Ekonomija Bosne i Hercegovine

[Zmaj]

Bauklar planira rast preko 100 posto



Kompanija Bauklar iz Lukavca bavi se proizvodnjom ljepila za keramiku, fasadnih ljepila, maltera, glet masa, boja, fasada, mineralnih maltera, cementno krečnih maltera, dekorativnih maltera, te drugih. Posluju na bh. i inostranom tržištu i to u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji. Imaju 24 zaposlena radnika.

"Ove godine planiramo imati rast preko 100 posto, jer smo bili jako vrijedni ovu zimu, tako da smatram kako će nam se to na kraju isplatiti. Za iduću godinu, ukoliko ništa ne budemo radili na modernizaciji i investiranju u mehanizaciju, smatram da nećemo moći imati veliki skok u odnosu na ovu godinu koja će biti izuzetno dobra", kazao je za Akta.ba Adnan Mehinović, direktor Bauklara.

Za ovu kompaniju, prošla godina je bila također jako dobra i to sa rastom od 50 posto u odnosu na 2016. godinu.

Rast

"Razlog zbog kojeg mi imamo veliki rast jeste taj što smo izuzetno fleksibilni, kvalitetni i povoljni, što je u današnje vrijeme veoma teško upakovati u jedan paket. Obzirom da su proizvodi koje trenutno proizvodimo jako traženi, smatram da je to sasvim očekivan i zaslužen rast", dodao je Mehinović.

Imaju dosta kupaca koji su im pomogli u izgradnji brenda, a to su uglavnom građevinska stovarišta. Kada je u pitanju širenje tržišta, Mehinović ističe da postoji mogućnost širenja, ali da za sada to nije u planu.

"Naša roba je relativno jeftina, a teško se širiti u smislu udaljenosti, odnosno, što dalje plasiramo robu na tržište, naši troškovi su veći i samim time je konkurentnost robe na tom tržištu manja. Mada, ima uvijek potencijala za širenje na druga tržišta i to ukoliko se odlučimo u proizvodni asortiman uvesti proizvode koji su relativno skuplji i koji će nam time olakšati i smanjiti troškove kada uzemeo u obzir kompletnu fakturu koja bi išla prema određenom kupcu", ispričao je Mehinović.

Kaže da na tržištu ima puno proizvođača ovog tipa koji su brendirani i koji su agresivno došli na tržište sa niskim cijenama proizvioda, u čemu ih moraju i domaći proizvođači pratiti.

"Mi smo u tom prilagođavanju uspjeli i zato imamo toliki rast, dok je puno proizvođača koji se već guše u konkurenciji. Naš je spas taj što pravimo velike promete i samim time dobivamo velike količine i na tim količinama kupimo mrvice koje na kraju ne budu mrvice, nego jedan fin kolač", ističe Mehinović.

Što se tiče naplate proizvoda, Mehinović ističe da je lakše poslovati na inostranom tržištu, ali dodaje da je i domaće tržište izuzetno pogodno za poslovanje ako smo fleksibilni i spremni raditi.

Skladište

Ova kompanija u Lukavcu ima pogon gdje proizvode svoje proizvode, imaju skladište koje će kasnije biti skladište za sirovine, a u krugu kompanije je u fazi izgradnja skladišta za gotove proizvode.

"Već postojeće skladište nam je trenutno skladište i za sirovine i za gotove proizvode, a u fazi je izgradnja skladišta za gotove proizvode. Tako da po ISO standardu te proizvode trebam razdvojiti kako bismo bili što bolje rangirani u očima kupaca, što ćemo u skorije vrijeme i uraditi izgradnjom ovog skladišta", naglasio je Mehinović.

Trenutni kapacitet proizvodnje je već poprilično popunjen, a za iduću godinu već imaju planove i investicije koje bi time dovele do povećanja zaposlenosti, te do povećanja kapaciteta proizvodnje. U pitanju su investicije uglavnom u mašine, a Mehinović se nada da će time poboljšati i posao, te da će mu to donijeti nove kupce.

U BiH, ističe Mehinović, svi imaju problema sa radnom snagom, nedostatkom adekvatnog kadra, te odlivom mladih.

"Smatram da smo mi privatnici krivi za to. Radimo izuzetno male marže i samim time svi dodatni troškovi koji nas opterećuju pokušavaju se svesti na minimum, tako da u tome i radnici ispaštaju. Naravno, radnici moraju obezbijediti sebi bolju egzistenciju, tako da to traže na boljem mjestima i to većinom na zapadu. Država treba da stane iza toga i da zaštiti nas privatnike, ali i samim time sposobne ljude kojih je sve manje i manje", poručio je Mehinović.

[Zmaj]

Federalna vlada planira da se zaduži 1 milijardu i 361 milion KM 2018. godine



Federalna vlada je usvojila Plan zaduživanja FBiH za 2018. godinu, koji će, kako je saopćeno, biti dostavljen Parlamentu FBiH i objavljen na internetskoj stranici Federalnog ministarstva finansija.

Na osnovu potreba identificiranih u ovogodišnjem Budžetu FBiH i Programu javnih investicija (PJI) 2018.-2020. godina, u 2018. godini planirano je angažiranje sredstava u ukupnom iznosu od 1.361,82 miliona KM.

"Ograničen pristup izvorima finansiranja, te potreba realiziranja većih infrastrukturnih projekata determinira i izbor kreditora na vanjskom tržištu. Vanjsko zaduženje uglavnom će biti provođeno putem međunarodnih financijskih institucija i bilateralnim sporazumima posredstvom agencija za promociju razvitka", stoji u saopćenju Vlade FBiH.

Navode da su u 2018. godini bruto potrebe za vanjskim finansiranjem u iznosu od 791,82 miliona KM odnose na potporu Proračunu FBiH (43 miliona KM ili 5,54 posto) i finansiranje kapitalnih projekata u okviru PJI (748,82 miliona KM ili 94,57 posto).

"Bruto potrebe Vlade Federacije BiH za financiranjem na domaćem tržištu u 2018. godini iznose 510 miliona KM. Od toga će kratkoročnim instrumentima duga (trezorski zapisi) biti realizirano 360 miliona KM, dok se preostalih 150 miliona KM odnosi na dugoročne instrumente (obveznice). Nakon što budu provedene tehničke konsultacije i usuglašavanje sa investitorima, Federalno ministarstvo finansija će indikativni godišnji kalendar aukcija objaviti na svojoj internet stranici (http://www.fmf.gov.ba)", stoji u saopćenju.

Uz pretpostavku ispunjenja plana finansiranja Proračuna FBiH za 2018. godinu u iznosu od 613 miliona KM s planiranom strukturom i dinamikom, dug Vlade Federacije BiH na kraju ove godine, uključujući i vanjski dug koji je prenesen na krajnje korisnike kredita, procijenjen je na 5.844,55 miliona KM.

"Pod pretpostavkom stopostotne realizacije godišnjeg plana zaduživanja, iznos vanjskog duga na kraju 2018. godine bi bio povećan u odnosu na proteklu godinu za 248,82 miliona KM, dok bi unutarnji bio manji za 0,80 miliona KM. To znači da bi ukupan dug Vlade Federacije BiH na kraju 2018., u odnosu na proteklu godinu, porastao za 248,02 miliona KM", saopćeno je.

