.

Ponuđač je bio dužan dostaviti bankarsku garanciju, iznos od 10 procenata vrijednosti ugovora, u roku od sedam dana od potpisivanja. Međutim, uvodom u dokumentaciju, revizori su utvrdili da rokovi nisu ispoštovani, a to znači da se ugovor smatra ništavnim. Kada su vozila u pitanju, GP BiH planirala je kupovinu 20 vozila vrijednih 1.200.000 maraka. Potom je u aprilu 2016. godine planirani iznos uvećan na 1.416.000. Umjesto policijske opreme, odlučeno je da se još novca potroši za vozila. Nabavka je pokrenuta u junu za 26 vozila i bila je podijeljena u četiri LOT-a: LOT-1 – četiri putnička neobilježena vozila vrijedna 185.000 KM, zatim LOT-2 – sedam putničkih obilježenih vozila vrijednih 280.000, pa LOT-3 za 10 obilježenih kombija vrijednih 650.000 maraka i LOT-4 za pet terenskih vozila vrijednih 300.000 KM. Za sva je vozila, iako nije pojašnjeno zašto, bilo navedeno da moraju imati pogon na sva četiri točka. Uvjete tendera su za LOT-ove 1, 2 i 4 mogla ispuniti vozila marke VW, Audi, BMW i Mini. Za kombije (LOT 3), osim VW-a, u BiH nije bilo konkurencije koja je mogla ponuditi vozila s pogonom 4×4.

Ovakve specifikacije tendera ograničile su konkurenciju, a s obzirom na to da su Audi i BMW bili skuplji od svote koja je određena za kupovinu svakog vozila, ponudu su mogli dostaviti distributeri “Volkswagena”. Ponude su dostavila samo tri ponuđača: konzorcij “Porsche” BiH i MRM Ljubuški, “AC Quatro” i “Brčko gas”. “Brčko gas” je ponudio vozila znatno iznad maksimalne cijene, i tako sebe izbacio iz konkurencije.

“Porsche” i “AC Quatro” ponudili su istu marku i tip vozila, pri čemu je “AC Quatro” ponudio nešto više cijene od procijenjene vrijednosti nabavke po LOT‑ovima. Tako je konzorcij postao najpovoljniji i od njega su nabavljena vozila marke VW. Dakle, posao je kao i posljednjih nekoliko godina dobio MRM Ljubuški. Štaviše, u svojoj su ponudi dostavili cijene koje su skoro identične procijenjenim cijenama navedenim u tenderu. Konačno, za vozila je plaćeno 45.311 maraka više nego što je procijenjeno tenderom. “Sve navedeno ukazuje da je predmetna nabavka vozila izvršena na način koji, po našem mišljenju, nije osigurao potpuno poštivanje jednog od osnovnih principa javnih nabavki koji se tiče aktivne konkurencije”, stoji u izvještaju revizora.

Izvor: Stav

https://faktor.ba/vijest/vozi-misko-kak ... z-a-259635
Samo BiH.

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 01 mar 2018 20:56

FIS investirao 20 miliona i postao lider u proizvodnji namještaja

slika

Kompanija FIS protekle godine je završila petogodišnji investicioni plan vrijedan 20 miliona KM i zaposlila značajan broj radnika, čime se nametnula kao lider u proizvodnji namještaja.

Ovo se, između ostalog, navodi u obavijesti kompanije koja je danas objavljena u dnevnoj štampi u vidu plaćenog oglasa. U obavijesti se navodi da su prošle godine postignuti dobri rezultati i ostvareni zadati planovi u svakom segmentu.

Također se navodi da su se vlasnici kompanije prije nekoliko godina povukli a upravljačku funkciju prenijeli na profesionalni menadžment.

– Izvršena je kompletna reorganizacija poslovanja pri kojoj je vlasnička funkcija u potpunosti odvojena od upravljačke, što se u praksi pokazalo vrlo uspješnim za poslovanje. Uprava poduzeća slijedi temeljna načela koja su postavili vlasnici poštujući pri tome najviše standarde poslovanja, stoji u obavijesti.

Uprava preduzeća i u ovoj godini planira snaženje maloprodajne mreže, dodatnu modernizaciju proizvodnje kao i nova zapošljavanja.

Zadatim planovima FIS želi dati novi zamah ekonomskom razvoju regije ali i držve u cjelini.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 02 mar 2018 21:05

Juicy jača poziciju na Bliskom istoku i širi se na sjever Afrike

slika

Brand Juicy nastupio je po drugi put u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na jednom od najvećih i najuticajnijih prehrambenih sajmova – Gulfood – koji se prostire na 100.000 m2, okuplja 5.000 izlagača iz cijelog svijeta te privlači više od 100.000 posjetitelja u Dubai World Trade Center.

