☑ Pravila foruma i savjeti

Sjenička Konferencija

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Sjenička Konferencija

Post Postao/la Bosni » 16 aug 2015 04:34

http://sandzakpress.net/sjenicka-konfer ... 917-godine
Sjenička konferencija 1917. godine

Sjenica – Historijska dešavanja koja su od Berlinskog kongresa zadesila područje Sandžaka i težnje bošnjačkog stanovništva za pripajanje Bosni i Hercegovini, na najdirektniji način izražene su na čuvenoj Sjeničkoj konferenciji, u avgustu 1917. godine.

Konferencija je održana u periodu između 8. i 25. avgusta, a glavna tema na njoj bio je status i uređenje Sandžaka.

Na konferenciji su prisustvovali predstavnici 10 odnosno 12 ondašnjih srezova i gradova, i to:

– iz Pljevalja Mehmed-paša Bajrović, u svojstvu gradonačelnika, i trojica delegata, Bido Abdićev, Osman-aga Dizdar i Teufik-beg Tahirbegović;

– iz Bijelog Polja Hilmi-beg Kajabegović, gradonačelnik;

– iz Berana Duljko Ramhusović, gradonačelnik;

– iz Rožaja Sulejman ef. Ćatović, muderis (profesor);

– iz Lozne (Bihor) Ahmet Šahman, ljekar;

– iz Novog Pazara Riza-beg Muratbegović, gradonačelnik;

– iz Sjenice Rušid ef. Spahović, gradonačelnik;

– iz Prijepolja Murat-beg Hašimbegović, gradonačelnik, i Husni ef. Jusufbegović;

– iz Priboja Hasanagić (ime nepoznato), gradonačelnik;

– iz Nove Varoši Sulejman ef. Šećeragić, gradonačelnik.

Od ukupno 25 učesnika konferencije, poznata su imena njih samo 13, od kojih su osmorica bili gradonačelnici, trojica trgovci i po jedan ljekar i profesor. Konferenciji su, također, prisustvovali i predstavnici Donjeg Kolašina i Tutina (iz Tutina – Iljaz Hamzagić, predsjednik sreza Tutinskog).

Konferencijom je predsjedavao pljevaljski gradonačelnik Mehmed-paša Bajrović, koji je i pokrenuo inicijativu za njeno održavanje. O njegovom učešću na Konferenciji razmatrao je i odbor grada Pljevalja, dajući mu sva punomoćja da na njoj zastupa grad i sve njegove stanovnike. Iz zapisnika sa sjednice ovog odbora, od 8. avgusta 1917. godine, konstatuje se da „Gospodin gradonačelnik dostavlja da namjerava otputovati za Sjenicu, gdje će biti prisutni i ostali načelnici iz Sandžaka, te traži ovlašćenje da li će biti vlastan u ime grada i gradske budućnosti što govoriti, vijećati, predlagati i potpisivati“, te dodaje da „Odbor jednoglasno odlučuje da g. predsjednik Mehmed-paša Izet Bajrović ovim dobija ovlašćenje u ime cjelokupnog građanstva Pljevalja, te što bude on učinio to su svi učinili i pristali“.

Konferencija u Sjenici je zasijedala dva dana i na njoj je jednoglasno donijeta rezolucija kojom se traži da se Sandžak, kako onaj koji je ušao u sastav Crne Gore, tako i onaj u sastavu Srbije, pripoji Bosni i Hercegovini, pošto “historijom i jezikom pripada istoj a ne Crnoj Gori, te u krajnjem slučaju, ako to ne bi uslijedilo, onda je umoljeno za autonomiju Sandžaka“. Na Konferenciji je konstatovano da je to bila jedinstvena želja svih njenih učesnika.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, srpski nacionalistički krugovi proglasili su Sjeničku konferenciju „austrofilskom“, ističući da je ona inicirana i podstrekivana od strane službenih organa ondašnje austro-ugarske vlasti, a koja je u svojoj strategiji imala za cilj izgradnju sandžačke željeznice kojom bi od Uvca Sandžak bio povezan sa Solunom, te sprječavanje teritorijalnog povezivanja Srbije sa Crnom Gorom i njen izlazak na Jadransko more. Pod takvim obrazloženjem, učesnici Sjeničke konferencije su optuženi za veleizdaju i, rješenjem Prvostepenog suda u Novom Pazaru, određen im pritvor. Neki od učesnika Konferencije nakon podizanja optužnice uspjeli su pobjeći iz zemlje, a neki su u akcijama hvatanja ubijeni.

Na intervenciju parlamentarnog kluba Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO), koju je predvodio tadašnji tuzlanski muftija i kasniji reis-ul-ulema hadži hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, kraljevskim ukazom od 17. februara 1921. godine, postupak protiv učesnika Sjeničke konferencije je obustavljen a optuženi pušteni na slobodu.

Historijski gledano, Sjenička konferencija je od posebnog značaja što je na njoj jasno i nedvosmisleno izraženo raspoloženje bošnjačkog naroda o pitanju uređenja Sandžaka u periodu nakon završetka Prvog svjetskog rata.

Avatar
kliker
Član
Postovi: 916
Pridružen/a: 31 okt 2012 21:12

Re: Sjenička Konferencija

Post Postao/la kliker » 19 feb 2016 11:49

Zar ovaj clanak nebi trebalo biti postavljen na temi o AU, jer ne odgovara historijskom periodu koji pokriva ovaj podforum?

:mrgreen: Pa na temi je od AU. :mrgreen:

Odgovorite