Imajući u vidu iskustva u provedbi kapitalnih projekata, navode da bi pretpostavka da bi stupanj realizacije mogao iznositi 70 posto od planiranog. U tom slučaju, vanjski dug bi u odnosu na proteklu godinu bio povećan za 24,1 milion KM, a ukupni za oko 23,3 miliona KM.

[Zmaj]

Njemačke kompanija traže nove potencijalne dobavljače roba i usluga iz BiH

Šezdeset pet njemačkih kompanija traže nove potencijalne dobavljače roba i usluga iz Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja zapadnog Balkana, što predstavlja izuzetnu priliku za bosanskohercegovačke kompanije koje su odlično ocijenjene od njemačkih kompanija.
To je konstatovano na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu koju su organizirali Predstavništvo njemačke privrede u BiH (AHKBiH), koje pripada mreži njemačkih vanjskotrgovinskih komora (AHK), i njemačko Udruženje za upravljanje materijalima, nabavku i logistiku (BME).

Pres-konferencija je, uz podršku njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ), organizirana povodom "Njemačke inicijative za pronalaženje dobavljača u zemaljama zapadnog Balkana".

Inicijativa, odnosno B2B susret njemačkih, bh. i ostalih kompanija, bit će održana 19. juna u Frankfurtu. Njen cilj je da se u okviru jednodnevnog događaja odabrane bh. kompanije i kompanije iz zapadnog Balakana sastanu s njemačkim firmama koje su zainteresirane za upostavljanje novih poslovnih kontakata s proizvođačima sa ovih prostora.

Ono što njemačke kompanije traže su firme iz sektora metalo-prerađivačkog sektora, dobavljači iz auto industrije, firme iz sektora prerade i obrade plastike te elektro i eleketroničkog sektora.

Zainteresovanost za učešće u projektu bh. kompanije mogu iskazati popunjavanjem prijavnog formulara na internet stranici Predstavništva njemačke privrede u BiH, a rok za prijave je 12. april.

Sanjin Purgić iz Predstavništva njemačke privrede pojasnio je da, nakon što se bh. firme prijave za inicijativu, njemačke kompanije će ocijeniti i pozvati u Frankfurt na razgovor one za koje su zainteresirane.

Posebno je naglasio značaj pravilne pripreme bh. firmi za ovaj B2B susret te najavio da će s tim ciljem 8. maja u Sarajevu biti organiziran i seminar.

Ukazao je na činjenicu da su na prethodnim vrstama ovakvih događaja održanih u Beogradu te, prije toga u Dortmundu, bh. kompanije bile najbolje ocijenjene od svih kompanija u regiji.

"Prošle godine, od najboljih sedam ocijenjenih kompanija, čak pet je bilo iz BiH", istakao je Purgić, dodajući da to dovoljno govori o kvalitetu bh. dobavljača.

Snježana Kopruner, predsjednica Udruženja Wirtschaftsverein BiH i direktorica tvornice mašina GS-TMT iz Travnika koja je najbolje ocijenjena u Dortmundu, istakla je značaj BTB razgovora jer je to način na koji kompanije iz BiH mogu doći do najboljih kupaca.

Naglasila je da u Njemačkoj postoji veliki nedostatak stručne radne radne snage, precizirajući da se radi o 1,5 miliona radnika koje ta država potražuje.

"BiH je idealno područje za pronalaženje stručne radne snage i firmi koje su spremne proizvoditi", smatra Kopruner.

Pozvala je sve bh. firme da se uključe u spomenutu inicijativu jer tako mogu doći do kvalitetnih kupaca i, eventualno, dugoročno do stabilnih ugovora.

Adnan Telalović, direktor kompanije ATT iz Gornjeg Vakufa čija je osnovna djelatnost mašinska obrade metala, napomenuo je da je njegova firma tokom Inicijative u Beogradu bila najbolje ocijenjena od njemačkih kompanija.

Kazao je da su trenutno u fazi pregovora sa osam velikih njemačkih kompanija, od kojih su sa četiri već potpisali ugovore, dobili narudžbe i počeli serijsku proizvodnju.

Istakao je da, iako stalno proširuju kapacitete, nisu sigurni da mogu stići udovoljiti zahtjevima svih zainteresiranih njemačkih firmi koje im se svakodnevno javljaju.

Stoga je, zaključio je Telalović, inicijativa u Frankfurtu odlična prilika za bh. kompanije.

[BosnjackaHercegovina]

Ukupan vanjski i unutrašnji dug u Federaciji BiH iznosi 5 milijardi i 871 miliona KM

Vlada FBiH danas se upoznala sa informacijom o vanjskom i unutrašnjem dugu u Federaciji BiH na dan 31. decembar 2017. godine, koja će biti upućena Parlamentu FBiH radi informiranja, a Federalno ministarstvo finansija će je objaviti na svojoj web stranici.

"Ukupan vanjski i unutrašnji dug u Federaciji BiH, uključujući dug kantona, gradova, općina, javnih preduzeća i drugih korisnika kredita, sa stanjem na dan 31. decembar 2017. godine iznosi 5.871,61 miliona KM ili 30,05 posto BDP-a, od čega se 80,72 posto odnosi na vanjski (4.739,37 miliona KM) i 19,28 posto na unutrašnji dug (1.132,240 miliona KM)", stoji u saopćenju Vlade FBiH.


Navode da nakon konstantnog rasta duga u razdoblju od 2011. do 2015, u 2016. dolazi do blagog pada vanjskog, a u 2017. godini i unutrašnjeg duga u FBiH.

"Vanjski dug u FBiH (uključujući dugove krajnjih korisnika) je 31. decembra 2017. godine iznosio 4.739,37 miliona KM. Od toga se na dio duga bivše Jugoslavije (restrukturirani dug u okviru Pariškog i Londonskog kluba, te konsolidirani dug IBRD-u) odnosi 705,8 miliona KM (17,89 posto ukupnog neotplaćenog duga), na zajmove ugovorene putem Bosne i Hercegovine u ime Federacije BiH i supsidijarno prenesenih na FBiH (relevantni dug) 3.951,10 miliona KM (83,37 posto ukupnog neotplaćenog duga), te na dug koji je FBiH izravno ugovorila s vanjskim kreditorima 82,2 miliona KM (1,73 posto ukupnog neotplaćenog duga). Novi vanjski dug u Federaciji BiH (nastao nakon 14.12.1995. godine) iznosi 4.033,57 miliona KM i manji je za 381,56 miliona KM u odnosu na 31.12.2016. godine. U tom okviru, dug prema Međunarodnom monetarnom fondu iznosi 368,35 miliona KM", navodi se u saopćenju.

Vanjski dug u FBiH je, najvećim dijelom, ugovoren s bilateralnim kreditorima i multilateralnim finansijskim institucijama (Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond i druge).

"Dug multilateralnim finansijskim institucijama iznosi 3.584,74 miliona KM ili 75,64 posto ukupnog vanjskog duga u Federaciji BiH, dok je zaduženje kod bilateralnih kreditora 1.154,63 miliona KM ili 24,36 posto. Bez duga krajnjih korisnika koji imaju obvezu plaćanja na temelju kreditnog zaduženja, stanje duga Vlade FBiH na dan 31.12.2017. godine iznosi 3.288,2 miliona KM", stoji u saopćenju.