Vlasnik brenda Juicy je kompanija Stanić Beverages koja ima fabrike u Hrvatskoj i BiH, tačnije u Kreševu.

Brand Juicy prisutan je na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata od 2015. godine, a dvije godine nakon ulaska na novo tržište prodaja Juicy sokova povećala se 3,5 puta.

Ukupan izvoz Stanić Beveragesa u zemlje MENA regije, konkretno u Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Oman i Katar porastao je devet puta u odnosu na 2016. godinu.

Rezultat učešća Stanić Beverages na Gulfood festivalu je daljnje širenje izvoza u Bahrein, Jemen i Egipat.

Početkom marta ove godine Juicy sokovi bit će dostupni i u Carefouru, vodećemu maloprodajnom lancu u Dubaiju. Juicy će se tako naći na policama dva najveća maloprodajna lanca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – Carefoura i Union Koopa.

Juicy sokovi uvršteni su još prije dvije godine u ponudu nekih od najpoznatijih lanaca restorana i klubova u Dubaiju.

Zahvaljujući širokoj distribuciji branda Juicy u Dubaiju, Juicy brusnica je jedan od najprodavanijih sokova u HoReCa kanalu.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 07 mar 2018 17:14

Ante Aralica: Dokapitalizacija Energopetrola je provedena kako bi se spriječio stečaj i zaštitila radna mjesta

slika

Cijena goriva na benzinskim pumpama Energopetrol i Ina je rasla isključivo u skladu sa Zakonom o akcizama, ističe direktor Holdine i Energopetrola Ante Aralica koji u intervjuu za Klix.ba govori o akcizama, dokapitalizaciji Energopetrola i naftnom tržištu u našoj zemlji.
Početkom februara je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o akcizama koji je znatno utjecao na izmjene maloprodajnih cijena goriva te izazvao velike polemike u javnosti. Koje je vaše stajalište povodom ovoga?

Mi se zalažemo za uređenje tržišta naftnim derivatima u BiH. Smatram da je izmjena Zakona o akcizama korak u pravom smjeru, ukoliko se provede na adekvatan način. Ono što će biti ključni faktor uspješnosti jeste osiguranje provedbe Zakona o akcizama na etičan i transparentan način kako bi sredstva prikupljena na ovaj način bila usmjerena za šta su namijenjena.

Također, kroz djelovanje Naftnog komiteta u BiH aktivno radimo na izmjenama ostalih zakona koji se tiču naftnih derivata kako bi potrošači u BiH imali iste pogodnosti kao i potrošači u okruženju ili u Evropskoj uniji.

Kako je uvođenje akciza utjecalo na maloprodajne cijene goriva na benzinskim pumpama, da li su cijene zaista više samo za iznos akcize, jer je ovo pitanje izazvalo dosta rasprava?

Polemike u javnosti su se u velikoj mjeri odnosile na tvrdnje kako je uvođenje akciza iskorišteno za dodatno podizanje cijena na tržištu i udar na džep građana. Na benzinskim stanicama Ine i Energopetrola to nije slučaj, cijena je rasla u skladu s rastom akciza.

Mislim da se zaboravlja na kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, što je ključan faktor pri izradi maloprodajnih cijena. Formiranje cijena u BiH je slobodno, a potrošač je taj koji odlučuje gdje će točiti gorivo.

Kada govorimo o maržama, moja procjena je da su marže ostale na istom nivou, a polemika o pretjeranim maržama ne oslikava realno stanje.

Govorite o uspostavljanju standarda i izjednačavanju s EU, kako u ovom kontekstu ocjenjujete 2017. godinu? Koja je budućnost tržišta naftnim derivatima u BiH?

Zbog nepostojanja vlastitih izvora sirove nafte i dovoljno prerađivačkih kapaciteta, tržište u BiH orijentirano je na uvoz naftnih derivata. Kao takvo, ono će uvijek u potpunosti ovisiti o svjetskim kretanjima na ovom polju.

Kada govorimo o tržištu naftnim derivatima u BiH, smatram da i dalje postoji prevelik broj benzinskih pumpi u odnosu na evropski prosjek po stanovniku i realnu potrebu tržišta, što otežava uspostavljanje ujednačenog standarda kvaliteta, ali ono što vidim kao pozitivan trend i kroz naše poslovanje jeste da se svijest o kvalitetu goriva razvija i važnost ovog segmenta raste. Podmlađivanjem voznog parka građani više vode računa o tome gdje i šta toče, a na to onda moraju reagirati i benzinske pumpe.