Ističu da vanjski dug Vlade iznosi 2.393,51 miliona KM i u njezinom ukupnom dugu sudjeluje sa 72,79 posto.

"Sudjelovanje vanjskog duga Vlade u ukupnom vanjskom u Federaciji BiH se konstantno smanjuje i sa 72,92 posto, koliko je iznosilo 2010. godine, u 2017. godini sveden je na 50,5 posto. Unutrašnji dug Vlade FBiH je nastao sukladno zakonu i emisijom tržišnih vrijednosnih papira 31. decembra 2017. godine i iznosi 894,69 miliona KM", zaključeno je u saopćenju.

http://www.biznis.ba/bih/72507-ukupan-v ... na-km.html

[BosnjackaHercegovina]

Vlada Federacije BiH: Raste broj zaposlenih

U domaćoj privredi se, nakon realnog rasta ekonomskih aktivnosti u 2016. godini (2,9 posto), očekuje realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2017. godini po stopi od 4,5 posto, u 2018. od 3,2 posto, u 2019. od 5,1 posto, a u 2020. godini od 5,3 posto, navedeno je u dokumentu Ekonomska politika Vlade FBiH 2018. - 2020. godina, usvojenom na današnjoj sjednici.

Za prvih devet mjeseci 2017. godine, zabilježen je rast broja zaposlenih za 2,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrajući cijelu godinu, povećanje broja zaposlenih u 2017. godini je procijenjeno na 2,2 posto. Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade FBiH, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stopu rasta od 2,5 posto u 2018. godini i stopu rasta od 2,5 posto u 2019. godini, odnosno 2,3 posto u 2020. godini.

Za prvih devet mjeseci 2017. godine, zabilježeno je smanjenje broja registrovanih nezaposlenih osoba za pet posto u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrajući cijelu godinu, u 2017. godini očekuje se smanjenje broja nezaposlenih za 2,8 posto. Očekivano smanjenje u 2018. godini je 2,9 posto, u 2019. tri i u 2020. godini 3,5 posto. Predviđeno smanjenje nezaposlenosti je rezultat usvojenog Zaključka kojim je Vlada FBiH podržala inicijativu da zaduženjem kod Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj budu osigurana sredstva za Projekt podrške zapošljavanju, koji će biti proveden u periodu od 2017. do 2021. godine.

Očekivani oporavak ekonomskih aktivnosti u FBiH, u periodu 2018.-2020. godina, temeljen je na strukturnim reformama predviđenim Reformskom agendom i na ubrzanju investicijskog ciklusa, posebno investiranja u sektoru energetike.

Ukupni redovni prihodi (porezni i neporezni) u 2018. godini, koji su na raspolaganju za finansiranje funkcija budžeta Vlade FBiH, planirani su u iznosu od 20.446 miliona KM, što je za 5,9 posto više u odnosu na planirano u 2017. godini. Planirano ostvarenje redovnih prihoda u 2019. godini iznosi 2.036 miliona KM (pad za 0,5 posto), a u 2020. godini 2.045 miliona KM (rast za 0,4 posto).

Projekcija prihoda od indirektnih poreza (uključujući dio predviđen za otplatu vanjskog duga) za FBiH u periodu 2018.-2020. godina predviđa rast po stopi od 2,9 posto u 2018. godini, pad za 0,9 posto u 2019. godini i pad za 0,1 posto u 2020. godini (baza je prethodna godina).

Prihodi od indirektnih poreza koji sa Jedinstvenog računa pripadaju Federaciji BiH imaju najveći udio u ukupnim prihodima budžeta Vlade FBiH sa oko 76 posto. Za 2018. godinu planirano je povećanje ovih prihoda za 44 miliona KM, odnosno za 2,9 posto u odnosu na planirano u 2017. godini. U 2019. godini planirani prihodi od indirektnih poreza u FBiH iznose 1.542 miliona KM, a u 2020. godini 1.540 miliona KM.

Očekivan je trend rasta prihoda po osnovu poreza na dobit preduzeća koji se uplaćuje na račun budžeta Federacije BiH. Planirano ostvarenje u 2018. godini iznosi 65 miliona KM, što je na istom nivou kao u 2017. godini. Očekuje se rast ovih prihoda u 2019. i 2020. godini za po 1,5 posto.

Prema procjeni, vanbudžetski fondovi će u razdoblju 2017.-2020. smanjiti udio vlastitih prihoda u bruto domaćem proizvodu sa 15,1 posto u 2017. godini na 14,7 posto u 2018., te 14,3 posto u 2019. i 13,8 posto u 2020. godini. Takva kretanja posljedica su značajnijeg rasta planiranog BDP-a u odnosu na planirani rast prihoda vanbudžetskih fondova.

Planirano je da će ukupni prihodi na raspolaganju kantonima i općinama, u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, u periodu 2018. - 2020. godine, imati stabilno učešće u BDP-u u procentu od 13,2 posto.

Najznačajniji dio sredstava federalnog budžeta odnosi se na opće javne usluge. Gornja granica rashoda za ovaj sektor za 2018. godinu iznosi 1.486,6 miliona KM, što je niže za 1,2 posto u odnosu na planirano prethodne godine. Projecirani pad za 2019. godinu iznosi 5,1 posto, dok se u 2020. godini očekuje pad za 4,5 posto.

Značajna sredstva su planirana i za sektor socijalne zaštite. Projicirana gornja granica rashoda za ovaj sektor u 2018. i 2019. godini je na približno istom nivou (831,5 miliona KM i 834,4 miliona KM), dok se u 2020. godini očekuje blagi rast (840,2 miliona KM).

Ukupni planirani rashodi u 2018. godini iznose 2.757,8 miliona KM (0,4 posto više u odnosu na plan u prethodnoj godini), u 2019. godini 2.648,2 miliona KM (4,0 posto manje u odnosu na prethodnu godinu) i u 2020. godini 2.580,2 miliona KM (2,6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu).

Biznis.ba

http://www.biznis.ba/bih/72503-vlada-fe ... lenih.html

[BosnjackaHercegovina]

ATT, vrlo uspješna firma iz Gornjeg Vakufa: Sve što proizvedu izvezu u Njemačku


Kompanija ATT iz Gomjeg Vakufa raste nevjerovatnom brzinom, zahvaljujući angažmanu sa njemačkim firmama.
Prošle godine ostvarili su rast od 30 posto, a ove godine očekuju da će taj rast biti od 25 do 30 posto.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Adnan Telalović, direktor kompanije ATT priča kako je sve počelo 2016. godine kada su putem inicijative Predstavništva njemačke privrede u BiH – AHK na B2B događaju u Dortmundu, a potom 2017. godine u Beogradu obavili razgovore sa oko 20 njemačkih kompanija. Danas se nalaze u fazi pregovora sa osam kompanija, od čega su sa četiri već potpisani ugovori.

ODSKOČNA DASKA

O kakvoj kompaniji se zapravo radi najbolje govori činjenica da su se u Dortmundu našli među pet najboljih kompanija, a u Beogradu su proglašeni i kao najbolja kompanija iz regije.

Svi ovi ugovori su odskočna daska za ATT, te u isto vrijeme tjeraju menadžment kompanije da radi više i ulaže u izgradnju poslovnih pogona. Prošle godine u aprilu počeli su graditi novi proizvodni objekt koji se nalazi u industrijskoj zoni u Gornjem Vakufu.

Radi se o modernom evropskom objektu, koji se gradi po sistemu upravljanja kvalitetom. Njegova veličina je 3.800 m2 i sve se odnosi na proizvodni prostor. Uz ovaj objekat gradi se i skladišni prostor koji zauzima 800 m2.

Završetak radova i puštanje u rad objekta planiran je u septembru 2018. godine. U ovom objektu planirana je proizvodnja dijelova za ležajeve za jednu njemačku autoindustriju.

Ukupna vrijednost investicije u skladišni i proizvodni prostor kaže Telalović iznosi 3, 5 miliona KM. Nova investicija otvara i nova radna mjesta, te je u planu da ovdje u septembru bude 45 novih radnika koji se zapošljavaju planski.

“Početkom sedmice zaposleno je novih 15 radnika koji prolaze proces obuke i koji će za 20 dana potpisati ugovore o stalnom zaposlenju. Početkom juna planirana su nova zapošljavanja i dodatnih 15 radnika, kao i početkom septembra još 15 radnika”, pojasnio je Telalović.

Osim dijelova za ležajeve, ova kompanija sa njemačkim firmama dogovorila je proizvodnju dijelova za mašine koji se koriste u drvno-prerađivačkoj industriji, dijelova za poljoprivredne mašine i čahure za automobilsku industriju koje se ugrađuju u nosače motora kamiona.

Ono što je najbitnije u njihovom razvoju je radna snaga, jer sa njom kako kaže direktor Telalović se razvija i kompanija.

Unaprijed razmišljajući o svemu navedenom, ATT je u Mješovitoj srednjoj školi u G.Vakufu opremila kabinet u kojem je učenicima od prve godine srednjoškolskog obrazovanja omogućena kvalitetna edukacija.

NOVE INVESTICIJE

Na ovaj način, a na inicijativu ove kompanije u ovoj školi je uveden novi smjer obrazovanja , smjer za CNC operatere. Već 20 učenika je upisano, a njih 28 dolazi na jedan dan u kompaniju gdje kroz praktični dio uče o ovom jako traženom zanimanja na tržištu rada.

“Ovo je veliki korak za nas jer smo do sada sve kadrove morali obučavati interno, tako da smo imali automehaničare, frizere, ekonomiste, gimnazijalce…”, pojasnio je Telalović, te naveo kako se trude da zajedno sa institucijama vlasti, Ministarstvom obrazovanja to poprave.

Da će kompanija rasti i zapošljavati nove kadrove i narednih godina, govori još jedna najavljena investicija od strane direktora Telalović. Kaže kako je jedan od dugoročnih planova kupovina još jedne lokacije gdje je planirana izgradnja fabrike.

Fabrika će se graditi u novoj industrijskoj zoni u Gornjem Vakufu. Zemljište od 5.000m2 već je kupljeno, a izgradnja će da počne 2019. godine.

Govoreći o projektu koji je na pomolu Telalović je pohvalio saradnju sa Općinom koja je daje dobre uslove za nove investitore koji po cijeni od jedne KM mogu kupiti 1 m2 zemljišta sa svim plaćenim komunalijama, rentama i priključcima.

http://miruhbosne.com/?p=42427

----------------------
BRAVO!
Zaposljavanje mladih - i ucenje djece u prvom srednje da se od rada zivi.
I ja sam poceo raditi u prvom srednje i nikad nisam prestao. Najpametnija stvar koju sam ikad uradio.

[BosnjackaHercegovina]

Samo 32 posto žena u BiH aktivno na tržištu rada

Samo 32 posto žena u BiH aktivno je na tržištu rada - zaposleno, samozaposleno ili je u potrazi za poslom, što je najniža stopa u Evropi - istaknuto je tokom "PoWEr“ konferencije o ženskom poduzetništvu koja je danas održana u Sarajevu.

Iznesen je podatak i da je u BiH 260.696 žena nezaposleno, od čega je njih 25 posto nezaposleno duže od pet godina. Stoga se sve veći broj žena odlučuje za pokretanje vlastitog biznisa, a u tome im pomažu i brojne organizacije.

Jedna od njih je Fondacija za društveno-ekonomski razvoj 787, koja uz podršku Ambasade SAD-a implementira program ekonomskog osnaživanja žena PoWEr, namijenjen ženama iz BiH koje imaju poslovnu ideju i želju da pokrenu vlastiti biznis.

Predsjednica Upravnog odbora Fondacije 787 Dijana Duvnjak je kazala da je Fondacija nastala iz potrebe da ženama i mladima kao svojoj ciljnoj grupi osigura bolje mjesto u društvu.

- Ovaj program se odnosio na ekonomsko osnaživanje žena, konkretno 16 žena iz cijele Bosne i Hercegovine koji su odlučile da razviju svoje biznis ideje, a program je bio koncipiran kroz tri višednevna modula koja su pratila izradu poslovnog plana, istraživanje tržišta, te povezivanje s mentorima iz odgovarajućih oblasti u odnosu na biznis ideje – navela je Duvnjak.

Po njenim riječima, bilo je zanimljivih ideja, od proizvodnje alkoholnih pića do izrade ukrasnih ogledala, modne industrije, zdrave hrane i drugo. Moduli obuke su podrazumijevali pravne i finansijske aspekate poslovanja i učesnice su kroz program bile u prilici da usavrše ideje koje su imale ili da dobiju neke nove.

- Statistički podaci kada je riječ o ženskom biznisu nisu ohrabrujući, odnosno teško se odvažiti za pokretanje nekog posla. Mi u Fondaciji ne ohrabrujemo ljude da po svaku cijenu registriraju biznis, ali nam je vrlo važno da razumiju da postoji alternativa traženju posla, da postoji nešto što se zove samoinicijativa i da se može razmišljati u poduzetničkom smjeru - kazala je Duvnjak.

Napomenula je da su i kroz predhodne programe podučavali žene koji su alternativni izvori finansiranja i gdje se mogu obratiti kada promišljaju o biznisu. Osim sredstava, istakla je, za poduzetništvo su jednako važni specifična znanja i vještine.

Sedina Krivdić iz Visokog se bavi proizvodnjom voćnih likera i voćnih rakija, a za učešće u ovom programu prijavila se na početku svog poslovanja.

- Program PoWEr je bio veoma koristan, ne samo u toku njegovog održavanje, nego i nakon toga. Naime, završili smo s predavanjima, ali ono što nama ostaje kao trajna korist od programa jeste činjenica da se uvijek možemo obratiti stručnim ljudima za pomoć kada nam je to potrebno. Također, program nam je skratio vrijeme potrebno za istraživanje. Svih 16 učesnica su imale dobre ideje, ali nismo znale odakle da krenemo, šta nam sve treba za registraciju isl. Program bih svakako preporučila svim ženama koje imaju neke dobre ideje - dodala je Krivdić.