Još jedan od izazova su značajne razlike u regulativama iz oblasti naftne industrije između dva entiteta i Brčko distrikta, što otežava uspostavljanje ujednačenog standarda kvaliteta za potrošače na teritoriji cijele države. Holdina je u proteklom periodu kao jedan od osnivača učestvovala u formiranju Naftnog komiteta u BiH s ciljem unapređenja djelatnosti naftne i gasne privrede u zemlji.

Putem Naftnog komiteta zagovaramo usklađivanje lokalnih propisa sa zakonodavstvom i direktivama Evropske unije te promociju i zaštitu tržišnih uvjeta poslovanja.

Završena je i dokapitalizacija Energopetrola tokom koje je Ina povećala svoj vlasnički udio na 88 posto. U javnosti se ovaj potez posmatra kao još jedan korak kojim Bosna i Hercegovina, a posebno mali dioničari, gube Energopetrol. Koji je vaš komentar?

Svjesni smo i uvažavamo emotivnu povezanost građana BiH s Energopetrolom i stoga je važno naglasiti da je dobrobit ove kompanije i u našem dugoročnom interesu.

Svoj interes da nastavi razvijati Energopetrol, Ina je potvrdila učešćem u njegovoj dokapitalizaciji. Naime, dokapitalizacija je bila neminovan korak kako bi se kompanija sačuvala od stečaja, a njeni radnici od gubitka radnih mjesta. Postupak dokapitalizacije je proveden transparentno, javnim pozivom u skladu sa Zakonom kojem se odazvala jedino Ina, iako je cjelokupna investicijska javnost, uključujući i građane, bila pozvana da u njoj učestvuje. Sve propisane informacije o poslovanju Energopetrola uredno su objavljene u javnosti i na berzi.

Mali dioničari koji navode kako su dokapitalizacijom oštećeni trebaju shvatiti da je tim korakom upravo sačuvana njihova imovina. Dionice koje drže u svom vlasništvu su i dalje njihove, pri čemu provedena dokapitalizacija nije imala utjecaja na njihovu tržišnu vrijednost ili broj. Štoviše, svaki dioničar koji se protivio dokapitalizaciji imao je mogućnost tražiti isplatu tržišne vrijednosti svojih dionica.

Niko od dioničara nije iskoristio navedenu mogućnost, iako su bili javno pozvani.
No, moram ukazati i na pokušaje manipulacije tržištem dionica Energopetrola te na transakcije koje daju obmanjujuće signale dioničarima u pogledu vrijednosti njihovih dionica. O tome smo već konsultirali Komisiju za vrijednosne papire i na takve pokušaje obratiti ćemo posebnu pažnju u narednom periodu.

Tvrdite da je dokapitalizacija provedena u cilju zaštite radnih mjesta. Istovremeno, Energopetrol je suočen s velikim brojem radnih sporova. O čemu se tu radi?

Ono što treba imati u vidu kada razgovaramo o ovoj temi jeste da Energopetrol zapošljava više od 600 radnika i vodi uredno poslovanje, transparentno i odgovorno. Pred ovom kompanijom su veliki izazovi naslijeđeni iz prošlosti koji znatno opterećuju poslovanje i usporavaju oporavak kompanije. Prvenstveno tu mislim na velik broj sporova koje su pokrenuli radnici Energopetrola, tražeći da im se plaća isplaćuje u skladu s Granskim kolektivnim ugovorom, a što je ostalo sporno nakon provedene privatizacije 2006. godine. U proteklom periodu su učinjeni veliki napori u transformaciji Energopetrola u modernu kompaniju koja će moći odgovoriti zahtjevima tržišta, razvijati se i rasti.

Energopetrol kao odgovoran poslodavac radnicima uredno isplaćuje plaće i redovno uplaćuje poreze i doprinose. Radnici imaju mogućnost učešća u različitim sistemima nagrađivanja i stimuliranja temeljem radnog učinka, u skladu s najboljim svjetskim praksama. Također, kontinuirano ulažemo u razvoj zaposlenika kroz različite edukacije i treninge. Što se tiče uvjeta rada u našoj kompaniji, prema interesu kandidata za otvorene pozicije, niskom procentu radnika koji odlaze iz kompanije, primanjima radnika koja su u skladu s plaćama u oblasti u kojoj radimo te mogućnostima koje nudimo za profesionalni razvoj i dodatna primanja zaposlenika, smatram da je Energopetrol svojim praksama i sistemima upravljanja ljudskim resursima zasigurno jedna od najprogresivnijih kompanija na našem tržištu.