Biznis.ba / FENA

http://www.biznis.ba/bih/72527-samo-32- ... -rada.html

[BosnjackaHercegovina]

Ulaskom u novi segment poslovanja Hifa Oil otvorila nova tržišta

Hifa Oil, bosanskohercegovački vodeći domaći distributer nafte i naftnih derivata, ušavši u petrohemiju kao novi sektor poslovanja za samo nekoliko mjeseci otvorila je nova tržišta za svoje proizvode u regiji i EU.

Radi se o širokoj paleti polietilenskih granulata koji se koriste u građevinskoj, prehrambenoj, automobilskoj, industriji ekektrotehnike, itd. Hifa Oil plasira ove proizvode zasad pored tržišta Bosne i Hercegovine na tržišta Srbije, Hrvatske, Turske, ali i Njemačke, te Nizozemske.

- Posao se izvrsno razvija. I ovdje su naše kompetencije koje imamo u oblasti poslovanja sa naftnim derivatima došle u punom smislu do izražaja. Pored tržišta regije i Njemačke, namjera nam je da ovaj posao dalje proširimo na ostatak EU. Počeli smo u novembru prošle godine i već smo ostvarili zavidne rezultate, te uvjerili naše dobavljače i kupce da smo u prodaju i distribuciju petrohemijskih proizvoda ušli sa ozbiljnom namjerom da postanemo prepoznatljiv i pouzdan partner, kako u regiji Jugoistočne Evrope, tako i na tržištima zemalja EU - izjavio je Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave Hifa Oil.

Razvili su sistem raznovrsne i kvalitetne ponude, te brze i efikasne dostave sa velikim skladišnim kapacitetima, a trenutno je na stanju oko 1.000 tona različitih materijala. Cilj im je pružiti sigurnu i brzu isporuku kupcima i amortizovati velike turbulencije koje se često dešavaju u procesu nabavke ovih materijala.

- Naši najveći kupci su proizvođači LDPE i HDPE folija, proizvođači stiropora, proizvođači PVC profila, proizvođači komponenti za bijelu tehniku kao i proizvođači prehrambene ambalaže. Tokom godine nastojat ćemo proširiti portfelj proizvoda čime ćemo još više uvećati krug dobavljača i kupaca - navodi se u saopćenju Hifa Oil.

Zanimljivo je da Hifa Oil osim aviogoriva - tržišta koje je otvoreno prošle godine, u okviru novog sektora poslovanja sa petrohemijskim proizvodima snabdijeva aerodrome i sa gnojivom “Urea”, a koje se koristi kao jedna od komponenti prilikom zaštite od zamrzavanja površina za uzlijetanje i slijetanje aviona.

Biznis.ba / FENA

http://www.biznis.ba/bih/72529-ulaskom- ... zista.html

[Zmaj]

Prešli entitetsku liniju pa osvajaju svjetsko tržište

Velike međuentitetske investicije u BiH i dalje su rijetke, ali ono što je dosad realizovano pokazuje se kao pun pogodak.

Možda najsvjetliji primjer je investicija firme Lafat komerc iz Kalesije (FBiH) u fabriku radijatora Termal u Loparama (gt), piše BiznisInfo.

Proizvodnja u ovoj fabrici je pokrenuta lani nakon desetak godina pauze, a investicija je loparsku fabriku spasila od propasti. Do sada je zaposleno 76 radnika s prosječnom platom od 400 eura, koji prave kotlove za pelet i čvrsto gorivo, ali i cisterne za gorivo.

Dobar dio proizvodnje se izvozi, između ostalog i na holandsko tržište.

Osim toga, žele ostvariti i novo poslove i to u onome po čemu je loparska fabrika bila poznata u bivšoj Jugoslaviji, ali i u Evropi.

U Termalu se, naime, priprema linija za proizvodnju radijatora, koji će se plasirati na tržište BiH i istočne Evrope kao gotov proizvod. Za to će im trebati dodatnih radnika.

– Kada zaokružimo kompletnu našu proizvodnu viziju, trebali bismo imati 120 zaposlenih. Naš plan je da između 50 i 70 posto osvojimo tržište radijatora u BiH, dok smo u proizvodnji kotlova odavno u vrhu – kazao je nedavno Mahir Hamzić, generalni direktor “Termala” Lopare.

Investicija u Bileći

Za još jedan primjer uspješne investicije zaslužna je također jedna kompanija iz Kalesije, Unis Tok, koja je kupila i oživjela bilećku Kovnicu.

U nekadašnjem bilećkom gigantu će se, kako je ranije rečeno, proizvoditi spoljašnji i unutrašnji prstenovi ležajeva za automobilsku industriju. Proizvodnja će se vremenom širi uz povećanje broja radnika.

[BosnjackaHercegovina]

U prošloj godini 758,4 miliona direktnih stranih investicija

Prema upravo objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za 2017.godinu iznose 758,4 miliona KM (387,8 miliona eura), što predstavlja povećanje od 57,3% u odnosu na 2016.godinu.

Ovo je značajan porast, s obzirom da je posljednjih godina u BiH uglavnom bilježen pad priliva stranih ulaganja.

Kad se uzme u obzir činjenica da su u novembru 2017. posredovanjem FIPA pronađeni i investitori sa kojima su nakon višemjesečnih pregovora potpisani početni dokumenti o realizaciji investicije u TE Kamengrad – Sanski Most (2x350 MW) u visini od oko 1,5 milijardi KM, to prošlu godinu svrstava u jednu od najuspješnijih na planu privlačenja stranih investicija u BiH.

Ovakav pozitivan trend rasta priliva direktnih stranih investicija očekujemo i u narednom periodu, i pored brojnih teškoća objektivne i subjektivne prirode. Međutim, da bi direktne strane investicije u BiH počeli da izražavamo u milijardama maraka, potrebno je da Vijeće ministara BiH, kako je to FIPA i ranije predložila, finansira i provede reklamnu kampanju „Invest in BiH“ u vodećim svjetskim medijima, te da uvede podsticaje stranim investitorima za svako novootvoreno radno mjesto, onako kako su to uradile skoro sve zemlje u regionu (npr. Srbija za svako novootvoreno radno mjesto daje stranim investitorima podsticaje u visini od 3.000 do 7.000 eura).

Rast priliva stranih investicija indicira da su sprovedene mjere iz Reformske agende dovele do dinamiziranja ekonomskog rasta, uključujući i rast izvoza, te da su nadležne vlasti uložile velike napore kako bi se postigao ovaj rezultat.

Rast ekonomskih indikatora u zemlji, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta za bh. građane, dodatno ohrabruje i motivira da se nastavi raditi na sprovođenju ekonomskih reformi u zemlji, koje su neophodne ukoliko se želi nastaviti s rastom.

Ovome je potrebno dodati da je za nastavak poboljšanja ekonomskih prilika u zemlji, potreban još snažniji rad na promociji zemlje u inostranstvu s ciljem privlačenja novih stranih investicija.

Računa se i na snažniji angažman bh. ekonomske diplomatije na ovom polju, koju je FIPA uspjela značajno animirati u posljednje dvije godine.

Biznis.ba

http://www.biznis.ba/bih/72522-u-proslo ... icija.html

[Zmaj]

Tešanjski Madi zainteresovan za ulaganje u Ilijaš



Danas je u Ilijašu održan sastanak općinskog načelnika i predstavnika kompanije Madi d.o.o. Tešanj na čelu sa direktorom Maidom Jabandžićem.

Cilj ovog sastanka, kako je saopćeno iz Općine, bio je predstavljanje potencijalnih investicionih lokacija na području općine Ilijaš, prvenstveno lokacije Industrijska zona Luka, Ilijaš i PDI Bosna, te uopćeno postojećih općinskih servisa koji su na raspolaganju investitorima.

Sastanku su u ime Općine Ilijaš prisustvovali općinski načelnik Akif Fazlić, Sadeta Brkić, pomoćnica općinskog načelnika u Službi za imovinsko pravne, geodetske poslove i katastar, Mirza Marukić, šef odsjeka za privredu i lokalni razvoj i Velid Fazlić, stručni savjetnik u Službi za imovinsko pravne, geodetske poslove i katastar.

Kompanija MADI d.o.o. Tešanj koja trenutno zapošljava oko 550 radnika je lider na bosanskohercegovačkom tržištu i šire u proizvodnji i preradi proizvoda od pilećeg mesa.

Predstavnici komapnije su na današnjem sastanku izrazili potencijalnu zainteresiranost za investiranje na području općine Ilijaš.

[Zmaj]

Kineski investitor u Visokom želi graditi fabriku za preradu kože



Općinu Visoko ovih dana posjetio je Jason Chon, investitor iz Republike Kine, predstavnik firme Mingxin.

Riječ je o renomiranoj kompaniji koja se bavi preradom kože i proizvodnjom auto – presvlaka.

Investitor je zainteresovan da na području visočke općine pronađe odgovarajuću lokaciju za izgradnju proizvodnog objekta za preradu kože i drugih auto – motiva.

Uvaženom gostu su predstavljeni najznačajniji detalji koji visočku općinu čine atraktivnom i investicijski pogodnom za ulaganja, a sadržajnu prezentaciju su upriličili Emir Fejzović – pomoćnik Općinske načelnice u Službi za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove i zaštitu okoline i Suada Koljenović – šefica Odsjeka za privredu.

Upoznat je i sa Općinskim strateškim opredjeljenjem i razvojem, te sa najosnovnijim historijskim i društvenim karakteristikama općine Visoko, kao kolijevke bosanskohercegovačke civilizacije, koja nastavlja sa jačanjem privrednih i infrastrukturnih potencijala kroz realizaciju mnogobrojnih projekata iniciranih od strane lokalne vlasti, predvođene načelnicom mr. sci. Amrom Babić.

Nakon prezentacije, Chon nije krio zadovoljstvo, istakao je impresije i naglasio da je Visoko investicijski veoma atraktivna i potentna sredina, prvenstveno zbog poduzetničkog duha lokalnog stanovništva, te iznimno razvijene cestovne infrastrukture i blizine glavnog grada BiH, Sarajeva.

Posebno ga raduje besprijekorna formalno – pravna institucionalna podrška Općine Visoko najvažnijim projektima, koja je garant uspješne saradnje i magnet za potencijalne investitore iz cijelog svijeta.

[Zmaj]

Prvi put u 26 godina nezavisnosti: BiH u suficitu s Njemačkom

Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija... Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera

Ekonomija Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana ostvaruje konstantan rast u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a to opet ima snažan utjecaj na povećanje broja zaposlenih. BiH ostvaruje pozitivne stope ekonomskog rasta, istina, ne u procentima koji bi donijeli vidljive pomake u kratkom roku, ali će se, ukoliko se ovakav rast nastavi, plodovi osjetiti u srednjoročnom razdoblju. U moru sumornih vijesti u BiH pozitivne rijetko dolaze do izražaja. Međutim, postoje tri činjenice zbog kojih bismo trebali biti ponosni.

TRI VAŽNA FAKTA

Prva je da će stopa nezaposlenosti u BiH ove godine, nakon dugo vremena, pasti ispod 20 posto, s daljim trendom smanjenja u narednim godinama. Ovo se navodi u analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW). Prema ovoj analizi, nezaposlenost u BiH prošle godine pala je na 20,5 posto, s 25,4 posto godinu ranije. Ovi podaci poklapaju se s podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2017, koju je objavila Agencija za statistiku BiH. Prema procjeni WIIW-a, nezaposlenost će ove godine pasti na 19,4 posto, naredne na 18,8 posto, a 2020. godine na 18,3 posto.

Druga je činjenica da je izvoz iz BiH u 2017. godini iznosio oko 11 milijardi maraka, što je rekordan iznos. Izvoz u 2016. iznosio je oko 9,4 milijardi, što znači da je u 2017. porastao za više od 1,5 milijardi KM. Dakle, prvi put poslije rata bh. izvoz je premašio “magičnu” cifru od 10 milijardi maraka. Treće, Bosna i Hercegovina je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prvi put u 26 godina nezavisnosti u prva dva mjeseca 2018. godine ostvarila vanjskotrgovinski suficit s Njemačkom. Njemačka je najmoćnija država u Evropi, s najjačom privredom, globalno među najkonkurentnijim zemljama svijeta. Upravo s tom zemljom BiH ima suficit, što je podatak s kojim se ne mogu pohvaliti mnoge razvijenije države svijeta.

Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija… Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera

Za bh. ekonomiju je najvažnija vijest da su pozitivni trendovi iz 2017. godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni nastavljeni i u 2018. godini, i to postavljanjem novih rekorda. Za prva dva mjeseca ove godine izvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi maraka, što je 17,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi maraka, što je povećanje za 10,9 posto.

Lavovski dio izvoza otpada na prerađivačku industriju (ukupno jedna milijarda maraka) uz povećanje u odnosu na 2017. godinu od 30 posto. Zahvaljujući ovim kretanjima, pokrivenost uvoza izvozom narasla je na do sada rekordnih 68 posto, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine za oko sedam posto. Izvoz u zemlje CEFTA-e nastavljen je jakim stopama rasta: 27,3 posto više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz zabilježio povećanje od 6,7 posto. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e BiH je došla do stope pokrivenosti uvoza izvozom od 88,1 posto. Nešto manju stopa rasta izvoza, oko 19 posto, BiH je imala sa zemljama EU, dok je uvoz u istom periodu bilježio rast od 9 posto. Vrijednost izvoza iznosila je 1,34 milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU dosegla je 83,3 posto.

Analizirajući ove podatke, Belma Hasić, stručna saradnica za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, kazala je za Stav da je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH Hrvatska, koja je imala gotovo identičan rast uvoza i izvoza. Što se tiče Njemačke, tu je BiH ostvarila pokrivenost uvoza izvozom 103 posto. Izvoz u Njemačku porastao je za 13 posto, dok je uvoz iz Njemačke rastao po stopi od 12 posto. Zemljama s kojima već neko vrijeme imamo suficit pridružila se Austrija, s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom 116 posto.