Uzimajući u obzir sve navedeno, kako ocjenjujete poslovanje Holdine i Energopetrola u 2017. godini? Da li ste zadovoljni?

Iza sebe imamo vrlo uspješnu godinu. Nastavili smo rasti u oba ključna segmenta poslovanja. U maloprodaji smo nastavili pozitivne trendove iz prethodnih godina, mreža je narasla na 103 benzinske pumpe, od kojih je obnovljeno 63. Na 14 lokacija uveli smo koncept Fresh Corner koji se pokazuje kao pun pogodak i to je smjer kojim nastavljamo.

Ono što je najbitnije jeste da potrošači prepoznaju naše napore te nas nagrađuju sve većim brojem posjeta. U 2018. ćemo otvoriti tri nove benzinske pumpe, rekonstruiramo njih pet, a Fresh Corner uvodimo na još deset lokacija.
Što se tiče samog goriva i tu radimo iskorake. U protekloj godini uveli smo više unapređenja: nova Class Plus goriva, visokooktanski benzin eurosuper BS 100 te Arktik dizel namijenjen ekstremnim zimskim uvjetima.

Veleprodaja je imala vrlo izazovnu i uspješnu godinu. Iako držimo značajan udio u opskrbi tržišta BiH naftnim derivatima, nastavili smo rasti u prodanim količinama, ali smo se morali prilagoditi novim okolnostima. Ponajprije se to odnosi na povećani jeftini uvoz naftnih derivata s mediteranskog tržišta koji kvalitetom zadovoljava minimume zakonskih propisa.

Posebno smo ponosni na partnerske programe INA Partner i INA goriva kroz koje smo se etablirali kao jasan tržišni lider s dugoročno održivim modelom poslovanja.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 12 mar 2018 23:40

U srijedu s radom kreće prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini

slika

U srijedu, 14. marta, u rad će biti puštena vjetroelektrana Mesihovina, prva vjetroleketrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope.
"Smještena je u centralnom dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6000 kilovat sati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava", kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja.

Podsjetio je da Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula projekt "Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dan vjetroelektrani Mesihovina.

Ukupna vrijednost investicije je oko 82 miliona eura od čega se najveći dio, 72 miliona eura, odnosi na kredit Njemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja.

Po Giljinim riječima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno preduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.

"U našem sistemu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebno što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizirali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa suvremenim energetskim prioritetima čuvajući okoliš i prirodne resurse", istakao je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB.

Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, također, nalazi u Općini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 miliona eura, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.

Osvrnuo se i na poslovanje Elektroprivrede HZ HB u 2017. godini, kazavši kako je to bila izuzetno loša hidrološka godina, najlošija u historiji preduzeća, no uprkos tome Elektroprivreda HZ HB 2017. završila je godinu s pozitivnim poslovnim rezultatima i ostvarila dobit.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 12 mar 2018 23:46

Drastičan pad prihoda Elektroprivrede HZHB

slika

Elektroprivreda HZHB imala je prošle godine drastičan pad poslovnih prihoda koji su ostvareni u visini od 292 miliona KM, za razliku od 379 miliona godinu ranije.

Ovo se navodi u finansijskom izvještaju kompanije koji je danas objavljen na Sarajevskoj berzi, izvještava BiznisInfo.

Rashodi su smanjeni na 302 miliona sa 375 miliona iz prethodne godine.

Drugim riječima, rashodi su prošle godine nadmašili prihode pa je firma ostvarila gubitak od poslovnih aktivnosti od oko 10 miliona maraka.

Taj minus je nadoknađen ostalim prihodima pa je firma prikazala skromnu dobit od 237 hiljada maraka na kraju godine.

Broj radnika je povećan na 2.130 sa 2.022.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Zmaj » 12 mar 2018 23:55

Evo koliko novca je Konzum BiH zaradio u januaru

slika

Kompanija Konzum BiH ostvarila je u januaru ove godine prihode od 98 miliona kuna, odnosno oko 26 miliona maraka, piše BiznisInfo na osnovu novog izvještaja o stanju u Agrokoru koji je danas objavljen na stranici Hrvatskog ministarstva gospodarstva.

O kakvom se padu prihoda radi najbolje govori činjenica da su prosječni mjesečni prihodi Konzuma BiH 2015. godine iznosili 71 milion maraka.