PAD IZVOZA U TURSKU I RUSIJU

Govoreći o zemljama CEFTA-e, Hasić je istakla kako je rast izvoza počeo još prošle godine i da je sada intenziviran. No, ono na što BiH u tom kontekstu može biti posebno ponosna jeste činjenica, dodaje Hasić, da je povećana pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom na 52 posto, što dobija na važnosti kada se uzme u obzir da je početkom 2017. godina taj procent iznosio oko 30-ak posto.

Jedan od razloga za to jeste, smatra ova analitičarka, što se domaći proizvođači okreću regionalnom tržištu. S druge strane, vidljivi su napori bh. vlasti da se u trgovini sa Srbijom ukinu razne necarinske barijere koje su opterećivale trgovinu između dviju zemalja. Na tome se svakodnevno radi i to daje dobre rezultate. Ono što nije dobra vijest jeste da je smanjen izvoz u Tursku za osam posto, što je rezultat čekanja da se pripreme ugovori za ovu godinu za izvoz mesa. Osim toga, agroindustrijski sektor nosilac je izvoza u ovu zemlju, a upravo su zimski mjeseci vrijeme kada je taj sektor u stagnaciji.

Istovremeno, Hasić podsjeća da smo imali drastično povećanje uvoza iz Rusije za 122 posto, a smanjenje izvoza za 30 posto, što je jednim dijelom posljedica afere izvoza jabuka. Izvoz je obustavljen nakon što su pojedine kompanije varale ruske kupce. U prvim mjesecima ove godine svi industrijski sektori imali su povećanje izvoza, osim agroindustrijskog sektora. S obzirom na to da su drvna i metalska industrija vodeće industrijske grane u izvozu, a njihovi su najznačajniji partneri u Evropskoj uniji, stabilnost i rast u eurozoni doprinose i rastu izvoza naših najznačajnijih izvoznih proizvoda.

No, ono što bi u budućnosti moglo utjecati na trgovinu svakako je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carinskih stopa na čelik i aluminij, a kasnije i najava mogućnosti oporezivanja automobila uvezenih iz EU, te s druge strane odgovor Evropske unije na najavljene mjere američkog predsjednika. Treba podsjetiti da je BiH među 20 privilegiranih zemalja čiji su proizvodi oslobođeni carine pri uvozu u SAD, a među proizvodima koji se izvoze u SAD bez carine upravo su aluminij i čelik. S druge strane, mogućnost oporezivanja uvoza automobila u SAD utjecala bi negativno na bh. industriju jer bi neminovno dovelo do poremećaja u evropskoj autoindustriji za koju bh. firme proizvode komponente, jer nema evropskog automobila koji nema barem jedan dio proizveden u BiH.

[Zmaj]

Njemački Forschner želi graditi pogon u Kalesiji i zaposliti 1.000 radnika



Premijer Tuzlanskog kantona (TK) Jakub Suljkanović, ministar finansija Miralem Nuhanović i ministar privrede Osman Puškar danas su primili općinskog načelnika Kalesije Seada Džafića sa saradnicima, te Zdeneka Zamaneka, direktora kompanije "Forschner" iz Njemačke i Mustafu Štukana vlasnika kompanije Publicum.

Tema sastanka bilo je ulaganje na području Kalesije, ali i Tuzlanskog kantona.

Naime, firma "Forschner" izrazila je želju za ulaganje na područje općine Kalesija, gdje bi gradili firmu za proizvodnju kablova za automobilsku industriju, u kojoj bi za početak trebalo biti zaposleno oko 1.000 radnika.

Premijer Suljkanović potencijalne investitore je upoznao o pogodnostima koje ima TK, ali i o poticajnim mjerama koje se daju investitorima.

On je kazao da će Vlada Tuzlanskog kantona biti na raspolaganju prilikom prikupljanja određenih dozvola koje Općina Kalesija bude trebala kako bi se olakšalo investitoru.

Pomoć je obećao i ministar privrede Osman Puškar, koji je istakao da je Tuzlanski kanton u posljednje dvije godine zabilježio rast stranih investicija, te je investitore upoznao o programima Vlade TK koji potiču otvaranje novih radnih mjesta.

Ministar finansija Miralem Nuhanović prisutne je upoznao o načinu raspodjele poreza, posebno kada je riječ o firmi koja ulaže u BiH.

Nuhanović nije štedio ni riječi hvale kada je u pitanju rad načelnika, rekavši da je među boljima u Tuzlanskom kantonu te da će biti na čelu tima koji treba da pripremi zakone za privredne zone u cijelom kantonu.

Načelnik Kalesije premijera i potencijalne investitore upoznao je sa politikom koju provodi Općina kada je u pitanju pomoć privrednim društvima, rekavši da je usvojen i Plan poticajnih mjera tako da novi investitori imaju mogućnost da dobiju novčana sredstva koja će im pomoći na samom početku rada.

Direktor kompanije "Forschner" zahvalio je načelniku i premijeru za prijem koji je organizovan, rekavši da će vlasnike upoznati o pogodnostima ulaganja u BiH i da će čim prije donijeti odluku.

Radi se o kompaniji koja svoje ispostave već ima u Albaniji, Češkoj, Ukrajini, Turskoj, saopćeno je iz Službe za informisanje Općine Kalesija.

[Zmaj]

Prevent će proizvoditi autopresvlake za nove modele BMW-a



Prevent Grupacija u BiH potpisala je novi ugovor sa kupcem BMW AG te na taj način osigurala proširenje uspješne saradnje sa ovim renomiranim proizvođačem premium vozila. Radi se o novom ugovoru u segmentu autopresvlaka za prvu ugradnju sjedišta BMW serija 1 i 3.
“Zadovoljstvo nam je da smo nakon zahtjevnog procesa pregovaranja dobili zvaničnu potvrdu početka proizvodnje autopresvlaka za nove modele serija 1 i 3 kao i najavu dodatnih količina na postojećim ugovorima sa BMW AG. Proširenje saradnje sa ovim kupcem dodatno učvršćuje Prevent Grupaciju kao vodećeg dobavljača autopresvlaka u Evropi te je potvrda njenog kvaliteta, pouzdanosti i dugogodišnjeg iskustva u autoindustriji”, izjavio je Muhamed Vrabac, direktor Trim divizije Prevent Grupacije u BiH.

Dodao je da se očekuje da će navedeno proširenje saradnje te povećanje proizvodnje na postojećim ugovorima značajno doprinijeti stvaranju novih i zadržavanju postojećih radnih mjesta.

Prevent Grupacija je dugogodišnji poslovni partner BMW AG u segmentima struktura za autosjedišta i autopresvlaka a od 2012. godine proizvodi ručice za ručnu kočnicu te druge plastične i kožne komponente za interijer vozila. Na taj način, godišnje se preko 1 milion BMW AG vozila opremi originalnim komponentama proizvedenim u proizvodnim pogonima Preventa.

Industrijski lider u regionu, Prevent Grupacija je partner renomiranih svjetskih proizvođača automobila, namještaja i modne konfekcije. Pored proizvodnih pogona u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini, Prevent je aktivno prisutan u zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope kao i Rusiji, Brazilu i Južnoj Africi.

Nedavnom akvizicijom najveće livnice u Evropi, Prevent je nastavio jačanje vlastitog proizvodnog porfolija i širenje tržišne pozicije u autoindustriji.

[Zmaj]

Sarajevo dobilo tvornicu čokolade, ručno rađene delicije vrhunskog sastava



Domaće ručno rađene čokolade od najfinijeg kakao maslaca, svjetski poznatog belgijskog proizvođač Callebaut, od sada dostupne i Sarajlijama.

Riječ je o novootvorenoj tvornici čokolade pod nazivom Segredo doce.

Alma Guberinić, izvršna direktorica firme Segredo doce d.o.o., za Akta.ba je govorila o ovom slatkom poduhvatu, kazavši kako za glavni cilj imaju stvaranje visokokvalitetne čokolade koja će zadovoljiti potrebe potrošača čokolade u koju će utkati svu vještinu, posvećenost i ljubav.

"Segredo doce je novootvorena čokolaterija u kojoj izrađujemo ručno rađene čokolade od sirovine koja sadrži najkvalitetniji 100 postotni kakao maslac, belgijskog proizvođač Callebaut. Jedini smo na bh. tržištu koji proizvodimo čokolade u boji sa prirodnim okusom naranče, limuna i jagode, te bijele čokolade sa liofiliziranom šumskom jagodom", kaže Guberinić.

Tvornica posjeduje vlastiti proizvodni pogon opremljen najmodernijom opremom za izradu čokoladnih delicija. Smješten je na području Općini Novi Grad u naselju Aneks, a u njemu je trenutno zaposleno osam radnika.

S obzirom da se radi o novom pogonu, Guberinić kaže da će srazmjerno širenju poslovanja, širit i svoju čoko-porodicu.

U svom asortimanu imaju 12 artikala. Od toga je osam vrsta čokolada raznih okusa, kao što je badem-cimet, nugat, sa sjeckanim lješnjakom, crna čokolada sa narančom, te čokolade u bojama sa okusom limuna, naranče, jagode i šumske jagode. Tu su još i ručno rađene praline u pakiranju od 120 grama pod nazivom Luxury.

Pored toga, prvi su bh. proizvođač energetskih pločica namjenjenih sportašima i svim onim koji vode računa o zdravoj prehrani. U ponudi su tri vrste ovih pločica, pod nazivom Whey up, sa okusom vanilije, jagode i čokolade.

Sirovine za čokoladu nabavljaju iz Belgije. "Za svoje proizvode želimo samo najbolje pa su i sirovine koje nabavljamo vrhunskog kvaliteta, dolaze iz zemlje slastica i čokolade, Belgije. Sirovine za energetske pločice, dijelom nabavljamo od domaćih proizvođača, a dijelom preko distibutera određenih kompanija sa sjedištem u BiH", govori Guberinić.

Svakodnevno rade na razvoju novih proizvoda, a kako Guberinić kaže cilj im je proširenje sportskog segmenta te lansiranje dječijeg programa čokolada.

"Obzirom da smo novootvorena kompanija, bh. tržište osvajamo planski i polako. Još uvijek smo u fazi pregovora i ulistavanja asortimana kod pojedinih trgovačkih lanaca. Naši proizvodi se trenutno mogu kupiti u svim većim centrima Mercator i Bingo trgovina, te u specijalizovanim trgovinama i Petrol benzinskim pumpama. Energetske pločice se mogu nabaviti u svim bolje opremljenim fitness centrima, te lancu trgovina sportske prehrane", kaže Guberinić.

Ambalaža u koju se pakuju čokolade, proizvod je napravljen u našoj zemlji.

Zahvaljujući kvalitetu i luksuznoj ambalaži, njihove čokolade i praline su za kratko vrijeme postale popularan korporativni poklon brojnih kompanija, te im je u cilju širenje i tog segmenta.

[BosnjackaHercegovina]

Pozitivni trendovi: Bosna i Hercegovina ostvarila suficit i s Francuskom i V. Britanijom!

http://miruhbosne.com/?p=42482

[Mehmed beg Catic]

Cromex Prijedor nabavlja još jedan laser od 2 miliona KM


Enes Pehlić, direktor Cromexa, firme za obradu metala iz Prijedora, potvrdio je da će do kraja maja u pogonu preduzeća biti još jedan laser vrijedan oko 2 miliona maraka.

– Potrebe tržišta, već ugovoreni i budući poslovi, zahtijevali su nabavku jedne ovakve savremene mašine. Laser smo već avansirali i nabavljamo ga iz iste firme i koje smo prošle godine kupili sličnu mašinu, jednu od najsavremenijih u okruženju – rekao je Pehlić.

Dodaje da je riječ o kombinovanom laseru za rezanje ravnih limova te okruglih i četvrtastih cijenih formata.

– Posla ima i s tim nemamo problema. Tražimo kvalitetnu radnu snagu. Obučavamo ih vlastitim sredstvima i znanjem. Već narednog mjeseca na obuku stiže pet novih operatera kako bi bili obučeni do maja, kada stiže laser – rekao je Pehlić za Avaz.

Čak 80 posto proizvedenog u Cromexu plasira se na tržišta Švicaske, Njemačke, Austrije i Italije.

[Mehmed beg Catic]

Tvornica cementa Kakanj povećala prihode za 8 miliona KM


Tvornica cementa Kakanj prošle godine je znatno povećala prihode na 70,2 miliona KM. To je za oko 8 miliona više nego godinu ranije kada su prihodi bili 62,3 miliona, na osnovu finansijskog izvještaja kompanije.

Firma je ostvarila neto dobit od oko 15,9 miliona maraka, nešto manje nego 17,7 miliona iz 2016. godine. Ova kompanija zapošljava 204 radnika, slično kao i godinu ranije.

Tvornica cementa Kakanj proizvodi različite tipove cementa, kojim su izgrađeni najznačajniji infrastrukturni, poslovni i stambeni objekti u Bosni i Hercegovini.

Od 2000. godine Tvornica cementa Kakanj je članica HeidelbergCement grupacije, jednog od najvećih svjetskih proizvođača građevinskih materijala.

[Mehmed beg Catic]

Zavidovići: Predviđene nove industrijske zone


Jedan od stručnih skupova o temi „Parafiskalni nameti – prijedlozi i preporuke za smanjenje ili ukidanje“ organiziran je i u Zavidovićima. Na nivou Zeničko-dobojskog kantona aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje poslovnog okruženja, provodi Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče.

Općina Zavidovići istaknuta je kao jedna od pozitivnih primjera u stvaranju povoljnijih uvjeta za investitore, u prvom redu smanjenjem parafiskalnih naknada.

– Od prošle godine donijeli smo niz odluka kojima smo pojedine općinske takse i komunalne naknade smanjili ili potpuno ukinuli, radi privlačenja potencijalnih investitora – kazao je načelnik općine Hašim Mujanović, prenosi Dnevni avaz.

Posebno je istakao mogućnost koja se sada pruža investitorima, a odnosi se na korištenje općinskog zemljišta, što je regulirano donošenjem Prostornog plana općine.

Predviđene su i nove industrijske zone Potklečka polja, Kućice, nove zone na području Petkovića, Doline-Alići, Vozuće, dok se novi regulacioni planovi odnose na turistička naselja Kamenica i Maoča, za one koji žele da investiraju u tim sektorima.