Prihodi su najprije pali zbog krize u kompaniji a kasnije i zbog činjenice da je Mercator preuzeo jedan broj prodavnica.

Osim toga, kompanija je u januaru nastavila praviti gubitke. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila je -2,9 miliona kuna, odnosno napravljen je gubitak od oko 800 hiljada KM.

Iz Agrokora, pak, tvrde da su ovi rezultati u skladu s planovima.

– Konzum BIH nastavlja s unapređenjem svog operativnog poslovanja sukladno planovima. Značajno smanjenje operativnog troška dovelo je do boljeg EBITDA rezultata (-2,9 milijuna kuna) u odnosu na plan (-4,6 milijuna kuna), navodi se.

U januru su intenzivno radili na marketinškim aktivnostima „kako bi se dodatno privukli kupci“.

– Planirane i realizirane aktivnosti postigle su pozitivne efekte te je ostvaren planirani prihod iako uz malo lošiju bruto maržu što je i logično obzirom na promo aktivnosti. Angažman u optimizaciji troškova je u konačnosti i doveo do boljeg rezultata od planiranog u januaru, stoji u dijelu Agrokorovog izvještaja koji se odnosi na Konzum BiH.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
BosnjackaHercegovina
Član
Postovi: 5487
Pridružen/a: 23 nov 2014 17:39

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la BosnjackaHercegovina » 13 mar 2018 03:38

Zmaj je napisao/la:
Evo koliko novca je Konzum BiH zaradio u januaru

slika

Kompanija Konzum BiH ostvarila je u januaru ove godine prihode od 98 miliona kuna, odnosno oko 26 miliona maraka, piše BiznisInfo na osnovu novog izvještaja o stanju u Agrokoru koji je danas objavljen na stranici Hrvatskog ministarstva gospodarstva.

O kakvom se padu prihoda radi najbolje govori činjenica da su prosječni mjesečni prihodi Konzuma BiH 2015. godine iznosili 71 milion maraka.

Prihodi su najprije pali zbog krize u kompaniji a kasnije i zbog činjenice da je Mercator preuzeo jedan broj prodavnica.

Osim toga, kompanija je u januaru nastavila praviti gubitke. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila je -2,9 miliona kuna, odnosno napravljen je gubitak od oko 800 hiljada KM.

Iz Agrokora, pak, tvrde da su ovi rezultati u skladu s planovima.

– Konzum BIH nastavlja s unapređenjem svog operativnog poslovanja sukladno planovima. Značajno smanjenje operativnog troška dovelo je do boljeg EBITDA rezultata (-2,9 milijuna kuna) u odnosu na plan (-4,6 milijuna kuna), navodi se.

U januru su intenzivno radili na marketinškim aktivnostima „kako bi se dodatno privukli kupci“.

– Planirane i realizirane aktivnosti postigle su pozitivne efekte te je ostvaren planirani prihod iako uz malo lošiju bruto maržu što je i logično obzirom na promo aktivnosti. Angažman u optimizaciji troškova je u konačnosti i doveo do boljeg rezultata od planiranog u januaru, stoji u dijelu Agrokorovog izvještaja koji se odnosi na Konzum BiH.

“U skladu s planovima” :rofll:
Humor.
Samo BiH.

Burek
Član
Postovi: 602
Pridružen/a: 29 apr 2017 20:49

Re: Ekonomija skutora i šokaca

Post Postao/la Burek » 13 mar 2018 11:18

Zmaj je napisao/la:
Drastičan pad prihoda Elektroprivrede HZHB

slika

Elektroprivreda HZHB imala je prošle godine drastičan pad poslovnih prihoda koji su ostvareni u visini od 292 miliona KM, za razliku od 379 miliona godinu ranije.

Ovo se navodi u finansijskom izvještaju kompanije koji je danas objavljen na Sarajevskoj berzi, izvještava BiznisInfo.

Rashodi su smanjeni na 302 miliona sa 375 miliona iz prethodne godine.

Drugim riječima, rashodi su prošle godine nadmašili prihode pa je firma ostvarila gubitak od poslovnih aktivnosti od oko 10 miliona maraka.

Taj minus je nadoknađen ostalim prihodima pa je firma prikazala skromnu dobit od 237 hiljada maraka na kraju godine.

Broj radnika je povećan na 2.130 sa 2.022.
Manje zaradili, napravili gubitak a zaposlili jos 100 ljudi. Pokusavaju da zadrze narod. Nemoze se to tako dugo kad se sve dalje ode u minus .

Odgovorite